1

Ispitni katalog za dr`avnu maturu

u {kolskoj godini 2013./2014.
INFORMATIKA
INFORMATIKA 2014.indd 1 30.9.2013 13:29:16
2
INFORMATIKA 2014.indd 2 30.9.2013 13:29:16
3
Sadraj
Uvod .................................................................................................................................. 5
1. Podruja ispitivanja .............................................................................................. 5
2. Obrazovni ishodi .................................................................................................... 6
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih programa .............................. 6
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja raunala ............................. 7
2.3. Rjeavanje problema programiranjem ..................................................... 7
3. Struktura ispita ....................................................................................................... 8
4. Tehniki opis ispita ..............................................................................................10
4.1. Trajanje ispita ....................................................................................................10
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja ....................................................................10
4.3. Pribor ...................................................................................................................10
5. Opis bodovanja .....................................................................................................10
6. Vrste zadataka .......................................................................................................10
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora ........................................................11
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora i dopunjavanja ..........................11
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora .........................................................12
6.4. Primjer zadatka produenoga odgovora ...............................................12
7. Priprema za ispit ...................................................................................................13
INFORMATIKA 2014.indd 3 30.9.2013 13:29:16
4
INFORMATIKA 2014.indd 4 30.9.2013 13:29:16
5
Uvod
Informatika je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Informatike
temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni
i objanjeni sadraji, kriteriji te naini ispitivanja i
vrjednovanja u kolskoj godini 2013./2014.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim jednogodinjim
nastavnim planom i programom za Informatiku u
gimnazijama
1
.
Ispitni katalog sadri sedam poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Vrste zadataka
7. Priprema za ispit.
U prvome poglavlju (Podruja ispitivanja) navedena su
podruja ispitivanja.
U drugome poglavlju (Obrazovni ishodi) navedeno
je koje sadraje pristupnik
2
mora znati i razumjeti u
svakome podruju ispitivanja te to mora moi uiniti
kako bi uspjeno poloio ispit.
U treemu poglavlju (Struktura ispita) opisan je udio
podruja ispitivanja u ispitu i struktura ispita prema
vrstama zadataka.
U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno
je trajanje ispita, opisan je izgled ispita, objanjen
je nain njegova rjeavanja i naveden je doputeni
pribor.
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Nastavni programi za
gimnazije, broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994. Ispitni katalog iz
Informatike usklaen je s vaeim Nastavnim planom i programom
iz Informatike za ope, klasine i jezine gimnazije u kojima se
Informatika pouava tijekom prve ili druge godine.
2
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se odnosi
i na pristupnice i na pristupnike.
U petome poglavlju (Opis bodovanja) opisan je nain
bodovanja zadataka.
U estome poglavlju (Vrste zadataka) navedene su
upute i primjeri svih vrsta zadataka koji su u ispitu.
U sedmome poglavlju (Priprema za ispit) navedeni su
savjeti koji pomau pristupniku u pripremi za ispit.
1. Podruja ispitivanja
U naemu obrazovnom sustavu Informatika obuhvaa
gradivo iz dvaju podruja:
informacijske i komunikacijske tehnologije (engl.
Information and Communication Technology ICT)
raunarstvo (engl. Computing, Computer Science).
Poznavanje informacijske i komunikacijske
tehnologije, koje omoguuje pouzdanu i kritiku
uporabu elektronikih medija za rad, komunikaciju i
zabavu, nazivamo digitalnim kompetencijama. Te su
kompetencije zasnovane na logikome i kritikome
razmiljanju, vjetinama za obradu informacija i dobro
razvijenim komunikacijskim vjetinama.
Osnovna razina vjetina sastoji se od uporabe
suvremene tehnologije za pronalaenje, dohvat,
pohranjivanje, stvaranje, prezentiranje i razmjenu
informacija ukljuujui i mrenu komunikaciju
posredstvom interneta.
Dravna matura iz Informatike trebala bi se preteito
usmjeriti na raunarstvo posebno vrjednujui
obrazovne ishode povezane s algoritamskim nainom
razmiljanja i programiranjem.
Treba naglasiti da se mnoge aktivnosti u raznim
podrujima ljudskoga djelovanja svode na
ralanjivanje zadatka u niz koraka. Svaki korak mora
biti jednostavan, jednoznaan i razumljiv svakomu
izvritelju. Problem se moe rijeiti odgovarajuim
povezivanjem jednostavnih koraka u cjeloviti sustav.
INFORMATIKA 2014.indd 5 30.9.2013 13:29:16
6
Rjeavanje problema je kreativna djelatnost i ne moe
se provjeravati ispitom, no poznavanje algoritama i
naini njihove pretvorbe u raunalni program svode se
na primjenu znanja i vjetina koje se mogu provjeriti
ispitom.
Ispitom iz Informatike provjerava se dostignuta
razina znanja te kompetencija pristupnika u ovim
podrujima:
osnove uporabe raunala i primjenskih programa
poznavanje grae i naela funkcioniranja raunala
algoritamski nain rjeavanja problema i
programiranje.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
navedeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih
programa
Od pristupnika se oekuje da moe:
objasniti ulogu sklopovskih i programskih dijelova
raunala
opisati ulogu operacijskoga sustava te navesti
primjere operacijskih sustava
opisati i primijeniti osnovne naredbe operacijskoga
sustava (stvaranje, premjetanje, kopiranje, brisanje,
preimenovanje mapa i datoteka, pretraivanje prema
zadanome kljuu, znaenje atributa datoteka i mapa)
objasniti pojam datoteke i prepoznati tipine vrste
datoteka (izvrne, sistemske, tekstualne, zvune,
slikovne, video, web stranice)
opisati organizaciju smjetaja datoteka u vanjske
spremnike: pogone (drive), mape
protumaiti razloge saimanja podataka i navesti
neke primjere formata saetoga zapisa
objasniti razloge redovitoga pohranjivanja podataka i
sigurnosnih kopija datoteka
primijeniti postupke za prilagoavanje postavki
raunala (upravljaka ploa)
razumjeti pojmove vezane uz instaliranje programa
(pojam licence, prihvaanje uvjeta, upisivanje kljua,
autorska prava) i objasniti razlike izmeu zatienoga
i slobodnoga softvera
osmisliti, razviti i kreirati obradu skupine podataka
upotrijebiti program za obradu teksta
upotrijebiti program za izradu prezentacija
upotrijebiti program za izradu proraunskih tablica
(primjena standardnih matematikih operacija i
funkcija, apsolutna i relativna adresa)
vrjednovati, objasniti i kreirati primjereni grafki
prikaz podataka
procijeniti znaaj i posljedice tetnih programa te
ukazati na vanost primjerene zatite
obrazloiti smisao povezivanja raunala, opisati
i razlikovati vrste raunalnih mrea (LAN, WAN,
internet) te objasniti zadau pojedinih raunala u
mrei (posluitelj i korisnik)
objasniti osnovna naela paketne mrene
komunikacije
objasniti i razlikovati brzine prijenosa podataka
unutar mree te kvantitativno povezati brzinu
prijenosa, duljinu trajanja prijenosa i koliinu
prenesenih podataka
objasniti ulogu ureaja za povezivanje raunala i
mrea te naine povezivanja na internet
objasniti pojmove vezane uz raunalne mree i
internet: IP adresa, DNS, domena, protokol
INFORMATIKA 2014.indd 6 30.9.2013 13:29:16
7
razlikovati i upotrebljavati osnovne usluge interneta i
njihove protokole
objasniti pojmove vezane uz WWW (web): web
sjedite, web stranica, web preglednik, web
posluitelj, hiperveza, URL, web trailica
protumaiti i primijeniti osnovna naela komunikacije
elektronikom potom
objasniti smisao zatite privatnosti te autorskih prava
sadraja na internetu
razlikovati znaenje i ulogu tipki na tipkovnici.
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja
raunala
Od pristupnika se oekuje da moe:
razlikovati i povezivati brojevne sustave znaajne za
opis rada raunala te argumentirati njihovu primjenu
objasniti postupke zbrajanja i oduzimanja binarnih
brojeva u raunalu
prikazati cijele i realne brojeve u raunalu i objasniti
nain njihova prikaza (IEEE norma 754)
prikazati znakove u raunalu i objasniti nain njihova
prikaza
upotrebljavati zakonitosti logike algebre i primijeniti
ih na logike sklopove
imenovati i objasniti svrhu sklopovlja i programskih
dijelova raunala
opisati funkcionalne cjeline raunala
opisati ulogu dijelova procesora
razlikovati ulogu i osnovna svojstva radnih spremnika
(ROM, RAM, cache)
razlikovati ulogu i osnovna svojstva vanjskih
spremnika (tvrdi disk, ostali mediji za pohranu
podataka)
nabrojiti i saeto prikazati svojstva perifernih jedinica
raunala
nabrojiti i objasniti ulogu ostalih dijelova raunala
nabrojiti i objasniti osnovne znaajke zapisa slike
(razluivost, piksel, boja)
razlikovati mjerne jedinice za razluivost kod razliitih
perifernih ureaja (monitora, skenera, pisaa)
upotrebljavati i preraunavati jedinice za koliinu
podataka
navesti i upotrebljavati osnovne mjere za
vrjednovanje raunala (duljinu registara, brzinu rada
procesora, veliinu radnoga spremnika i pomonih
spremnika, brzinu prijenosa preko sabirnica raunala,
brzinu prijenosa kroz komunikacijske kanale).
2.3. Algoritamski nain rjeavanja problema
i programiranje
Od pristupnika se oekuje da moe:
objasniti pojam i osnovna svojstva algoritma
navesti i primijeniti jezike za zapisivanje algoritama
(dijagram toka i pseudojezik)
nabrojiti, razlikovati i usporediti vrste programskih
jezika
identifcirati faze izrade programa i razlikovati vrste
pogrjeaka
usvojiti i znati razlikovati (protumaiti) pojam i
uporabu varijable i konstante
razlikovati i znati primijeniti jednostavne tipove
podataka (cjelobrojne, realne, znakovne, logike)
prepoznati i primijeniti naredbu pridruivanja
prepoznati i primijeniti aritmetike, logike i relacijske
operatore i njihove prioritete
prepoznati i primijeniti defnirane standardne
funkcije
INFORMATIKA 2014.indd 7 30.9.2013 13:29:16
8
modifcirati i prestrukturirati matematike izraze u
pseudojezik i obrnuto
razlikovati i upotrijebiti unos i ispis podataka
zakljuiti kada i osmisliti kako primijeniti naredbu
grananja (jednostruku, viestruku)
raspoznati i primijeniti naredbe ponavljanja
(s provjeravanjem uvjeta, s unaprijed zadanim
brojem ponavljanja, ugnijedene naredbe
ponavljanja)
upotrebljavati broja
poznavati i primijeniti standardne algoritme:
za zamjenu sadraja dviju varijabli
za prebrojavanje prema zadanome kriteriju
za zbrajanje prema zadanome kriteriju
za pretraivanje prema zadanome kriteriju
za izraun srednje vrijednosti brojeva
za traenje najmanjega i najveega meu
(uitanim) brojevima
za rad s prirodnim brojevima
analizirati algoritme prikazane u pseudojeziku.
3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu prikazani su
u tablici 1.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
PODRUJE ISPITIVANJA
UDIO BROJA
BODOVA
Osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
20 %
Poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
40 %
Algoritamski nain rjeavanja
problema i programiranje
40 %
U ispitu je ukupno 36 zadataka.
INFORMATIKA 2014.indd 8 30.9.2013 13:29:16
9
Struktura ispita prikazana je tablici 2.
Tablica 2. Struktura ispita
VRSTA ZADATAKA
BROJ ZADATAKA PREMA PODRUJU ISPITIVANJA
Osnove uporabe
raunala i primjenskih
programa
Poznavanje grae i
naela funkcioniranja
raunala
Algoritamski nain
rjeavanja problema i
programiranje
z
a
d
a
t
c
i

z
a
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
a
zadatci
viestrukoga
izbora
6 9 5
z
a
d
a
t
c
i

o
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
a
zadatci
dopunjavanja
0 1 0
zadatci kratkoga
odgovora
2 6 5
zadatci
produenoga
odgovora
0 0 2
Ukupan broj zadataka prema
podruju ispitivanja
8 16 12
*Zadatci iz podruja programiranja zasnovani su na pseudojeziku i prezentiraju se s pomou pseudojezika.
INFORMATIKA 2014.indd 9 30.9.2013 13:29:17
10
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Informatike traje 100 minuta bez stanke.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz ispite
dravne mature te na mrenim stranicama Nacionalnoga
centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica, pomone tablice
3
i list za odgovore.
Vano je pozorno proitati tekst opih uputa i tekst
uputa za rjeavanje zadataka i oznaavanje tonih
odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
U zadatcima zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnik mora oznaiti tone odgovore znakom X
na listu za odgovore. Ako pristupnik oznai vie od
jednoga odgovora, zadatak e se bodovati s 0 (nula)
bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i
toan odgovor.
U zadatcima otvorenoga tipa (kratkoga odgovora i
dopunjavanja) pristupnik mora upisati sadraj koji
nedostaje na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
U zadatcima produenoga odgovora pristupnik mora
napisati program u pseudojeziku. Svaku liniju kda
mora napisati na jednu crtu pazei na redoslijed. Ako
pristupnik pogrijei, treba prekriiti netoan odgovor,
staviti ga u zagradu, napisati toan odgovor i staviti
skraeni potpis pored tonoga odgovora.
3
Pomone tablice priloene su uz ogledni primjer ispita. Te su
tablice priloene ispitu kako bi se pristupnika rasteretilo pamenja
kodova te preraunavanja iz binarnoga u dekadski zapis i obrnuto.
Priloena je i usporedna tablica naredbi pseudojezika s naredbama
programskih jezika Pascal, C, C++ i Python.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Informatike doputeno
je upotrebljavati samo kemijsku olovku kojom se
pie plavom ili crnom bojom, a nije doputeno
upotrebljavati depno raunalo.
Pomone tablice potrebne za rjeavanje zadataka
sastavni su dio ispitnoga materijala.
4
Pristupnik ne smije imati niti upotrebljavati nikakve
druge listove s tablicama.
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 40.
Svaki tono oznaen odgovor na listu za odgovore
u zadatcima viestrukoga izbora donosi 1 bod.
Uspjenim rjeavanjem tih zadataka pristupnik moe
ostvariti 20 bodova.
Svaki toan odgovor u zadatcima kratkoga odgovora i
dopunjavanja donosi 1 bod. Uspjenim rjeavanjem tih
zadataka pristupnik moe ostvariti 14 bodova.
Svaki tono rijeen zadatak produenoga odgovora
donosi 3 boda. Uspjenim rjeavanjem tih zadataka
pristupnik moe ostvariti 6 bodova.
6. Vrste zadataka
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor,
podruje ispitivanja, obrazovni ishod i nain
bodovanja.
4
v. poglavlje Izgled ispita i nain rjeavanja
INFORMATIKA 2014.indd 10 30.9.2013 13:29:17
11
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
U sljedeemu zadatku od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Toan odgovor morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Toan odgovor donosi jedan bod.
to e se dogoditi ako nakon oznaavanja tablice u
Word dokumentu (klikom na ) pritisnemo tipku
Delete?
A. Izbrisat e se samo sadraj tablice.
B. Izbrisat e se samo okvir tablice.
C. Izbrisat e se cijela tablica.
D. Izbrisat e se cijeli dokument.
TOAN ODGOVOR: A
PODRUJE ISPITIVANJA: osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
OBRAZOVNI ISHOD: upotrebljavati program za
obradu teksta
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora i
dopunjavanja
U sljedeemu zadatku dopunite zadanu reenicu
upisivanjem sadraja koji nedostaje ili dopunite
tablicu.
Odgovor upiite samo na predvieno mjesto u ovoj
ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Dopunite tablicu istinitosti za sklop na slici.
A B C Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0
0 0 1
0 1 0
0 1 1
1 0 0
1 0 1
1 1 0
1 1 1
TONI ODGOVORI:
Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0 1
0 1 0 1
0 0 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
1 1 1 0
1 1 1 0
PODRUJE ISPITIVANJA: poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
OBRAZOVNI ISHOD: upotrebljavati zakonitosti
logike algebre i primijeniti ih na logike sklopove
INFORMATIKA 2014.indd 11 30.9.2013 13:29:17
12
BODOVANJE:
1 bod iskljuivo toan stupac Y
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije upisan
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora
U sljedeem zadatku trebate odgovoriti kratkim
odgovorom (jednom rijeju, dvjema rijeima ili
brojem) ili dopuniti tablicu.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj
ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
to e ispisati sljedei dio programa ako su a i b
cjelobrojne varijable?
a := 3;
b := 2 * a;
ako je (a > b) I (a mod 2 = 0) onda
izlaz (3 * a)
inae ako je (a > b) I (a mod 2 <> 0)
onda
izlaz (4 * a)
inae
izlaz (5 * a);
TOAN ODGOVOR: 15
PODRUJE ISPITIVANJA: algoritamski nain
rjeavanja problema i programiranje
OBRAZOVNI ISHOD: zakljuiti kada i osmisliti kako
primijeniti naredbu grananja (jednostruku, viestruku)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije upisan
6.4. Primjer zadatka produenoga odgovora
U sljedeemu zadatku trebate napisati program u
pseudojeziku.
Svaku liniju kda napiite na jednu crtu pazei na
redoslijed.
Piite itko. Neitki kodovi bodovat e se s nula (0)
bodova.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Na ispitu dravne mature iz Informatike pristupnik
moe ostvariti najvie 40 bodova.
Nakon vrjednovanja ispita potrebno je odrediti koji
je najmanji ostvareni broj bodova na ispitu. Napiite
program u pseudojeziku koji e unositi ostvarene
bodove za n pristupnika te ispisivati najmanji ostvareni
broj bodova.
(Broj podataka i broj bodova uitavaju se s tipkovnice.)
TOAN ODGOVOR:
ulaz (n);
min := 40;
za i := 1 do n initi
{
ulaz (b);
ako je b < min onda
min := b;
}
izlaz(Najmanji broj bodova je , min);
PODRUJE ISPITIVANJA: algoritamski nain
rjeavanja problema i programiranje
OBRAZOVNI ISHOD: poznavati i primijeniti
standardne algoritme za traenje najmanjega i
najveega meu (uitanim) brojevima
INFORMATIKA 2014.indd 12 30.9.2013 13:29:17
13
BODOVANJE:
Pristupnik rjeavanjem ovoga zadatka moe dobiti
ukupno 3 boda.
Ako pristupnik ispravno:
unese prirodan broj n i postavi petlju koja unosi n
brojeva, dobit e 1 bod
postavi uvjet u naredbi grananja unutar petlje,
dobit e 1 bod
postavi poetnu vrijednost za varijablu min te
ispravno ispie rezultat, dobit e 1 bod.
Ako pristupnik u potpunosti tono rijei zadatak,
ali ga ne rijei u pseudojeziku, ve u nekome od
navedenih programskih jezika, dobit e 1 bod.
7. Priprema za ispit
Literatura za pripremu ispita iz Informatike su svi
udbenici za gimnazijski program koje je odobrilo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tijekom
protekloga etverogodinjeg razdoblja kolovanja.
Popis odobrenih udbenika moe se nai na mrenim
stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
(www.mzos.hr).
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupniku moe sluiti za provjeru usvojenoga
znanja.
Potrebna znanja mogue je stei u redovnoj, izbornoj,
fakultativnoj ili dodatnoj nastavi, ali i samostalnim
uenjem koristei se propisanom literaturom.
Dobro poznavanje naina ispitivanja znatno e pomoi
pristupniku da uspjeno rijei zadatke u ispitu.
Pristupniku se savjetuje:
prouavanje podruja ispitivanja te primjera zadataka
rjeavanje provedenih ispita.
Dio se zadataka odnosi na prikaz algoritama. Algoritmi
su opisani pseudojezikom. Taj jezik ima elemente svih
programskih jezika i nije osjetljiv na velika i mala slova.
Detaljan opis koritenoga pseudojezika i njegova
usporedba s programskim jezicima Pascal, C, C++ i
Python slijedi u nastavku.
INFORMATIKA 2014.indd 13 30.9.2013 13:29:17
14
Osnovne naredbe
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Blok naredbi
{
}
begin
end
{
}
uvlaka
Unos
ulaz read scanf input
Ispis
izlaz write printf print
Pridruivanje
:= := = =
Grananje
ako je uvjet onda
naredba1
inae
naredba2;
if uvjet then
naredba1
else
naredba2;
if (uvjet)
naredba1;
else
naredba2;
if uvjet:
naredba1
else:
naredba2
Petlja s unaprijed
poznatim brojem
ponavljanja
za i := p do k initi
naredba;
for i := p to k do
naredba;
for (i = p; i <= k; i++)
naredba;
for i in range(p, k + 1):
naredba
Petlja kod koje
nije unaprijed
poznat broj
ponavljanja,
a uvjet se
provjerava na
poetku petlje
dok je uvjet initi
naredba;
while uvjet do
naredba;
while (uvjet)
naredba;
while uvjet:
naredba
INFORMATIKA 2014.indd 14 30.9.2013 13:29:17
15
Aritmetiki operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Zbrajanje
+ + + +
Oduzimanje
- - - -
Mnoenje
* * * *
Dijeljenje
/ / / /
Cjelobrojno dijeljenje
div div / //
Ostatak cjelobrojnoga dijeljenja
mod mod % %
Logiki operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Logiki NE
NE not ! not
Logiki I
I and && and
Logiki ILI
ILI or || or
Relacijski operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Manje
< < < <
Manje ili jednako
<= <= <= <=
Vee
> > > >
Vee ili jednako
>= >= >= >=
Jednako
= = == ==
Razliito
<> <> != !=
INFORMATIKA 2014.indd 15 30.9.2013 13:29:17
16
Defnirane funkcije
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Apsolutna vrijednost
realnoga broja
abs(x) abs(x) abs(x) abs(x)
Kvadrat broja sqr(x) sqr(x) pow(x,2) x ** 2
Drugi korijen realnoga
broja
sqrt(x) sqrt(x) sqrt(x) sqrt(x)
Zaokruivanje realnoga
broja na najblii cijeli broj
round(x) round(x) round(x) round(x)
Cijeli dio realnoga broja x trunc(x) trunc(x) trunc(x) trunc(x)
Prioritet operatora
Redni broj Operatori
1. ()
2. NE
3. *, /, div, mod, I
4. +, -, ILI
5. <, <=, >, >=, <>, =
INFORMATIKA 2014.indd 16 30.9.2013 13:29:17
17
INFORMATIKA 2014.indd 17 30.9.2013 13:29:18
18
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
INFORMATIKA 2014.indd 18 30.9.2013 13:29:18