1.

OSNOVNI POJMOVI ZATITE NA RADU

Moemo rei da je zatita na radu skup naunih i praktinih spoznaja ija je svrha stvaranje sigurnih uvjeta rada.
To je skup aktivnosti i mjera: tehnikih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih, kojima se
osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za ivot i zdravlje. snovni cilj sistema sigurnosti na radu je eliminacija
ozljeda na radu, pro!esionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogao izazvati tetne posljedice
po sigurnost i zdravlje radnika.
"vjeti za siguran rad u procesu rada su ostvareni u sluaju kada sredstva rada, ovjek i radna okolina ispunjavaju
zahtjeve koji su sukladni s pravilima zatite na radu, te oni kao takvi trajno osiguravaju pravilno
!unkcioniranje procesa rada.
2. NASTANAK NEZGODA NA RADU
#rovedbom zatite pri radu nastojimo izbjei nezgode. $a bismo to postigli, moramo poznavati neke zakonitosti
koje dovode do nezgoda. Nezgodom nazivamo svaki nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moe imati
ozljedu ili materijalni gubitak. %vaka nezgoda nastaje zbog neije pogreke. #ogreka najee nastaje ako
zaposlenik:
&ne zna sigurno raditi
&ne moe sigurno raditi ili
&ne eli sigurno raditi.
3. OPA NAELA IZBJEGAVANJA NEZGODA:
&tetne ili opasne postupke'radne operacije( treba zamijeniti neopasnim 'ako je to mogue(
&tamo gdje opasnost ili tetnost ostaje kao nunost u radnom postupku, treba radnika udaljiti iz dometa opasnosti
ili tetnosti
&tek tamo gdje se i to pravilo ne moe primijeniti, treba primijeniti pravilo )svladavanja opasnosti*, a to se odnosi
na ogra+ivanje opasnosti, ventilaciju, hermetizaciju i upotrebu zatitnih naprava,
&za preostalu opasnost treba zatititi radnika osobnim zatitnim sredstvima, izborom radnika s posebnim
osobinama 'zdravstvena, !izika, dob i dr.(, te propisivanjem naina na koje se moraju izvoditi odre+eni
poslovi ili radne operacije. na koje se moraju izvoditi odre+eni poslovi ili radne operacije.
4. ZAKONSKI PROPISI
,atita pri radu regulirana je zakonima, pravilnicima, normama i drugim propisima.
#ravo zaposlenika na zatitu prilikom obavljanja rada ukljueno je ve u "stav -epublike .rvatske, a njime se
bave i odredbe ,akona o radu te drugih zakona.
snovne postavke vezane za zatitu na radu nalaze se u ,akonu o zatiti na radu, ,akonu o $ravnom
inspektoratu, a i u nekim odredbama ,akona o zdravstvenom osiguranju, ,akona o zdravstvenoj zatiti te
,akona o mirovinskom osiguranju.
sim tih zakonskih propisa i niz zakona, pravilnika, normi i drugih propisa imaju za cilj stvaranje sigurnih radnih
uvjeta i djelomino sadravaju propise iz zatite pri radu, odnosno njihovu dopunu.
5. PRAVILA ZATITE NA RADU
#ravila zatite na radu jesu odre+eni naini zatite kojima se uklanja ili umanjuje opasnost ili oteenje zdravlja i
druge tetne posljedice za osobe na radu.
Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zatite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost
na sredstvima rada (osnovna pravila zatite na radu) (l. 9. st. !!").
snovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a
naroito glede:
& opskrbljenosti sredstava rada zatitnim napravama,
& osiguranja od udara elektrine struje,
& spreavanje nastanka poara i eksplozije,
& osiguranja potrebne radne povrine i radnog prostora,
& osiguranja potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika,
& osiguranja istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka,
& ogranienja brzine kretanja zraka,
& osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia,
& ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu,
& osiguranja od tetnih atmos!erskih i klimatskih utjecaja,
& osiguranja od djelovanja po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te,
& osiguranja prostorija i ure+aja za osobnu higijenu 'l. /. st. 0. ,,-(.
$akle, osnovna pravila odnose se na primjenu svih tehnikih mjera na sredstvima rada kako bi se sprijeile sve
mogue tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. ,bog toga je i u de!iniciji 1zatite na radu1
prvenstveno naglasak na tehnikim mjerama kao skupu aktivnosti.
#ko se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovni$ pravila zatite na radu%
primjenjuju se pravila zatite na radu koja se odnose na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka
(posebna pravila zatite na radu) (l. &. st. . !!").
#osebna pravila zatite na radu su naini zatite pomou kojih se spreava da neka opasnost, koja je pri
obavljanju poslova i radnih zadataka prisutna ili moe biti prisutna, izazove oteenja zdravlja ili druge
tetne posljedice po osobe na radu.
#osebna pravila zatite na radu sadre uvjete glede dobi ivota, spola, strune spreme i osposobljenosti,
zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju
poslova s posebnim uvjetima rada.
#osebna pravila zatite na radu sadre i:
& obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i zatitnih naprava,
& posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari.
& obvezu postavljanja znakova upozorenja od odre+enih opasnosti i tetnosti,
& obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odre+enih poslova,
& nain na koji se moraju izvoditi odre+eni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog
rada i rada po uinku,
& postupak s unesreenim ili oboljelim zaposlenikom do upuivanja na lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi
'l. 02. st. 3. i 4. ,,-(.
#riznatim pravilom zatite na radu podrazumijeva se nauno dokazani ili u praksi provjereni nain pogodan da se
pri obavljanju poslova i radnih zadataka, odnosno mjestu rada ukloni ili umanji opasnost ili sprijei da ona
izazove tetne posljedice za osobe na radu. #riznato pravilo zatite na radu, prema tome, treba primijeniti
tek kad ako odgovarajui nain zatite ne odre+uje neko propisano osnovno ili posebno pravilo zatite na
radu.
6. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN
sposobljavanje za rad na siguran nain poslodavac je duan provesti glede postojeih opasnosti i tetnosti pri
radu i to prije:
& zapoinjanja zaposlenika s radom,
& promjena u procesu rada,
& premjetanja zaposlenika na drugo radno mjesto.
cjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
#oslodavac moe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zatite na radu za zaposlenika koji su
raspore+eni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima uestalo dolazi do ozljeda na
radu.
bvezu iz prethodnog stavka moe narediti inspektor rada te biti nazoan takvoj provjeri znanja, ako opravdano
pretpostavlja da je za odre+ene poslove nuna povremena provjera 'l. 35. ,,-(.
. PRAVA I DU!NOSTI RADNIKA
&,aposlenik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
& #rije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova zaposlenik je duan
pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac.
& #rije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada kao i tijekom obavljanja takvih poslova zaposlenik je
duan obavijestiti lijenika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz
ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih zaposlenika.
& ,aposlenik je duan obavljati poslove dunom pozornou sukladno pravilima zatite na radu propisanim
odredbama ovoga ,akona, propisima donesenim na temelju njega, drugim propisima, uputama
poslodavaca, odnosno njegovih ovlatenika i uputama proizvo+aa strojeva i ure+aja, osobnih zatitnih
sredstava i radnih tvari.
& ,aposlenik je duan pri radu koristiti propisana osobna zatitna sredstva.
%matra se da zaposlenik radi dunom pozornou kada poslove obavlja po sljedeem postupku:
& prije poetka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog
ovlatenika,
& posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvo+aa strojeva i ure+aja, osobnih zatitnih sredstava i
radnih tvari te uputama poslodavca ili njegovog ovlatenika,
& pri radu koristi propisana osobna zatitna sredstva i opremu,
& prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugroavaju druge zaposlenike i
sredstva rada.
,aposlenik je duan sura+ivati s poslodavcem ili njegovim ovlatenikom te s povjerenikom zaduenim za zatitu
na radu u rjeavanju svih pitanja zatite na radu.
,aposlenik je duan odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj injenici
za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i bilo kojem
nedostatku u sustavu zatite na radu.
,aposlenik mora biti obavijeten o svim promjenama u radnom procesu koje utjeu na njegovu sigurnost i
zdravlje.
,aposlenik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu
primjenjena propisana pravila zatite na radu.
". ISPITIVANJE RADNOG OKOLIA
#oslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama:
& u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka
'mikroklimu(,
& u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije,
& u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,
& u kojima pri radu nastaju opasna zraenja,
& u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu.
#oslodavac je duan glede gore navedenih okolnosti 'osim mikroklime( obavljati ispitivanja radnog okolia i u
radnim prostorima izvan radnih prostorija. 'l. 62. st. 0. i 3. ,,-(
7avedena ispitivanja moraju se vriti u propisanim rokovima koji ne mogu biti dui od dvije godine.
#. PREGLEDI I ISPITIVANJA STROJEVA I URE$AJA S POVEANIM OPASNOSTIMA
#oslodavac je duan na propisani nain obavljati, odnosno osigurati ispitivanja strojeva i ure+aja s poveanim
opasnostima u sljedeim sluajevima:
& prije njihovog stavljanja u uporabu,
& najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
& poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja,
& prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ure+aji premjeteni s jednog mjesta na
drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni 'l. 63. st. 0. ,,-(.
1%. SLU!BA MEDI&INE RADA
,adae slube medicine rada su osobito:
& utvr+ivanje i procjena rizika od tetnosti za zdravlje na mjestu rada,
& praenje initelja u radnom okoliu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje zaposlenika, ukljuujui njihov
smjetaj i prehranu,
& savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, ukljuujui oblikovanje radnog mjesta, o izboru,
odravanju i stanju strojeva i ure+aja te o tvarima koje se koriste pri radu,
& sudjelovanje u izradi programa unapre+ivanja naina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa
zdravstvenog stajalita,
& savjetovanje poslodavca o unapre+ivanju zatite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomiji te osobnim i
skupnim zatitnim sredstvima,
& praenje zdravstvenog stanja zaposlenika u odnosu na rad, a posebno zaposlenika na poslovima s posebnim
uvjetima rada, mladei, ena i zaposlenika sa smanjenim radnim sposobnostima,
& trajno unapre+ivanje prilago+enosti rada zaposlenicima,
& sudjelovanje u mjerama strune rehabilitacije,
& suradnja u obavjetavanju, strunom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i
ergonomije,
& sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i pro!esionalnih bolesti,
11. PRAVA I OBVEZE POSLODAV&A I NJEGOVI' OVLATENIKA
'a bi se osiguralo sigurno odvijanje procesa poslodavac odnosno njegovi ovlatenici imaju sljede(e obveze i
prava)
& da se na poslove ne rasporedi zaposlenik koji nije osposobljen za rad na siguran nain,
& da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi zaposlenik za kojeg na propisani nain nije utvr+eno
da ispunjava traene uvjete, odnosno da se zaposlenik koji traene uvjete vie ne ispunjava ne zadri na
poslovima s posebnim uvjetima za rad,
& da se malodobnicima, enama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnou ne dozvoli rad na
poslovima koji bi mogli na njih tetno utjecati,
& da iskljui iz uporabe strojeve i ure+aje te osobna zatitna sredstva koja nisu ispravna,
& da zaposlenici rade sukladno odredbama ,akona o zatiti na radu, propisa donesenih na temelju njega, drugih
propisa zatite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvo+aa strojeva i ure+aja, osobnih zatitnih
sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana zatitna sredstva,
& da zaposleniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka,
& da osigura potreban broj zaposlenika osposobljenih za evakuaciju i spaavanje kao i za pruanje prve pomoi te
da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu,
& da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani
rad zaposlenicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada
'l. 84. ,,-(.
cjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
12. PRAVILNIK O ZATITI NA RADU UNUTAR TVRTKE
9ilj je zatite na radu da svaka zaposlena osoba u bilo kojoj tvrtki 'industrija, obrt, ustanova, kola itd.( moe svoj
posao obavljati bez ugroavanja vlastitog ili tu+eg ivota i zdravlja, dakle da ga moe obavljati sigurno tj da
se eliminiraju ozljede na radu i pro!esionalne bolesti i poremeaj u procesu rada koji bi mogao izazvati
tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Taj cilj postie se de!inicijom odre+enih pravila ponaanja i
okolnosti prema kojima se rad treba obavljati te se obino uspostavlja u obliku pravilnika ili propisa unutar
tvrtke. " tim pravilima de!inirano je slijedee:
&dunost zaposlenika u vezi sa zatitom pri radu
&radna mjesta na kojima se zahtijevaju posebni uvjeti za rad
&radna mjesta na kojima zaposlenici imaju posebne ovlasti u vezi sa zatitom pri radu
&potreba i nain koritenja osobnih zatitnih sredstava
&radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi zatite na radu, odnosno mjesto, uloga i zadaci strunjaka ili strune
slube zatite na radu
&nain ostvarivanja prava na zatitu pri radu
&sadraj i nain osposobljavanja za rad na siguran nain, za pruanje prve pomoi, evakuacije, gaenja poara i
spaavanja
&nain pribavljanja, pravilne uporabe te pregledavanja i ispitivanja sredstava za rad i osobnih zatitnih sredstava
&nain pruanja prve pomoi
&postupci ostvarivanja obveza prema nadzornim tijelima
&postupak u sluaju ozljede na radu i pro!esionalne bolesti
13. OPASNOSTI I MJERE ZATITE OD PO!ARA
:lasnici gra+evina, gra+evinskih dijelova i prostora duni su odravati u ispravnom stanju postrojenja, ure+aje,
elektrine, plinske, ventilacijske i druge instalacije, dimnjake i loita kao i druge ure+aje koji mogu
prouzroiti nastajanje i irenje poara, sukladno tehnikim normativima, normama i uputama proizvo+aa, o
emu moraju posjedovati dokumentaciju.
#oslodavac je duan u svakom objektu uzimajui u obzir tehnoloki proces, tvari koje se u radu koriste, nain
rada, uskladitene tvari kao i veliinu objekta, poduzeti mjere da do poara ne do+e, a ako ipak do njega
do+e, da se opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguu mjeru.
,a nastanak vatre nuna su tri uvjeta:
()*)(+ ,-./)01 ) 21.1/3)41 ,415.
;zvori paljenja susreu se posvuda. To su otvoren plamen, trenje, vo+enje topline, iskra, elektrini luk, isijavanje
itd. <ko se zapaljive tvari ne zatiuju na odgovarajui nain, odnosno ako se ne spreava dodir s izvorom
paljenja, veoma lako moe doi do pojave vatre.
,rak kojeg udiemo sadri 30= kisika. Taj postotak kisika dovoljan je za gorenje svake gorive tvari. Me+utim, kad
se zbog troenja smanji koliina kisika u zraku, dolazi do nepotpunog sagorijevanja 'tinjanje( pri emu se
osloba+a veoma otrovni plin& ugljini monoksid.
"zroci poara
"zroci poara u praksi vrlo su razliiti. 7ajei uzrok poara je ovjek, i to prvenstveno zbog:
&neispravnog postupanja s vatroopasnim tvarima
&nepotovanja znakova zabrane o upotrebi otvorene vatre, zbog puenja i sl.
&nemara i neznanja pri rukovanju razliitim izvorima paljenja
&pogreaka pri projektiranju
&nenamjenske upotrebe strojeva, ure+aja, opreme i sl.
"zrokom poara mogu ponekad biti i prirodne pojave 'grom, munja, potres i sl.(. Takvi se uzroci obino nazivaju
>viom silom?.
"vjeti irenja poara
7a uvjete irenja poara utjeu vjetar, kia, snijeg, temperatura i vlanost zraka, atmos!erski tlak i dr. 7eki od
navedenih imbenika bitno utjeu na irenje poara, a neki na njegovo spreavanje ili smanjivanje brzine
irenja.
@rzina irenja poara na otvorenom prostoru esto je poveana zbog strujanja zraka 'vjetar( i sl. Aia, snijeg,
vlanost zraka i dr. utjeu na smanjenje brzine gorenja i poveanje brzine gaenja poara.
#oari u objektima gdje postoje razni otvori, kao to su vrata, stubita, otvori za dizala, ventilacijski kanali i dr.,
ire se vertikalno i horizontalno po objektu. ,ato se u veim objektima i objektima poveane opasnosti od
poara izvode pregradni zidovi izme+u pojedinih odjeljenja radi spreavanja irenja poara. :rata koja slue
za komunikaciju 'prolaz( moraju biti vatrootporna. %tubini prostor mora biti osiguran ure+ajima za
odvo+enje dima i topline. 7a ventilacijskim kanalima moraju biti ugra+ene zaklopke.
#reventivne mjere zatite na elektrinim instalacijama, grijaim ure+ajima i loitima
" praksi najee postoje razni sustavi i naini zagrijavanja radnih i drugih prostorija. Aoriste se ure+aji i pei za
stalno zagrijavanje krutim, tekuim ili plinovitim gorivom te elektrinom energijom.
7erijetko su u upotrebi razliita improvizirana rjeenja zagrijavanja, pogotovo ako se radi o pomonim objektima,
gdje se ne vodi dovoljno rauna o izolaciji dimovodnih kanala 'izvedbi i prikljuku pei na dimnjak(, pa se
tako omoguuje nastanak poara.
#ei na kruto gorivo, tako+er mogu biti uzrokom poara, pogotovo ako nisu postavljene na vatrosigurnim
podlogama i ako ispred pei nije postavljen zatitni lim.
,a vrijeme koritenja pei na loivo&ulje obavezno je provjeravati jesu li na siguran nain prikljuene u dimnjak,
nalaze li se u blizini zapaljivi materijali i je li ispravna zaporna armatura.
Aod primjene plinskih grijalica i prikljuaka boca valja se drati uputa strune slube distributera plina, a to se
odnosi i na uvanje rezervnih punih boca na mjestu gdje nisu izloene zagrijavanju te na ispravnost zaporne
armature.
#ri uporabi elektrinih pei i elektrinih instalacija treba izbjegavati prekomjerno pregrijavanje pei, posebno
instalacija, nastajanje kratkog spoja i iskrenja. #osebno je vano da se navedeni ure+aji ne ostavljaju
ukljueni dulje vrijeme bez nadzora.
:lasnici, odnosno korisnici gra+evina, gra+evinskih dijelova i prostora, kad se ne moe utvrditi vlasnik, duni su
odravati u ispravnom stanju ure+aje, opremu i sredstva za dojavu, gaenje i spreavanje irenja poara te
druge zatitne ure+aje i instalacije sukladno tehnikim normativima, normama i uputama proizvo+aa, o
emu moraju posjedovati dokumentaciju.
prema i aparati za gaenje poara
a)"uni vatrogasni aparati
-uni vatrogasni aparati su naprave koje se lako prenose. 7amijenjeni su gaenju poetnih poara. Teina
runog prijenosnog vatrogasnog aparata u napunjenom stanju nije vea od 32 kg, izuzev aparata za
gaenje vodom i zranom pjenom, tip @&06, ija teina u napunjenom stanju nije vea od 36 kg.
#rema vrsti sredstava za gaenje poara kojim su aparati napunjeni, dijele se na slijedee tipove:
&aparat za gaenje rasprenom vodom ':&/(
&aparat za gaenje kemijskom pjenom '#h(
&aparat za gaenje ugljinim dioksidom '93(
&aparat za gaenje zranom pjenom '#z&/(
&aparat za gaenje vodom i zranom pjenom '@&06(
&aparat za gaenje prahom '%(
&aparat za gaenje halonom '.al(
b)*stala vatrogasna oprema
$a bi se poar uspjeno ugasio, nuno je da svaka tvrtka, a posebno vatrogasne postrojbe, posjeduju
odgovarajuu opremu i ure+aje za gaenje poara: vatrogasne ljestve, uad, kljueve, posude&kante, bave
za vodu, sjekire, motorne pumpe, mlaznice, razdjelnice i dr.
:lasnici, odnosno korisnici gra+evina, gra+evinskih dijelova i prostora duni su posjedovati ure+aje, opremu i
sredstva za gaenje poara.
"re+aji, oprema i sredstva za gaenje poara moraju se namjenski koristiti, biti u ispravnom stanju i posebno
oznaeni te uvijek dostupni za uporabu.
Baenje poara u speci!inim uvjetima
Clektrini ure+aji i instalacije
#oari na elektrinim ure+ajima i instalacijama pod naponom smiju se gasiti samo sa sredstvima koja ne provode
elektrinu struju. " tu svrhu koriste se ugljini dioksid, suhe kemikalije'prah( i haloni.
Me+utim, u praksi se elektrini ure+aj ili instalacija iskljuuju ako su zahvaeni poarom. " tom sluaju moe se
koristiti voda kao sredstvo za gaenje.
14. EVAKUA&IJA
visno o prirodi procesa rada poslodavac je duan organizirati i osigurati evakuaciju i spaavanje za sluaj
iznenadnog doga+aja koji moe ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje 'elementarne nepogode, poari,
eksplozije, isputanje opasnih tvari u koliinama iznad doputenih i sl.( i osposobiti osobe koje e provoditi
evakuaciju i spaavanje.
" viekatnim objektima izlazni su putovi za evakuaciju posebno vani prilikom brzog naputanja zgrade u sluaju
poara, odnosno brze evakuacije ljudi, kao i brze intervencije radi lokaliziranja i gaenja poara.
,grade, posebno viekatnice, moraju imati i ure+aje za brz izlazak ljudstva ugroenog poarom 'nuni izlazi s
posebnim stubitem osiguranim od poara, ljestve za spaavanje i sl.(.
;zlazi za sluaj opasnosti moraju biti naroito oznaeni i tako izvedeni da se uvijek mogu lako otvoriti. #ristup
izlazima za sluaj opasnosti mora uvijek biti slobodan. :rata se moraju otvarati u smjeru izlaza na siguran i
slobodan prostor.
" sluaju veih poara, evakuacija&spaavanje ljudi ne moe se provesti kroz navedene postojee izlaze, ve
treba koristiti odgovarajuu vatrogasnu opremu za spaavanje, kao to su: vatrogasne ljestve, spusnice,
uskonice, uad i dr.

15. ZATITNE NAPRAVE
7aprave koje onemoguuju ulazak ruku ili drugih dijelova tijela radnika u opasno mjesto za vrijeme rada, odnosno
koje tite radnika od loma, odbacivanja, prskanja, izlijevanja, poara, eksplozije, trovanja, nagrizanja, opasnih
zraenja ili drugih neeljenih djelovanja tvari ' ograde, zagrade, titnici, poklopci, vrataca, oklopi, kuita, kape,
nape, branici, naprave za protupovratno djelovanje izradaka i sl.(.
16. MIKROKLIMATSKI UVJETI
Termin mikroklimatski uvjeti odnosi se na temperaturu, relativnu vlanost i brzinu strujanja zraka okoline u kojoj
ivimo i radimo.
Mikroklimatski uvjeti u radnoj prostoriji trebaju osiguravati toplinsku udobnost pri radu:
&temperatura zraka: rad bez !izikog naprezanja 32&3D E9
laki !iziki rad 05&32 E9
teki !iziki rad 03&05 E9
&relativna vlanost D2&F2=,
&brzina strujanja zraka u radnim prostorijam ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti vea od 2,6
mGs u zimskom razdobljuH 2,F mGs u prijelaznom razdobljuH odnosno 2,5 mGs u toplom razdoblju. "koliko se koriste
ure+aji za klimatizaciju brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu ne smije biti vea od 2,3 mGs.
<ko se u ljetnom razdoblju upotrebljavaju klimatizacijski ure+aji, razlika izme+u vanjske i unutarnje temperature
ne smije prelaziti 8 E9.
Alimatizacijski ure+aj treba biti podeen tako da polako isputa hladni zrak i to u onaj dio prostora u kojem se
ljudi ne zadravaju.
1.KOJE SE SVE OPASNOSTI I TETNOSTI MOGU POJAVITI U PRO&ESU RADA6
" ovisnosti o pojedinim procesima rada mogu se pojaviti razliite opasnosti i tetnosti 'pojam opasnosti
prvenstveno se odnosi na mogunosti nastajanja ozljeda, dok se pojam tetnosti vee na mogunosti nastajanja
pro!esionalnih bolesti(, kao to su sljedee:
a( 78910):(8 -.1*0-*,) 'od predmeta obrade, alata, strojeva, pri horizontalnom i vertikalnom transportu i dr.(,
b( -.1*0-*,) -; .1;-41 ) 5<=8031 'pad s visine ili u dubinu, pad u istoj razini, padovi predmeta s visine,
obruavanje zemljanog materijala kod iskopa u gra+evinarstvu(,
c( -.1*0-*,) -; <;151 8/8(,5):08 *,5<38+
d( -.1*0-*,) -; .51=)08+ ./)0-41+ .151+ ;)7-41 ) 185-5-/1 'kemijske tetnosti(,
e( -.1*0-*,) .5) 5<(-4103< -.1*0)7 51;0)7 ,415)71 'npr. kiseline, luine i sl.(,
!( -.1*0-*,) -; ><(8+
g( -.1*0-*,) -; 4)>51?)31+
h( -.1*0-*,) -; .-5878@80)9 ,87.851,<51+ 4/1A0-*,) ) >52)08 *,5<31031 251(1 'nepovoljna mikroklima(,
i( -.1*0-*,) -; 08;-*,1,08 )/) 08.5)/1B-C808 51*438,8+
j( -.1*0-*,) -; =,8,0)9 251:8031 'ionizirajua i neionizirajua zraenja(,
k( -.1*0-*,) -; .-A151 ) 8(*./-2)31+
l( >)-/-=(8 -.1*0-*,) 'rizici zaraze(,
m( -.1*0-*,) 2>-B ,8=(-B ,38/8*0-B 51;1+
n( -.1*0-*,) 2>-B 51;1 < 08D)2)-/-=(-7 .-/-A13< ,)38/1+
o( -.1*0-*,) 2>-B 51;1 < <438,)71 <:8*,1/-B *,58*1 )E)/) ,51308 .*)9):(8 01.8,-*,) 'psiho!izioloki napor(.
1". PRO&JENA OPASNOSTI
;zrada procjene opasnosti predstavlja polazite za kvalitetnu provedbu zatite na radu kod svakog poslodavca u
ijim procesima rada postoje odre+ene opasnosti i tetnosti koje bi mogle izazvati pojave ozljeda na radu ili
pro!esionalnih bolesti.
#rocjena opasnosti je dakle osnovni dokument s podruja zatite na radu ali i postupak putem kojeg je svaki
poslodavac duan utvrditi stupnjeve rizika od mogunosti nastanka ozljeda na radu i pro!esionalnih bolesti u
svojim procesima rada i odrediti pojedine mjere kako bi se rizici smanjili.
%tupnjeve rizika kod poslodavaca odre+ivat e pojedine opasnosti i tetnosti, u ovisnosti o procesima rada, ali e
prvenstveno rizik odre+ivati odnos poslodavca i njegovih ovlatenika prema pojedinim opasnostima i tetnostima
u smislu primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zatite na radu.
#rocjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su odstupanja izme+u stvarnog stanja
zatite na radu kod poslodavca i propisanog stanja za dotinu djelatnost poslodavca.
bvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti poljoprivrede, lova i umarstva, ribarstva, rudarstva,
prera+ivake industrije, opskrbe elektrinom energijom, plinom i vodom, gra+evinarstvu, prometu, skladitenju i
vezama, zdravstvenoj zatiti i socijalnoj skrbi te poslodavci u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u
kojima postoji mogunost nastanka ozljeda na radu, pro!esionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi
mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
bvezu izrade procjene imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i radionicama praktine nastave 'l. 4.
#ravilnika #(.
-evizija procjene obavlja se 'l. 04. #ravilnika #(:
& nakon svake smrtne, skupne ili tee ozljede na radu,
& nakon utvr+enog sluaja pro!esionalne bolesti,
& nakon poremeaja u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje
zaposlenika, tzv. nezgoda na radu 'primjerice, pad tereta s dizalice koji sreom nije izazvao ozljedu jednog ili
vie zaposlenika(,
& nakon izmjena u procesu rada koje utjeu na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
& na temelju izvrnog rjeenja inspektora rada,
& najmanje svake dvije godine