VELEUILITE U POEGI

DRUTVENI ODJEL
STRUNI UPRAVNI STUDIJ













SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO I.
Naela upravnog postupka stricto sensu







MENTOR; Ime i prezime mentora STUDENT; Ime i prezime studenta
BROJ INDEKSA;

U Poegi,
Veljaa, 2009.



TEMA SEMINARSKOG RADA: Naela upravnog postupka stricto sensu

Istraiti i definirati:
- naelo zatite pravo graana i javnog interesa u upravnom postupku
- naelo efikasnosti u upravnom postupku
- naelo pruanja pomoi neukoj stranci u upravnom postupku
- naelo materijalne istine u upravnom postupku
- naelo sasluanja stranke u upravnom postupku
- naelo slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku
- naelo samostalnosti u rjeavnaju u upravnom postupku

Utvrditi i objasniti:
- sadraj pojedinog naela
- odreenje naela u Zakonu o opem upravnom postupku
- pokuati nai primjere u praksi kada su pojedina naela povrijeena

Uzeti u obzir svu dostupnu literaturu, pozitivne propise te internetske izvore.


Potpis nastavnika (asistenta)

____________________________________




SADRAJ

1. UVOD 1
2. NAELA UPRAVNOG POSTUPKA stricto sensu 2
2.1.Naelo zatite prava graana i javnog interesa u upravnom postupku 2
2.2 Naelo efikasnosti u upravnom postupku 2
2.3. Naelo pruanja pomoi neukoj stranci u upravnom postupku 3
2.4. Naelo materijalne istine u upravnom postupku 3
2.5. Naelo sasluanja stranke u upravnom postupku 4
2.6. Naelo slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku 4
2.7. Naelo samostalnosti u rjeavanju u upravnom postupku 5
3. ZAKLJUAK 6
LITERATURA 7


1

1. UVOD


Cilj je upravnog postupka da se u rjeavanju konkretne stvari doe do materijalne istine i da
se pritom adekvatno zatite prava i interesi stranaka, ali i opedrutveni interesi.
1
To moe biti
postignuto uz pridravanje osnovnih naela koja propisuje Zakon. U naem seminaru
detaljnije emo razraditi naela upravnog postupka stricto sensu. Posebna vanost tih naela
je u tome to svojim postojanjem obvezuju primjenjivae zakona da ih se strogo pridravaju, i
to neovisno o okolnosti da li je postupak pokrenut po slubenoj dunosti ili na prijedlog
stranke, kao i neovisno o tome da li se postupak vodi da bi se stranci priznalo neko pravo ili
nametnula odreena obveza. Prvo naelo s kojim emo vas upoznati je naelo zatite prava
graana i javnog interesa u upravnom postupku, koje ima veliko drutveno i praktino pravno
znaenje. Namijenjeno je voditelju postupka te mu nalae da u postupku omoguuje
strankama da to lake zatite i ostvare svoja prava. Slijedee naelo je naelo efikasnosti,od
voditelja postupka trai da rjeava efikasno, tj. da u to kraem roku odluuje o pravima i
obvezama stranaka u postupku i na taj nain osigura efikasno ostvarivanje prava i interesa
stranaka u postupku. Nadalje, naelo pomoi neukoj stranci daje obvezu voditelju postupka da
se brine da neznanje i neukost ne bude na tetu prava to im po zakonu pripada. Ovo naelo
izbacuje se iz novog ZUP-a. Zatim naelo materijalne istine za koje Zakon o opem
upravnom postupku propisuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju
moraju se utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog
rjeenja. Prema naelu sasluanja stranke, prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti
mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje
rjeenja. Slijedi naelo slobodne ocjene dokaza koje govori o tome da o injenicama koje e
se uzeti kao dokazane odluuje ovlatena osoba po svom uvjerenju, na temelju savjesne i
briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata
cjelokupnog postupka. Poslijednje, naelo samostalnosti u rjeavanju odreuje da se voditelju
postupka daje pravo da samostalno vodi postupak, utvruje injenice i okolnosti te da
samostalno donosi odluku u upravnom postupku u okviru ovlatenja danih zakonom, drugim
propisima i opim aktom.


















1
Borkovi, I; Upravno pravo, Informator, Zagreb, 1997., str. 368.
2

2. NAELA UPRAVNOG POSTUPKA stricto sensu

2.1.Naelo zatite prava graana i javnog interesa u upravnom
postupku

Zatita prava graana i zatita javnog interesa jest naelo u upravnom postupku koje ima
veliko drutveno i praktino pravno znaenje. Organi koji postupaju po Zakonu o opem
upravnom postupku duni su pri voenju postupka i rjeavanju omoguiti strankama da to
lake zatite i ostvare svoja prava
2
. Pri tome organ, naravno, mora voditi rauna da ostvarenje
prava stranaka ne bude na tetu drugih osoba niti u suprotnosti s javnim interesom utvrenim
zakonom. Realizacija spomenutog naela sadranog u Zakonu o opem upravnom postupku u
praktinoj primjeni znai zapravo dvostruku obvezu organa u postupku: prvo, da strankama
omogui da to lake zatite i ostvare svoja prava, i drugo, da paze kako ostvarenje tih prava
ne bi bilo na tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti s javnim interesom utvrenim
zakonom. Ako se na temelju zakona strankama nalau kakve obveze, prema njima e se
primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim
mjerama postie svrha zakona
3
. Prva je obveza osobito vana za stranke jer je brojnost
njihovih prava i obveza, kao i pravnih propisa na kojima se one temelje, velika. Pri
ispunjavanju obveza koje za organ proizlaze iz primjene ovog naela glavni cilj organa pri
voenju postupka i rjeavanju trebalo bi biti ukomponiranje javnog interesa i interesa
stranaka. Kad slubena osoba s obzirom na postojee injenino stanje sazna ili ocijeni da
odreeni graanin ima osnove za ostvarenje nekog prava, a da nije podnio zahtjev za
pokretanje postupka, duna je ta slubena osoba takvog graanina upozoriti da podnese
zahtjev radi pokretanja postupka.
4
Samo upozorenje slubene osobe graaninu ili organizaciji
o postojanju osnove za ostvarenje nekog prava ni u emu ne moe niti smije utjecati na tijek i
rezultat upravnog postupka koji je graanin ili organizacija pokrenula svojim zahtjevom
nakon upozorenja slubene osobe.


2.2 Naelo efikasnosti u upravnom postupku

Efikasnost ili uinkovitost se zahtijeva kod svakog postupka, pa ona prema tome, mora nai
svoj posebni izraz i u voenju upravnog postupka i u odluivanju. Potreba za uinkovitim
postupanjem izraavala se i do sada u pojedinim odredbama Zakona o opem upravnom
postupku. Naelo efikasnosti je posebno naelo, naglaavajui pri tome drutvenu vanost
uinkovitog ostvarivanja prava i interesa subjekata koji sudjeluju u postupku. U tom smislu
dunost je organa, ustanova i drugih pravnih osoba kad rjeavaju u pravnim stvarima, da
osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, poduzea, ustanova i drugih pravnih
osoba
5
. Unoenjem naela efikasnosti u rjeavanje u upravnim stvarima zakonski se
upotpunjuje sustav mjera utvrenih s istom svrhom da se omogui to bre i lake voenje
postupka i to jednostavnija i uinkovitija zatita prava stranaka u tijeku postupka i
rjeavanju. Svaka osoba ima pravo da joj tijelo koje vodi postupak u razumnom roku rijei o
njezinim pravima i obvezama koja su predmet postupka. Duina razumnog roka ovisi o

2
Borkovi, I; op. cit., str. 368.
3
Babac, B; Upravno postupovno pravo, Sveuilite J.J. Strossmayera, Osijek, str. 64.
4
Turi, Z., Dupelj, ; Komentar Zakona o opem upravnom postupku; str. 37.
5
Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine br. 53/91), l. 6.
3

sloenosti predmeta te utjecaju same stranke, a u sluaju da tijela javne vlasti u razumnom
roku ne rijee predmet, postupak se moe pokrenuti pred Europskim sudom za ljudska prava u
Strassbourgu. Radi ostvarivanja tog naela u praksi, bilo bi potrebno rijeiti pitanja:
6

strunosti kadrova i njihova daljnjeg usavravanja,
materijalno tehnika opremljenost tijela te
organizacije tijela.


2.3. Naelo pruanja pomoi neukoj stranci u upravnom postupku

esto isticana dunost organa da prua pomo strankama kako bi ove mogle ostvariti odnosno
zatititi svoja legitimna prava i interese posebno je vana kada u postupku sudjeluju
neupuene ili nedovoljno upuene stranke koje nisu sposobne uoiti znaenje odreenih radnji
ili proputanja u postupku niti mogu svoje izjave pravilno formulirati i dati primjedbe u pravo
vrijeme i na pravom mjestu.
7
Kad je rije o takvim strankama, onda je zakonska dunost
organa koji vodi postupak da vodi rauna o tomu da neznanje ili neukost stranaka i drugih
sudionika u postupku ne smije biti na tetu prava koja im prema Zakonu pripadaju.
8



2.4. Naelo materijalne istine u upravnom postupku

Ovo je naelo vezano za naelo zakonitosti u tom smislu to je za donoenje zakonitog i
pravilnog rjeenja nuno prethodno utvrditi materijalnu istinu. Ovo naelo, nalazi svoj izraz i
u brojnim drugim odredbama Zakona, to je shvatljivo s obzirom na njegovu vanost zbog
koje mora biti zastupljeno u cijelom postupku (kako prvostupanjskom tako i u
drugostupanjskom i u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima). Zakon o opem
upravnom postupku posebno propisuje da se rjeenje donosi na podlozi injenica utvrenih u
postupku, da se sve injenice i okolnosti koje su od znaenja za rjeavanje moraju utvrditi
prije donoenja rjeenja,
9
da je utvrivanje odlunih injenica nuno bez obzira na to da li se
vri u skraenom ili posebnom ispitnom postupku, da ovlatena slubena osoba odluuje koje
e injenice uzeti kao dokazane prema slobodnom uvjerenju, ali na osnovi savjesnoga i
briljivog ocjenjivanja svakog dokaza posebno i svih zajedno, kao i na osnovi rezultata
cjelokupnog postupka. Greka u injeninom stanju predstavlja poseban sluaj nezakonitosti.
Stoga se upravni akt s takvom grekom moe u povodu pravnih lijekova staviti izvan snage.
Prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku, ne moraju se utvrivati injenice
koje su opepoznate (notorne), zatim injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali doputa
dokazivati njihovo nepostojanje (preasumptio iuris) i injenice koje zakon pretpostavlja i ne
doputa dokazivati suprotno (praesumptio iuris et de iure).
10




6
Turi, Z., Dupelj, ; op. cit., str. 41.
7
Borkovi, I; op. cit. str. 368.
8
Babac, B; op. cit. str. 68.
9
Zakon o opem upravnom postupku , op. cit., l. 7.
10
Turi, Z., Dupelj, ; op. cit., str. 43.
4

2.5. Naelo sasluanja stranke u upravnom postupku

Ovo naelo proizlazi iz cilja zakonitog postupka prema kojemu se uz obveze utvrivanja
pravog stanja stvari mora osigurati strankama mogunost zatite njihovih prava i interesa.
Sankcionirajui to naelo, Zakon o opem upravnom postupku utvruje da se prije donoenja
rjeenja stranci mora pruiti mogunost izjanjavanja o injenicama i okolnostima koje su od
vanosti za donoenje rjeenja.
11
Odstupanja od ovog naela dozvoljena su samo zakonom.
Logino je da se stranka moe ovim svojim pravom koristiti jedino ako je osigurana
mogunost ostvarenja i ostalih prava vezanih za ovo naelo (kao npr. da stranka bude pozvana
na raspravu, da se u tijeku postupka obavjetava o svojim pravima), kao i ako organ dosljedno
izvrava svoje dunosti propisane uz ovo naelo. Dunost je slubene osobe koja vodi
postupak da prui mogunost stranci da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su
iznijete u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima, da sudjeluje u izvoenju
dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima kao i da se upozna s
rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni. Posebno je vano da Zakon o opem
upravnom postupku ne dozvoljava nadlenom organu da donese rjeenje prije nego to stranci
prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima se treba rjeenje
zasnivati, a o kojima stranci nije bila dana mogunost da se izjasni.
Ako bi slubena osoba koja vodi postupak propustila pruiti stranci mogunost da se izjasni o
injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja, bilo bi time povrijeeno ovo
naelo i ta bi injenica bila razlog da se takvo rjeenje poniti.
12

Izniman sluaj kad nije potrebno posebno omoguiti stranci sasluanje moe biti propisan i dr.
zakonom. Takav izniman sluaj ne smije se propisati propisom nieg ranga od zakona. Ako bi
pak bio propisan niim propisom, ne smije imati pravnog djelovanja.

2.6. Naelo slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku

Pitanje kako e se izvriti ocjena dokaza u upravnom postupku izuzetno je vano. O odgovoru
na to pitanje dobrim dijelom ovisi i ostvarenje nekih drugih naela postupka, posebno npr.
naela materijalne istine. Da li e, dakle, biti stvar slobodne ocjene slubene osobe koja vodi
postupak koje e injenice, s obzirom na rezultat cijelog ispitnog postupka, primiti kao istinite
ili e ona pritom biti vezana odreenim zakonskim pravilima. Nasuprot formalnoj ili
zakonskoj maksimi, prema kojoj je zakonska norma ta koja dozvoljava pojedina dokazna
sredstva i koja tim sredstvima priznaje dokaznu snagu, javlja se tako slobodna dokazna
maksima, prema kojoj slubena osoba koja vodi postupak ocjenjuje prema slobodnom
uvjerenju da li e navoenje odreene injenice uzeti kao istinito ili ne.
13
Zakon o opem
upravnom postupku je kod utvrivanja naela postupka prihvatio naelo slobodnog
ocjenjvanja dokaza. Ovlatena slubena osoba odluuje prema svom uvjerenju,
14
na osnovi
savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovi
rezultata cjelokupnog postupka, koje e injenice uzeti kao dokazane. Osim toga, utvreno je
da ovlatena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i
okolnosti i na podlozi utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno
samoupravne ope akte.

11
Zakon o opem upravnom postupku, op. cit., l. 8.
12
Turi, Z., Dupelj, ; op. cit., str. 45.
13
Borkovi, I; op. cit. str. 370.
14
Zakon o opem upravnom postupku , op. cit., l. 10.
5

Kod ovog naela punu dokaznu snagu
15
ima:
Javna isprava (isprava koju je izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti ili
druga pravna osoba u poslovima koje obavlja na osnovi javne vlasti, kojom se
odreene injenice potvruju) koja dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje,
ako se ne dokae da su u takvoj ispravi injenice neistinito potvrene ili da je isprava
neispravno sastavljena.
Zapisnik (sastavljen prema odredbama ZUP-a) jest javna isprava koja predstavlja
dokaz u tijeku i sadraju radnje postupka i danih izjava, sve dotle dok se eventualno ne
bi dokazala njegova netonost.
Osuujua pravomona kaznena presuda, obvezuje tijelo koje vodi postupak u pitanju
postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti uinitelja.
Ako tijelo koje donosi rjeenje nakon provedbenog postupka ne bi uope obrazloilo svoju
odluku, ili ako bi razlozi bili neuvjerljivi, oito neprihvatljivi tako da ne bi mogli opravdati
izvedeni zakljuak ili ocjenu tijela na osnovi koje je donijelo odreeno rjeenje, bio bi to
razlog da rjeenje poniti tijelo drugog stupnja.

2.7. Naelo samostalnosti u rjeavanju u upravnom postupku

Samostalnost u djelovanju openito je pretpostavka za mogunost uinkovitog djelovanja
organa uprave u cilju izvrenja mnogobrojnih i sloenih zadataka to su pred njima.
16
Ta
samostalnost na strani organa uprave u ostvarivanju njihove nadlenosti utvrena je Ustavom
tako da ovo naelo ima kvalitetu ustavnog naela. Rjeavanje u upravnim stvarima jedan je od
najvanijih poslova to ulaze u okvire zakonskih ovlatenja uprave, pa je i u upravnom
postupku naelo samostalnosti moralo biti dosljedno utvreno. Odredbom Zakona o opem
upravnom postupku prema kojoj organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno u
okviru ovlatenja danih zakonom, drugim propisima i opim aktima, istie se samostalnost
organa koji postupaju i to u svim fazama postupka. Ova je samostalnost, u stvari, pravo
organa da vodi postupak i odluuje samostalno u okviru vlastite nadlenosti ne pokoravajui
se pritom nikakvim utjecajima sa strane. Samostalnost ovlatene slubene osobe protee se ne
samo na pokretanje postupka, i na upravljanje postupkom, i na upravno rjeavanje, i na
postupanje po albi ili po izvanrednim pravnim lijekovima, ve i poglavito, na utvrivanje
injeninog stanja na podlozi kojega e se stvar rjeavati, na tumaenje propisa da bi ih se
pravilno primjenilo, kao i na prosuivanje opstojnosti pravnoga interesa, bilo za pokretanje ili
voenje postupka, bilo za rjeavanje po diskrecijskoj ocjeni dokaza.
17


15
Turi, Z., Dupelj, ; op. cit., str .48.
16
Borkovi, I; op. cit. str. 371.
17
Babac, B; op. cit. str. 71.
6

3. ZAKLJUAK


Nakon prouene literature saznale smo mnogo o samom upravnom postupku i njegovim
naelima. Upravni postupak je skup sustavno obavljenih pravno normiranih radnji koje
poduzimaju tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravne
osobe s javnim ovlastima kada odluuju o pravima i obvezama pojedinca u konkretnoj
upravnoj stvari.
Pravilno voenje upravnog postupka ukljuuje da se tijela vlasti i slubene osobe i drugi
sudionici pridravaju stanovitih, ali temeljnih pravnih naela. Ovim seminarom prouile smo
naela upravnog postupka stricto sensu, koristile smo se literaturom koja nam je uvelike
pomogla da bismo to bolje shvatile i razumjele svako od tih naela. Kao to smo napomenule
na samom poetku, naela su iznimno vana, naroito jer je cilj upravnog postupka da se u
rjeavanju konkretne stvari doe do materijalne istine kako bi se pritom zatitila kako prava i
interesi stranaka tako i opedrutveni interesi. Sam pridjev materijalna trebao bi oznaivati
samo nain na koji se injenice utvruju, za razliku od formalne istine do koje se dolazi
dokaznim postupkom koji je propisan i ogranien.
18
Moe se rei da je svrha naela zatite
prava graana upravo postizanje svrhe zakona na najbri nain za stranke. Nepotivanje tog
naela razlog je i za izmjenu rjeenja u povodu albe na prvostupanjsko rjeenje, pa tako ZUP
u l. 243. propisuje da ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu
utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se svrha zbog koje je rjeenje
doneseno moe postii i drugim sredstvima, povoljnijim za stranku, izmijenit e se
prvostupanjsko rjeenje u tom smislu.
Postoji izuzetak od naela sasluanja stranke, odnosno odstupanje od tog naela mogue je
jedino u sluaju kada Zakon takvu mogunost doputa. Kao to postoji iznimka od svakog
pravila, tako postoje izuzeci od naela slobodne ocjene dokaza.

18
Turi, Z., Dupelj, ; op. cit., str. 43.
7

LITERATURA


KNJIGE:

Babac, B; Upravno postupovno pravo, Sveuilite J. J. Strossmayera, Osijek
Borkovi, I; Upravno pravo, Informator, Zagreb, 1997.

ZAKONI:

Turi, Z., Dupelj, ; Komentar Zakona o opem upravnom postupku, Organizator, Zagreb,
2000.
Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine br. 53/91)

INTERNET STRANICE

www.nn.hr (cijeli link i datum pristupa)
www.legalis.hr