14. i 15. listopad 2011.

Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
2
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
14. listopad 2011.
Kristina oja i Sanja Laki
KNJIGA
Od Gutenberga do iPad-a
to je knjiga?
Knjiga je najstarija forma dokumentiranja znanja, ideja i vjerovanja.
Knjiga je cjelina koju tvori vei broj listova meusobno spojenih u knjini
blok, zatien koricama. Ona je materijalizirano intelektualno djelo umnoeno
prikladnim tiskarskim postupkom.
Ljudi su tijekom povijesti zapisivali na svakakve materijale metal, glina,
opeka, keramika, kamen, drvo, platno.
Papirus najvie slii dananjem materijalu. Oko 2000. g. pr. Kr. pronali
su ga Egipani; izraivao se od samonikle movarne biljke iz doline Nila.
Problem je bila velika krhkost papirusa, nije bio otporan.
Knjiga mrtvih iz 1300. g. p. n. e. napisana na svicima papirusa, tekst je
ispisan u vertikalne stupce a crtei ilustriraju najvanije scene.
Papirus u Rimu uvozi se iz Egipta a koriste ga i Grci, najfniji papirus
proizvode Rimljani; bjelji je od egipatskog.
Diptih starorimska ploica za biljeke, najslinija oblikom dananjoj knjizi.
Svitak pergamene napravljen od ivotinjske koe, ita se sekvencijalno;
problem je bilo pohranjivanje i noenje za jednu knjigu bilo je potrebno
cijelo stado ovaca!
Koptski uvez Kopti su izvorni egipatski krani, ti uvezi su najstariji poznati
uvezi u formi kodeksa (4.st.).
Codex Grci i Rimljani osim papirusa koriste i drvene ploice.
Na papirusu se moglo pisati samo s jedne strane, a na pergamentu s dvije i to
mu je bila prednost
Papir proizveden u Kini oko 200. g. p. n. e., 751. god. zapoinje proizvodnja
u islamskim zemljama. 1238. god. prvi europski mlin za proizvodnju papira
(panjolska).
3
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
Rukopisi sporo, zahtjevno i skupo multipliciranje sadraja; jedini nain je
bio da ih netko prepie a malo je ljudi bilo pismeno (iskljuivo sveenici ali ne
svi), ljudi su lako grijeili te je bilo mnogo netonosti.
Diamond Sutra najstarija poznata otisnuta knjiga (Kina 868. g. n. e.),
tisak drvenim blokovima (matrice, boja se otiskivala na papir), nedostaci: ne
mogu se raditi korekture; nezgrapne, drvene matrice, drvo je mekano i lako
se haba; runo tiskanje.
Korea 1377. g. n. e., najstarija poznata knjiga otisnuta pominim
metalnim slovima (znai nije Gutenbergova kako puno ljudi jo uvijek
misli!); tehnika je poznata od 1230. g. n. e. ali nije zaivjela.
Gutenberg 1455. g., trebalo mu je 270 razliitih varijanti znakova za
otiskivanje knjige; brzo mijenjanje sadraja po stranici pominim metalnim
slovima, koristi pree za izradu vina kako bi otisnuo prve knjige. Te pree su
mogle otisnuti samo jedan otisak, a ove kasnije su mogle jedan za drugim,
slova su mu radili zlatari fno su obraivali materijale.
Revolucija je bila i u brzini izvedbe moglo se proizvesti 50 100 stranica na
sat (danas je to 15000 50000).
Iako je imao briljantne ideje za svoje vrijeme, ubrzo mu je ponestalo novaca
pa se stoga obratio crkvi za pomo. Uspjenost svog stroja dokazao je
tiskanjem Potvrda o oprostu grijeha koje je crkva onda mogla prodavati.
Nakon toga, crkva ga je poela sponzorirati.
Gutenbergovi tekstovi bili su savreno poravnati, bio je perfekcionist pa
je htio otisnuti i savrenu Bibliju ( oko 150 Biblija) htio ih je otisnuti na
pergamentu i bilo je potrebno 150 krava za jednu.
Papir se tada radio od pamunih krpa, dok je danas osnova za izradu papira
celuloza. Gutenberg je poeo koristiti boju baziranu na uljima, koja se
naknadno dodavala rukom.
U Rijeci se do 1990-ih godina radilo po Gutenbergovom principu (slaganje
slova).
Do 1970. g. svugdje u svijetu ljudi su runo slagali slova.
Linotype CRTronic 360 razlamao je tekst na stupce, iz njega je izlazila
bruena traka; preslagivanje slova.
Do pred cca 17 godina nije se tono moglo znati kakav je konaan izgled
dizajna. Na kraju bi se mogao korigirati samo ve konaan proizvod.
4
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
Indesign WYSIWYG (what you see is what you get) danas najvaniji
software za dizajnere koji je omoguio uvid u svaki segment izrade. Mogao
se pratiti cijeli proces.
eBook, PDF, Kindle, Ipad - kraj tiska
Demonstracija Ipad-a.
Penguin books jeftine knjige mekog uveza koje su cijenom bile dostupne
masama. Kotale su kao 10 cigareta. U poecima, knjige su se razlikovale po
boji i natpisu (Engleska). U Americi situacija je bila drugaija knjige su
se prodavale na kioscima i morale su konkurirati asopisima. S vremenom
su Penguin knjige poele dobivati puno ilustracija, svaki anr je imao svoju
boju...
STVARANJE KNJIGE
Koji su zadaci dizajnera?
1. Oblikuje korice/ovitak.
2. Oblikuje knjini blok.
3. Odabir ilustracija/fotografja.
4. Prelama tekst dizajner uzima sirovi tekst i pokuava ga ubaciti u svoj
predloak.
5. Priprema za tisak nakon to se napravi dizajn, on se priprema s obzirom
na parametre tiskare (poeljno je da to radi dizajner).
6. Probni otisci provjera boja, slova, nakon ega to klijent treba potpisati.
7. Nadzor tiska pregledavanje araka koji izlaze, to nadgleda dizajner te stoga
mora znati dosta o tisku.
Dizajnerovi glavni partneri
autor pronalazi izdavaa koji prihvaa tekst prosljeuje ga uredniku
on se bavi lektorima, prevoditeljima, marketingom, foto/ilustracije, dizajnerima
produkcija tiskara
5
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
Marketing dizajneru daje projektni zadatak; bitno je znati za koga je
knjiga, da se zna u kojem smjeru treba ii.
Nakon prijeloma tekst ide na lekturu.
Bitno je analizirati materijal, ali ponekad se dogodi da nema materijala
tada je na dizajneru da pronae vlastita rjeenja.
Budunost knjige tablet ureaji - interaktivnost
15. listopad 2011.
Hana Juras
Konstrukcija knjige
Tehniki opis knjige:
- Glava knjige
- Noge knjige
- Hrbat knjige
- Vanjski rub
Osnovni dijelovi knjige
1) Knjini arak
2) Knjini blok
3) Unutarnji podstavni list (predlist)
4) Vanjski podstavni list (zalist)
5) Prednja korica
6) Zadnja korica
7) Hrbat (ravni ili zaobljeni)
6
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
8) Donji, prednji, gornji obrez
9) Zaglavna vrpca
10) Pokazna vrpca
11) Ovitak
Osnovni dijelovi stranice
- Naslov knjige
- Stupac teksta
- Naslov poglavlja
- Paginacija
- Margine (unutarnje i vanjske; glava i noge)
Format knjige
= odreen je odnosom visine i irine stranice pa prema tome razlikujemo:
1) Uspravni (Portrait)
2) Poloeni (Landscape)
3) Kvadratni (Square)
- odabir formata i veliine utjecat e na praktinost koritenja knjige (depno
izdanje, atlas...), produkcijske opcije (iskoristivost papira u tisku) i estetiku
Zlatni rez = omjer knjige ili bilo kojeg formata koji je u zlatnom rezu ima
sljedei odnos:
Odnos manjeg i veeg dijela jednak je odnosu veeg dijela i cjelin
1:1,618033989
Fibbonacciev niz = 1 1 2 3 5 8 13 21 34 55 89 144 ...
(pomou njega se odreuje veliina sloga)
7
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
Veliina stranice
- kod odabira formata stranice moe nam posluiti i veliina papira koji emo
koristiti u tisku
- dijeljenjem standardnih veliina papira dobit emo format koji je izrazito
ekonomian
A4 210 x 297 mm (irina x visina)
A0 841 x 1189 mm
B0 1000 x 1414 mm
B4 250 x 353 mm
Gramatura
- je veliina koja nam govori koliko grama tei kvadratni metar papira kojeg
koristimo. Mjerna jedinica je g/m
2.
. to je vea gramatura, to je vea i debljina
papira.
Knjini arak
- je papir na koji se tiska sadraj knjige. Arak se tiska obostrano. S obzirom da
su dimenzije arka uglavnom znatno vee od dimenzija stranica, na jedan arak se
obino moe otisnuti vie stranica.
Knjini blok
- sastavljen je od knjinih araka. Knjini arci se spajaju s drugim arcima u knjini
blok i to ivanjem ili lijepljenjem.
Modularna mrea
= je sustav planiranja koji dijeli informacije u smislene cjeline pod pretpostavkom
da poloaj i mjerilo te odnosi izmeu informacijskih elemenata (rijei i slika)
pomae publici shvatiti njihovo znaenje.
- daje dizajneru brojne mogunosti upotrebe prostora ali ga ujedno i ograniava
TIPOGRAFIJA U KNJIZI
Tipografja (gr. typos ig, peat + graphein pisati ) je pojam koji se defnira
8
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
na razne naine: kao znanost o slovima; vjetina slaganja, izrade, oblikovanja
i funkcionalnog koritenja slova. Neke od defnicija su i: Umjetnost odabira
odgovarajueg pisma za odreeni projekt, njegova organizacija na nain da
se ostvari to efkasnija komunikacija, i da bude to ugodnije ljudskom oku za
gledanje.
- Osnovna pismovna linija (eng. baseline) jedna je od najvanijih
kategorija za estetski i harmonizirani, ljudskom oku privlaan izgled pisma. To
je fksna imaginarna linija na kojoj lee sva slova sloena u redak teksta. Na njoj
doslovno lee slova poput: h, f, a, e, m, t itd., dok ispod nje prolaze silazne linije
slova poput: j, g, p itd.
- Ascender (uzlazni potez) je dio na kurentnim slovima b, d, h, k, t, koji se
izdie iznad gornje linije koju odreuju slova a, c, e, m, n, o, r, ...
- Descender (silazni potez) je dio slike slova ispod linije teksta najee kod
kurentnih slova kao npr. g, j, p, q, y. U nekim oblicima pisama descendere imaju
verzalna slova J, Q.
- Vrh ili kapa slova (cap height) je visina slike verzalnog pisma kao kod
slova A, B, C, Z mjerena od pismovne linije. Slika slova moe biti vea ili manja od
prostora izmeu pismovne linije i vrha slova kao to imaju slova , , , .
- Razmak izmeu slova (eng. kerning) je vana osobina koja u velikoj
mjeri utjee na itljivost teksta. Nedostatak kerninga je najlake uoljiv na tekstu
pisanom pisaim strojem ili na fontovima koji kopiraju taj stil pisama. Naime u
tom sluaju, svakom slovu je pridijeljen jednak prostor pa su razmaci izmeu svih
slova jednaki. Slova u takvom tekstu treba pribliiti jedno drugome, a potreba za
tim je najuoljivija kod parova Va , AV , Ti, Ta, Ts.
- Razmak izmeu redova (eng. leading) je razmak izmeu osnovnih
pismovnih linija dva retka teksta i vrlo je vaan za itljivost teksta, pogotovo
tekueg. Ako je razmak premalen tekst e izgledati sabijeno, a ako je prevelik tekst
e izgledati previe raspren po bjelini stranice. Kao standardni razmak za tekui
tekst obino se uzima 120 % vrijednosti veliine koritenog pisma.
- Osnovna podjela fontova:
1. Serifni fontovi na svojim krajevima imaju ukrasne
zavretke (stvaraju linije koje omoguuju da se tekst
lake ita) (Times new roman, Kepler, Chaparral, War
nock)
9
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
2. Neserifni fontovi nemaju ukrasne zavretke i
odlini su za naslove (Myriad, Cronos, Ocean sans)
- Poravnanje (alignment), iskljuivanje teksta: ureivanje teksta poinje
defniranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba.
Tipograf tu aktivnost nazivaju iskljuivanje teksta. Uobiajena su tri naina
iskljuivanja:
1. u lijevo s lijeve strane je poravnat tekst, a s desne
strane je nazupena linija (neredovit kraj)
2. u desno s lijeve strane je neredovit poetak a
desna strana je poravnata
3. u sredinu i s lijeve i s desne strane tekst je
jednako nazupen
- Font moe imati varijacije: Bold, Italic, Regular
- tampana slova (small caps) velika slova se povremeno moraju
upotrijebiti za skraenice, osobna imena, uvodne rijei u pasusu,... Da bi se pojavni
oblik velikih slova uskladio s malim slovima upotrebljavaju se tampana slova ili
umanjeni verzal (eng. small caps). tampana slova po obliku odgovaraju velikim
slovima (verzalu), a po veliini malim slovima (kurentu).
TISAK
Razlikujemo etiri osnovne vrste tiska:
1) Visoki tisak
2) Duboki tisak
3) Ofsetni tisak (ploni tisak)
4) Digitalni tisak (digitalni offset tisak, digitalni tisak (laser), ink jet
ploteri/prooferi)
UVEZ
1. Meki uvez lijepljeno
2. Meki uvez broirano i lijepljeno
3. Klamano
4. Tvrdi uvez (najzahtjevniji i najskuplji)
5. Spiralni uvez
10
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
DORADA
1) Plastifkacija
2) Biganje (u korice se utiskuju ljebovi na x mjesta)
3) Falcanje
4) tanca
5) Folio tisak
! Kada se alje upit tiskarama treba se navesti:
- Format: otvoreni format: 32 x 16
zatvoreni format: 16 x 16
- Papir: knjini blok: 200 g/m
2
mat ofsetni
korice: 350 g/m
2
mat ofsetni
- Tisak: knjini blok: 5/5 (cmyk + pantone 324)
korice: 4/4 (podrazumijeva se da je to cmyk)
- Obim: knjini blok: 92 stranice
- Uvez: spiralni (boja spirale: bijela)
- Dorada: knjini blok: falcano
korice: 3 x bigano; plastika mat 1/0 (samo vanjska strana) ili
1/1 (i vanjska i unutarnja); sjajni lak 1/0
- Naklada: 500 kom
- Rok isporuke: 5 dana od slanja pripreme
REZOLUCIJA
Razlikujemo:
1. Ulazna
2. Izlazna
3. Linijatura
Vector vs. Bitmap
- Postoje dvije vrste digitalnih slika: Vector i Bitmap ili Raster. Vektor slike se
dekodiraju pomou matematikih formula, a Bitmap ili Raster slike su sastavljene
od pixela. Vektor slike mogue je pretvoriti u Bitmap (Raster), kada se jednom
pretvore ne moe ih se vratiti u Vector.
Bitmap slike nije mogue pretvoriti u Vector.
11
14. i 15. listopad 2011.
Skripta: DIZAJN
Predava: Aljoa Brajdi
Sastavili: Kristina oja, Sanja Laki, Hana Juras
Lektorirala: Ana Krianovi
Vector slike mogu se poveavati i smanjivati a da pri tome ne gube na
kvaliteti
Vector slike su ispunjene jednom bojom ili gradijentima koji najee ne
mogu dati foto realistian prikaz
- Vectorski programi: Adobe Illustrator, Adobe InDesign,Corel Draw,...
- Vectorski grafki formati: EPS, PDF, CDR,...

Rasterska grafka je, za razliku od vektorske, stvorena za fotografje ili
fotorealistine slike, gdje su prijelazi boja i tonova uestali i kompleksni.
Rasterske slike nije poeljeno poveavati niti smanjivati jer se tim
postupcima gubi na kvaliteti slike
- Rasterski programi: Adobe Photoshop, Corel Photo Paint, ....
- Rasterski formati: GIF, JPG, BMP,...
Boje
1) RGB (red, green, blue) aditivno mijeanje
2) CMYK (cyan, magenta, yellow, black) suptraktivno mijeanje
3) SPOT mijeanje pigmenata

Ovaj projekt fnancira Europska Unija.
Projekt provodi Udruga Katapult.
Projekt provodi Udruga Katapult.
This project is implemented by
Association Katapult.
Partneri
Medijski pokrovitelj