Priručnik Za Grijanje PDF

P R R U
ZA ORIJA E
ENEReETIKA MARKETING
Zegreh, fujan 2005.
'I II
II
II
l'
II
II
ji
ll'
I
I,
I
,
I
[
I
f
I
- - -- - "----- --
450922178
ISBN 953-6759-25-X
I. Grijanje --
UDK 628.8(035}
697(035}
Mjeseci priprema, razrade, prikupljanja potrebnih podataka,
prelistavanja nebrojene i strane literature, normi i
propisa, mnogobrojni sati pred ... I - novo djelo
je tu.
Tema novog djela je grijanje, jedna od temeljnih potreba.
Naravno, pristup temi je gotovo jednak kao u dosadanjem
uspjenom nizu izdanja koje ENERGETIKA MARKETING
sustavno objavljuje proteklih godina (aneki od tih doivjeli
su dva izdanja). Ponovno se radi o namijenjenom
svima koji sa sustavima grijanja na bilo koji dolaze u vezu u
svakodnevnom radu: projektantima i inenjerima, instalaterima i
serviseri ma, trgovcima opremom, ali i onima koji se sa zanimljivim
i tehnike grijanja tek upoznaju.
koncepciju dosadanjih izdanja i ovaj se put u prvih
nekoliko poglavlja donose brojni korisni podaci u obliku jednadbi,
tablica, shema i dijagrama potrebnih za razumijevanje ire
problematike. Potorn slijedi prikaz toplinskog
prema novoj normi HRN EN 12 831, a zatim podrobni opisi svih
vanijih dijelova sustava grijanja. se s energentima koji
se danas koriste u sustavima grijanja, a zatim slijede izvori
topline i suvremena rjeenja kao to su solarni sustavi
i toplinske crpke), razvod, sigurnosna i regulacijska oprema te
sustavi za odvod dimnih plinova (gotovo uvijek 'zaboravljeni' u bilo
kojoj literaturi o grijanju, to je nedopustivo) i, ogrjevna
tijela. Naravno, spomenuti su i sustavi za pripremu potrone tople
vode, s obzirom na to da se izvode zajedno sa sustavima
grijanja. Uz to, zasebno su sustavi centralnog toplovodnog
grijanja s gledita dimenzioniranja, regulacije i hidraulike jer se radi
o koritenim sustavima grijanja danas kod nas. Kao to
je posljednje poglavlje donosi brojne korisne tablice i
dijagrame potrebne za te, dakako, popis
najvanijih normi i propisa. Pri tome valja spomenuti i brojne tablice
s podacima opreme koji su posluili
kao ilustracija teme, a koji svima kojima je to potrebno
olakati odabir opreme.
Kada je o normama i propisima, valja spomenuti da su se
usporedno s izradom ovog u Hrvatskoj
UMJESTO UVODA
KRATIS d.o.o., SvetaNedelja
Branko ILJA, dipl. ing.
Zoran dipl. ing.
Marko
AntoniaHOHNJEC, dipl. nov.
JelenaPRiLIN, oec.
Zvjezdana
Snjeana JAKOVINA, dipl. oec.
ENERGETIKA MARKETING, Zagreb
Boris dipl. ing.
mr. sc. Zvonko dipl. ing.
Robert VUK, dipl. ing.
ENERGETIKA MARKETING d.o.o,
Sokoiska25, 10 000 Zagreb
tel: 01/377 1256, faks: 01/377 24 29
e-mail: ege@ege.hr
www.ege.hr
Tisak:
ISBN 953-6759-25-X
Glavni urednik:
urednik:
prijelom:
Odnosi s
Marketing:
Voditeljica Data-centra:
Tajnica projekta:
Dizajn i
Boris
za grijanje / <autor i
koordinator Boris ; suradnici
Zvonko Robert Vuk>. - Zagreb:
Energetika marketing, 2005.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i knjinica, Zagreb
Autor i koordinator:
Suradnici:
Nakladnik:
ZA GRIJANJE -----------------
SADRAJ
suvremena razmiljanja u graditeljstva,
posebice s obzirom na toplinskih gubitaka to je za
posljedicu imalo donoenje normi i propisa iz tog koje
i tehniku grijanja. Naravno, podaci i odredbe iz tih normi
i propisa posluili su i pri oblikovanju sadraja ovog djela.
Novo je djelo po jedinstveno na naem tritu,
ponajprije stoga to literatura iz tehnike grijanja
na hrvatskom jeziku ba i nije brojna, a nijedno izdanja do
sada nije bilo toliko sveobuhvatno (u smislu da su
gotovo svi dijelovi sustava grijanja) i ni u jedno nisu
najsuvremenija i strana norme i
propisi.
Na izradi ovog koriteni su nebrojeni izvornici iz
i strane literature, a bez stalne i uske suradnje s brojnim
i njihovih miljenja, prijedloga, savjeta i primjedbi ovo
djelo ne bi ugledalo svjetlo dana. Ipak, dva bi imena valjalo posebno
izdvojiti. Na prvom je mjestu mr. sc. Zvonko dipl. ing. koji je
dao brojne (ali ne samo primjedbe i prijedloge na
osnovi svoje dugogodinje projektantske prakse i usko
u svakoj fazi izrade ovog djela, dok je Robert VUK, dipl. ing. na
svega nekoliko stranica saeo sloenu i sve aktualniju problematiku
toplinarskih sustava, koji se u literaturi vrlo
zaboravljaju spomenuti.
Na kraju, valjalo bi jo zahvaliti svima koji nisu bili izrijekom
spomenuti, a koji su izravno ili neizravno sudjelovali na izradi
ovog a posebice brojne tvrtke koje su svojim prilozima,
podacima te dokumentacijom uvelike olakali
njegovo izdavanje.
U Zagrebu, rujna 2005. godine,
Boris dipl. ing.
T
1.
1.1.
1.1.1.
1.1.2.
1.1.3.
1.1.4.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.5.
1.3.
1.3.1.
1.3.2.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
Umjesto uvoda 3
Sadraj 5
Sustavi grijanja kroz povijest 11
Fizioloke, i
meteoroloke osnove sustava grijanja 15
Fizioloke osnove 16
Ugodnost i toplinska ugodnost 16
Temperatura zraka 17
Brzina, vlanost i kvaliteta zraka u prostoriji 20
Razina aktivnosti i osoba 25
osnove 27
Masa, volumen, i protok 27
Tlak 29
Temperatura i toplinsko rastezanje tvari 32
Energija, toplina,
toplinski kapacitet, snaga i 34
Izmjena topline 37
Meteoroloke osnove 42
Klimatske Hrvatske 42
Zimske projektne temperature i stupanj-dani 47
Voda - osnovni prijenosnik
energije u sustavima grijanja 51
Osnovna svojstva vode 52
i toplinski kapacitet vode 55
pH vrijednost vode 57
vode 59
4
---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- s
... _-- ----- - - -.-- -- - -- -- ----- -- ,

3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
4.
4.1.
4.2.
5.
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.2.
5.2.1.
5.2.2.
5.2.3.
5.3.
5.3.1.
5.3.2.
5.4.
5.4.1.
5.4.2.
5.5.
5.5.1.
5.5.2.
toplinskog prema
HRN EN 12831 61
Osnovne 62
ukupnih projektnih
toplinskih gubitaka grijane prostorije 64
projektnog toplinskog 83
Pojednostavljeni postupak 84
Sustavi grijanja 87
Podjela sustava grijanja 88
Osnovni pojmovi tehnike grijanja 91
Osnovni energenti u
sustavima grijanja 97
Plinska goriva 98
Osnovna svojstva vanijih plinskih goriva 98
Unutarnje plinske instalacije 100
Loiva ulja 103
Osnovna svojstva loivih ulja 103
Spremnici za loivo ulje 104
Sustavi za opskrbu loivim uljem 108
Kruta goriva 111
Ugljen 111
Biomasa i ogrjevno drvo 112
struja 116
Osnovne 116
Zatita od strujnog udara 117
energija 121
121
122
6.
6.1.
6.1.1.
6.1.2.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.2.4.
6.2.5.
6.2.6.
6.2.7.
6.2.8.
6.2.9.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.4.
6.5.
6.6.
6.6.1.
6.6.2.
6.7.
6.7.1.
6.7.2.
6.7.3.
6.7.4.
6.7.5.
6.7.4.
Izvori topline za sustave grijanja 135
Osnovne 136
Podjela izvora topline 136
Potronja goriva 138
Plinski izvori topline 141
Podjela plinskih izvora topline 141
Postavljanje plinskih izvora topline u prostorijama 145
Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi 150
Kondenzacijski plinski kotlovi 160
. . . 174
Plinski plamenici .
Plinske kotlovnice 183
Plinske 195
Plinski zraka 202
Plinske infracrvene grijalice 202
Uljni izvori topline 209
Uljni kotlovi 209
Uljni plamenici 213
Izvori topline na kruta goriva 216
izvori topline 219
Ostali izvori topline 221
Solarni sustavi za grijanje .: 221
Toplinske crpke 239
. 246
Sustavi daljmskog grijanja .
Osnovne sustava daljinskog grijanja 246
v 247
Razvodna mreza .
Toplinske stanice 249
Priprema potrone tople vode sustava
l
" k ", 254
da JInS og grijanja ..
Mjerenje potronje toplinske energije 254
Individualne toplinske podstanice 256
6 --------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 7
9
.. . 348
Sustavi povrinskog grijanja .
Osnovne povrinskog grijanja 348
Cijevni razvod sustava
.. . 352
povrinskog toplovodnog grijanja .
Priprema potrone tople vode 355
Osnovne i podjela sustava 356
Dimenzioniranje sustava za
pripremu potrone tople vode 359
Oprema sustava za pripremu
potrone tople vode 362
Izvori topline i spremnici tople vode 362
Sigurnosna oprema 366
Sustavi centralnog
toplovodnog grijanja 371
Osnovna podjela 372
Dimenzioniranje sustava 376
Crpni dvocijevni sustavi 376
Gravitacijski dvocijevni sustavi 379
Jednocijevni sustavi 381
Osnove regulacije sustava grijanja 385
. I" 385 Osnovni zadaci regu aCIJe .
Regulacija temperature u prostoriji 385
Regulacija temperature polaznog
voda ovisno o vanjskoj temperaturi 388
Regulacija temperature potrone tople vode 390
Osnove hidraulike sustava
centralnog toplovodnog grijanja 392
uravnoteavanje 395
ZA GRIJANJE ---------------
9.3.1.
9.3.2.
8.5.
8.5.1.
8.5.2.
9.3.
10.1.
10.2.
10.2.1.
10.2.2.
10.2.3.
10.3.
10.3.1.
10.3.2.
10.3.3.
10.5.
10.3.4.
10.4.
10.
9.
9.1.
9.2.
Razvod i ostala oprema
sustava grijanja 259
Razvod sustava grijanja 260
Materijali za cijevnog razvoda 260
spojeva i savijanje
cijevi cijevnog razvoda 266
Postavljanje cijevnog razvoda 269
Toplinska izolacija cijevnog razvoda 274
Armatura 280
Cirkulacijske crpke 283
Osnovne 283
Odabir cirkulacijskih crpki 291
Sigurnosna i regulacijska oprema 294
Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog
toplovodnog grijanja prema HRN EN 12 828 294
Ekspanzijske posude 301
Dimovodne instalacije sustava grijanja 309
Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija 309
Osnovne dimnjaka 311
dimnjaka 313
na dimnjak 315
Oprema dimovodne instalacije 317
Dimenzioniranje dimovodnih instalacija 318
Ogrjevna tijela 323
Podjela i osnovne ogrjevnih tijela 324
Radijatori 330
Osnovne vrste radijatora 330
Odabir radijatora 337
Konvektori 342
Zidni kaloriferi i paneli 345
---------------- ZA GRIJANJE
r
7.
7.1.
7.1.1.
7.1.2.
7.1.3.
7.1.4.
7.2.
7.3.
7.3.1.
7.3.2.
7.4.
7.4.1.
7.4.2.
7.5.
7.5.1.
7.5.2.
7.5.3.
7.5.4.
7.5.5.
7.5.6.
8.
8.1.
8.2.
8.2.1.
8.2.2.
8.3.
8.4.
8
11.
11.1.
11.1.1.
11.1.2.
11.2.
11.3.
11.3.1.
11.3.2.
11.3.2.
11.4.
11.4.1.
11.4.2.
Prilozi 399
i mjerne jedinice 400
Jedinice sustava jedinica 400
Anglosaske jedinice i njihova
pretvorba u jedinice SI-ja .403
Osnovni simboli u tehnici grijanja 407
Korisni obrasci, tablice idijagrami 411
Obrazac za padova
tlaka u cijevnom razvodu 411
Dijagrami i tablice za
linijskog otpora u cijevnom razvodu 412
Tablica za lokalnog
otpora u cijevnom razvodu 426
Vanije norme i propisi u tehnici grijanja 434
Norme i strukovni propisi 434
Hrvatski zakoni i podzakonski propisi 469
Literatura 475
prezentacije tvrtki 477

l:
li
li
li
I:
li
SUSTAVI GRIJANJA KROZ POVIJEST
10
ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 11
l'
l!
l,
I'
li
J
li
'!:
prva na drva s (tzv. berlinska
kao posljedica velike nestaice energenata (ogrjevnog drva zbog
nekontrolirane uma) u tadanjoj Pruskoj, a 1770. godine
glasoviti izumitelj James Watt za grijanje svojih pogona
koristiti radijatore s parom kao prijenosnikom energije, dok 1777.
godine u Francuskoj primjena centralnog toplovodnog
grijanja u inkubatorima za uzgoj i u staklenicima. Potkraj 18.
konstruirani su prva eljezna i lijevanoeljezni kotao.
U prvoj polovici 19. postavljene su osnove sustava
vrelovodnog (Perkins, 1831. godine) i toplovodnog grijanja (Paalcov,
1833. godine). U istom je razdoblju izveden i jedan od prvih sustava
centralnog toplovodnog grijanja (u glasovitom dvorcu
Neuschwannstein u junoj Bavarskoj). Godine 1860. u SAD-u
proizvodnja lijevanoeljeznih kotlova i radijatora,
a posljednja 19. donose pravu ekspanziju
opreme za grijanje, od kojih su neki opstali i do danas.
Osim promjena u tehnologiji izrade i izvedbe, u to vrijeme dolazi i
do promjena u gorivu. Do tada energente kao to su drvo,
biljni otpaci, ivotinjski izmet i treset polako zamjenjivati
fosilna goriva: najprije ugljen, a zatim nafta i plin.
razvoj u 20. donosi brojne novosti. se
prve toplane i toplinarski sustavi: parni u Dresdenu 1901. godine i
toplovodni u Plauenu u Saskoj) 1906. godine. Godine 1930.
konstruirana je prva cirkulacijska crpka za sustave grijanja
(Oplaender). u to vrijeme su prednosti centralnog
toplovodnog grijanja, koje zamah doivljava pedesetih
godina prolog u doba poslijeratne izgradnje te
industrijalizacije i urbanizacije brojnih europskih zemalja.
U vrijeme nakon drugog svjetskog rata dolazi do sve primjene
novih tehnologija i porasta ivotnog standarda velikog
dijela svjetskog stanovnitva. Sustavi grijanja se sve vie povezuju
sa sustavima pripreme potrone tople vode. Udoba tzv. energetskih
kriza sedamdesetih godina prolog dolazi do velikih
promjena u tehnici grijanja jer osnovni zahtjev postaje istodobno
smanjivanje potronje goriva uz ugodnosti boravka u
prostorijama. Tada nastaju prvi niskotemperaturni kotlovi i
se primjenjivati regulacija u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. U isto
se vrijeme u razvijenim zemljama Zapadne Europe donositi
propisi o smanjivanju toplinskih gubitaka odnosno
poboljavanju njihove toplinske izolacije se stvaraju
1
" -- --- - --------------- - --
IRIJANJE NEKADA I DANAS
se s pravom kae kako je potreba za grijanjem jedna od
osnovnih potreba.
Prvim 'sustavom' grijanja koji je bio poznat svakako se
moe smatrati izlaganje zrakama. Tek nakon
vatre, je, osim jednostavnijeg pripremanja hrane,
zatita od hladnog vremena u svako doba dana i
godine. Ognjite, odnosno loite s otvorenim plamenom u pravilu
se nalazilo u sredinjem dijelu nastambe i ujedno je sluilo za
pripremanje hrane i kao sustav grijanja, ali i kao svojevrsno
okupljalite manje ili drutvene zajednice.
Prvi sloeniji sustavi grijanja na Europe nastaju tek u
doba. Bili su to sustavi centralnog povrinskog
grijanja koji su bili poznati pod nazivom grijanje. Kao
prijenosnik energije pri tome je sluio topli zrak koji se zagrijavao u
otvorenom loitu (hipokaustu) koje je bilo smjeteno na jednom
mjestu u u podrumu (poput dananjih
kotlovnica). Tako zagrijan zrak se zajedno s dimnim plinovima do
prostorija razvodio posebno izvedene upljine u zidovima i
podovima (tubule).
U srednjem vijeku u europskim zemljama nije zabiljeen neki
pomak u razvoju tehnike grijanja, pa se moe da
su grijanja i drugi sustavi grijanja pomalo
zaboravljeni. Gotovo cijeli srednji vijek u Europi kao izvor topline u
nastambama puka slui otvoreno ognjite postavljeno u
sredite prostorije, a u plemenitaa otvoreni kamin
postavljen u prostoriji u kojoj se boravilo (u pravilu u
sredinjem dijelu dok se ostale prostorije ili nisu grijale
ili su se grijale tako to je uz njih prolazio dimnjak.
Do novih rjeenja u tehnici grijanja tek u doba
naseljavanja u gradove, u kojima je nekontrolirani otvoreni plamen
lako mogao izazvati poar. Prvo veliko poboljanje predstavljale su
kaljeve koje su se uz izmjene i poboljanja
odrale do danas. novosti pojavljuju se u 18.
Godine 1716. u vedskoj je izveden prvi sustav centralne pripreme
potrone tople vode (Triewald), a 1745. godine u Engleskoj je
izveden prvi sustav parnog grijanja. Godine 1763. proizvedena je
12 ZA GRIJANJE ZA CRlJANJE ---------------
pretpostavke za primjenu niskotemperaturnih sustava grijanja (npr.
podnog i drugih povrinskih grijanja).
veliki korak u razvoju tehnike grijanja predstavljaju
kondenzacijski kotlovi, primjena 90. godina
prolog Koriste se uz niskotemperaturne sustave grijanja
(npr. s temperaturama polaznog i povratnog voda 50/60 ili
35/45 "C), a u posljednje su vrijeme u kombinaciji sa solarnim
sustavima. Kao gorivo u njima se koristi plin, iako su sve
i izvedbe na loivo ulje. U broju izvode
se za postavljanje na zid, iako ni podne izvedbe (osobito za
nisu rijetke. Zbog svega toga se moe da oni,
uz ili manja poboljanja, barem jo desetak godina biti
standardno rjeenje za sustave grijanja.
Kada je o sustavima grijanja mogu se primijetiti
neke naznake daljnjeg razvoja. Jedna od njih svakako je povezivanje
sustava grijanja sa sustavom za decentraliziranu proizvodnju
energije, odnosno primjena kogeneracije, primjerice
malih kogeneracijskih postrojenja u bloku, kotlova s gorivim
ili Stirlingovih motora. Isto tako, u posljednje se vrijeme
moe primijetiti sve tenja za primjenom energije iz obnovljivih
izvora, primjerice solarnih sustava ili toplinskih crpki.
Naravno, za primjenu takvih suvremenih rjeenja i kod nas,
uz norme i propise (i njihovo pridravanje), bit
potrebni i ili financijski poticaji kao to je
u razvijenim zemljama.
1.
FIZIOLOKE,
I METEOROLOKE OSNOVE
SUSTAVA ORIJANJA
t4 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE tS

t.t. FIZIOLOKE OSNOVE
1.1.1. Ugodnost i toplinska ugodnost
Ugodnost (komfor, udobnost) je svijest jedne ili vie osoba o
ugodnoj okolici i njezino je postizanje osnovni zadatak svakog
sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije. Ona je subjektivan i
individualan odnosno nemjeriva a kada je o
sustavima grijanja (ali i ventilacije ili klimatizacije) uglavnom se misli
na toplinsku ugodnost.
Toplinska ugodnost je s nekoliko osnovnih
temperaturom zraka u prostoriji
srednjom temperaturom ploha prostorije
kvalitetom zraka u prostoriji
zraka u prostoriji
brzinom zraka u prostoriji
razinom buke u prostoriji
namjenom prostorije
razinom i vrstom aktivnosti koje se odvijaju u prostoriji
osoba koje borave u prostoriji.
Svaki odtih vezan je uz barem jedan od tri pojma iz
proizlazi pojam 'ugodnosti':
osobu: od koje polazi sam ugodnosti
prostoriju: u kojoj je potrebno stvoriti ugodnosti
sustavi grijanja (i/ili ventilacije i/ili klimatizacije): kojima je zadatak
postizanje ugodnosti.
Glavni utjecaji na (toplinsku) ugodnost u prostoriji se dijele u
nekoliko osnovnih skupina:
1. toplinski: temperatura zraka u prostoriji, srednja temperatura ploha
prostorije, brzina strujanja i relativna vlanost zraka u prostoriji
2. kemijski: izvori mirisa (smrada), praina, plinovi, dim i sl.
3. fizikalni: razina buke,
4. svjetlost (prirodna i umjetna, od rasvjete) i tama, boje,
biljke, unutarnje prostora
5. ostali: i aktivnosti, zdravstveno stanje, vrijeme
zadravanja osoba itd.
1.1.2. Temperatura zraka
Temperatura zraka je jedan od najvanijih ugodnosti,
pri se neke njezine vrijednosti mogu opisati kao ugodne, a
druge kao neugodne ili nepodnoljive (tablica 1.1).
vrijednosti temperature zraka u prostoriji ovisno o
vanjskoj temperaturi mogu se u normama, smjernicama i
propisima (tablice 1.2 i 1.3).
Tablica 1.1
Utjecaj temperature zraka na odnosno
na ugodnosti (prema R.G. Nevinsu) [9]
temperatura djelovanje (*)
zraka
{}zr,OC temperature ugodnosti fizioloko na zdravlje
< 11,5 vrlo hladno neugodno
drhtanje prestaje potkona
cirkulacija krvi
11,5 -15,5
suenjekapilara lagani bolu
hladno uudovima
ne sasvim
ugodno
gubici
15,5- 20 hladno topline

potrebno jeutopliti
ili kretati se
20 - 23 prohladno
ugodno
normalna regulacija
normalno stanje
23 - 26,5 neutralno
tjelesne temperature
26,6 - 30,5 toplo
ne sasvim
znojenje

30,5 - 35 vrlo toplo
ugodno
proirenje potkonih toplinskog udara
kapi/ara
35 - 38 znojenje smetnje uradu srca
38 - 40,5 vrlo
neugodno
cirkulacija opasnost toplinskog
krvi udara
brz PQrasHjelesne kolaps, prekid
>40,5 nepodnoljivo nepodnoljivo
temperature optoka krvi
prestanak regulqcije
temperature tijela
Legenda:
(j osoba pri tome miruje i dulje je izloena spomenutim uvjetima temperature uz
vlanost zraka 50%
16 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------- 11
, r . - --- --
Tablica 1.2
Iskustvene vrijednosti temperature i relativne vlanosti zraka
u prostorijama namjena (prema ASHRAE-u) [9]
ljeto zima
namjena prostorije
visoka ugodnost vrijednosti
{tzr, C <p,% {Tzr,oC <p,% Ml-,oC {tzr, C <p,% C
stanovi, hoteli, 23- 24 50- 45 25- 26 50 - 45 1- 2 23- 24 35- 30 -1,5 do-2
uredi, bolnice, kole
banke, trgovine, 24- 26 50- 45 26-27 50- 45 1-2 22- 23 35- 30 -1,5 do-2
robne frizerski
i saloni
restorani, barovi, 24- 26 55- 50 26- 27 60- 50 0,5 -1 22- 23 40- 35 -1 do-2
kuhinje, sluaonice,
crkve
pogoni 25- 27 55- 45 26- 29 60- 50 2-3 20- 22 35- 30 -2dO-3
Legenda:
{}z, - temperatura zraka u prostoriji
lp - relativna vlanost
- odstupanja
pri su:
ffos - osjetilna temperatura, C
ff
zr
- temperatura zraka u prostoriji, C
ff I - srednja temperatura ploha prostorije, C.
sr,p
Jednadba vrijedi uz pretpostavke:
razine aktivnosti I. i II. (tablica 1.5)
lagane ljetne ili za prijelazno vrijeme
vrijednosti brzine strujanja zraka i stupnja turbulencije u
doputenom
vrijednosti emisijskog koeficijenta okolnih ploha e =0,9.
Temperatura zraka u prostoriji je vrijednost temperature izmjerena
u sredini prostorije, na visini 1,5 m od poda, a za postizanje
ugodnosti po iznosu mora biti bliska srednjoj temperaturi ploha
prostorije (il 1.1).
I'
I li,
!
I
I
li
I
Tablica 1.3
Projektne temperature zraka u prostoriji tijekom zime (prema HRN EN 12831) [23]
Osjetilna ili senzibilna temperatura u prostoriji je srednja
vrijednost temperature zraka u prostoriji i srednje temperature ploha
prostorije:
26 28 24 22
12
neugodno (prehladno)
10 I I I
12 14 16 18 20
30 I Ilustracija 1.1
-a
donekle ugodno neugodno
Ovisnost osjetilne,
of
(pretoplo)
'"
28
temperature zraka
:C'
U prostoriji i
o
"li)
srednje tempera-
e
o- 26
ture ploha
tU
.c:
prostorije [18] o
ci.
24
::>
1;;
li;
o-
22
E
.lB
tU
"c
"t:l
20
::>
CI)
'"
o-
18
E
.lB
tU
<::
16
"ili'
o
14
24
20
20
20
20
20
16
16
15
temperatura uprostoriji, C vrsta ili namjena prostorije
kupaonice
stambene prostorije
uredske prostorije, velike uredskeprostorije
prostorije zasastanke, predavaonice,
restorani,
jaslice
centar
muzej, galerija
crkva
temperatura zraka uprostoriji 'fr
m
DC
18 ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ----------------- 19
--------- - /"-,-- - ------- ------- -- ----
Ilustracija 1.2
Dijagram brzine strujanja zraka ovisno o temperaturi zraka i stupnju turbulencije [9J
--'
-:

,..............
.--

lt-
.-
....--
-----
-
l---
""""
(vrijedi uzI. razinu aktivnosti i koeficijent
toplinskog otpora 0,13 m
2
KfW)
Legenda:
...... krivulja I, T" < 5%
""*" krivulja II, 5% < T" < 20%
krivulja III, 20% < T"
28 27 26
temperatura zraka, DC
25 24 23 22 21
0,1
0,05
20
0,5
E
0,4
(lj
Oi'?
(lj

tJ 0,3
(lj
e

0,2
Oi'?
"o
e
en
Temperatura u prostoriji raspodjeljena je po slojevima. Kako bi se
osigurali uvjeti za postizanje ugodnosti, je i
vrijednost prirasta temperature po metru visine
prostorije. doputeni prirast iznosi 2 Kim, a se
vrijednosti najvie do 1,5 Kim, od visine 10 cm iznad poda
pri najmanjoj temperaturi zraka 21DC.
Srednja temperatura ploha prostorije je jednadbom:
pri su:
ff I - srednja temperatura ploha prostorije, DC
sr.p
A - povrina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrjevnog tijela,
prozora), m
2
ff - temperatura pojedine plohe, DC.
Brzina, vlanost i kvaliteta zraka uprostoriji
Strujanje i raspodjela zraka po prostoriji vani su
ugodnosti. iznosi brzina strujanja zraka, ovisno o
temperaturi zraka i stupnju turbulencije mogu se prikazati
dijagramom (il. 1.2). Stupanj turbulencije je omjer standardnog
odstupanja (devijacije) vrijednosti brzina strujanja zraka i srednje
brzine strujanja zraka i se jednadbom:
T = Sv
u '
w
pri su:
Tu - stupanj turbulencije, %
Sv - standardno odstupanje vrijednosti brzine, m/s
w - srednja brzina strujanja zraka, m/s.
Vlanost zraka (udio ili sadraj vlage) je jedan od osnovnih
ugodnosti i ovisi o vrsti i namjeni prostorije te o
temperaturi zraka u prostoriji (il. 1.3). U prirodnim uvjetima zrak
uvijek sadrava ili manju vlage, odnosno vodene pare.
Njezina u zraku ovisi o temperaturi i to je ona via,
je i koju zrak moe prihvatiti. vrijednost pri tome
je postignuta kada parcijalni tlak vodene pare (koji ovisi o
temperaturi) dosegne vrijednost tlaka isparivanja i u tom
nastupa odavanje vika vodene pare iz zraka u obliku magle.
Relativna vlanost je jednaka omjeru:
P
rp=-p,
PS
pri su:
rp - relativna vlanost zraka, %
Pp - parcijalni tlak vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa
PS - tlak vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa.
- , I' '-,-- - --- --------------- - ----- - ------
x = O, 622 odnosno
p
--PS
cp
relativne vlanosti iznosi 30 i 60 %,
a doputena vrijednost 65%, odnosno izraeno u apsolutnoj
vlanosti 11,5 g/kg (tablica 1.4).
vanjski zrak zrak uprostoriji
temperatura tt
ok
, e temperatura tt", e relativna vlanost cp, %
donja granica gornja granica
< 20 22 30 65
20 22 30 65
25 23 30 65
30 25 30 60
32 26 30 55
Tablica 1.4
Vrijednosti relativne vlanosti zraka u ovisnosti o temperaturi (prema DIN 1946-2) [9J
x P
cp= ._,
0,622+x PS
pri je:
P - ukupni tlak (vlanog) zraka, Pa.
28 26 24
neugodno
(vlano)
22
'if!- 100
s:-
t)
o
90
<::
>N
(lj
:>
(lj
<::
80 >
1a
70
60
30
50 I----+---+-\--l-
40 I----+---+-I-----jf---
temperatura zraka uprostoriji-fr,p C
20
Ilustracija 1.3
Ovisnost toplinske ugodnosti o temperaturi i relativnoj vlanosti zraka u prostoriji [18J
Apsolutna vlanost je jednaka omjeru:
Promjene stanja vlanog zraka prikazuju se u h-x dijagramu (il. 1.4).
Pri tome se na apscisi nalazi apsolutna vlanost (x), a na ordinati
entalpija (h
1
+J
pri su:
x - apsolutna vlanost zraka, g/kg
mv - masa vlage u zraku, g
mu - masa suhog zraka, kg.
Relativna se u apsolutnu vlanost i obratno mogu
jednadbama:
Kvaliteta zraka u prostoriji uvjetovana je s jedne strane
vanjskog svjeeg zraka, a s druge strane iz same
prostorije. Pri tome se pod pojmom kvalitete zraka misli ponajprije
na njegov sastav, odnosno na postojanje raznih tvari koje ga
One mogu biti ivog ili neivog podrijetla, a neke od njih
uzrokuju alergije kod
Od tvari neivog podrijetla na prvom su mjestu plinovi sa tetnim
djelovanjem na zdravlje kao to su, primjerice,
monoksid i dioksid, sumporni dioksid, oksidi, ozon, radon,
22 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 23
Ilustracija 1.4
h-x dijagram vlanog zraka pri atmosferskom tlaku (p = 1,013 bar)
'"
lm
"c
-'0
lO! ""'>-
e>c:i'
"'"
lS
1
li!
t
SO
l'l
"JZ unefjJfleWI),r-

'"
o o o o o
o,
'"
to
g

!li! ...
'"
ti;
lO! oo oo e-, <o
'"
n, .... <.)
lO!
6 <J
-cl
-<
<J
-
e, <J
"i:::
li:
"'-< e,
tne
..e
.g "-I '-
'" tn ">-
tI).g

g> ="lJ)"'t1....

'" <, <J E:
os! tn"tJ <:::>

:s;

E Q.tl1CO
l:!
".0\
-!"Ili
e:
15
g>
'5"

Qj
)(

:a.-s:
e

I
0::><1>-
<J IN - io- <ll
-c:::

-"g tJ
, ,
Q.-Cl
-<: ..c::. )( .
o o o o
to
"i'
\ll
,.
'l' 'l' ? '? 'i'
.,..
lj' '" lP '1'
i5
lO!
,
15
lj1
t
p
formaldehidi, aromatski ugljikovodici, tekih metala, praina
anorganskih materijala te praina ili vlakna organskih materijala. U
tvari ivog podrijetla koje zrak ubrajaju se virusi, bakterije,
spore, gljivice i pelud.
1.1.4. Razina aktivnosti i osoba
Razina aktivnosti i osoba su nefizikalni s velikim
utjecajem na ugodnosti. Osim i razine aktivnosti, uz
pojam osobe vee se i vrijeme boravka u prostoriji koje
na ugodnosti.
Aktivnost osobe uzrokuje odavanje topline, to izravno dovodi do
toplinskog prostorije pa se razina aktivnosti
kao nefizikalna moe prikazati iznosom topline
koju osoba odaje pri aktivnosti (tablica 1.5).
Tablica 1.5
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti (prema DIN 1946-2) [9J
aktivnost razina ukupno odavanje topline
aktivnosti (zbroj senzibilne i
latentne topline) osobe, W(*)
leanje, spavanje
- 60(80)
laki rad (npr. ili pisanje) I. 120
lagani ili rad II. 150
tei rad
III. 190
teki i vrlo teki rad IV. ;;,270
Napomena:
- pretpostavlja se da se toplina s osobe odaje i konvekcijom pri
temperaturi prostorije 22 C
Uz razinu aktivnosti, velik utjecaj na odavanje topline ima i
odnosno njezini toplinski otpori (tablica 1.6). Toplinski otpori
moguse, uz jedinicum
2
KIW, izraziti 'jedinicom' cio, pri
prema HRNENISO7730vrijedi: 1 cio = 0,155 m
2
KIW.
Ukupna toplina koja se s osobe predaje njegovoj neposrednoj
okolici, odnosno zraku u prostoriji moe se podijeliti na latentnu i
senzibilnu. Pri tome to odavanje topline izravno ovisi o temperaturi
zraka u prostoriji (tablica 1.7).
24 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
25
Tablica 1.6
Toplinski otpori (prema DIN 1946-2) [9J
otpor prolazu topline,
m
2
VJW cio
bez O O
lagana ljetna 0,08 0,5
zaprijelazne mjesece jesen) 0,16 1,0
zimska 0,24 2,0
Tablica 1.7
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti i
temperaturi zraka u prostoriji (prema VOI 2078) [9J
aktivnost odavanje
temperatura zraka uprostoriji, "C
18 20 22 23 24 25 26
senzibilne topline, W 100 95 90 85 75 75 70
bez aktivnosti, latentne topline, W 25 25 30 35 40 40 45
I. II. razina ukupne topline, W(*) 125 120 120 120 110 115 115
vlage, g/h (**) 35 35 40 50 60 60 65
III. razina
senzibilne topline, W 125 115 105 100 95 90 85
ukupne topline, W(*) 190 190 190 190 190 190 190
Legenda:
(J - gotovo ne ovisi o temperaturi zraka u prostoriji
('J - moe se priblino mnoenjem latentne topline s 10/7
Valja napomenuti da osobe u prostoriji nisu samo izvori topline,
i vlanosti, plinova (npr. CO
2
koji nastaje izdisanjem), mirisa, raznih
i sl, to sve na ugodnost.
P
I
t.t. OSNOVE
1.2.1. Masa, volumen, gustoea i protok
Masa (m) je jedna od osnovnih SI-ja. NjeZinaje jedinica ki-
logram (kg) i njegovi viekratnici (npr. /lg, mg, g), dok se 1000 kg
s t (tona).
Volumen, zapremina ili obujam (\I) je izvedena fizikalna
jednaka potenciji duljine. Njegova je jedinica prostorni (kubni
ili metar (m
3
) i njegovi viekratnici (npr. mm", crn", dm", km").
se koristi jedinica (prema SI-ju) litar (I), odnosno njegovi
viekratnici, pri je: 1 I =1 dm".
(p) je izvedena fizikalna koja je jednaka omjeru
mase i volumena, a njezina je jedinica kq/m" i njegovi viekratnici
(npr. q/crn", kq/dm", kg/I):
pri su:
p - kq/m" (tablica 1.8)
m - masa, kg
V - volumen, m
3
.
volumen (v) je jednaka vrijednosti
a izraava se u m
3/kg:
1
v=-.
p
Protok je izvedena fizikalna jednaka omjeru mase (Qm) ili
volumena (O) i vremena. Njegove jedinice prema SI-ju su kg/s,
odnosno m
3/s
i njihovi viekratnici (npr. kg/h, m
3/h,
odnosno l/h,
Ilmin, lis itd). Pri tome vrijedi:
m
za maseni protok: Q =-
m t
26 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 27
v
za volumni protok: Q --
v - t '
pri su:
Q
m
- maseni protok, kg/s
Q
v
- volumni protok, mvs
t - vrijeme, s.
- , /'-,---- -- --------------- - - - - ----- --
1.2.2. Tlak
Tlak (P) je izvedena fizikalna jednaka omjeru pritisne sile
(pritiska), odnosno njezine normalne komponente i povrine na koju
djeluje:
Tablica 1.8
nekih tvari
tvari kg/m
3
I kapijevite) tvari
metalni materijali
aluminij 2700
bakar 8300
cink 7130
(0,2% G) 7850
olovo 11 340
kapljevine
benzin 680- 750
led 917
loiVo ulje 820- 970
voda (pri 4 "C) 1000
tvari (plinovi) unormalnom stanju (101 325Pa i OoG)
metan,GH
4
0,7175
propan, G
3
H
8
2,011
n-butan, C4H10 ,2;.709
duik, N
2
1,25
kisik, O
2
1,429
monoksid, GO 1,2505
dioksid, G0
2
1,977
zrak 1,2931
prirodni plin 0,783
pri su:
p - tlak, Pa
F - pritisna sila (normalna komponenta), N
A - povrina, m",
Jedinica za tlak u SI-ju je paskal (Pa) i njegovi viekratnici (npr. hPa,
kPa, MPa). Za se primjenu koristi prema
SI-ju) jedinica bar, odnosno njezin viekratnik mbar. Odnos tih
jedinica je:
1bar = 10
5
Pa = 100 000 Pa ili
1mbar = 100Pa = 1 hPa.
sustava (SI-ja) mnoge su stare jedinice
isputene iz uporabe, odnosno njihova je uporaba zabranjena, iako
se u nekim uskim jo koriste. Na primjer:
fizikalna atmosfera: 1 atm =760 mm Hg =101 325 Pa
atmosfera: 1 at = 1 kp/cm" = 98 066,5 Pa
stupac ive (O 0C): 1 mm Hg (1 mm S) = 133,322 Pa
stupac vode (4 0C): 1 mm Hp (1 mm SV) =1 kp/rn" =9,80665 Pa.
Omjerom sile i povrine u jednadbi opisuje se tzv. srednji ili
tlak, dok se pri mjerenju tlaka fluida (tj. plinova)
mogu razlikovati tri vrste tlaka (il. 1.5):
atmosferski tlak
relativni tlak
apsolutni tlak.
28 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE --------------- 29
-- - - 1'"-,------- - ---- ---- - - - ----- -- - --
RELATIVNI TLAK
Atmosferski, okolni ili barometarski tlak (pJ nastaje zbog vlastite
teine stupca iznad Zemljine povrine i se smatra
referentnim u mjerenjima tlaka na Zemlji.
Apsolutni ili stvarni tlak (pA) je stanja pa se uvrtava u
fizikalne jednadbe ili iz tablica i dijagrama. je kao
zbroj referentnog i relativnog tlaka te vrijedi:
u pretlaka (Pe > ps): PA = ps + Pe
u podtlaka (Pe < ps): PA = ps - Pe'
Relativni tlak (PJ predstavlja razliku stvarnog i referentnog
tlaka te se izraava kao:
pretlak, nadtlak ili manometarski tlak (ako je apsolutni tlak
od referentnog)
podtlak ili vakuum (ako je apsolutni tlak manji od referentnog).
U fluidima (tj. u kapljevinama), postoji jo nekoliko vrsta
tlaka:
hidrostatski tlak
tlak
tlak.
Hidrostatski tlak (Ph) je tlak u kapljevini koja miruje i uzrokovan je
njezinom teinom, a ovisi samo o njezinoj dubini (udaljenosti od
mjerenja od slobodne povrine) i o
pri su:
Ph - hidrostatski tlak, Pa
p - kapljevine, kq/rn"
h - dubina, m
g - ubrzanje sile tee (= 9,80665 m/s"),
Pri tome vrijedi tzv. paradoks: tlak na vodoravno dno
neke posude ne, ovisi o obliku dna, samo o visini stupca
kapljevine u njoj.
tlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u mirovanju.
Nastaje vanjskim djelovanjem na nju i po njoj se iri nesmanjeno i
jednoliko u svim smjerovima (Pascalov zakon). Drugim
ukupni tlak u nekoj u kapljevini jednak je zbroju okolnog
(atmosferskog) i hidrostatskog tlaka:
Phidr =PA +Ph=PA+pgh.
tlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u gibanju
(protjecanju) i sastoji se od i dijela, a ovisi o
brzini strujanja kapljevine:
pw
2
Phd = Pst +Pdin = Pst +-2-'
pri su:
P
hd
- tlak, Pa
Pst - tlak u kapljevini u prot jecanju, Pa
P
din
- tlak u kapljevini u protjecanju, Pa
w - brzina strujanja kapljevine, m/s.
3 bar 2bar
------------------------ ---------------1---"--
podtlak
------------- ----------------------_!_-
obar -+--+-- -1 bar -------- apsolutni vakuum
APSOLUTNI TLAK
Ilustracija 1.5
Apso/utni tlak, podt/ak i pret/ak
30 ---------------- lA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------
31
1.2.3. Temperatura i toplinsko rastezanje tvari
Temperatura (T, t, {}) je jedna od osnovnih fizikalnih i njome
se unutarnje toplinsko stanje nekog tijela pri vrijedi
kako dva tijela imaju istu temperaturu ako njima nema izmjene
topline, to jest ako su u toplinskoj ravnotei. Jedinica za temperaturu
u SI-ju je kelvin (K) koji je kao 273,16-ti dio temperaturne
razlike apsolutne nule i trojne vode. Ipak, se
koristi prema SI-ju) jedinica Celzijev stupanj (0C), koja je
jednaka stotom dijelu temperaturne razlike vreli ta i ledita
vode (pri tlaku od 1,01325 bar). Celzijev je stupanj po apsolutnom
iznosu jednak kelvinu, a odnos njihovih skala je (il. 1.6):
{WC) = T(K)-273, 16, odnosno
19'(0C) "'" T(K)-273.
r
Linearno duljinsko rastezanje (produljenje ili
tvari je jednadbom (il. 1.7):
pri su:
'1 -duljina nakon produljenja, m
'o - duljina, m
a - koeficijent linearnog toplinskog rastezanja, mm/(mm K)
(tablica 1.9)
19'1 - temperatura, "C
19'0 - temperatura, "C
/'.,.19' - prirast temperature, C.
Anglosaska jedinica za temperaturu (u SAD-u i jo nekim zemljama)
je Fahrenheitov stupanj (OF) (il. 1.6).
Kelvinova skala
(prema SI-ju)
T,K
473
Celzijeva skala
(prema SI-ju)
'fr,oC
200
Fahrenheitova skala
(uSAD-u, nije prema SI-ju)
'fr, oF
392
Izagrijavanje >
za A'fr
I
{ 373
- vrelite vode-
100 }
212
}A'fr= 180OF
AT = 100K
-Iedite vode-
A'fr= 100C
32 273 O
173 -100 -148
73 -200 -328
O
- apsolutna nula- -273,15 -460
Ilustracija 1.6
Odnos temperaturnih skala
Sve tvari se pod utjecajem topline rasteu, odnosno skupljaju pri
te promjene ovise o temperaturi. Plinovi ikapljevine rasteu
se po cijelom volumenu, dok se rastezanje tvari moe
promatrati kao duljinsko, povinsko i volumno.
produljenje
duljina lo
Ilustracija 1.7
Prikaz linearnog rastezanja tvari
Volumna i povrinska rastezanja su analognim
jednadbama:
A = Aa(1+f3/'.,.19') = Aa(1+2a/'.,.19') , odnosno
=V
o
(1+y/'.,.19') =V
o
(1+3a/'.,.19').
32 ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------- 33
Tablica 1.9
Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja nekih materijala
materijal a, 10-
6
mm/(mm K)
metalni materijali
aluminij 23,8
bakar 16,2
cink 29,8
11,1
mjed 19
sivi lijev 9,0
eljezo " 11,7
polimerni materijali (pri temperaturama od 20do 100"G)
pelibuten (PB) 130
polietilen (PE) 200
polipropilen (PP) laO
polivinilklorid (PVG) 70
umreeni polietilen (PE-X) 140- 200
Vieslojni materijal (PE-Al-PE) 26
materijali
beton t2
porculan a
staklo 3
1.2.4. Energija, toplina, toplinski kapacitet, snaga i
Energija (E), rad (W) i toplina (Q) su iste vrste i imaju istu
jedinicu - dul (J). se koriste njegovi viekratnici (npr. kJ, MJ,
GJ), a i jedinica kilovatsat (kW h), odnosno njegovi viekratnici (npr.
MW h).
Energija je fizikalna kojom se opisuje unutarnje
djelovanje i stanje nekog tijela i njegovo s
drugim tijelima, odnosno sposobnost obavljanja rada. Energija ne
moe ni nastati ni nestati, samo prelaziti iz jednog oblika u drugi
pa izrazi kao to su 'proizvodnja', 'dobivanje', 'potronja', 'pohrana'
ili 'tednja' energije u fizikalnom smislu nisu ba
Rad je izvedena fizikalna jednaka umnoku sile i puta na
kojem ona djeluje. Toplina je oblik energije koji se prijelazom
tijela temperatura.
r=
toplinski kapacitet (c) je fizikalna koja pokazuje
koliko je energije potrebno dovesti 1 kg mase neke tvari kako bi joj
se temperatura za 1 K (tablica 1.10). tvari (plinovi)
imaju dvije vrste toplinskih kapaciteta: pri konstantnom tlaku (c ) i
pri konstantnom volumenu (c
v
)' p
Za prijenos topline vrijedi:
Q = mctst) ,
pri su:
Q - toplina izmijenjena u procesu (zagrijavanja ili nekog
tijela), J
m - masa tijela, kg
c - toplinski kapacitet tijela, J/(kg K)
f\,.{} - razlika temperature prije procesa (zagrijavanja ili i
nakon njega, DC.
Entropija (8) je fizikalna jednaka omjeru prirasta topline i
temperature te predstavlja ocjenu savrenosti pretvorbe topline u
rad (tzv. Clausiusova definicija). U je primjeni
entropija, po masi tvari. Jedinica za entropiju u
SI-ju jest J/K, a za entropiju J/(kg K).
Snaga ili (P, Q) je fizikalna jednaka omjeru
topline, rada ili energije i vremena, a moe se opisati kao obavljeni
rad ili toplina izmjenjena u vremenu. Pri tome se izraz
snaga koristi kada se govori o obavljanju ili
rada, a kod izmjene topline. Jedinica za snagu,
odnosno je vat (W) i njegovi viekratnici (kW, MW itd).
34 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 35
Tablica 1.10
toplinski kapacitet nekih tvari
1.2.5. Izmjena topline
polimerni materijali
Toplina se izmjenjuje na tri osnovna
(kondukcijom) kroz kapljevite i plinovite tvari
konvekcijom (komeanjem) plinovitih i kapljevitih tvari
(radijacijom) bez posredne tvari jer se prijenos topline
temelji na elektromagnetskom
je izmjene topline pod utjecajem temperaturnog
gradijenta na osnovi prijenosa energije molekula.
Na taj se toplina izmijenjuje u tvarima, dvaju
tijela u dodiru te u kapljevinama i plinovima koje miruju ili
se gibaju bez mijeanja (tzv. laminarno strujanje).
topline kroz ravnu stijenku nekog tijela (tzv. jedno-
dimenzionalno topline kroz ravnu stijenku bez postojanja
toplinskih izvora) jednostavno se moe opisati jednadbom:
419
385
377
460
477
465
2005
4182
2032
1500
2000
980
2100
G, J/(kg K)
voda
materijali
metalni materijali (pri 20"C)
led
voda pri20C
vodena para pri i OOC
tvar
aluminij
bakar
cink
crveni lijev
(s 0,2% C)
(Cr-Ni)
eljezo
.:polibutenWB)
polipropilen (PP)
....
umreeni polietilen (PE-X)
beton
porculan
staklo
metan, CH
4
.
propan, C
3
H
s
..
n-butan, C4HlO
duik, N
2
kisik, O
2
monoksid, CO
dioksid, CO
2
zrak
2156
1604
1039
915
1039
816
1010
Gv
1632
1470
1480 ..
742
655
743
627
723
pri su:
Q - izmijenjena toplina (toplinski W
A - povrina stijenke, m
2
tT
1
- temperatura toplije strane stijenke, C
tT
2
- temperatura hladnije strane stijenke, C
A - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke, W/(m K)
(tablica 1.11)
d - debljina stijenke, m
R).. - toplinski otpor materijala stijenke, m
2
KfW.
Konvekcija je izmjene topline stijenke tvari i
plinova ili kapljevina u gibanju (npr. zraka i zida). Osnovni
uvjet pri tome jest gibanje (komeanje) pri
dolazi do stalnog dodirivanja tem-
perature kojih se tada izmjenjuje toplina. Valja napomenuti
da kod prirodne konvekcije dolazi do pojave tzv. termosifonskog
na.
Tablica 1.11
Koeficijent toplinske vodljivosti nekih materijala
materijal A, W/(m K)
metalni materijali (pri 20C)
aluminij
,
221
bakar 372
cink
,
113
crveni lijev 60
($0,2% C) 50
mjed 80- 120
(Cr-Ni) 20
eljezo 67
voda
led, 2,2
voda (pri 20C) 0,598
vodena para(pri 100 oG) 0,681
zrak
zrak (pri 1 bar i O- 100 oG) 0,0245 (1 +0,002251'T)
polimerni materijali
polibuten (PB) 0,22
polipropilen (PP) 0,24
polivinilklorid (PVC) 0,14
umreeni polietllen (PE-X) 0,43
vieslojni materijal (PE-AlcPE)
-;-
0,34; ,
materijali
beton
,
0,3 -1,5
opeka 0,25 - 0,55
porculan 1,,2
staklo 0,81
izolacijski materijali
\luna
;
0,045
pjenasti materijali (p =15kg/m
3
) 0,035
pluto tp ",.150kg/m
3
) 0,08-0,13
staklena vuna 0,04
Izmjenu topline konvekcijom opisuje jednadba:
pri su:
Q - izmijenjena toplina (toplinski W
a - koeficijent prijelaza topline, W/(m
2
K)
A - povrina stijenke tijela, m
2
{}1 - temperatura tijela, C
{}2 - temperatura plina ili kapljevine, C.
Jednadbe izmjene topline i konvekcijom mogu se
povezati u jednu:
pri su:
k = 1 = _ koeficijent prolaza topline, W/(m
2
K)
1 d 1 R
-+-+-
au A a;
a, a - koetlcllentl prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno
u v
vanjskoj strani stijenke, W/(m
2
K)
d - debljina stijenke, m
R - toplinski otpor materijala stijenke, m" KIW
A - povrina (ravne) plohe stijenke, m
2
{}1' {}2 - temperatura vanjske, odnosno unutranje stijenke plohe, C.
je izmjene topline bez materijalnog posrednika, u
obliku toplinskih zraka, odnosno elektromagnetskih valova, to se
moe odvijati i u vakuumu. Izmjenu topline opisuju dva
osnovna zakona.
Stefan-Boltzmannov zakon govori o toplinskom kao o
energiji koju tijela odaju u obliku elektromagnetskih valova u
od 0,04 do 800 mm, pri se crnog tijela
opisuje jednadbom:
E =aT
4
=
c 100 '
pri su:
Ec - (toplinski tok) crnog tijela, W/m
2
T - temperatura (crnog tijela), K
a - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 . 10-
8
W/(m
2
K4)
C - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 W/(m
2
(100 K)4).
Kirchoffov zakon opisuje odnos crnog i necrnog tijela
emisijskog koeficijenta:
pri su:
8 - emisijski koeficijent
E, Ec- necrnog i crnog tijela, W/m
2
a, ac - apsorpcijski koeficijent necrnog i crnog tijela.
Izmjena topline opisuje se jednadbom kao i za
prva dva
pri su:
8
1,
8
2
- emisijski koeficijent plohe koja odaje i plohe koja prima
toplinu (tablica 1.12)
f3 - temperaturni faktor, K3
T
1
, T
2
- temperatura plohe koja odaje i plohe koja
prima toplinu, K.
fJ'1' fJ'2 - temperatura plohe koja odaje i koja prima toplinu, DC
A - povrina plohe koja m",
Tablica 1.12
Emisijski koeficijenti nekih materijala
materijali E
n
(*)
alUmihij, poliran (23 oG) 0,052
bakar, poliran (20 DC) 0,D3
Gelik, valjar (20DC) 0,77
sjajan (150 DC) 0,128
mjed,polirani (300 oG) 0,05
beton, hrapavi (O - 90DC) 0,94
staklo (20 DC) 0,87
opeka, sirova (20 "C) 0,93
premaz (100 oG) 0,925
voda, led (O "C) 0,96
Legenda
(*) - vrijednosti u smjeru normale na povrinu koje za cijelu plohu, ovisno o
njezinom izgledu, valja pomnoiti s:
1,20 za sjajne metalne plohe
0,95 za nemetaIne glatke plohe
0,98 za hrapave plohe.
- koeficijent prijelaza topline
W/(m
2
K)
C
12
= Cc - konstanta kombinacije stijenki, W/(m
2
K4)
1 1
-+--1
8
1
8
2
40 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 41
t.i. METEOROLOKE OSNOVE
1.3.1. Klimatske Hrvatske
Postizanje ugodnosti u prostoriji i cijeloj
osim u unutarnjim, ovisi i o vanjskim, odnosno okolnim uvjetima:
temperaturi, vlanosti i sastavu i brzini strujanja vanjskog zraka (tzv.
rui vjetrova), odnosno o vremenskim prilikama koje uvjetuje izmjena
godinjih doba. Tako se tijekom godine stalno izmijenjuju razdoblja
toplog, i vedrog, ali i maglovitog, hladnog,
kiovitog, vjetrovitog i snjenog vremena. Stoga je za
svakog sustava grijanja (ali i ventilacije i/ili klimatizacije) bitno
poznavanje pojedinih meteorolokih podataka: temperature,
vlanosti i sastava vanjskog zraka, brzine i smjera
strujanja vjetra, rasporeda toplih i hladnih dana tijekom godine te
odnosno i smjera upada

,..; vARA20m "\..
\- o KRAPINA KOPRIVNICA
1. "BJELOVAR-lr-. ,'-"'"
rr:' @ " J
,*. ZAGREB ,o' ;, .. r
":.' VlROvmCA. .. l
I OSIJEK (,
"KARLOVAC ',
ICE SISAK PAJ<RAC" .... VUK9VAR
o POEGA '.. .,..-,
GUIJN ,......., '..1-SLAVONSKlBROD "..',.j
\..... "'-..,..... ::,
umjerena kontinentalna klima

planinsko-kotli nska klima
. II sredozemna klima

----------"1 ."
.-' \' _-o
( . -'''''''
,,-.J ,--
Ilustracija 1.8
Klimatska u Hrvatskoj [29]
U Hrvatskoj prevladava umjerena klima i sva su godinja doba
jasno izraena. Ljetne s temperaturama viim od 30 C i
velike zimske s temperaturama niim od -10 C uglavnom
kratko traju. i jeseni su vrlo ugodni, osim za kinih
razdoblja. Na takvu klimu ponajvie umjerena zemljopisna
irina (45 SZ) uz velik doprinos zapadnih oceanskih
strujanja, toplog Jadranskog mora, velikih kopnenih masa sjeverne
Afrike na jugu i Euroazije na sjeveroistoku, otvorenost
kontinentalnog dijela drave sjeveru i visoke planinske prepreke
(Velebit, Biokovo) uzdu obale. se godinje temperature
za hrvatskih naselja 10 i 15 C, a cijela Hrvatska
se moe podijeliti u tri klimatska (tablica 1.13, il. 1.8).
ta se klimatska uvelike podudaraju s tzv. graditeljsko-
klimatskim na kojima su vrijednosti najmanjih godinjih
temperatura vanjskog zraka priblino jednake (il. 1.9).
, >
KOVAR:!<...
,ROO "...... ::'!
-t.'
o ::>
-......J
1\1 1. graditeljsko-klimatsko {tmin,sr" = -12C
2. graditeljsko-klimatsko {tmin,sr" = -18 C
3. graditeljsko-klimatsko {tmin,sr" = -24C
{tmin.sr" - srednja vrijednost
najmanjih godinjih
temperatura u

Ilustracija 1.9
Graditeljsko-klimatska u Hrvatskoj [17]
Napomena: ilustracija u boji nalazi se na str. 559
:: Tablica 1.13
Vaniji klimatski podaci za nekoliko gradova u Hrvatskoj (prema propisu
o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama, NN 79/2005) [27}
....
:!!
'" e
0<
:z
:>o:
N
:1:0
o
'"
c::
:1:0
:z
e-
m
mjeseci
srednja
grad podatak
N "o
e.:>
godinja "i:
<tl
..>.:: "i: "i:
o <tl
"i:
<tl
<tl >e.:>
<tl
<tl <tl "i:
"i:
> <::
c- o.:>
<::
le.:> <tl
"5'
..cl
<tl o
<tl
"o
"cr.;
vrijednost
o.:>
=ar "S:
<tl
e-

"2'
:::l o
::=" lN c-
t:;
....
en
>
o en
-
en
-
c-
temperatura zraka, c -1,1 1,6 6,0 10,8 15,6 18,7 20,4 19,5 15,8 10,4 5,2 0,6 10,3
Bjelovar relativna vlanost zraka, % 87 83 77 74 75 76 76 79 82 84 87 89 81
brzina vjetra, m/s . 1,6 1,9 2,0 2,1 2,1 1,9 1,8 1,8 1,8 1,7 1,7 1,6 1,8
temperatura zraka, "C 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3
Dubrovnik relativna vlanost zraka, % 61 61 63 66 68 66 60 61 64 63 65 62 63
brzina vjetra, m/s 3,6 3,8 3,5 3,0 2,5 2,1 2,2 2,2 2,4 2,9 3,7 3,8 2,9
temperatura zraka, c -1,7 0,2 3,6 8,1 12,8 16,0 18,1 17,3 13,6 9,0 4,2 -0,5 8,4
relativna vlanost zraka, % 85 82 77 73 73 74 71 75 79 82 84 87 79
brzina vjetra, m/s 1,2 1,5 1,6 1,8 1,4 1,2 1,1 1,0 1,0 1,3 1,5 1,3 1,3
temperatura zraka, "C -0,6 2,2 6,5 11,2 15,9 19,2 21,1 20,1 16,4 11,1 5,6 0,9 10,8
Karlovac relativna vlanost zraka, % 88 84 78 75 76 76 75 78 82 84 87 89 81
brzina vjetra, m/s 0,9 1,0 1,2 1,3 1,1 1,1 1,0 0,9 0,8 0,9 1,0 0,9 1,0
Osijek relativna vlanost zraka, % 89 85 78 73 73 74 72 74 78 80 88 90 79
brzina vjetra, m/s 1,6 1,9 2,1 2,1 1,8 1,6 1,5 1,5 1,4 1,6 1,6 1,7 1,7
I'
mjeseci
srednja
grad podatak "i:
N "o
e.:>
godinja
<tl
..>.:: "i: "i: o <tl
"i:
<tl
<tl 'e.>
<tl
<tl <tl "i:
"i:
> <::
c- o.:>
<::
>e.> <tl
"5'
..cl
<tl
<tl o
<tl
"o
"cr.;
vrijednost o.:>
"S: e-

e
lN c-
"2'
> o en
-
en
-
c-
temperatura zraka, c ' -0,9 2,0 6,2 11,0 15,8 19,0 20,7 19,7 16,2 10,8 5,5 1,1 10,6
Poega relativna vlanost zraka, % 87 86 83 79 78 78 77 79 81 84 87 88 82
brzina vjetra, m/s 1,2 1,5 1,4 1,5 1,4 1,3 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 1,0 1,3
temperatura zraka, c ; 5,3 6,0 8,3 12,0 16,5 20,5 23,2 22,6 19,0 14,7 10,1 6,6 13,7
Pula relativna vlanost zraka, % 76 74 72 71 71 69 64 67 73 74 76 76 72
brzina vjetra, m/s 2,7 3,0 3,1 3,0 2,4 2,3 2,2 2,1 2,2 2,8 2,9 2,9 2,6
temperatura zraka, c 5,3 6,1 8,5 12,2 16,6 20,1 22,8 22,3 18,9 14,4 ' 9,8 6,5 13,6
Rijeka relativna vlanost zraka, % 64 63 61 62 64 63 57 58 64 66 67 65 63
brzina vjetra, m/s 1,9 2,1 2,0 1,9 1,5 1,4 1,6 1,6 1,7 2,0 2,1 2,0 1,8
Sisak relativna vlanost zraka, % 87 82 75 70 72 73 73 77 81 83 86 88 79
brzina vjetra, m/s 1,1 1,5 1,8 1,9 2,1 2,0 1,7 1,4 1,3 1,2 1,3 1,2 1;5
Slavonski Brod relativna vlanost zraka, % 87 82 74 72 74 75 73 76 79 82 86 88 79
brzina vjetra, m/s 1,4 1,7 2,0 2,0 1,7 1,6 1,4 1,3 1,2 1,3 1,5 1,4 1,5
....
'"
Tablica 1.13 - nastavak
0<
:z
:>o:
N
:1:0
o
'"
c::
:1:0
:z
e-
m
01:0
""
OIi>
...
'"
'" e
C'><
z
:o::
N
:r-
c::>
'"
<=
:r-
z
e-
m
mjeseci
srednja
grad podatak
02' N "o
<.>
godinja co
""'"
'2' '2' o co
'i::
co
co ><.>
co
co
co
"2'
'2'
> <::
c.
cl)
<::
'<.> co
oS'
g
..o
co
co o
co
.8
"o
'c;;
vrijednost
cl)
e- o
=>
e
:55'
>N 'S;
C.
"2'
en ' ......
> o en
-
en
""'"
-
en c.
temperatura zraka, C 7,6 8,2 10,5 13,9 18,7 22,5 25,4 24,9 21,4 16,9 12,3 8,9 15,9
Split (Marjan) relativna vlanost zraka, % 60
' 60
60 59 59 56 49 52 58 61 64 62 58
brzina vjetra, m/s 4,5 5,0 4,7 4,2 3,5 3,0 3,1 3,0 3,3 3,9 4,7 4,7 4,0
ibenik relativna vlanost zraka, % 60 58 58 58 58 57 50 52 58 61 63 61 58
brzina vjetra, mIs 4,4 4,4 3,9 3,4 2,6 2,1 2,5 2,3 2,4 3,1 3,8 4,2 3,2
temperatura zraka, C -1,3 1,3 5,4 10,3 15,1 18,3 19,8 18,9 15,4 10,1 4,9 0,5 9,9
Varadin relativna vlanost zraka, % 84 80 74 69 70 72 72 76 79 81 83 85 77
Zadar relativna vlanost zraka, % 72 71 72 73 74 71 67 69 73 73 73 72 72
brzina vjetra, m/s 2,4 2,6 2,5 2,4 2,1 2,0 2,0 1,8 1,8 2,0 2,7 2,6 2,2
Zagreb relativna vlanost zraka, % 79 73 65 61 64 67 65 68 73 76 79 80 71
...
:2
'"
e
C'><
z
:o::
N
:r-
c::>
'" <=
:r-
z
e-
m
OIi>
....
N N
< <
CD< en en en ::c -c -c -c o o :;;:,
;;:<;
3"
::I: G)
o o
.5!?
2:!. l l
S'
l
cr "2-
c;;'
..:=: <:: o l en tc
l
=> <: o <:: CD
CD
tc C.
6"
a CD ;:;: l
CD
or
N< N ,o.::
5-
"
S'
,O
l en
c-
s"
g
CD
@
l A
CD So CD oj
"'"'
"o
"'"'
N< =>
O A
l
tc
A S'
CS:
g CS'
S- C-
<: c.
=>
l ill e: CD
Q.
en So
e:
A n =>
l

OJ
B
c.
N
3'
en
i'J'
'c
s.
CD
Q:
,
ch
, ,
,
J:,.
, ,
,
o,
,
,
,
,
o,

, ,
::I
--'"
..;.,J",
'"
,..;;;;.,I"
--'" --'"
..;.,J", --'" --'" CD
CJ1 ce O
o:>
ce cc
o:>
O
o:>
co O
co
co .j::o. ce ce
-
CD
3
'c
CD
....
Q)
-
e
ja
(")

:J:::>;-::l::l0'

Cil"oQl III
:>;- .-,."0 ....

(1)' (lj (ji' """
ct> c: :>;-
Et s"
(I)
cc O O N cc - (JJ _o cc -O
..... o. (JJ _. ..... O C '"o ..... .....
..=: ..... ::J 3 =: '"o O =: O
I:ll CD o (J) I:ll = O I:ll
::JCh< ::J::Jo.CD::JCD
05
0
CD _o @05
0
O O 9: 05
0
........ ::J < 3 (JJ -;+ ::J

O _o "c -::J::r CD
N o. ci -
I:ll O cc .... - ::J - CD
O- O CD 3
0
_o CD I:ll 3
'"o I:ll o. CD::r t::L - '"o
.20 o. (JJ-; ::::l _o _o CD
CDI:ll::JCD NI:ll::r_::riri
o. ::J .... I:ll N o. N -
::;0 I:ll ::r CD =: _o C
CD:::!: 3 ..... ::rQ?.3
CD
3 "c O '"o O (JJ
cc CD iri o < 2s: <
s s e s ()<0.1:ll::r1:ll
o. 3 CD al. C -;+ o. 20
o ::J e ::J I:ll N I:ll (JJ
< zr 05" .., '"0;:>\ :< ::J 8
CDO) CD
o.-N q-N -- -
C 3
CD
I:ll CD I:ll 3
CD
C O
::J O- '"o N
I::r'"O CD ::J ..... CD-8
..... OO::JO-
<3'" ,,.., ..... I:ll'"O::J
I:ll ..... 0 "-'I:ll--
- CD" '"o - o- I:ll ::;0 O
(JJ(JJCO OCCC(JJCC
8 CD ..... 0. 'Q.::J ..... ;:>\N
() I:ll..... :::;0..,... I:ll CD
_o C v ch ....
3
- < ()< (JJCDN;:>\
e I:ll ;:>\ q- < ::J I:ll
O' ::J CD o CD _o I:ll
cc E: (jj0 o cc o- 1il E:
C CD ;:>\ o. C I:ll ;:>\ CD
;:>\0 ..... ()<"""CD;:>\;:>\
(JJ o CD _. CD o
CD3cc'
N (JJ _o .....
;:>\ (JJ ..... c' (JJ 8";:>\ I:ll (JJ
0CDI:ll C ..... CDChCD
::::;0 N ;:>\ (JJ (JJ =: ........ CD N
O I:ll CD or CD ::J :::0 O
_o ::J ::J < N CD ::J ::J
:::!:CDCI:ll I:llI:ll2S:CDCD
-
w
....
El
...
GO
""CI'
...
.2.
GO
-
::ll
GO
-
GO
El
""CI'
GO
...
D
-
c:
...
GO
...
-
c:
""CI'
D
::ll _.
I
A-
D
::ll
l:
I,
k
Tablica 1.16
li
Broj dana grijanja i stupanj-dani grijanja za nekoliko gradova u Hrvatskoj
li
e,
(prema propisu o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti
u zgradama, NN 79/2005) [27J
m
II ja
grad broj dana grijanja z stupanj-dan grijanja Gl
je
202.2
I'
I;
Dubrovnik 156,2 1537,1
l,
li
209.3 3535,6
li
Karlovac 200,3 3082,9 I:
Osijek 200,2 3134,4
I'
t
Poega 201,6 3121,2 I'
Pula 191,8 2268,4
l
i:
Rijeka 190,8 2266.1
II
" I.
Sisak 201,3 3118,4
"
i'
Slavonski Brod 202,1 3167,9
li
m
Split (Marjan) 168,4 1749,3
ibenik
li
176,5 1931,5
Varadin 204,6 3269,7
:
Zadar 183,5 1982,1
Zagreb 197,1 2892,4
t Nepomene;
- podaci vrijede za srednju temperaturu zraka u prostoriji 20 C i za srednju dnevnu
vanjsku temperaturu zraka i zavretka rada sustava grijanja 15 C
-.
I
JE ZA GRIJANJE 49
L
63
9,4
-6,2
Pula
44,90
13,92
1,0057
21
8,4
-7,1
-1,9
43,53
16,30
1,0107
gradovi
Split
107
7,2
-16,5
-13,2
45,73
16,07
Zagreb
1,0005
----------------- ZA GRIJAN
ekstremna brzina vjetra, mis
ekstremne srednje zimske
temperature suhog termometra, DC
zemljopisna duina, o
nadmorska visina, m
standardni tlak, bar
zimska projektna temperatura
suhog termometra, DC
vrijednosti
sjeverna zemljopisna irina, o
48
Napomena:
- podaci vrijede za lokaciju mjerne postaje
vrijednosti koje su bile do devedesetih ili pa
vrijednosti prema ASHRAE-u (tablice 1.14 i 1.15).
Stupanj-dan grijanja je koja se koristi za
i kontrolu potronje topline u sezoni grijanja u neko
Stupanj-dan u sezoni grijanja jednak je umnoku bro
dana s grijanjem i razlike srednje temperature u prostoriji i sredn
vanjske temperature:
Tablica 1.15
Zimske projektne temperature i drugi podaci potrebni za sustava
grijanja za tri grada u Hrvatskoj (prema ASHRAE-u) [21J
pri su:
Gl - broj stupanj-dana u sezoni grijanja (tablica 1.16)
z - ukupan broj dana u sezoni grijanja (tablica 1.16)
rt
zr.sr
- srednja temperatura zraka u prostoriji (= 20 dc)
rtok,sr - srednja temperatura okolnog (vanjskog) zraka tijeko
pojedinog dana u sezoni grijanja, DC.
z
Gt = L(rtzr,sr -rtok,sr,i),

so ~ P R R U N K ZA GRIJANJE
I.
VODA OSNOVNI PRIJENOSNIK
ENERCIJE USUSTAVIMA CRIJANJA
P R R U N K ZA GRIJANJE --------- S1
1000
0,001
1O
0,1 1---1---f----+----+---+----1--
o 100 200 300 400
temperatura it, DC
I
I
100-
10000
! ! !
_
tlakp, bar stanja - led , _!\ed
i I I
I I I
I I i
I l i
! j i
! ! :
kapljevitog !
agregatnog stanja -!
! i221,29 bar
kapijevina l i i i 374,1 C
i I I I
i i
primjeI evode I I I
I I
I tlak: n,013 bar
'-L i I I
! vrelitb: 100 DC I I
! l l l
i ledite: Oi DC I I
I I I I
I I I I
- krivuUa napetosti kapljevina - para I
I I i !
I trajna tOQka: 0,01 i C I
I I . I !
j . ,I . I plinovitog
I krivulja rapetostl I agregatnog stanja - _
I
led i para I pregrijana para
! l I :
trajna (0,0098 C i 0,01 bar, odnosno 610,7 Pa) je ona u
kojoj se sijeku sve krivulje napetosti i u kojoj sva tri agregatna
stanja vode mogu postojati istodobno.
Ovisno o okolnim uvjetima tlaka i temperature, voda se u prirodi
pojavljuje u tri osnovna agregatna stanja:
kapljevitom
plinovitom (vodena para)
(led).
Promjene agregatnog stanja su:
smrzavanje, odnosno taljenje (pretvorba iz vode u led, odnosno
obratno)
isparavanje, odnosno ukapljivanje ili kondenzacija (pretvorba iz
vode u paru, odnosno obratno)
sublimacija, odnosno desublimacija (pretvorba iz leda u paru,
odnosno obratno).
Neke vanije fizikalne konstante vode su
molarna masa: M = 20,032 kg/kmol
pri 4 C i 1,013 bar: p = 1000 kq/m"
temperatura ledita pri 1 bar: 19; = OC
temperatura vrelita pri 1 bar: {}v = 100 C
toplinski kapacitet pri 15 C: e = 4187 J/(kg K)
toplina taljenja (smrzavanja): s = 333 kJ/kg
toplina isparavanja (ukapljivanja): r = 2257,2 kJ/kg.
Voda (HP) je jedna od tvari na Zemlji i pri
uvjetima tlaka i temperature i u kemijski stanju je kapljevina
bez boje, okusa i mirisa. U vodi koja se nalazi u prirodi redovito se
nalaze otopljene razne tvari (plinovi, metali, nemetal i i sl).
2.1. OSNOVNA SVOJSTVA VODE
Agregatna stanja vode, odnosno njezine pojavnosti ovisno o tlaku
i temperaturi mogu se prikazati u p-i} dijagramu promjene stanja,
u kojemu su bitne dvije (il. 2.1):
(374,1 C i 221,29 bar) je ona u kojoj zavrava
krivulja napetosti kapljevina-para i u kojoj nestaju razlike
kapljevitog i plinovitog stanja
Ilustracija 2.1
Dijagram promjene stanja vode
S2 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
S3
Tablica 2.1
i volumen vode ovisno o temperaturi
2.2 I TOPLINSKI
KAPACITET VODE
odnosno njezina promjena s temperaturom je bitno fizikal-
no svojstvo vode kada se radi o sustavima grijanja i drugim
sustavima (tablica 2.1). Anomalija vode je pojava kada
se njezina u temperatura od 4 C zagrija-
vanjem smanjuje i dok na 4 C postie
vrijednost i iznosi 1000 kq/rn", a daljnjim se (i nakon
smrzavanja na O"C) i dalje smanjuje, za razliku od svih drugih tvari
(tablica 2.2)0
Pri uvjetima atmosferskog tlaka (1013 mbar) vane su jo dvije

- vrelite vode (100 "C) pri dolazi doisparavanja vode (odno-
sno ukapljivanja pare)
- ledite vode (O "C) pri dolazi do smrzavanja vode (odnosno
taljenja leda).
Pri tome je jo vano spomenuti ovisnost vrelita o stvarnom okol-
nom tlaku:
- ako JOe p > p onda je ff > 100 C (tj. voda vrije tek iznad 100 "C)
stv A v
- ako J'e p < p onda je ff < 100 C (tj. voda vrije i ispod 100 "C),
stv A v
r
temperatura, C
-50 (led)
(led)
4
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
100(para)
kg/dm
3
0,89
,0,9167
0,9998
1,0000
0,9996
0,9982
0,9956
0,9922
0,9880
0,9832
0,9777
0;9718
0,9653
0,9583
0,0006
volumen, dm
3/kg
1,1240
1,0906
1,0002
1,0000
1,0004
1,0018
1,0044
1,0079
1,0121
1,0171
1,0228
1,0290
1,0359
1.,0435
1673
.
i
,i
I,
i
I
"
il
i'
toplinski kapacitet vode je od svih poznatih tvari
i iznosi c = 4187 J/(kg K). Zbog toga vodi treba razmjerno vie
vremena za zagrijavanje od bilo koje druge tvari i ona mnogo dulje
predaje toplinu okolici, to je razlog zato je voda glavni prijenosnik
energije u sustavima grijanja.
S4 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- ss
... ., _
Tablica 2.2
Ponaanje vode pri zagrijavanju i [BJ
proces promjena volumena, % posljedice uprirodi
i sustavima
led pliva na vodi
velik porast volumena
smrzavanje (pretvorba vode uled) +9,06
leda moe uzrokovati
pucanje zatvorenih posuda,
spremnika i cijevi (osobito
u od -2do -6 "C)
koje stoga treba izolirati
topla voda jemanje
pa se uzdie prema gore
+4,35
(cirkulacija)
zagrijavanje vode
uzatvorenim posudama
i spremnicima dolazi do
tlaka
vrlo veliko tlaka
uzatvorenim spremnicima
isparavanje (pretvorba vode uparu)
+167300 i posudama zbog se
npr. sigurnosni
ventili
2.J. pH VRIJEDNOST VODE
pH vrijednost je vano svojstvo vode kada se radi o sustavima
grijanja jer o njemu ovisi koliki biti utjecaj na materijal instalacije.
pH vrijednost je jednaka udjelu slobodnih vodikovih iona (H+) i
pokazuje koliko je voda (i bilo koja druga kapljevina) kisela, neutralna
ili lunata i u kojem iznosu.
Razlaganjem vode nastaju pozitivni vodikovi (H+) i nega-
tivnihidroksidni ioni (OH-):
H
20
.,..... H+ + OH-o
Pri tome H+ ioni imaju kiselo, a OH- ioni lunato djelovanje. Ako u
nekoj otopini (to je, zapravo, prirodna voda) ima vie H+ od OH-
iona, ona je kisela, to se dokazuje obojenjem indika-
tora. Ako je pak OH- iona vie od H+ iona, otopina je lunata, to
se dokazuje plavim obojenjem indikatora.
pH vrijednost je kao dekadski logaritam
apsolutne vrijednosti udjela mase H+ iona u 1 I vode. Pri tome
ravnotena, odnosno neutralna vrijednost iznosi 10-
7
g/I, odnosno
tada je pH = 7.
pH vrijednosti se mogu prikazati u ljestvici od Odo 14 pri
su vrijednosti podijeljene u tri (il. 2.2):
pH = 7 - neutralno
pH < 7 - kiselo
pH > 7 - lunato
Kada se voda nalazi u kiselom (pH < 6,8), moe do
teta na instalacijama, dok je voda u lunatom (pH> 7,8)
tetna za organizme (nadrauje pa i kou i sluznicu). Zbog
toga treba teiti tome da se pH vrijednost vode za primjenu u
sustavima grijanja oko neutralnog
ii
lt
I
il
l!
il
I:
li
II
l'
56 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
57

I
---------------fi:
2.4. VODE
pH-vrijednost primjeri
oko 14 4%-tna NaOH
jedinice tvari stupnjevi udjeli stupnjevi)
mmol/I mval/I o njem. o fr. o eng. ppm
lrnmol/I 1 2,0 5,6 10,0 7,02 100 - _.
1mval/I 0,5 1 2,8 5,0 3,5 50,0
"njem. 0,18 0,357 1 1,78 1,25 '17,8
o fr.
0,10 0,2 0,56 1,0 0,7 10,0
o eng. 0,14 0,286 0,8 1,43 1 14,3
1 ppm 0,01 0,02 0,056 0,01 0,07 1
U velikom dijelu Hrvatske se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava
moe smatrati tvrdom ili vrlo tvrdom (tablica 2.4). Na tu
treba obratiti pozornost jer se takva voda u pravilu bez ikakve
prethodne obrade koristi kao ogrjevni medij u sustavima grijanja,
to moe dovesti do instalacija.
vode je jednaka Udjeluotopljenih kalcijevih i magnezijevi h
soli (hidrogenkarbonata, klorida, sulfata, nitrata i silikata) u vodi.
Vode s udjelom tih tvari nazivaju se tvrdima, a s manjim
mekima.
vode se moe iskazati na tri osnovna (tablica 2.3):
tvari: mmol/I kalcijevih i magnezijevih soli,
odnosno tzv. zbroj zemnih alkalija) ili mval/I (miliekvivalenti po litri)
stupnjevima (O nj, o dH), francuski (O fr), engleski
(O eng), (odgovaraju udjelima na milijun, odnosno ppm)

Tablica 2.3
Faktori za jedinica za iskazivanje vode [8J
kuhinjski ocat
limunada
kinica
morska voda
krv
destilirana voda
mlijeko
vapnena voda
0,9 - 2 sokovi
oko O 3,65%-tna HCI
2,3
2,5- 3
10,5
4- 5,6
11,9 voda
7,8 - 8,2
7,4
7
6,4- 6,7
'"
c!:!
.- c:
Cl.:::J
.l3Cl.
o'"
m
Q)

ci3
m
:sz
i
Q)
c::
Q) ;N '<T
;(3" 3
T""
2
Q)
-o
..l<:
o
(v) cl.
o
T""
10
c::
'N
3 N
, T""
'"
c::
.Q
O
-;
Q)
Q)
,m
fi
c::
'S: >N
fi!. 3
Q)
..o
.:
'"
X
<ii
Ilustracija 2.2
Ljestvica pH vrijednosti
58
_________________ ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 59
JI
Tablica 2.4
vode u Hrvatskoj [8]
mjesto o njem.
'i;," ;
,
.'
2
Osijek '....
,;
' 6 meka voda
7 ' , ,
Rijeka, Zadar 8
Makarska, Opatija, ibenik 9
.Split
9-10
Sinj, otoci i Hvar 10 srednja voda
Dubrovnik, Ogulin, Trogir li
Imotski, Poega, Sisak 12
Karlovac, Koprivnica 14
15
poluotok peljeac, otok 16 ,>,
Vinkov9i,: VirQI@Ga
,
17 ,tvrdavoda
" .'
otok Vis
"
.
',,c'..
.'
18
";
Varadin .' 20 .' .' ..'.
Zagreb 20 - 24 tvrda do vrlo tvrda voda
SlaVonski Brod, Umag , 22
I
vrlo tvrda voda
Pula
.r:,
23
' ,:
J.
TOPLINSKOC
PREMA HRN EN t2 81t
I:
[,
l:
I
j
I
l
1
60 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------
61
J.1. OSNOVNE
Postupak normiranog toplinskog prostorije,
odnosno zgrade prema HRN EN 12 831 temelji se na
pretpostavkama:
raspodjela temperatura (temperature zraka u prostoriji i projektne
temperature) se smatra jednolikom
toplinski gubici se promatraju u stacionarnom stanju i uz kon-
stantne vrijednosti temperatura, itd.
Osnovni za koji je primjena postupka
broj zgrada:
su stropovi nii od 5 m
koje su grijane ili se pretpostavlja da su grijane uz
stacionarno stanje temperature
u kojima se pretpostavljaju jednake vrijednosti temperature zraka
u prostorijama i osjetilne temperature.
Ipak, u zgradama koje su slabo izolirane, odnosno u kojima se
koriste sustavi grijanja s velikim udjelom izmjene topline
konvekcijom (npr. grijanje) tijekom zagrijavanja moe
do razlika temperature zraka u prostoriji i osjetilne
temperature, a i do nejednolike raspodjele temperatura pa dolazi
do odstupanja od osnovnog
Osnovni cilj je projektnih toplinskih gubitaka
koji se potom koriste za projektnog toplinskog optere-
prostorije, odnosno cijele zgrade ili njezinog dijela.
Za projektnih toplinskih gubitaka grijane prostorije
razmatraju se:
projektni transmisijski toplinski gubici kao posljedica
topline kroz okolne plohe prema okolici i tlu te prema okolnim
prostorima s temperaturama
ventilacijski toplinski gubici kao posljedica strujanja zraka kroz ovoj-
nicu zgrade i pojedinih njezinihdijelova, odnosno prostorija.
Postupak toplinskih gubitaka grijane prostorije sastoji se
od koraka:
1. vrijednosti vanjske projektne temperature i srednje
godinje vanjske temperature
2. stanja (grijana ili negrijana) i unutarnjih projektnih
temperatura pojedine grijane prostorije
3. dimenzionalnih i toplinskih svih
elemenata svake (grijane i negrijane) prostorije
4. projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka mno-
enjem vrijednosti koeficijenta projektnih transmisijskih
toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
5. projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka mnoe-
njem vrijednosti koeficijenta projektnih ventilacijskih
toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
6. ukupnih projektnih toplinskih gubitaka grijane
prostorije zbrajanjem projektnih transmisijskih i ventilacijskih
toplinskih gubitaka
7. dodatnog (kapaciteta)za ponovno zagrijavanje
grijane prostorije u rada sustava grijanja s prekidima
8. ukupnog projektnog toplinskog grijane
prostorije zbrajanjem ukupnih projektnih toplinskih gubitaka i
dodatnog za ponovno zagrijavanje.
Postupak toplinskih gubitaka zgrade ili njezinog dijela
vaan je za dimenzioniranje izvora topline i temelji se na podacima
dobivenim toplinskih gubitaka za pojedinu prostoriju,
a sastoji se od koraka:
1. ukupnih projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih transmisijskih
toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri se u obzir ne
uzima toplina koja se izmjenjuje unutar granica sustava
2. ukupnih projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih ventilacijskih
toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri se u obzir ne
uzima toplina koja se izmjenjuje unutar granica sustava
3. ukupnih projektnih toplinskih gubitaka zgrade ili
dijela zgrade zbrajanjem ukupnih transmisijskih i ventilacijskih
toplinskih gubitaka
4. ukupnog dodatnog za ponovno zagrijavanje
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem dodatnih za ponovno
zagrijavanje pojedinih prostorija
5. ukupnog projektnog toplinskog zgrade
ili dijela zgrade zbrajanjem vrijednosti ukupnih projektnih toplinskih
gubitaka i ukupnog dodatnog za ponovno zagrijavanje.
62 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 63
b _ rTzr,proj -rTng
u -
rTzr,proj -rTok
J.2. UKUPNIH PROJEKTNIH TOPLINSKIH
GUBITAKA GRIJANE PROSTORIJE
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije u osnovnom se
jednadbom:
QUk,pr = Qr,pr +QV,pr '
Q - ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije, W
uk,pr
Q - projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije, W
T,pr
Q - projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije, W
V,pr
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije
se jednadbom:
Qr,pr = (Hr,Ok-ov,pr +Hr,ok-ng,pr +Hr, tlo,pr +Hr,sus,pr) . (rTzr,proj -rTOk)'
pri su:
H - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
T,ok-ov,pr d W/K
prostorije izravno prema okolici kroz ovojnicu zgra e
T,ok-ng,pr prostorije prema okolici kroz negrijane prostorije, W/K
T,tlo,pr
prostorije prema tlu, W/K
T,sus,pr
prostorije prema susjednoj prostoriji, W/K
rTzr,proj projektna temperatura zraka u grijanoj prostoriji, "C
(tablica 1.3)
rT - vanjska projektna temperatura, "C (tablice 1.14 i 1.15).
ok
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije izravno
prema okolici nastaju zbog topline kroz
elemente i linearne toplinske mostove koji prostoriju povezuju s
okolicom kao to su zidovi, stropovi, podovi, vrata, prozori itd.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije
izravno prema okolici kroz ovojnicu zgrade se
jednadbom:
-""'iiiiiiiiiii"";..=-----
Hr,ok-ov,pr = 2APiej +2
lIJ
jlj ej J
j j
pri su:
A - povrina pojedinog elementa, m
2
U - koeficijent prolaza topline pojedinog elementa,
W/(m
2
K) (tablica 3.1)
e - korekcijski faktori izloenosti pojedinog elementa,
odnosno toplinskog mosta koji u obzir uzimaju klimatske
utjecaje kao to su izolacija, apsorpcija vlage,
brzina vjetra i temperatura (= 1,0, vrijednost)
lJf - linearni koeficijent prolaza topline pojedinog linearnog
toplinskog mosta, W/(m K) (tablica 3.2)
- duljina pojedinog linearnog toplinskog mosta
prostorije i okolice, m.
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema
okolici nastaju i zbog topline kroz negrijane prostorije
koje se nalaze prostorije i okolice. Koeficijent transmisijskih
toplinskih gubitaka iz grijane prostorije prema okolici kroz negrijane
prostorije se jednadbom:
Hr,ok-ng,pr = 2AjUjbU +
i j
pri su:
- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima
razliku temperature zraka u negrijanoj prostoriji
i vanjske projektne temperature (tablica 3.3)
rTng - temperatura zraka u negrijanoj prostoriji, C
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema tlu
nastaju zbog topline kroz pod, odnosno podrumske
zidove u okolno tlo. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka
iz grijane prostorije prema tlu se jednadbom:
64 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------
65
BI = ApOd,
O,5P
Pri vrijednosti koeficijenta prolaza topline
elemenata (poda ili zidova) koji su u doticaju s tlom koristi se
parametar koji se jednadbom:
+"'
:::5
e
co SZ
Q)
N cv) o)
c-
:=-
co
Q)
E
cv) o)
:::J
t.'>
e
e o , , o ,
"<t
, o , , o , , , ,

c.
cl cl :::J
O c-
S
:52
m
ci
co cv) cv) CD LD "<t
c;;
cv) cv) CD LD o) LD CD co cv) co
.!:
%
'0' c:x::- o 00_ N o o 00_ N "<t N 00_ o o
C. cr.;
E
cl cl cl cl N cl cl cl cl cl cl cl tri"
S
+"'
Q)
t5
e
-- SZ Q)
eo cv) cv)
:=- m
o
LD LD
LD
.2: E
"<t OO "<t OO OO "<t t.'>
.E co o cv)
o 0-
, , , co
o
cl
o
cl
O
cv) , ,
ci
"o'
cl
cl
cl
cl cl cl
cl
S
o
cr.;
>
'5
f5!
cl
N
co '0'
.!: co
E
5
OO o)
e
5
OO N OO
N -a N N CD
:g
S , O
O-
o N Q) o O
cl
O
cl
O O ,
cl cr.; "ti -a
cl cl
0- 'Ci) cl cl cl O cl Q)
'N
-a :::J
:52
m
m co
"E' E
co
>
Eo
CD
CD
-a CD CD
. .!: 'N .!: LD
.!:
o C.
.!:
C.
CD
C.
C. :52
o!::! S
S
m S oo S
N 'c N N
co
co co
:z
co
e
>
e e
c- e
c-
ci
c-

c-

co

E "-
"t.i
o .!::!
c- o
o
co e O
co co
O e
-a e
O
-a -a e co e -a
-a
O
e
Q)
-a
Q) O
e
Q) e Q)
e
O Q)
m
m c-
o
:=- m e. co e. m
:c
+"' "O. .9- t5
o .e. 3;
e.
]2 o o
e.
..... .....
'0, co '0,
.....
> e o o cl co
.....
O co co O
Q)
%
O .><:
o Q)
e. (5
:>
.><:
(5
%
Q)
E
e.
c- c
b
e.
..c
e. e
b
e. e. Q)
:52
:::J
:52

:52
:::J
Q5
:52

m :::J m m :::J
:52 e m e
Q) e
;00
e
;Ci5 ;00 m
;00
e
e
3; 3;
"E
3;
'S;
o
3;
O O Q)
c- o e. -a e.
'o e.
:E'
O
f5! :E'
:52 Q5
:E'
cl
.s .s
e
.s
co
:::J
co
:::J
e.
:::J
e
>
e e
:::J :::J :::J
tD

N
N

LD
N

N CD CD N CD
-a
o
.><:
N
- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir
uzima razliku srednje godinje vanjske i
vanjske projektne temperature
- srednja godinja vanjska temperatura, "C (tablica 1.13)
- povrina pojedinog elementa (poda ili zida)
koji je u doticaju s tlom, m
2
- koeficijent prolaza topline pojedinog
elementa (poda ili zida) koji je u doticaju s tlom, W/(m
2
K)
(tablice 3.4 i 3.5)
- korekcijski faktor za podzemne vode (tablica 3.6).
pri su:
f
g1
- korekcijski faktor koji u obzir uzima utjecaj godinjih promjena
vanjske temperature (= 1,45, vrijednost)
ff -ff
k t. _ zr,pro] o ,sr, 9
92 -
ffzr,proj - ffok
ff
ok,sr,g
A
pri su:
BI - parametar, m
Apod - povrina promatranog dijela podruma, m
2
p - ukupni opseg podruma (ako se promatra cijeli podrum),
odnosno dvostruka duljina vanjskog zida dijela podruma
(ako se promatra dio podruma), m.
U
ekv
66 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 67
_iL
CI"
oo
...
:2
"" c:
o<
:z
o<:
...
".
o
""
c::
".
:z
0-
m
element
koeficijent toplinski ukupni
debljina toplinske otpor koeficijent
sloja vodljivosti sloja prolaza
kod opis
d, m slola x, R, topline U,
W/(m K) m
2
K/W W/(m
2
K)
3 neizolirani vanjski zid
61 unutarnji povrinski otpor (vodoravni prolaz topline)
- - 0,13 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
1 laka opeka
0,2 0,8 0,25 -
62 vanjski povrinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,04 -
ukupne vrijednosti 0,21 - 0,45 2,229
11 unutarnji pregradnizid
- - 0,13 -
11 gips
0,01 0,35 0,03 -
41 sloj zraka s= 40mm - - 0,18 -
11 gips
0,01 0,35 0,03 -
61 unutarnji povrinski otpor (vodoravni prolaz topline) -
- 0,13 -
Ukupne vrijednosti 0,02 - 0,5 2,011
13 unutarnji pregradni zid
- - 0,13 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
1 laka opeka
0,08 0,8 0,1 -
r---
...
:2
"" c:
o<
:z
o<:
...
".
o
""
c::
".
:z
0-
m
CI"
-O
element
kod opis d,m sloia x, R, topline U,
W/(m K) m
2
K/W W/(m
2
K)
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
61 unutarnji povrinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,13 -
15
unutarnja vrata
51 drvo 0,04 0,15 0,27 -
16
strop prizemlja
63 unutarnji povrinski otpor (prolaz topline prema gore) - - 0,1 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
23 kamena vuna 0,08 0,042 1,9 -
63 unutarnji povrinski otpor (prolaz topline prema gore) - -
0,1 -
17
pod prizemlja
66 unutarnji povrinski otpor (prolaz topline prema dolje) - - 0,17 -
2 beton 0,03 1,75 0,02 -
_.- .__ _..- .._-
.....
CI
...
:2
'" c:
o,
z
:o:::
N
:1:0
'"
c::
:1:0
z
e-
...
element
kod opis d, m slojaA-, R, topline U,
W/(m K) m
2
K/W W/(m
2
K)
24 ekstrudirani polistiren 0,06 0,037 1,62 -
2 beton 0,18 1,75 0,1 -
66 unutarnji povrinski otpor (prolaz topline prema dolje) - - 0,17 -
20 prozori - - - 2,1
21 vanjska vrata
51 drvo 0,06 0,15 0,40 -
62 vanjski povrinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,04 -
32 izolirani vanjski zid podruma (prema tlu)
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
1 laka opeka 0,2 0,8 0,25 -
13 cementna buka 0,02 1,15 0,02 -
32 bitumen 0,002 0,23 0,01 -
r 1
...
:2
'" c:
o'
z
:o:::
N
:1:0
'"
c::
:1:0
z
e-
...
.....
-
element
kod opis
d, m sloja x, R, topline U,
W/(m K) m
2
K/W W/(m
2
K)
31 ljunak
0,2 0,7 0,29 -
ukupne vrijednosti
0,472 - 1,65 0,606
33
izolirani vanjski zid podruma (prema zraku)
- - 0,13 -
11 gips
0,01 0,35 0,03 -
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
1 laka opeka
0,2 0,8 0,25 -
62 vanjski povrinski otpor (vodoravni prolaz topline)
- - 0,04 -
ukupne vrijednosti
0,25 - 1,38 0,725
35
izolirani pod podruma
66 unutarnji povrinski otpor (prolaz topline prema dolje)
- - 0,17 -
2 beton 0,03 1,75 0,02 -
24 ekstrudirani polistiren 0,06 0,037 1,62 -
2 beton 0,15 1,75 0,09 -
32 bitumen
0,002 0,23 0,01 -
31 ljunak 0,2 0,7 0,29 -
ukupne vrijednosti
0,442 - 2,19 0,457
:-:;-._"
..
Tablica 3.2
Linearni koeficijent prolaza topline toplinskih mostova [23]
linearni koeficijent
opis toplinskog mosta
prolaza topline
toplinskog mosta w,
W/(m
2
K)
vanjski ugao zidova
0,01
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema van
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema
susjedno] zgradi
zavretak unutarnjeg zida prema vanjskom izoliranom zidu
0,195
zavretak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom
0,125
izoliranom zidu, prema van
izoliranom zidu, prema van kroz izolaciju
izoliranom zidu, prema van kroz najmanju izolaciju
strop prizemlja, prema katu susjedne zgrade
0,33
strop prizemlja prema susjednom katu
strop prizemlja, iznutra prema van
strop prizemlja, iznutra prema katu
strop prizemlja na iznutra prema van
strop prizemlja na iznutra prema katu
strop prizemlja prema katu, unutarnji zid
0,01
strop prizemlja prema katu, unutarnji pregradni zid, prema katu
pod prizemlja prema podrumu susjedne zgrade
0,325
pod prizemlja prema susjednoj zgradi
pOd prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra
prema podrumu
pod prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra
prema van
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema
podrumu
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema
van
prijelaz unutarnjeg zida uprizemlju, iznutra prema podrumu,
0,24
izravno
unutarnji pregradni zid prizemlja, prema podrumskom zidu,
iznutra prema podrumu, izravno
prolaza topline
toplinskog mosta W,
W/(m
2
K)
unutarnji pregradni zid prema stubitu (na podrumskom zidu), 0,04
iznutra prema stubitu
unutarnji pregradni zid prema stubitu (na podrumskom zidu), iz 0,17
podruma prema stubitu
unutarnji pregradni zid prema stubitu (na izoliranom podrumskom 0,04
zidu), iznutra prema stubitu
unutarnji pregradni zid prema stubitu (na izoliranom podrumskom 0,095
zidu), izpodruma prema stubitu
unutarnji pregradni zid prema stubitu (na kraju prizemlja), iznutra 0,04
prema stubitu
unutarnji pregradni zid naprizemlju, iznutra prema podrumu
ugao unutarnjeg pregradnog zida 0,035
prijelaz unutarnjeg pregradnog zida, kroz ravni zid 0,03
ugao vanjskog podrumskog zida, upodrumu, izpodruma prema van 0,035
ugao izoliranog vanjskog podrumskog zida, izpodruma prema van 0,01
ugao vanjskog podrumskog zida, izpodruma prema van 0,035
zavretak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom 0,01
zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van kroz izolaciju
zavretak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom 0,03
zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van
zavretak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom 0,01
vanjskom zidu, iznutra prema van kroz iZOlaciju
zavretak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom 0,13
vanjskom zidu, iznutra prema van
zavretak unutarnjeg podrumskog zida prema vanjskom zidu, 0,03
iznutra premavan
prijelaz unutarnjeg podrumskog zida, kroz ravni zid
prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni
neizolirani zid
prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni izolirani 0,01
zid
dno ulaznih vrata 0,13
vrh ulaznih vrata 0,12
strane ulaznih vrata
dno prozora
12
---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 13
prolaza topline
toplinskog mosta 'P,
W/(m
2
K)
vrh prozora 0,12
strane prozora
dno ostakljenih vrata 0,13
vrhostakljenih vrata 0,12
strane ostakljenih vrata
dno garanih vrata 0,13
vrhgarani hvrata 0,12
strane garanih vrata
dno unutarnjih vrata 0,13
vrhunutarnjih vrata 0,12
strane unutarnjih vrata
strane vrata naunutarnjem zidu 0,54
Tablica 3.3
Temperaturni redukcijski faktor zbog razlike temperatura zraka
u negrijanoj prostoriji i vanjske projektne temperature [23]
temperaturni
opis negrijane prostorije redukcijski
faktor bu
samo s 1 vanjskim zidom
0,4
prostorija
s najmanje 2 vanjska zida i bez vanjskih vrata 0,5
s najmanje 2vanjska zida i vanjskim vratima (npr. garaa) 0,6
s 3 vanjska zida (npr. vanjsko stubite) 0,8
podrum
bez prozora, odnosno vanjskih vrata
0,5
s prozorima, odnosno vanjskim vratima
0,8
s dobrom ventilacijom 1,0
potkrovlje drugi neizolirani potkrovni prostori 0,9
s izoliranim krovom 0,7
unutarnja prolazna prostorija (bez vanjskih zidova i s izmjenom zraka
uprostoriji < 0,5 h-l)
prostorija s prirodnorn ventilacijom (somjerom povrine otvora i
1,0
volumena prostorije> 0,005 m
2/m3
)
prostorija s uzdignutim podom 0,8
Tablica 3.4
Ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda koji je u doticaju s tlom kao funkcija
koeficijenta prolaza topline materijala poda i parametra [23]
ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda, U'kv,pOd, W/(m
2
K)
parametar B',
bez izolacije
koeficijent prolaza topline izoliranog poda U
poo
, W/(m
2
K)
m 2,0 1,0 0,5 0,25
dubina podruma z= Om
2 1,30 0,77 0,55 0,33 0,17
4 0,88 0,59 0,45 0,30 0,17
6 0,68 0,48 0,38 0,27 0,17
8 0,55 0,41 0,33 0,25 0,16
10 0,47 0,36 0,30 0,23 0,15
12 0,41 0,32 0,27 0,21 0,14
14 0,37 0,29 0,24 0,19 0,14
16 0,33 0,26 0,22 0,18 0,13
18 0,31 0,24 0,21 0,17 0,12
20 0,28 0,22 0,19 0,16 0,12
dubina podruma z= 1,5 m
2 0,86 0,58 0,44 0,28 0,16
4 0,64 0,48 0,38 0,26 0,16
6 0,52 0,40 0,33 0,25 0,15
8 0,44 0,35 0,29 0,23 0,15
10 0,38 0,31 0,26 0,21 0,14
12 0,34 0,28 0,24 0,19 0,14
14 0,30 0,25 0,22 0,18 0,13
16 0,28 0,23 0,20 0,17 0,12
18 0,25 0,22 0,19 0,16 0,12
20 0,24 0,20 0,18 0,15 0,11
dubina podruma z= 3 m
2 0,63 0,46 0,35 0,24 0,14
4 0,51 0,40 0,33 0)4 0,14
6 0,43 0,35 0,29 0,22 0,14
8 0,37 0,31 0,26 0,21 0,14
10 0,32 0,27 0,24 0,19 0,13
12 0,29 0,25 0,22 0,18 0,13
14 0,26 0,23 0,20 0,17 0,12
16 0,24 0,21 0,19 0,16 0,12
18 0,22 0,20 0,18 0,15 0,11
20 0,21 0,18 0,16 0,14 0,11
74 ---------------- ZA GRIJANJE
L
ZA GRIJANJE ---------------- 75
Tablica 3.5
Ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida koji je u doticaju s tlom kao funkcija
koeficijenta prolaza topline materijala zida i dubine podruma [23J
koeficijent prolaza dubina podruma z, m
topline zida, Uzjd'
1 2 3
W/(m
2
K) ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida, Uekv,Zid' W/(m
2
K)
0,50 0,44 0,39 0,35 0,32
0,75 0,63 0,54 0,48 0,43
1,00 0,81 0,68 0,59 0,53
1,25 0,98 0,81 0,69 0,61
1,50 1,14 0,92 0,78 0,68
1,75 1,28 1,02 0,85 0,74
2,00 1,42 1,11 0,92 0,79
2,25 1,55 1,19 0,98 0,84
2,50 1,67 1,27 1,04 0,88
2,75 1,78 1,34 1,09 0,92
3,00 1,89 1,41 1,13 0,96
Tablica 3.6
Korekcijski faktor za podzemne vode [23J
udaljenost razine podruma
i podzemnih voda, m
korekcijski faktor za
podzemne vode Gpv
Tablica 3.7
Vrijednosti temperature zraka u susjednoj prostoriji [23J
susjedna prostorija temperatura zraka ususjednoj prostoriji tt""u,
uistom stanu projektna vrijednost zatu prostoriju (tablica 1.3)
udrugom prostoru (stanu)
ttzr,sus =
ttzr,proj +ttok,sr,g
Uistoj zgradi
2
u drugoj (prisionjenoj) zgradi ttok,sr,g
Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije se
jednadbom:
Qv,pr = HV,pr (ttzr,proj - ttOk) ,
pri su:
HV,pr = VzrPzrCp,zr - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka
grijane prostorije, W/K
V
zr
- protok zraka kroz grijanu prostoriju, m
3/s
P
zr
- zraka (pri projektnoj temperaturi zraka u prostoriji),
kq/m"
C - toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku
p.zr
(= 1010 J/(kg K)).
pri su:
HT,sus,pr = LAjU/sus ,
j
Vzr,prir = max(Vzr,min, Vzr,inf)'
Kada se potrebne zraka u grijanu prostoriju dovode
prirodnim putem, odnosno kada ona nije opremljena sustavom
ventilacije, protok zraka je jednak od vrijednosti najmanjeg
potrebnog protoka zbog higijenskih razloga i protoka zraka zbog
infiltracije (tj. prolaska kroz zazore prozora i vrata):
Pri protoka zraka kroz grijanu prostoriju razmatraju se
dva
prirodna ventilacija, odnosno prostorija koja nije opremljena
sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostoriju ima svojstva kao
vanjski zrak)
prisilna ventilacija, odnosno prostorija koja je opremljena
sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostorijU ne mora imati
jednaka svojstva kao vanjski zrak).
1,15
>1
<1
f = ttzr,proj - ttzr,sus
sus
ttzr,proj - tt ok
- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir
uzima razliku temperatura u prostorijama
ttzr,sus - temperatura zraka u susjednoj prostoriji, C (tablica 3.7).
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema
susjednoj prostoriji nastaju zbog razlike temperatura koje postoje
njih. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema susjednoj prostoriji se jednadbom:
76 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 77
------------------------_.--<,
t.
pri su:
V . - protok zraka kroz grijanu prostoriju u prirodne
zr,pnr
ventilacije, m
3/h
Vzr,min = Vprnmin - najmanji potrebni protok zraka zbog higijenskih
razloga, m
3/h
V
pr
- volumen grijane prostorije, m
3
n
min
- najmanji potrebni broj izmjena zraka, h' (tablica 3.8)
Vzr,inf = 2Vprn50eiEj - protok zraka zbog infiltracije, m
3/h
n
50
- broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji
50 Pa, h' (tablica 3.9)
ej - koeficijent (tablica 3.10)
Ej - korekcijski faktor visine zgrade (tablica 3.11).
Tablica 3.8
Najmanji potreban broj izmjena zraka za prostorije [23J
prostorija najmanji potrebni broj izmjena zraka n
mi
", h-l
stambene prostorije 0,5
kuhinje ili kupaonice s prozorom 1,5
uredske prostorije 1,0
sobe zasastanke 2,0
Tablica 3.9
Potreban broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji 50 Pa [23J
kvaliteta brtvljenja ovojnice zgrade
visoka srednja niska
(dobro (dvostruki Oednostruki
vrstazgrade zabrtvljeni prozori, prozori,
prozori normalno bez
i vrata) brtvljenje) brtvljenja)
broj izmjena zraka n
50
, h-l
obiteljske <4 4 10 >10
stambene i druge zgrade <2 2-5 >5
r-
l Tablica 3.10
Koeficijent [23J
opis prostorije
bez si svie od
klasa zgrade izloenih izloenim 1 izloenog
otvora otvorom otvora
koeficijent e
i
(zgrade uvjetrovitim ili
O 0,03 0,05
visoke zgrade ugradskim sreditima)
umjereno (zgrade okruene
O 0,02 0,03
ili drugim zgradama)
jako (umjereno visoke zgrade
O 0,01 0,02
ugradskim srediima ili uumi)
Tablica 3.11
Korekcijski faktor visine zgrade [23J
udaljenost prostorije od prizemlja, m korekcijski faktor visine zgrade Ej
0-10 1,0
10- 30 1,2
> 30 1,5
Kada se potrebne zraka u grijanu prostoriju dovode prisilnim
putem, odnosno kada je ona opremljena sustavom
ventilacije, protok zraka se jednadbom:
Vzr,priS = Vzr,inf + Vzr,ven/V +Vzr,odv,pret'
pri su:
V . - protok zraka kroz grijanu prostoriju u prisilne
zr.pns .
ventilacije (pri mora vrijediti: Vzr,pris ;;, Vzr,mjn), m
3/h
V t - protok zraka koji se dovodi sustavom ventilacije, odnosno
zr,ven
klimatizacije, m
3/h
tv = ltzr,proj -ltzr,dov - temperaturni redukcijski faktor
ltzr,proj - ltok
ltzr,dOV - temperatura zraka dovedenog sustavom ventilacije, odnosno
klimatizacije iz okolice ili iz susjedne prostorije, C
78 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 79
Vuk,pret,odv = max((VUk'OdV - Vuk,dov ), O) - protoka zraka koji se
odvodi iz zgrade, m
3/h
V k d - ukupni protok zraka koji se odvodi iz zgrade (tzv.
u .o v
zrak), m
3/h
Vuk,dOV - ukupni protok zraka koji se dovodi u zgradu (tzv. svjei zrak),
m
3/h
(= O, za stambene zgrade).
v V V
zr
zr,odv,pret = uk.pret.odv "
LJVzr,i
i
- protoka zraka koji se
odvodi iz pojedine grijane
prostorije, mvh

I:
ako je vrijeme koritenja zgrade, odnosno prostorija tijekom dana
dulje od 8 h
ako unutarnja projektna temperatura iznosi 20 - 22 "C.
Utim se dodatni za ponovno zagrijavanje
jednadbom:
Qzag,pr = Ap/ zag'
pri su:
Qzag,pr - dodatni za ponovno zagrijavanje, W
A
pr
- povrina poda grijane prostorije, m
2
f
zag
- korekcijski faktor za ponovno zagrijavanje ovisan o vremenu
koje je potrebno za ponovno zagrijavanje nakon prekida
grijanja (tablica 3.12).
U odnosno povremenog grijanja, tj. kada
sustav grijanja radi s prekidima u se uvodi dodatni ili
kapacitet za ponovno zagrijavanje kako bi se vrijeme
nakon prekida rada sustava grijanja u prostoriji odravali projektni
temperaturni uvjeti, to ovisi o:
toplinskom kapacitetu elemenata
vremenu potrebnom za ponovno zagrijavanje
padu temperature za vrijeme prekida grijanja
svojstvima sustava regulacije.
Ipak, dodatni za ponovno zagrijavanje nije potreban, primjerice,
kada sustav regulacije moe prekidanje rada sustava
grijanja tijekom hladnijih dana ili kada se tijekom prekida mogu
smanjiti toplinski gubici.
Dodatni za ponovno zagrijavanje moe se odrediti
pojednostavljenim postupkom u nekoliko
a) za stambene zgrade:
ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja od 8 h (npr.
tijekom
ako konstrukcija nije lagana
b) za nestambene zgrade:
ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja od 48 h (npr.
tijekom vikenda)
80 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ----------------
81
,
,
c'")
LO N <o c'")
CU
... N ..- ..-
>
I--- -
m
"2
N ..-
co N -o en r--
e
N ..-
en
I-- f----
m
..- [;j ..-
<o ... N
E
..-
m g
c;;
LO co <o
CU
Q) N -r-: ..-
> "2
m
>
"2
m

r-- ... co <o
... -o
N N ..- ..-
e m
en N
I--
o
m c:
co N co [;j >
-r-r-
E
o co N ..- ..-
c:
I--I-- o
m cl.
m r-- c'") co <o
CU
N N N ..- ..-
>
....
I--
o
m 3<:
N
"2 $
o o <o co
..-
c'") -o
:52
c'") N ..- ..-
e en
en
I--
m
[;j e r-- co ..-
<o
E
o N ..- ..-
.><:
I--I--
LO N co <o
cu
N N ..- ..-
>
I--
m
"2
c'") <o c'") ..-
N -o
N ..- ..- ..-
e
en
r-
m
co [;j
en <o ...
E
..-
e
..c:
..c:
cci"
cu
"2
(.) "2
m o m
:E'
e- cl
:=-
m ::J
C,
10 m
.--
N
::J cl.
L-
o
en
E
c:
Q)
>
m
.l!3 -o o
-o
c:
-o o -r-r- N co ...
m cl cl.
m cl. N
m
-o
"c
m N
:52 Q) gJ
o
e
:s- E
c:
cl. ..o
Q)
tl
e
E o b
Q) cl. cl.
::"
" Q)
cl. E
Q) Q)
= :E'
::J
-o >
"Cif
c:
J.J. PROJEKTNOG TOPLINSKOe

Projektno toplinsko se za grijanu prostoriju, dio zgrade
ili cijelu zgradu kako bi se odredio potreban izvora
topline sustava grijanja.
Projektne toplinsko prostorije se jednadbom:
0opt,pr = OUk,pr + Ozag,pr = OT,pr + OV,pr +0zag,pr'
Projektno toplinsko cijele zgrade se
jednadbom:
opt,uk = 2: OT,pr,i + 2: OV,pr,i + 2: Ozag,pr,i .
i i i
Pri tome se u ukupnih ventilacijskih gubitaka ukupni
protok zraka ne kao zbroj svih protoka zraka po grijanim
prostorijama, se jednadbom:
u prirodne ventilacije:
u prisilne ventilacije:
Vzr,Uk,pris = i 2: Vzr,inf,i +(1-1Jrek)2: Vzr,vent,i +2: Vzr,odv,pret,i ,
i i i
pri su:
V k "' V k . - ukupni protok zraka u prirodne, odnosno zr,u .pnr zr.u ,pns
prisilne ventilacije, m
3/h
1J
rek
- stupanj djelovanja sustava za rekuperaciju zraka koji se odvodi
iz zgrade (= O, ako ne postoji).
I
I
L,_
82 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE -------------- _
83
1.4. POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK
Pojednostavljeni postupak projektnih toplinskih gubitaka,
odnosno toplinskog prostorija, cijele zgrade ili njezinog
dijela moe se provesti za stambene zgrade kod kojih vrijedi
n
so
< 3 h-l.
Kod pojednostavljenog se kao dimenzije prostorije
uzimaju vanjske dimenzije, odnosno visina prostorije se mjeri od
gornjeg ruba poda do gornjeg ruba poda prostorije na katu iznad,
a irina od vanjskog ruba vanjskog zida do sredinjice unutarnjeg
zida.
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije se
jednadbom:
0Uk,pr = (OT,pr + Ov,pr)tM,pr'
pri je:
f . - temperaturni korekcijski faktor koji u obzir uzima zagrijavanje
uu,pr
prostorije na temperaturu viu nego u susjednima (tablica
3.13).
Tablica 3.13
Temperaturni korekcijski faktor za zagrijavanje prostorije na temperaturu
nego u susjednima [23]
projektna temperatura zraka uprostoriji 'frzr,proj temperaturni korekcijski faktor t...upr
1,0
poviena 1,6
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije
se jednadbom:
OT,pr = 2: (rTzr,proj -rTOk)'
i
pri je:
f - temperaturni korekcijski faktor pojedinog elementa
koji u obzir uzima razliku temperature u zadanom i
vanjske projektne temperature (tablica 3.14).
Tablica 3.14
Temperaturni korekcijski faktor elementa [23]
temperaturni
korekcijski
toplinski gubici
faktor

elementa'
za izolirane toplinske mostove 1,00
izravno prema okolici
za neizolirane toplinske mostove 1,40
za prozore i vrata 1,00
prema negrijanim prostorijama
za izolirane toplinske mostove 0,80
prema tlu
za izolirane toplinske mostove
0,30
prema potkrovlju
0,90
za neizolirane toplinske mostove
1,26
za ovjeeni pod
0,90
1,26
prema susjednoj zgradi
0,50
0,70
prema dijelu susjedne zgrade
0,30
Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije se
jednadbom:
Ukupno toplinsko grijane prostorije se
jednadbom:
Oopt,pr = QUk,pr +Qzag,pr = QT,pr +QV,pr +Qzag,pr'
Ukupno toplinsko zgrade ili dijela zgrade tada se
jednadbom:
QOPt,uk = 2: QT,pr,i +2: QV,pr,i +2: Qzag,pr,i'
i i i
84 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ------------- _
85
86 ------------P R R U N ZA GRIJANJE
4.
SUSTAVIORIJANJA
P R R U N ZA GRIJANJE ------------
87
;1;
"
:1
1
'I
I'
j:
I'
li
li
i
I
,.
I
li
r:
I
4.1. PODJELA SUSTAVA CRlJANJA
Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih
prema energentu
prema zagrijavanja
prema izvedbi ogrjevnih tijela.
Podjela sustava grijanja prema energentu osniva se na izvoru
energije koji se koristi za pretvorbu u toplinu pa oni mogu biti:
plinski
na loivo ulje
(na struju)
na kruta goriva
solarni
na toplinu iz okolia
spojeni na toplinarski sustav (tzv. daljinsko grijanje) itd.
Podjela sustava grijanja prema zagrijavanja u obzir uzima
poloaj izvora topline (loita) u odnosu na prostoriju koju je
potrebno zagrijavati. Sustavi grijanja tako mogu biti:
lokalni ili
centralni.
Lokalni ili sustavi grijanja izravno
zagrijavanje prostorije iz izvoratopline koji je u njoj smjeten. Primjeri
za to su: kamini (plinski, na kruta goriva), tednjaci na
kruta goriva), (na kruta goriva, plinske, uljne),
zraka plinski infracrveni), grijalice (plinske,
podno grijanje itd.
Centralni sustavi grijanja posredno zagrijavanje
prostorije ogrjevnih tijela kroz koje struji prikladni
prijenosnik energije, odnosno ogrjevni medij (topla ili vrela voda,
para, topli zrak) koji se zagrijava u izvoru topline smjetenom na
jednom mjestu u Primjeri za to su: radijatorsko toplo-
vodno centralno grijanje (naplin, loivo ulje, kruta goriva,
sol arno, spojeno na toplinarski sustav), toplovodno podno grijanje,
toplovodno grijanje velikih prostora itd.
Podjela sustava grijanja prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na
na koji se toplina predaje prostoriji pa oni mogu biti:
izravni (objedinjeni s izvorom topline): npr. kamini, grijalice,
tednjaci itd.
radijatorski: npr. toplovodni, vrelovodni, parni, itd.
konvektorski: npr. toplovodni, itd.
ventilokonvektorski: npr. toplovodni itd.
povrinski (podni, zidni i stropni): npr. toplovodni, itd.
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja danas su u primjeni
i pojavljuju se pod nazivima centralno ili etano grijanje, a
mogu se podijeliti na nekoliko
a) prema izvedbi strujanja ogrjevnog medija (tople vode):
s prisilnom cirkulacijom (crpni ili pumpni)
s prirodnom cirkulacijom (gravitacijski)
b) prema temperaturi ogrjevnog medija:
standardni: s tzv. standardnim temperaturama polaznog i po-
vratnog voda (90170 0c)
niskotemperaturni: sa snienim temperaturama polaznog i po-
vratnog voda (npr. 70/50, 60/40 "C)
c) prema vezi razvoda s atmosferskim tlakom:
otvoreni
zatvoreni
d) prema izvedbi razvoda:
jednocijevni
dvocijevni
Tichelmannovi.
Pri odluci o tome koji sustav grijanja odabrati treba voditi o
i arhitektonskim
zahtjevima korisnika i raspoloivosti energenata. Isto tako treba
obratiti pozornost na to da se uporabne pojedinih sustava
mogu razlikovati (tablica 4.1).
88
---------------- ZA GRIJAMJE
ZA GRIJANJE ---------- _
89
91
Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do
pretvorbe energije iz njezinog primarnog oblika ili izvora (npr.
kemijske energije goriva, itd) u toplinu. U
lokalnim je sustavima grijanja objedinjen s ogrjevnim tijelom, tj. njime
se prostorija zagrijava izravno (npr. plinska kamin na drva,
grijalica i sl), dok kod centralnih sustava grijanja izvor
topline najprije zagrijava prikladni prijenosnik energije koji se potom
do ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama prenosi
razvodom (npr. etano grijanje s plinskim kotlom).
Loite je dio izvora topline u kojemu dolazi do pretvorbe kemijske
energije goriva u toplinu procesom izgaranja. Toplina se pri tome
topline prenosi izravno na
prostoriju ili na prikladni prijenosnik energije.
4.2. OSNOVNI POJMOVI TEHNIKE CRIJANJA
Sustav grijanja su svi elementi (izvori topline, ogrjevna tijela,
razvod, regulacija, opskrba energentom itd) koji u nekom objektu
vozilu, plovilu i sl) slue za grijanje prostorija, odnosno
za ostvarivanje (toplinske) ugodnosti kod osoba koje u
njima borave ili pak za zadovoljavanje zahtjeva procesa koji se u
njima odvijaju.
Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji slui za prijenos
toplinske energije do prostorija prijenosnika
energije tople vode).
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim
sustavima grijanja slui za prijenos energije od izvora topline do
ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama. Kao prijenosnik energije
uglavnom se koriste topla ili vrela voda, para ili topli zrak.
Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji slui za prijenos topline
na prostoriju. U lokalnim je sustavima grijanja ogrjevno tijelo ujedno
izvor topline, dok kod centralnih sustava grijanja predstavlja
zaseban element (npr. radijator, cijevi podnog grijanja, toplovodni
zraka i sl).
ZA GRIJANJE --------- _
..
'"
e::
:>
o
D..
Q)
e::
..a
o
-C
..a
o
-C
'"
e::
I
D..
Q)
e::
..a
O
-C
'"
ou
::l

I
l
..a
o
-C

..a ..a
o o
-C -C
'" o ,t)
:> ::l
8. '[ii'
Q) ii;
e::
:-:::: cs
,t) :>
::l o
'[ii' -g
ii; N
=Cil
o
:> ..a
o o
u
..a
O
-C
..a
o
-C
---------------- ZA GRIJANJE
o Q)

-ce::
:5.:?
o cl
e:: O
-Ce::

OP
- e::
D..Q)
El t)
90
:<::
e
Ql
.....
l cf)
t:
o
Ql
U
cf)
Ql
U
al'
c:
:<::
-
Ql
c:
cu
'U
cu
c:
,..
N
"<t
Ql
c:
oo
::::
oo o
g
Standardni kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
s konstantnim temperaturama polaznog i povratnog voda 90/70 "C
te izlaznom temperaturom dimnih plinova 230 - 300 "C, odnosno
kod kojeg su pogonske temperature njegovom
izvedbom (prema Direktivi 92/42/EC).
Niskotemperaturni kotao je izvor topline u centralnim sustavima
grijanja koji ima trajnog pogona pri temperaturi povratnog
voda 35 i 40 "C te kod kojeg pri okolnostima moe
do kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova (prema Direktivi
92/42/EC), odnosno kod kojeg se njegovoj izvedbi
temperatura u topline moe spustiti do 40 "C ili nie
(prema HRN EN 303).
Kondenzacijski kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
kod kojeg postoji iskoritavanja topline kondenzacije
vodene pare iz dimnih plinova, odnosno latentne topline ili energije
promjene agregatnog stanja vode iz parovitog u kapljevito pri
dolazi do izdvajanjavodene pare u kapljevitom obliku, kao kondenzat.
Donja ogrjevna vrijednost (H
d
, Hu' H;) nekog plinovitog ili kapljevitog
goriva je toplina koja se pri potpunom izgaranju
goriva pri su (s kojom tvari ulaze u proces
izgaranja) i krajnja temperatura (s kojom produkti izgaranja izlaze iz
procesa) jednake okolnoj temperaturi i iznose 15 "C, a voda nastala
procesom izgaranja nalazi se u parovitom agregatnom sta-
nju. Drugim to je toplina koja je procesom izga-
ranja bez dodatnog iskoritavanja topline kondenzacije vodene pare.
Gornja ogrjevna vrijednost (H
g
, Ho, H
s)
je toplina koja se
pri potpunom izgaranju nekog goriva pri
su i krajnja temperatura jednake okolnoj temperaturi (15 ac),
a voda nastala procesom izgaranja nalazi se ukapljevitom
agregatnom stanju. Drugim to je toplina pri
izgaranju goriva nakon se jo dodatno iskoritava toplina
kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova, odnosno
energija koja se moe dobiti izgaranjem nekog goriva.
T
(O) je koja pokazuje koliko neki izvor topline u jedinici
vremena na neki prijenosnik energije ili na neposrednu okolicu
(prostoriju) moe predati toplinske energije.
Nazivni toplinski (ON) je doputeni nekog izvora
topline koji se pri trajnom pogonu moe predavati prijenosniku
energije ili neposrednoj okolici, a ga
Kod plinskih ili uljnih kotlova za centralno grijanje jednak je gornjoj
granici toplinskog
Nazivno toplinsko (Oopt) je toplinski koji je
u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost, a po iznosu je
jednak toplinskom izgaranja.
Toplinski izgaranja (O;Zg) je toplinski koji je ostvaren
tijekom izgaranja goriva u loitu izvora topline do postizanja
nazivnog toplinskog na.
Gubici topline putem dimnih plinova (qDP9) su jednaki omjeru
toplinskog toka koji nakon izgaranja neiskoriten odlazi s dimnim
plinovima kroz dimnjak u okolicu i toplinskog izgaranja:
DP
%pg=O' %.
Izg
Gubici u stanju pripravnosti (qp,) su jednaki omjeru topline koja
se i konvekcijom predaje neposrednoj okolici kotla i
toplinskog izgaranja, a se pri srednjoj nadtempe-
raturi kotla 55 "C, pri u vrijeme kada je kotao u pripravnosti
na izlazu dimovodne cijevi mora postojati ravnomjeran podtlak
0,05 mbar i ne smije se odavati korisna toplina.
Stupanj djelovanja pri izgaranju (11;zg) jednak je razlici ukupne
dovedene energije iskazane kao donja ogrjevna vrijednost (100%)
i gubitaka topline putem dimnih plinova:
'l7izg=100%-%p, %.
92 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------
93
Stupanj djelovanja kotla (1J
K
) je jednak omjeru nazivnog toplinskog
pri postojanom pogonu (kada su temperature vode i kotla
jednake, a temperature polaznog i povratnog voda konstantne) i
toplinskog izgaranja:
Q
N
%.
1Jk =0'
Izg
Godinji stupanj iskoristivosti (1J
90d)
je osnovna vrijednost kojom
se opisuje izvora topline i je jednadbom
(prema VOI 2067) :
1J
g
od = 1J(k J'
1+Qpr
pri su:
1J
god
- godinji stupanj iskoristivosti, %
1J
k
- stupanj djelovanja kotla, %
qpr - relativni gubici u stanju pripravnosti, %
b - vrijeme cijelog sustava grijanja tijekom godine, h
b
p,
- vrijeme plamenika tijekom godine, h.
Normalni stupanj iskoristivosti (1J
N
) je osnovna vrijednost za
izvora topline. se na temelju pet
vrijednosti prema dnevnim
vanjskim temperaturama iz kojih se dobiva pet
stupnjeva iskoristivosti iz kojih se potom kao srednja vrijednost
normalni stupanj iskoristivosti.
Temperatura dimnih plinova ({fDP) je temperatura koja se mjeri u
neposrednoj blizini izlaska dimovodne cijevi iz kotla, a ovisi o tempe-
raturi vode u kotlu, stupnju i kotla. Za di-
menzioniranje dimnjaka i gubitaka putem dimnih
plinova mjerodavna je temperatura dimnih plinova koja je
pri postojanom pogonu i uz temperaturu vode u kotlu od najmanje
60C.
Pad tlaka na strani dimnih plinova (L\PDP) je razlika tlakova dimnih
plinova mjernog mjesta u dimovodnoj cijevi i loita izvora
topline.
Pad tlaka na strani vode (L\p) je razlika tlakova na
polaznog i povratnog voda u centralnim sustavima grijanja uz protok
prijenosnikaenergije(topleili vrelevode) koji odgovara nazivnom
94
---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 95
96 ----------P R R U N ZA GRIJANJE
s.
OSNOVNI ENERGENTI
USUSTAVIMA GRIJANJA
P R R U N ZA GRIJANJE --------- 97
5.1. PLINSKA 80RIVA
S.1.1. Osnovna svojstva vanijih plinskih goriva
Plinska goriva su plinovi i plinske smjese izgaranjem nastaje
toplina. Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme
potrone tople vode, proizvodnji i toplinske energije,
motorima s unutarnjim izgaranjemza pogon vozila itd.
svojim iznimnim uporabnim svojstvima (jednostavnost uporabe,
povoljna cijena, dostupnost u svako vrijeme i sl), ali i smanjenom
tetnom utjecaju na okoli, plinska se goriva (posebice prirodni plin)
danas smatraju najprikladnijim energentom za sustave grijanja i
pripreme PTV-a.
Plinska goriva se mogu podijeliti prema izvoru, odnosno ili
procesu dobivanja te prema izgaranja.
Prema izvoru, odnosno dobivanja plinska goriva mogu biti:
prirodna - dobivaju se izravno iz zemlje (npr. prirodni plin)
umjetna - dobivaju se preradom nafte (npr. ukapljeni naftni plin),
ugljena (npr. gradski plin) ili u raznim tehnolokim ili
procesima (npr. bioplin).
Podjela plinskih goriva prema izgaranja, odnosno
toplinskom toku koji plin ostvaruje na plameniku uvedena je kako
bi se standardizirala proizvodnja plinske opreme. se koristi
podjela plinova u 3 skupine (tzv. plinske grupe) prema DVGWG260
koja se osniva na toplinskom koje plin stvara na
plameniku (tablica 5.1).
Prirodni plin je danas najvanije plinsko gorivo i jedan od najvanijih
energenata Dobiva se buenjem iz dubina Zemlje (3000 -
6000 m), a se pojavljuje uz naftna leita, iako postoje i
samostalna nalazita. Tijekom prerade iz njega se izdvajaju propan
i butan (od kojih se proizvodi ukapljeni naftni plin) te vii ugljikovodici
pa njegovu osnovu (vie od 95%) u uporabnom stanju predstavlja
metan (CHJ Neotrovan je, bez boje, okusa i mirisa, laki od zraka
i izgara plavim plamenom. Pri preradi mu se dodaje miris (odorant)
kako bi se mogao lake otkriti u istjecanja i
opasnost od nastanka eksplozivne atmosfere.
N
>R ::> o
co o
<:: <o
.s o
::> "o
.cl
ID
0- .CI)
<J) co
0:;;
co
<::
Cif
co o-
co
<:: N io N
<:: cl.
N
r--:
N
oCi
e
co
co <o co <o
::> cl.
<::
E
io o
E co ,.... ,....
-'<:
co
+'
e
io
,
o"
e CI)
CI) ::>
io l(')
l(')
ev:i
ID
.cl cl.
Z r---
cl.
Z
0E' o
ci ci
'6
'<t
.!E.- ::>
<::
co
o-
cl.
e
s
r-- l(')
'<t_
tri" eD
,....
io o o
,....
:r:
?
, ,
tri" .f co
N oo
,....
io
o!;; ci
,....
,....
o
r-
r-- N-
eD 0- '<t
cl.

c')
'<t ,....
'<t
+ N
::> ,.... ,
o
-'<: ,
, , , , ,
N
, ,
CI)
e N o oo
l(')
oo
N
C
'<t
o ev:i'
<o-
N_
l(')
,....
s
co
o
,....
'<t '<t <o
,.... o
,
--l
, ,
"1-
.f
--
<o
io oo
,....
'<t
o
o r--"
+ ,.... c')
N_ l(') l(')
en
N
co
ev:i'
l(') l(')
r-
l(')-
oo
c')
oi c') ci
,....
<o
co
, ,
io
oi
o , , , , , , ,
oo
l(')
?
tri"
,
co o o
,....
+1 oo
,....
N
l(')
to
+1
o!;; ci. tri"
00- r---
CO
(v)
r--: '<t
cl.
_32
,....
N ci
::>
-'<: CI)
oo
,....
CI) "o
co
l(')
oi
oo
CO
<o io o
,....
-9
tri"
,....
<o
c')
r--: N o
,....
<o
, ,
en
r--:
o , , , , , , ,
oo
l(')
.f
,
<o <o
,....
+J
'<t o '<t io o
+1
'<t-
eD eD ev:i' o r--: '<t
,....
N
ID
Eo
Eo
Eo
Eo
Eo Eo
Eo
Eo
Eo
Eo u

'c
-- -- -- -- --
-c,
..c: <-, ..c:
--
..c: ..c:
--
..c: -<; ..c: .cl .cl ;OF. ;OF.
'6
-, -, -, -,

2:
2:

2:
2:
E E
81
ID
'2
ID
t5
c
t5
t5
"2'
co
1;)
co co
cl. o cl. 1;) cl.
o
::> <:: o ::>
o
::>
<:: <::
1;) "o <::
1;)
<:: o
1;) "o
"o ID "o "o <::
ID ID "o
:E' ID "o ID "o
o
"o
:E' :=- o :=- o :=- ID o
> 3; o
>
3; o 3;
:=- '6
o
ID
<::
ID
<::
ID
3; ::>
<::
co
;c:r co
;u co Oi::
::>
<:: .CI)
::>
<:: .CI)
::>
<::
E
.CI)
D
> ::>
D
> ::>
D
> ::>
ON
cl.
ON
cl.
oN ::>
cl.
o co o o co o o co o o
cl. <:: "o cl. <:: "o cl. <:: > "o
..,

"l::l cf ::I::
N
-'<:
co co
1;)
>
:;::> -'<:
co co oi:: '6
1tl <::
o o
<::
co
o
N co >
<:: ID
>
oU
"E
>
>
oo
"E'
ID
"o
.cl
1a
OS
-'<: 0C' ID .cl
"e-
CI) co o
6 :E' 6
o
'6 o cl
$: e
::>
cl. cl o > cl .cl cl CI) ::>
98 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
99
2. kat
I I
dovod plina
ogranak
co
.f:
ci.
-c 6 p
o
>
N
14
1. kat
dovod plina
'6
o
>
ogranak
N
:::J
co
.f:
ci.

5
-c
o
troila >
N
14
15
PRIZEMLJE
dovod plina

plinskog
loita
16

5
9 10

PODRUM
plinovod
Unutarnje ili plinske instalacije sustav cjevovoda,
zapornih, mjernih, regulacijskih i sigurnosnih elemenata, troila te
elemenata za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova koji
je u nekom stanu, obiteljskoj stambenoj ili poslovnoj zgradi ili
nekoj drugoj koji je namijenjen za koritenje plina kao
energenta, primjerice, za pripremu hrane, za sustave grijanja i
pripreme PTV-a i sl. (il. 5.1). Prema HSUP P-600, unutarnjim se
plinskim instalacijama smatraju svi spomenuti elementi od glavnog
zapora do ispusta sustava za odvod dimnih plinova.
S.I.2. Unutarnje plinske instalacije
Ukapljeni naftni plin (UNP, propan-butan) je smjesa
ugljikovodika propana (C
3HJ
i butana (C
4H10
) , odnosno njegovih
izomera te raznih primjesa u omjerima. Pri normalnim je
uvjetima plinovit i tei od zraka, a ukapljuje se pri niskim
tlakovima (od 1,7 do 7,5 bar). Proizvodi se rafinerijskom preradom
nafte i naftnih plinova ili obradom sirovog prirodnog plina. Skladiti
se i prevozi u kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju. Neotrovan
je, bez boje i mirisa (pri proizvodnji mu se dodaje odorant), ima uske,
ali niske granice eksplozivnosti, a kako je tei od zraka (d> 1) skuplja
se pri podu prostorije i vrlo lako taloi u podrumima, raznim oknima,
rovovima i sl.
Gradski plin je nekada bio osnova plinskog gospodarstva, ali se
njegova primjena posvuda naputa (u Hrvatskoj se koristi jo samo
u Rijeci i Puli). Danas se proizvodi procesima iz
ugljikovodika (iz nafte, prirodnog ili ukapljenog naftnog plina).
Njegova je osnova vodik (H
2
), a sadrava i oko 10%
monoksida (CO) pa je vrlo otrovan.
Legenda:
1. prijelazni komad
2. zatitna cijev
3. T-ogranak za i ispitivanje
4. glavni zapor
5. slavina
6. plinomjer
7. vanjski ukopani zapor
8. manometar
9. filtar
10. regulator tlaka
11. sigurnosna sklopka za plin
12. elektromagnetski ventil
13. troilo: plinsko loite
14. troilo: plinski tednjak
15. troilo: plinski vode
16. dimovadna instalacija
Ilustracija 5.1
Primjer unutarnje plinske instalacije [16J
100 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 101
Nekoliko osnovnih pojmova je vano kada je o unutarnjim
plinskim instalacijama:
opteretivost voda: protok plina kroz neki plinski vod pri
istodobnom pogonu svih troila (u m
3/h)
ili dovod plina: dio instalacije od plinovoda
do glavnog zapora, odnosno do regulatora tlaka (ako
postoji)
razvod nemjerenog plina: dio instalacije od glavnog zapora do
plinomjera, ulaz i plinomjera
razvod mjerenog plina: dio instalacije od izlaska iz plinomjera do
slavine ispred plinskog troila, ogranke
troila: dio instalacije od slavine ispred troila do njega.
troila pri tome mogu biti:
- sastoje se od: plinske slavine navojno spojene na ogranak
i ili savitljive cijevi slavine i troila, pri je
razdvajanje samo alatom
slobodni - sastoje se od: specijalne ili standardne slavine, savitljive
lli armirane gumene) cijevi i spoja na plinsko troilo (ne
na loite!), pri se spoj savitljive cijevi i slavine moe rastaviti
rukom, a konstruiran je tako da pri tome ne moe do
istjecanja plina.
T
5.2. LOIVA ULJA
5.2.1. Osnovna svojstva loivih ulja
Loivo ulje je gorivo koje se dobiva frakcijskom destilacijom
sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima
(sustavi grijanja i pripreme PTV-a, industrijske energane,
termoelektrane itd). Po kemijskom se sastavu dijelom
sastoji od ugljika (oko 86%), a ostatak vodik (11 - 13%), kisik
i duik (0,5 - 1%) itd.
Prema hrvatskim se propisima loiva ulja mogu podijeliti u nekoliko
osnovnih skupina s obzirom na fizikalno-kemijska svojstva i
namjenu (tablica 5.2):
ekstralako loivo ulje (EL): destilatno gorivo namijenjeno za izvore
topline koji su opremljeni isparnim i plamenicima bez
za njegovo predgrijavanje (tj. za sustave grijanja i
pripreme PTV-a), a boji se crvenom bojom kako bi se lake moglo
prepoznati i time zlouporabe
lako specijalno loivo ulje (LS): preteno destilatno gorivo namije-
njeno za izvore topline u sustavima grijanja i industriji
lako loivo ulje (L): mijeano (destllatno i ostatno) gorivo namije-
njeno za izvore topline koji imaju za njegovo
predgrijavanje pri skladitenju i uporabi
srednje loivo ulje (S): ostatno gorivo namijenjeno za izvore topline
u industriji (industrijske i energetska postrojenja koja imaju
za njegovo predgrijavanje pri prijenosu, skladitenju
i uporabi
teko loivo ulje (T): ostatno gorivo namijenjeno za velike izvore
topline u industriji (industrijske i velika energetska postrojenja
koja imaju za njegovo predgrijavanje pri prijenosu,
skladitenju i uporabi
ekstrateko loivo ulje (ET): ostatno gorivo namijenjeno za velika
energetska postrojenja u industriji.
Osim standardnih loivih ulja, postoje i tzv. niskosumporna loiva
ulja su gotovo jednake, osim to udio sumpora iznosi
najvie 1% pa zadovoljavaju zahtjeve koje propisuje EU.
Ilustracija 5.2
Osnovne izvedbe spremnika za loivo ulje [14]
baterijski

nadzemni
uspravni
(okomito
postavljen)
ili baterijski spremnici u posljednje se vrijeme sve
koriste. U pravilu se od polimernih materijala
(polietilena, poliamida ili poliesterske smole armirane staklenim
vlaknima), a postoje i izvedbe. se s volumenima
do 10 000 I, a vie spremnika se moe povezivati u baterije pri
se profilima ili bandaama.
Polimerni spremnici imaju nekoliko osnovnih prednosti u odnosu
na
ne korodiraju
imaju malu masu to olakava ugradnju
prozirni su pa uvid u ulja izvana.
,

--_.
ukopani postavljen)
Ukopani ili podzemni spremnici danas su u primjeni U
se od i su oblika, s
jednostrukom ili dvostrukom stijenkom, izolacijom i
od korozije, mogu biti i od poliesterske smole
armirane staklenim vlaknima. Postavljaju se u iskopanu rupu u tlu
je dno u pravilu betonirano (zbog zatite podzemnih voda), sidre
kako bi se djelovanje sila uzgona i zatrpavaju slojem
prikladnog materijala ljunka). Na vrhu spremnika se
nalazi otvor s oko kojega se izvodi betonsko okno koje
se mora zatvarati poklopcem, a treba izvesti vod.
b) prema materijalu izrade:
itd)
polimerni baterijski itd)
armiranobetonski.
T
I
Spremnici za loivo ulje mogu se podijeliti na dva osnovna
a) prema izgledu i mjestu postavljanja (il. 5.2):
ukopani (podzemni)
nadzemni i uspravni
ili baterijski za postavljanje u prostorije
pravokutni zavareni za postavljanje u prostorije
S.2.2. Spremnici za loivo ulje
Spremnici za loivo ulje su zatvorene posude namijenjene
skladitenju loivog ulja u koja je dostatna za pokrivanje
potronje tijekom vremena, u pravilu tijekom sezone
grijanja. Projektiraju se, izvode i opremaju s obzirom na
norme i protupoarne propise (npr. Pravilnik o
zapaljivim NN 54/99), arhitektonske uvjete (poloaj
raspored prostorija u njoj, smjetaj i kotlovnice
itd) i potronju loivog ulja.
loivo ulje
ekstralako lako
EL specijalno LS
donja ogrjevna vrijednost, kJ/kg min. 42000 min. 42000
pri 15C, kg/m
3
max. 860 -
plamite, C > 55 > 60
16.4. - 30.9. O
doba
max. 10
stinite, C
godine
1.1 O. - 31.1 O. -6
1.11. - 29.2. -12
viskoznost pri 20C, rnrnvs 1,8- 6,0 6,0-12,0
udio pepela, %masenih max. 0,02 max. 0,1
udio sumpora, %masenih max. 1,0 max. 1,5
udio vode, %volumnih max. 0,1 max. 0,2
udio vode i sedimenata, %masenih max. 0,1 max. 0,3
udio koksa (po Conradssonu), %masenih max. 0,15 max. 2,0
destilacija do 350 C, %volumnih min. 85,0 -
Tablica 5.2
Osnovna svojstva ekstralakog i lakog specijalnog
loivog ulja (prema internoj normi INA N 02-015) [1l]
podaci i baterijskih i polimernih
spremnika za postavljanje u prostorije ili na otvorenom prikazani
su u tablicama 5.3 - 5.5.
Zavareni spremnici se prema narudbi,
odnosno prema stanju na licu mjesta. Prikladni su kada nije
prijevoz, unos i postavljanje gotovih spremnika (npr. kod
zgrada). Mogu se prilagoditi
dimenzijama prostorije, a jedino to treba izvesti je izolacija poda i
zidova kako bi se proputanje ulja u tlo.
Na spremniku loivog ulja se nalaze
(il. 5.3):
za punjenje iz cisterne sa sigurnosnom zaklopkom za
zatvaranje, dimenzija DN 50 ili DN 80
savitljiva cijev (tzv. crijevo) za punjenje duljine 10 - 30 m (u pravilu
ga ima ulja, odnosno cisterna)
vod (za uljnih para) dimenzije DN50 i najmanje
visine 0,5 m iznad za punjenje
jedan ili dva uljna voda (ovisno o izvedbi sustava opskrbe)
dimenzija ovisnih o kapacitetu uljne crpke, udaljenosti od
spremnika i usisnoj visini
za mjernu cijev s poklopcem
osjetnika razine punjenja (za
prepunjavanja spremnika)
za mjerenje ulja.
najmanje
volumen
dimenzije
potrebne
masa,
naziv izvedba
(hx lx b), mm
dimenzije
kg
spremnika, I prostorije
(I x b), mm
DWT
620 1600 x 740 x 700 1150 x 840 65,0
plus 3
s dvostrukom 1000 1600 x 1'100 x 700 1150 x 1200 84,0
stijenkom 1500 1860 x 1630 x 760 1990 x 1730 151,0
polimerni
750 1660 x 760 x 760 1260 x 1260 46,0
KWT
(polietilenski)
1000 1970 x 820 x 820 1320 x 1020 56,0
1500 1625 x 1660 x 760 1860 x 1260 83,0
kompaktni 750 1640 x 730 x 730 1230 x 1230 24,5
CT
polimerni s 1000 1960 x 780 x 780 1280 x 1280 27,5
jednostrukom 1600 1940 x 1200 x 780 1700 x 1280 67,0
stijenkom 2200 1940 x 1630 x 780 2130 x 1280 95,0
polimerni
1500 1615 x 1580 x 720 2080 x 1220 50,0
BT
baterijski s
jednostrukom
2000 1660 x 2130 x 720 2680 x 1220 72,0
stijenkom
volumen
dimenzije
naziv
(hx lx b), mm
masa, kg
spremnika, I
Variosystem 600 600 1380 x 720 x 720 19
Variosystem 750 750 1650 x 720 x 720 22
Variosystem 1000 1000 1950 x 720 x 720 28
Highcube 1500 1500 1900 x 1200 x 780 oko 48(sbandaama)
Highcube 2000 2000 1900 x 1600 x 780 oko 70(sbandaama)
Tablica 5.4
podaci i baterijskih i polimernih spremnika za
loivo ulje Roth Werke GmbH, Dautphetal-Buchenau,
Tablica 5.3
podaci i baterijskih polimernih spremnika za loivo ulje
Rotex Heating Systems GmbH, GOgIingen,
r
osjetnik razine punjenja
razine ulja(tzv. nivokaz)
.__f-----_-- polazni (usisni) uljni vod
LI-----l,-rtJW+rrI--jpPcolVr1vratni uljni vod

proputanja
Ilustracija 5.3
spremnika
za loivo ulje [14]
106 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ----------------- 107
----------------iiiii...
Tablica 5.5
podaci i baterijskih polimernih spremnika za loivo ulje
SchOtz Werke GmbH &Co. KG, Selters,
volumen
dimenzije
naziv
(hx lx b), mm
masa, kg
spremnika, I
Multitank 750 750 1450 x 1190 x 660 43
Multitank 1000 1000 1700 x 1190 x 770 54
Multitank 1500 1500 1700 x 1720 x 770 89
Opremasustavazaopskrbu loivimuljemovisi o kakvomsespremniku
radi, odnosno o mjestu njegovog postavljanja (il. 5.7). Primjerice, kod
ukopanlh se spremnika svi nalaze na jednom mjestu iznad
kojeg se izvodi betonirano okno s poklopcem za laki pristup.
brzine strujanja ulja kroz oba uljna voda iznose:
za jednocijevne sustave: oko 0,2 m/s
za dvocijevne sustave: 0,2 - 0,3 m/s
za prstenaste sustave: 0,4 - 0,5 m/s.
a) sjednim vodom odfiltra docrpke
vod
Ilustracija 5.4
Jednocijevni sustav
opskrbe loivim uljem [14J
plamenik scrpkom
plamenik s crpkom
L.,-....------=r -J>I<I-
\ \
spremnik prstenasti vod
Ilustracija 5.6
Prstenasti sustav opskrbe loivim uljem [14J
IZJ
filtar s
protupovratni
ventil
spremnik
o------/-- protupovratni
ventil
Ilustracija 5.5
Dvocijevni sustav
opskrbe loivim uljem [14J
b) s dva voda odfiltra docrpke
vod
polazni
uljni vod
Uljni vodovi izvode se od bakrenih ili cijevi koje se
povezuju steznim i spojevima s brtvenim prstenom, a
za neposredan spoj s plamenikom koriste se i savitljive cijevi. Ako
se spremnici nalaze izvan (ukopani ili na otvorenom),
vodovi se polau ispod zemlje, u zatitnu cijev i moraju se zatititi
od smrzavanja, odnosno mora se parafinacija ulja.
5.2.3. Sustavi za opskrbu loivim uljem
Sustavi za opskrbu loita izvora topline loivim uljem mogu biti
izvedeni na tri osnovna
jednocijevni
dvocijevni
prstenasti.
Jednocijevni sustav opskrbe loivim uljem sastoji se od samo
jednog voda spremnika i uljnog filtra iza prema
plameniku mogu jedan ili dva voda, a uljna crpka mora imati
(il. 5.4). Kada od fitra prema crpki, odnosno
plameniku idu dva voda, fi/tarski je opremljen i
Takvi se sustavi u pravilu koriste za izvore topline
malih i s gravitacijskim dovodom ulja.
Dvocijevni sustav opskrbe loivim uljem sastoji se od dva voda
spremnika i uljne crpke plamenika: polaznog (usisnog) i
povratnog (il. 5.5). Na taj je osiguran povrat vika ulja i zraka
koji u njega moe natrag u spremnik, a ujedno i crpke.
Prstenasti sustav opskrbe loivim uljem slui za opskrbu vie
izvora topline istodobno, a pri tome je redovito potrebna ugradnja
tzv. (il. 5.6).
b) spremnik smjeten u prostoriju kotlovnice (uz volumena spremnika)
1- vod
II
l:
udio donja
teoretska
ugljika, ogrjevna
suhih vodene
vrsta ugljena
% vrijednost,
zraka za dimnih pare udimnim
masenih kJ/kg
izgaranje, plinova, plinovima,
norm, m
3/kg
norm. m
3/kg
norm. m
3/kg
mrki ugljen (iz
43,7 16494 4,42 4,32 0,67
rudnika Trbovlje)
Iignit (iz
29,3 9889 2,84 2,79 0,78
rudnika Velenie)
Tablica 5.6
Osnovna svojstva ugljena (iz slovenskih rudnika)
Ugljen je kruto gorivo fosilnog porijekla koje je ranije bilo vrlo
a danas je njegova primjena u sustavima grijanja obiteljskih
stambenih i poslovnih zgrada uglavnom naputena te se kao
energent najvie koristi u velikim energetskim postrojenjima i u
industriji. se dijelom sastoji od ugljika, vodika, kisika, a
ostatak otpada na sumpor, duik, vodu, pepeo i razne druge
primjese koje ovise o porijeklu ugljena i o njegovoj obradi.
S obzirom na porijeklo, dobivanja i obrade te sastav, postoji
nekoliko vrsta ugljena koje se prema svojstvima mogu
razlikovati (tablica 5.6):
kameni ugljen
mrki ugljen (udio vlage 45 - 60%)
Iignit (s drvenastom strukturom)
briketi (dobivaju se mljevenjem, suenjem i briketiranjem kamenog
ili mrkog ugljena)
ugljena praina (dobiva se mljevenjem osuenog kamenog ili
mrkog ugljena)
koks (dobiva se suhom destilacijom ugljena na temperaturi oko
1000C)
drveni ugljen (dobiva se izgaranjem drveta bez prisutnosti kisika).
5.3.1. Ugljen
S.J. KRUTA GORIVA T
kotao
l uljni vodovi
!(
Ilustracija 5.7
ukopanog i spremnika
smjetenog u prostoriju kotlovnice [14J
zatitna
cijev
/ razine ulja
kondenzaCijska

osjetnik
razine punjenja
/
Q)
'2
Q)
'2
::J
0-
m
N
"'"
m
>U
::J
:2
"..
osjetnik razine punjenja
betonsko okno
zapunjenje s poklopcem
a) ukopani spremnik
j
l _110 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 111
Ugljen koji se pojavljuje na tritu dijeli se prema odnosno
obliku isporuke ili tzv. asortimanu u sedam osnovnih skupina (tablica
5.7). Za primjenu u izvorima topline sustava grijanja u pravilu se
koristi komadni ili ugljen u kockama ili kao orah.
Tablica 5.7
Vrste ugljena prema asortimanu [17]
kameni ugljen mrki ugljen lignit
oblik oznaka dimenzije, mm
donje gornje donje gornje donje gornje
kornadnl A 60- 80 - 60 - 80 -120 -
ukockama B 30 30 - 60 30 - 40 60 - 65 40 - 65 80 - 120
kao orah e 15 - 20 30 15 - 20 30- 40 20- 35 40 - 65
kao grah D 5 -10 10 - 20 5 -10 15 - 20 10 - 20 20 - 35
kao griz E - - 3-5 10 5- 10 10- 20
uprahu F - - - 3-5 - 5 -10
sitni G - 5 -10 - 10- 20 - 10 - 20
S.3.2. Biomasa i ogrjevno drvo
Biomasa je kruto gorivo biolokog porijekla, odnosno obnovljivi
izvor energije, a moe biti u raznimoblicima: ogrjevno drvo, osuena
slama ili ivotinjski izmet, treset itd. Prema Uredbi o
vrijednostima emisije tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN 140/97), biomasa je 'gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova
biljaka kao to su drvo, slama, stabljike itarica, ljuture itd.'
Biomasa se dijeli na:
drvnu biomasu (ostaci iz umarstva, otpadno drvo)
drvnu uzgojenu biomasu
nedrvnu uzgojenu biomasu alge i trave)
ostatke i otpatke iz poljoprivrede
ivotinjski otpad i ostatke.
Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih stambenih i
poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi
koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao
to su piljevina, briketi, peleti i sl.
T
Ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) je osnovna koja se koristi
za energije iz umske ili drvne biomase,
odnosno ogrjevnog drva i ovisi o mokrini (vlanosti, udjelu vlage),
kemijskom sastavu, i zdravosti drva, a je bitna i vrsta
drva, odnosno ubraja li se ono u ili odnosno u meka
ili tvrda drva (tablica 5.8). pri toplinske energije
koja se moe dobiti iz drvne biomase koriste se tzv. prostorni metri
(tablica 5.9).
Mokrina je udio mase vode u cjelokupnoj masi mokrog drva:
w = mv = mv
m mo+m
v
pri su:
W - mokrina, %
m - masa vlanog drva, kg
m - masa vode (vlage) u drvu, kg
v
mo - masa suhog drva, kg.
Za neke se svrhe mokrina iskazuje s obzirom na masu suhog drva
i tada se naziva mokrim udjelom, a njihov je odnos jednak:

mo l-W
pri je:
U - mokri udio, %.
S obzirom na mokrinu, drvo moe biti:
a) sirovo: W;;: 40%
b) provelo: W = 20 - 40%
e) prosueno: W = 8 - 22%:
brodosuho: W = 18 - 22%
zrakosuho: W =12 - 18%
sobosuho: W = 8 - 12%
d) posve suho: W = 0%.
Tablica 5.8
Ogrjevnosti raznih vrsta drva [7]
vrsta drva
p, ogrjevnost ogrjevnost pri W=15%(H
15
) ,
kg/m
3
pri W=O%, MJ/kg MJ/kg GJ/m
3
GJ po prm (*)
grab 830 17,01 13,31 11,047 7,773
bukva 720 18,82 14,84 10,685 7,479
hrast 690 18,38 14,44 9,964 6,975
jasen 690 17,81 13,98 9,646 6,752
brijest 680 - 14,70 9,996 6,997
javor 630 17,51 13,73 8,650 6,055
bagrem 770 18,95 14,97 11,527 8,069
breza 650 19,49 15,43 10,029 7,020
kesten 570 - 13,29 7,575 5,302
vrba bijela 560 17,85 13,65 7,644 5,351
vrba siva 560 17,54 13,73 7,689 5,382
joha crna 550 18,07 14,21 7,815 5,470
joha bijela 550 17,26 13,52 7,436 5,205
topola crna 450 17,26 13,15 6,084 4,259
smreka 470 19,66 15,60 7,332 5,132
jela 450 19,49 15,45 6,952 4,866
bor 520 21,21 16,96 8,819 6,173
ari 590 16,98 14,86 8,767 6,137
dugiazija 530 19,18 15,20 8,056 5,639
borovac 400 20,41 16,24 6,496 4,457
Legenda:
(j za u prostorne metre uzet je faktor 0,7
Tablica 5.9
Faktori za pretvorbu prostornih u metre i obratno [7)
T
Ogrjevnost u ovisnosti o mokrini se moe odrediti empirijskim
jednadbama:
za
Hd
1+W
za
H
d

1+W
pri su:
H
d
- donja ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) drva, kJ/kg
W - mokrina drva, %.
Treba napomenuti da za primjenu drvne biomase kao energenta u
sustavima grijanja i pripreme PTV-a nije vana samo ogrjevnost,
odnosno njezin iznos, i zahtjevi koji se postavljaju na
izgaranja (brzo ili polagano izgaranje, veliki ili mali 'plamen i sl). Ako
je potreban plamen visoke temperature kratkoga trajanja, koriste
se npr. breza, joha ili topola, dok su za primjenu u sustavima grijanja
stambenih zgrada prikladnije vrste drva koje izgaraju umjereno brzo,
a ar je dugog trajanja kao to su, npr. grab ili bukva.
oblik drvne biomase
cjepanice
oblice

kvrge
panjevina
1 prm =
0,70do 0,75m
3
0,65do 0,70m
3
0,40do 0,50m
3
0,50do 0,65m"
0,45do 0,50
1,33do 1,43prm
1,43do 1,54prm
2,00do2,50prm
1,54do 2,00prm
2,00do 2,22prm
114 ---------------- ZA GRIJANJE
-"'Ii&!I::- __
ZA GRIJANJE ---------------_
11S
5.4. STRUJA
5.4.1. Osnovne
struja je usmjereno gibanje naboja (tj. elektrona) u
u kojem djeluje stalno polje, a s obzirom na smjer
polja pod djelovanjem dolazi do tog gibanja, moe
biti:
istosmjerna (oznaka DC ili =)
(oznaka AC ili -).
struja se moe podijeliti i prema broju faza, pri su
za primjenu najvanije jednofazna (monofazna) i trofazna struja
(oznaka 3-).
Jakost struje je jedna od osnovnih fizikalnih
Njezina je jedinica amper (A) i njegovi viekratnici (npr. mA, /lA).
Frekvencija struje je broj promjena smjera toka
elektrona u jedinici vremena. U europskim zemljama iznosi 50 Hz,
a u Americi 60 Hz.
napon (u) je razlika potencijala (potencijalne energije)
dviju u polju. Njegova je jedinica volt
M i njegovi viekratnici (npr. kV, mV itd).
otpor (R) je prema Ohmovom zakonu kao omjer
napona i struje, a njegova je jedinica om (Q), i njegovi viekratnici
(npr. kQ, MQ):
Zbog otpora pri prolasku struje kroz neko tijelo dolazi
do njegovog zagrijavanja i ono odavati toplinu, to
predstavlja osnovu rada topline.
rad (W) je jednak umnoku napona, struje i vremena,
a njegova je jedinica dul, ali se mnogo koristi vatsat (W
h, pri vrijedi 1 W h = 3600 J) i njegovi viekratnici (kW h,
MW h):
W =Ult,
pri su:
W - rad struje, J
U - napon struje, V
I - jakost struje, A
t - vrijeme, s.
snaga (P) je jednaka omjeru rada i vremena,
a njezina je jedinica vat (W), odnosno njegovi viekratnici:
P=UI.
Treba napomenuti da se, za razliku od snage rotacijskih
strojeva koja je redovito manja od snage koju uzima iz mree
za stupanj djelovanja elektromotora, toplinski
topline moe smatrati jednakim
snazi koja se uzima iz mree.
5.4.2. Zatita od strujnog udara
U
R=-
I '
pri su
R - otpor, Q
U - napon dviju polja (dvije u
V
I - jakost struje u polju (u A.
Sve instalacije, i strojevi na vidljivom mjestu
(natpisnoj i sl) i u dokumentaciji moraju imati
istaknute oznake ispitivanja pogonske sigurnosti (zatita od strujnog
udara i sl) koja su provedena u za to ovlatenim ustanovama.
Opasnost od ili strujnog udara za nastupa u
trenutku kada dio tijela u doticaj s predmetom pod naponom
ili, u vrlo visokih napona, u prostor u kojemu se nalazi
predmet pod visokim naponom (npr. dalekovod). predmeta
pod naponom i tla je napon Ov) dolazi do razlike
potencijala i kako je ljudsko tijelo dolazi do prolaska struje
I
I'
1_-
116 ---------------- ZA GRIJANJE
I
ZA GRIJANJE --------------- 117

Tablica 5.10
Djelovanje struje na [8]
jakost struje, mA
djelovanje

istosmjerne
50Hz
kontrakcije uprstima
do 25 do 80mA
otputanje predmeta jeza jakost struje
9 -15 mA
pojava smetnji u radu srca,
25- 80 80- 300
velika opasnost od udara
zauklanjanje smrtne opasnosti potrebna jeprva
u3 min od dodira
potpuni prestanak disanja i rada srca
vie od 80 vie od 300
smrt redovito nastupa ako jetijelo bilo izloeno
prolasku struje Vie od 0,3 s
kroz njega to, ovisno o njezinoj jakosti, moe imati tetno
djelovanje, od blagog strujnog udara do smrtnih posljedica (tablica
5.10).
doputeni dodirni napon jednak je naponu nekog
predmeta metalne plohe i sl) pri. doticanju dolazi do
strujnog udara bez posljedica za zdravlje. se
jednadbom:
Mjere zatite od dodira predmeta pod naponom dijele se u tri
skupine:
1. zatita od izravnog dodira predmeta koji su stalno pod naponom:
izolacija i sl.
2. zatita od neizravnog dodira predmeta koji su Zbog kvara ili
pogreke doli pod napon:
za opremu i sl: primjena zatitnih vodova
(uzemljenja), zatitne izolacije ili zatitnog niskog napona
za ostale instalacije od vodljivih materijala (npr. instalacije sustava
grijanja, plina, vodovoda i sl): potencijala
dodatnog spoja s tlom)
3. zatita pri izravnom dodiru predmeta pod naponom:
zatitne sklopke ili (npr. FI ili FID-sklopke) koji automatski
prekidaju daljnji protok struje kroz instalaciju kada kroz nju
velika struja.
instalacije, oprema i (to i sve izvore
topline sustava grijanja i pripreme PTV-a koji koriste struju
kao energiju) moraju biti od prodora
vode i/ili stranih tijela u unutranjost njihovog te njihovog
doticaja s dijelovima koji su pod naponom. Takva se zatita
tzv. lP-oznakama (tablica 5.11). Uz to, na natpisnim
i opreme moraju se nalaziti i simboli
dodatne zatite od neizravnog strujnog udara (il. 5.8).
Ilustracija 5.8
Simboli dodatne zatite od neizravnog
strujnog udara na i opremi
pri su:
U - doputeni dodirni napon, V
max
RIj - otpor ljudskog tijela prolasku struje (= 2000 Q pri normalnim
uvjetima)
'lj - jakost struje koja kroz tijelo, V (tablica 5.10).
Pri tome se opasnima za ljudski ivot smatraju dodirni napon i
od 50 V kod odnosno 120 V kod istosmjerne struje.
zatitni vod (uzemljenje) zatitna izolacija zatitni niski napon

118 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
119
.'!I
I
E 0470-1)
S.S. ENERCIJA
od dodira osobe
S.S.l.

eno od dodira rukom
energija je obnovljiv i izvor energije od kojeg,
eno od dodira prstima
izravno ili neizravno, dio drugih izvora energije na
eno od dodira alatom Zemlji. energija u uem smislu podrazumijeva
eno od dodira icom energije koja je prenesena a izraava se u J.
eno od dodira icom
se energija u svojem izvornom obliku koristi za
eno od dodira icom pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrone tople
kaoznaka prema IEC 598-1 vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni
energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u
energiju koriste fotonaponski sustavi.
je kratkovaino koje Zemlja dobiva od
Sunca. Izraava se u W/m
2
, a ovisno o njegovom upadu na plohe
Lt.
na Zemlji moe biti:
vodonepropusna neposredno: zraka
odonepropusno
difuzno neba: raspreno cijelog neba zbog
odonepropusno do ..... bar pojava u atmosferi
do d 2< 1 mm i od dodira
difuzno obzorja: dio difuznog koji obzorje
difuzno (cirkumsolarno) difuzno
blie okolice diska koji se vidi sa Zemlje
odbijeno koje se odbija od okolice i pada na
promatranu plohu.
/'. iznosi oko 3,8 . 10
26
W, od Zemlja
dobiva 1,7 . 10
17
W. Zemlja od Sunca godinje dobiva oko 4 . 10
24
J
energije to je nekoliko puta vie nego to iznosi ukupna
godinja potronja energije iz svih primarnih izvora.
jakost iznosi oko 1367 W/m
2
(tzv.
solarna konstanta).
Spektar radio-valove, mikrovalove,
infracrveno vidljivu svjetlost,
X-zrake i v-zrake. dio energije pri tome predstavlja IC
(valne duljine> 760 nm), vidljiva svletlost (valne duijine 400
- 760 nm) te UV U spektru je njihov udio 51%
IC 40% UV a 9% vidljiva svjetlost.
ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE
121
I
u v
u v

mu

nije za
zatita
od mlaza vode
od rasprene vode
od jakog mlaza vode
od kapljica pod kutem 15o
do d?:. 2,5 mm
od vrlo jakog mlaza vode
do d?:. 12,5 mm
od okomitih kapljica
zatita od prodora vode
od trajnog potapanja
od povremenog potapanja
do d?:. 50 mm
nije
zatita od prodora stranih tijela
do d?:. 1 mm
od praine
nepropusno zaprainu
nije
lP X6
lP Xi
lP 3X
lP X2
IPX4
IPX8
lP 4X
lP ix
lP 5X
lP OX
IPXO
IPX7
IPX3
IPX5
2. znamenka
IP6X
IP2X
1. znamenka
120 ---------------
Primjer: lP 45 od prodora stranih tijela
icom te od jakog mlaza vode.
Tablica 5.11
lP-oznake na i opremi (prema VD
5.5.2. Osuncanje
Potencijal energije je energija koju
preuzima jedinica plohe s poloajem u prostoru uz
stvarne uvjete u atmosferi.
I:
jug
::>1
.c,
OI

co,
CI
co'
(.)1
'f\ sjever

0\
I
Ilustracija 5.10
Upad zrake na neku
plohu opisuje nekoliko kuteva
neke plohe (npr. krova, prozora ili vanjskog zida), uz
projektne temperature, vaan je meteoroloki podatak za
potrebnog toplinskog sustava grijanja, a i za
solarnog sustava.
Vanost pri potreba prostorije (odnosno
zgrade) za toplinom se ogleda u tome to toplina koja je dovedena
iz okolice kroz vanjske zidove, krov ili ostakljene plohe i koja je u
velikoj mjeri uvjetovana i smjerom upada
predstavlja dodatni toplinski izvor u prostoriji.
Poloaj Sunca u odnosu na neku plohu i smjer upada
zraka na nju opisuju se kutnim (il. 5.10).
Kut upada je koja opisuje smjer
i se jednadbom:
cos f3 = cosz slny +slnscosvcoslc, - a
p
) ,
pri su:
f3 - kut upada o
E - kut nagiba plohe, o
y - visina Sunca, o (tablica 5.12)
as - azimut Sunca, o (tablica 5.13)
a
p
- azimut plohe (u smjeru kazaljke na satu), o.

projekcija zrake naobzor
srednja _ > 1, 60
godinja - 1,55 - 1,60
1,50- 1,55
vodoravne l 1,45 - 1,50
plohe, 1,40 - 1,45
MW h/m
2
eJ;1! 1,35- 1,40
1,30 -1,35
_1,25 -1,30
1,201,25
_<1,20
Ilustracija 5.9
srednjeg
godinjeg
(globalnog
vodoravne
plohe u Hrvatskoj [26]
Napomena: ilustracija u
boji nalazi se na str, 559
ili insolacija je upadna energija na
jedinicu povrine u vremenu (danu, satu ili minuti), bez
obzira na orijentaciju plohe. Izraava se u W h/m" ili J/m
2
, a moe biti:
neposredno: difuzno neba) ili odbijeno koje se
odbija od okolice)
globalno: na vodoravnu plohu u jedinici vre-
mena (il. 5.9)
kvaziglobalno (globalno proizvoljno orijentirane plohe):
nevodoravne plohe u jedinici vremena.
Tablica 5.12
Visina Sunce 15. dana u mjesecu u pola sata
vremena za sjeverne zemljopisne irine 43 - 46 o [13J
mjesec cp, o doba dana, h
4 - 5 rl 5 - 6 rl 6 - 7 i I 7 - 81 8 - 9 ,I 9 -1 i 1
1
-11
f
1
11
- 12
19 - 20 18 - 19 17 - 18 16 - 1715 - 16 14 - 15 13 - 14 12 - 13
visina Sunca y, o
43 - - - 0,8 9,7 17,1 22,5 25,4
44 - - - 0,3 9 16,3 21,6 24,4
45 - - - - 8,3 15,5 20,6 23,4
46 - - - - 7,7 14,7 19,7 22,4
43 - - - 6,9 16,3 24,3 30,4 33,6
44 - - - 6,4 15,7 23,6 29,4 32,6
45 - - - 6 15,1 22,8 28,5 31,6
46 - - - 5,6 14,5 22,1 27,6 30,6
oujak 43 - - 3,8 ,14,5 24,6 33,5 40,3 44,1
44 - - 3,7 14,2 24,1 32,8 39,4 43,1
45 - - 3,6 13,9 23,6 32,1 38,6 42,1
46 - - 3,5 13,6 23,1 31,4, 37,7 41,2
travanj 43 - 1,1 12,0 22,9 33,5 43,3 51,2 55,9
44 - 1,3 12 22,8 33,2 42,7 50,4 55
45 - 1,5 12 22,6 32,8 42,1 49,6 54
46 - 1,7 12,1 22,4 32,5 41,5 48,8 53
svibanj 43 - 7,4 18 29 39,9 50,2 59,2 64,9
44 - 7,7 18,2 28,9 39,6 49,8 58,5 64
45 - 8 18,3 28,9 39,4 49,3 57,8 63
46 - 8,4 18,5 28,9 39,2 48,9 57 62
lipanj 43 0,7 10,5 20,9 31,8 42,7 53,4 62,9 69,3
44 1,3 10,9 21,2 31,8 42,6 53 62,3 68,4
45 1,8 11,2 21,4 31,9 42,5 52,6 61,6 67,5
46 2,3 11,6 21,6 31,9 42,3 52,3 60,9 66,5
Legenda:
rp - sjeverna zemljopisna irina
mjesec cp, o doba dana, h
4-5 5-6 6-7
7-8 8-9 19-10 10 - 11 11 - 12
19 - 20 18 -19 17 -18 16-17 15-16 14-15 13 -14 12 -13
visina Sunca y, o
srpanj 43 - 9,4 19,9 30,8 41,8 52,3 61,7 67,8
44 0,1 9,8 20,1 30,9 41,6 51,9 61 66,9
45 0,6 10,1 20,3 30,9 41,4 51,5 60,3 65,9
46 1,1 10,5 20,5 30,9 41,2 51,1 59,6 65
kolovoz 43 - 4,4 15,1 26,1 36,9 47 55,4 60,6
44 - 4,6 15,2 26 36,6 46,4 54,7 59,6
45 - 4,9 15,3 25,9 36,3 45,9 53,9 58,6
46 - 5,2 15,4 25,8 36 45,4 53,1 57,7
rujan 43 - - 7,7 18,6 28,9 38,2 45,6 49,8
44 - - 7,7 18,4 28,5 37,6 44,7 48,8
45 - - 7,7 18,1 28,1 36,9 43,9 47,8
46 - - 7,6 17,9 27,6 36,3 43 46,8
listopad 43 - - - 10,2 19,9 28,3 34,7 38,1
44 - - - 9,8 19,4 27,6 33,8 37,2
45 - - - 9,5 18,8 26,8 32,9 36,2
46 - - - 9,1 18,3 26,1 32 35,2
studeni 43 - - - 2,9 11,9 19,6 25,2 28,2
44 - - - 2,4 11,3 18,8 24,3 27,2
45 - - - 1,9 10,7 18 23,3 26,2
46 - - - 1,4 10 17,2 22,4 25,2
prosinac 43 - - - - 8 15,3 20,6 23,4
44 - - - - 7,3 14,5 19,6 22,4
45 - - - - 6,7 13,6 18,7 21,4
46 - - - - 6 12,8 17,8 20,4
Legenda:
rp- sjeverna zemljopisna irina
124 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------
125
Tablica 5.13
Azimut Sunca 15. dana u mjesecu u pola sata
vremena za sjeverne zemljopisne irine 43 - 46 a [13J
mjesec rp, a doba dana, h
izlazak!
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 11 -12
zalazak
19- 20 18 -19 17-18 16-17 15-16 14-15 13-14 12-13
Sunca
azimut Sunca as,
a
43 60,3 - - - 59,5 48,6 36,4 22,7 7,7
44 59,8 - - - 59,5 48,5 36,2 22,6 7,7
45 59,2 - - - - 48,4 36,1 22,4 7,6
46 58,6 - - - - 48,3 35,9 22,3 7,6
43 72,3 - - - 65,1 53,7 40,7 25,6 8,8
44 72 - - - 65 53,5 40,4 25,4 8,7
45 71,6 - - - 64,9 53,3 40,1 25,2 8,6
46 71,3 - - - 64,8 53,1 39,9 24,9 8,5
oujak 43 86,8 - - 83,2 72,5 60,7 46,8 30,1 10,5
44 86,7 - - 83,1 72,3 60,3 46,4 29,7 10,3
45 86,7 - - 83 72 59,9 45,9 29,3 10,1
46 86,6 - - 83 71,8 59,5 45,5 28,9 10
travanj 43 103,1 - 102,1 92 81,5 69,8 55,5 37,1 13,3
44 103,4 - 102,1 91,8 81,1 69,2 54,8 36,3 13
45 103,6 - 102 91,6 80,7 68,6 54 35,6 12,6
46 103,8 - 102 91,3 80,3 68 53,3 35 12,4
SVibanj 43 116,1 - 108,8 99,1 89,2 78,1 64,3 45 17
44 116,5 - 108,7 98,8 88,6 77,3 63,2 43,9 16,4
45 117 - 108,5 98,5 88,1 76,5 62,2 42,8 15,8
46 117,5 - 108,4 98,1 87,5 75,7 61,2 41,7 15,3
lipanj 43 122,7 121,9 112,2 102,8 93,3 82,8 69,6 50,5 19,9
44 123,3 121,9 112 102,5 92,7 81,9 68,4 49 19
45 124 121,9 111,8 102,1 92,1 81 67,1 47,6 18,2
46 124,7 121,9 111,6 101,7 91,5 80,1 65,9 46,3 17,5
Legenda:
lp - sjeverna zemljopisna irina
mjesec rp, o doba dana, h
izlazak!
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 11 -12
zalazak
19- 20 18-19 17-1816-17 15-16 14-15 13-14 12-13
Sunca
azimut Sunca as,
a
srpanj 43 120,2 - 110,9 101,4 91,8 81 67,6 48,4 18,7
44 120,8 - 110,8 101,1 91,2 80,1 66,4 47 17,9
45 121,4 120,8 110,6 100,7 90,6 79,3 65,2 45,7 17,2
46 122 120,8 110,4 100,4 90 78,4 64,1 44,5 16,6
kolovoz 43 109,6 - 105,5 95,6 85,3 73,8 59,7 40,7 14,9
44 110 - 105,4 95,3 84,8 73,1 58,8 39,8 14,5
45 110,3 - 105,3 95 84,4 72,4 57,9 38,9 14
46 110,7 - 105,2 94,7 83,9 71,7 57,1 38,1 13,7
rujan 43 94,4 - - 87,3 76,6 64,8 50,6 33 11,6
44 94,5 - - 87,1 76,3 64,3 50 32,5 11,4
45 94,6 - - 87 76 63,8 49,4 32 11,2
46 94,7 - - 86,9 75,7 63,3 48,9 31,5 11
listopad 43 78,6 - - - 68,3 56,7 43,2 27,4 9,5
44 78,4 - - - 68,1 56,4 42,9 27,1 9,3
45 78,2 - - - 68 56,1 42,5 26,8 9,2
46 78 - - - 67,8 55,8 42,2 26,5 9,1
studeni 43 64,5 - - - 61,4 50,3 37,8 23,7 8,1
44 64,1 - - - 61,4 50,2 37,6 23,5 8
45 63,6 - - - 61,3 50 37,4 23,3 7,9
46 63,1 - - - 61,3 49,9 37,2 23,2 7,9
prosinac 43 57,4 - - - - 47,4 35,4 22,1 7,5
44 56,7 - - - - 47,3 35,3 21,9 7,5
45 56,1 - - - - 47,2 35,1 21,8 7,4
46 55,4 - - - - 47,1 35 21,7 7,4
Legenda:
lp - sjeverna zemljopisna irina
126 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 127
Poloaj Sunca je njegovom visinom i azimutom. Njihove
se vrijednosti u pravilu iz tablica, a mogu se i
jednadbama:
za visinu Sunca
siny = slnc +cos cp cos CS cos co
za azimut Sunca
cos CS cos co - sin ycos cp
cos e, =. '
sme cos v
pri su:
cp - zemljopisna irina, o
co - satni kut Sunca, mjeren od june o (u podne
vremena vrijedi co =O)
CS - deklinacija Sunca, o.
Deklinacija Sunca se iz astronomskih tablica ili se
jednadbom:
CS = 23 45sin(360' 284 + dj
' 365 '
pri je:
d - redni broj dana u godini.
Ukupno na neku plohu: vanjski zid, ravni ili kosi
krov, ostakljenu plohu i sl. se jednadbom (tablica 5.14):
pri su:
I - raspreno (difuzno) u pola sata
rasp
vremena, J/m
2
(W/m
2)
I. - izravno (direktno) u pola sata
Izr
vremena, J/m
2
(W/m
2).
Treba napomenuti da se kod iskazivanja vrijednosti
u J/m
2
radi o tzv. sekundnim vrijednostima koje odgovaraju
iznosu u W/m
2
(1 J / 1 s = 1 W).
Raspreno i izravno na proizvoljno postavljenu
plohu se jednadbama:
I I K
(
2 e 1- cos eJ
rasp = uk RZ COS "2 +r 2 ' odnosno:
I -I
/. = uk rasp COS f3
Izr
smy
pri su:
K
RZ
- faktor udjela rasprenog u ukupnom satnom (tablice
5.15 i 5.16)
r - albedo - omjer odbijenog i upadnog okolnih ploha
(tablica 5.17).
Ukupno na vodoravnu plohu pri vedrom
vremenu moe se jednadbom (prema ASHRAE-u):
-BA
lUk =AA(C
A
+siny)es;n
y
,
pri su:
AA' BA' CA - faktori (tablica 5.18).
Isto tako se moe koristiti jednadba:
lUk = Go +G
1
siny +G
2
sin.j;,
pri su:
Go' G
1
, G2 - faktori (tablica 5.19).
......... ,
I.
I
Tablica 5.14
Sekundne vrijednosti ukupnog satnog i dnevnog na vodoravnu
plohu pri vedrom vremenu za sjeverne zemljopisne irine 43 - 46 o [13J
mjesec (JJ, o doba dana, h IUk(d),
4-5 5-6 6-717-8 8-919-10 10-11111-12
J/cm
2
19 - 20 18 - 19 17 -18 16 - 17 15 - 16 14 - 15 13 - 14 12 - 13
ukupno satno IUk(h), J/cm
2
43 - - - 7 51 89 116 130 785
44 - - - 5 48 85 111 125 747
45 - - - - 44 81 107 120 704
46 - - - - 41 77 102 115 671
43 - - - 23 82 133 171 191 1202
44 - - - 21 78 129 166 185 1156
45 - - - 19 74 124 160 179 1110
46 - - - 16 70 119 154 173 1065
oujak 43 - - 4 67 134 191 233 254 1767
44 - - 4 65 131 187 228 249 1727
45 - - 4 63 127 183 223 243 1686
46 - - 4 61 124 178 217 238 1645
travanj 43 - 4 44 113 179 235 276 297 2296
44 - 4 44 112 177 232 272 293 2268
45 - 4 44 111 175 229 268 288 2239
46 - 4 45 110 173 226 264 284 2209
svibanj 43 - 11 77 151 222 281 324 346 2824
44 - 13 78 151 220 279 321 343 2809
45 - 14 79 151 219 276 317 339 2793
46 - 16 80 151 218 274 314 335 2775
lipanj 43 6 34 99 166 229 282 320 340 2953
44 6 37 100 167 229 281 318 337 2947
45 6 39 101 167 228 279 316 335 2939
46 6 41 103 167 227 277 313 332 2930
Legenda:
f{J - sjeverna zemljopisna irina
IUk(d) - ukupno dnevno (zbroj ukupnog satnog
130 ---------------- ZA GRIJANJE
mjesec (JJ, o doba dana, h IUk(d),
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10 -11 11 -12 J/cm
2
19 - 20 18 -19 17-1816-1715-1614-1513-14 12 -13
ukupno satno IUk(h), J/cm
2
srpanj 43 - 20 82 149 213 266 305 325 2718
44 6 22 83 149 212 264 302 322 2712
45 6 24 84 149 211 262 300 319 2711
46 6 26 85 149 210 260 297 316 2699
kolovoz 43 - 5 53 118 181 234 272 292
44 - 5 53 117 179 231 269 289 2287
45 - 5 54 117 178 228 266 285 2265
46 - 5 54 116 176 226 262 281 2242
rujan 43 - - 16 81 146 202 243 264 1905
44 - - 16 80 144 199 238 259 1870
45 - - 16 78 141 195 234 254 1835
46 - - 16 77 138 191 229 249 1799
listopad 43 - - - 31 89 141 178 198 1274
44 - - - 29 86 136 173 192 1233
45 - - - 27 83 132 168 187 1192
46 - - - 25 79 127 163 181 1150
studeni 43 - - - 6 53 96 128 145 857
44 - - - 4 49 92 123 140 816
45 - - - 4 46 87 118 134 777
46 - - - 4 42 83 113 128 739
prosinac 43 - - - - 42 81 109 123 708
44 - - - - 38 76 104 118 672
45 - - - - 35 72 99 113 634
46 - - - - 31 68 94 108 600
Legenda:
f{J - sjeverna zemljopisna irina
IUk(d) - ukupno dnevno (zbroj ukupnog satnog
ZA GRIJANJE ----------------
Tablica 5.15
Faktor udjela rasprenog u ukupnom za vedro vrijeme [13J
mjesec doba dana, h
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9 -10 10- 11 11- 12
19 - 20 18 - 19 17-18 16 - 17 15 - 16 14 -15 13- 14 12- 13
faktor udjela rasprenog u ukupnom KRz
- - 1 0,67 0,46 0,28 0,24 0,23
- 1 0,62 0,56 0,29 0,27 0,23 0,22
oujak - 1 0,59 0,3 0,23 0,2 0,19 0,18
travanj 1 0,61 0,31 0,25 0,19 0,18 0,18 0,17
svibanj 0,8 0,4 0,25 0,23 0;18 0,17 Doli 0,16
lipanj 0,66 0,39 0,24 0,22 0,17 0,16 0,15 0,15
srpanj 0,66 0,39 0,23 0,21 0,16 0,15 0,15 0,15
kolovoz 0,76 0,4 0,25 0,23 0,19 0,18 0,17 0,16
rujan 0,85 0,58 0,29 0.29 0.23 0,2 0,19 0,18
listopad 1 0,63 0,5 0,34 0,29 0,23 0,22 0,21
studeni
I
- 1 0,62 0,53 0,29 0,24 0,23 0,22
prosinac - - 1 0,75 0,45 0,29 0.24 0,23
Tablica 5.16
Faktor udjela rasprenog u ukupnom za vrijeme [13J
mjesec doba dana, h
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
faktor udjela rasprenog u ukupnom KRz
- - - 0,89 0.71 0.65 0,64 0,64 0.64 0,65 0,66 0,72 0,95 - - -
- 0,89 0,87 0,74 0,69 0,65 0,61 0,5 0,6 0,63 0,66 0,78 0,96 - -
oujak - 0,94 0,69 0.61 0,54 0,53 0.51 0,5 0,51 0,62 0,57 0,61 0,63 0,81 0,99 -
travanj - 0,84 0,68 0,59 0,55 0,53 0,52 0,51 0,51 0,51 0,55 0,58 0,62 0,72 0,84
svibanj 0,97 0,71 0,61 0,52 0,46 0,45 0,44 0,44 0,45 0,5 0,51 0,55 0,57 0,63 0,74 0,94
lipanj 0,86 0,61 0,57 0,52 0,47 0,46 0,44 0,44 0,44 0,44 0,46 0,47 0,54 0,6 0,68 0,94
srpanj 0,82 0,71 0,61 0,54 0,48 0,45 0,44 0,44 0,45 0,46 0,48 0,49 0,53 0;6 0,57 0,9
kolovoz 1 0,75 0,61 0,53 0,51 0,47 0,45 0,44 0,44 0,47 0,48 0,51 0,54 0,62 0,78 0,91
rujan - 0,77 0,67 0,59 0,51 0,45 0,43 0,43 0,43 0,45 0,47 0,5 0,57 0,68 0,9 -
listopad - 0,94 0,74 0,67 0,64 0,56 0,52 0,53 0,55 0,57 0,6 0,74 0,69 - -
studeni - 1 0;91 0,8 0,77 0,71 0,69 0,68 0,7 0,72 0,8 0,92 1 -
prosinac - - - 1 0,86 0,94 0,74 0,7 0,68 0,69 0,71 0,82 0,92 - - -
Tablica 5.17
Albedo za nekoliko ploha [13J
ploha albedo r
asfalt 0,1 - 0;2
beton 0,25- 0,35
pijesak
/
0,3 - 0,4
snijeg
svjei 0,75- 0,95
stari 0,4- 0,6
uma 0,1 - 0.2
trava 0,2 - 0,3
zemlja 0,3- 0,5
Tablica 5.18
faktori u jednadbi ukupnog za obalno Hrvatske
(prema ASHRAE-u) [13J
mjesec AA, J/cm
2
(*) BA GA
0,142 0,058
437,4 0,144 0,06
oujak 0,156 0,071
travanj 409 0,18 0,097
svibanj 0,196 0,121
lipanj 392 0,205 0,134
srpanj 0,207 0,136
kolovoz 398,8 0,201 0,122
rujan 0,177 0.092
listopad 429,4 0,16 0,073
studeni 0,149 0,063
prosinac 444,2 0,142 0,057
Legenda:
(*) - tzv. sekundne vrijednosti, Jlcm" odgovara W/cm
2
- i
Tablica 5.19
fakta
mjesec

oujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rUjan
listopad
student
prosinac

ri u jednadbi ukupnog [13]
Go Gl, J/(cm
2
hl Gl
4,099 314,149 -13,61
4,063 493,286 -115,289
4,219 523,272 -136,655
6.
3,749 514,158 -145,999
6,584 580,922 -196,292
5,914 515,456 -153,346
6,249 532,651 -181,751
4,949 508,308 -166,735
4,497 522,128 -159,368
3,267 495,745 -142,022
IZVORI TOPLINE
3;62 418,818 -82,152
ZA SUSTAVE IRIJANJA
4,029 340,943 -25,71
6.1. OSNOVNE
6.1.1. Podjeli izvori topline
Izvori topline su dijelovi sustava grijanja u kojima dolazi do pretvor-
be prikladnog primarnog izvora energije (npr. kemijske energije
goriva, energije, energije, energije iz okolia itd)
u toplinu koja se potom izravno ili posredno odgovara-
prijenosnika energije - ogrjevnog medija) predaje u prostoriju.
Izvori topline koji se danas koriste za sustave grijanja stanova
o?iteljskih stambenih, poslovnih i zgrada razne druge
dijele se na nekoliko osnovnih
a) prema izvedbi:
kotlovi i kombinirani kotlovi i pripremu PTV-a)
grijalice i zraka
tednjaci ikamini
solarni sustavi
toplinske crpke
toplinske stanice
razni posebni izvori
b) prema vrsti goriva:
plinski
uljni
na kruta goriva i biomasu

solarni
na toplinu iz okolia (toplinske crpke i sl)
(toplinske stanice i sl)
c) prema prijenosniku energije (ogrjevnom mediju):
toplovodni
vrelovodni
parni
uljni

izravni (izravno zagrijavaju okolni zrak, bez posrednika)
d) prema mjestu postavljanja:
podni ili
zidni
ovjeeni o strop i sl.
Kotlovi su neizravni izvori topline za sustave (centralnog) grijanja
u kojima na jednom mjestu dolazi do pretvorbe primarnog oblika
energije u toplinu koja se potom ogrjevnog medija dovodi
do ogrjevnih tijela (radijatora, konvektora, podnog grijanja i sl) i
preko njih predaje u prostoriju. Kotlovi su danas, u raznim izved-
bama, izvori topline u europskim zemljama i se
mogu podijeliti na vie osnovnih
a) prema materijalu izrade tijela:

lijevanoeljezni
od kombinacije materijala
b) prema odnosno
mali - malog 5 - 30 (80) kW
srednji - srednjeg 50 (80) - 150 (200) kW
veliki - velikog > 200 kW
e) prema iskoritavanja energije (ujedno i prema tempera-
turama ogrjevnog medija i dimnih plinova na izlazu iz kotla te
stupnjevima djelovanja kotla):
standardni (s tzv. standardnim temperaturama polaznog i po-
vratnog voda 90/70 "C)
niskotemperaturni (sa snienim temperaturama polaznog i
povratnog voda, npr. 70/50, 60/40 "C)
kondenzacijski (s iskoritavanja topline konden-
zacije vodene pare iz dimnih plinova).
Kotlovi kod kojih se toplina dobiva izgaranjem goriva se
dijele na nekoliko osnovnih
a) prema vrsti goriva:
na plinska goriva
na goriva
na kruta goriva
kombinirani (za vie vrsta goriva)
136 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE 137
--------------------..
b) prema uzimanja zraka za izgaranje, odnosno izvedbi
plamenika:
ovisni o zraku iz prostorije (s atmosferskim ili plame-
nikom)
neovisni o zraku iz prostorije (sa zatvorenom komorom izgaranja)
u posebnoj izvedbi
c) prema izvedbi spoja splamenikom:
u kompaktnoj izvedbi (s plamenikom i svom drugom
potrebnom opremom)
ili tzv. unit (s plamenikom)
s dogradnje plamenika
d) prema izvedbi ploha, odnosno broju nastrujavanja
dimnih plinova na ke plohe:
(s jednim nastrujavanjem)
(s dva nastrujavanja)
(s tri nastrujavanja)
u bloku
s plamenom cijevi.
6.1.2. Potronja goriva
Godinja potronja goriva izvora topline sustava grijanja u kojima
se toplina dobiva izgaranjem moe se odrediti jednadbe:
G _ ON,zgbh,pG
G,god - H '
d'Y/K11pr
11raz
pri su:
GG,90d - godinja potronja goriva (plina, loivog ulja itd) izvora
topline sustava grijanja, m", I, kg
0N,Z9 - potrebe zgrade za toplinom, odnosno toplinski gubici, kW
bh,pG - godinji broj sati pogona sustava grijanja
H
d
- donja ogrjevna vrijednost goriva, kW h/m", kW h/I, kW h/kg
l1
K
- stupanj iskoristivosti izvora topline
11
pr
- stupanj iskoristivosti u stanju pripravnosti
l1
raz
- stupanj iskoristivosti razvoda.
godinja potronja goriva jednaka je omjeru godinje
potronje goriva i ukupne povrine grijanog dijela zgrade i moe
posluiti kao pokazatelj kvalitete izvedbe sustava grijanja i cijele
a posebice toplinske izolacije (tablica 6.1):
GG,90d

uk
pri su:
godinja potronja goriva zgrade, m
3/m2
, l/m",
G,god
kq/rn"
A
Uk
- ukupna povrina zagrijavanih prostorija u zgradi, m",
Godinja potronja goriva za pripremu PTV-a dodaje se godinjoj
potronji za grijanje kada se isti sustav koristi i za pripremu PTV-a,
a se jednadbom:
2,5 ' V
PTV
(ttPTV - 1O)
GpTV,90d = H '
d
pri su:
G - qodinja potronja goriva (plina, loivog ulja itd) izvora
PTV,god
topline sustava pripreme PTV-a, m", I, kg
V
pTV
- ukupni volumen zagrijavane vode, m
3
tt
pTV
- najvia temperatura zagrijavane vode, "C,
Ako se ne moe odrediti ukupni volumen zagrijavane vode,
pretpostavlja se da godinja potronja goriva za pripremu PTV-a
iznosi 15-20% godinje potronje goriva za grijanje u
zgradama, odnosno 30-50% u niskoenergetskim pa i 60-80%
u tzv. pasivnim zgradama.
T
I
6.2. PLINSKI IZVORI TOPLINE
l
6.2.1. Podjela plinskih izvora topline
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska troila
mogu se podijeliti na tri osnovna
a) prema izvedbi s obzirom na dovod zraka za izgaranje i odvod
dimnih plinova (tablica 6.2):
vrsta A: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
nisu opremljeni sustavom za odvod dimnih plinova
vrsta B: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.1)
vrsta C: zrak za izgaranje uzimaju izvana kroz posebno izveden
kanal i opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.2)
b) prema vrsti plina koji se koristi kao gorivo (tablica 6.3)
lt 1. kategorija - samo za jednu vrstu plina (za plinove samo jedne
skupine i podskupine)
2. kategorija - za vie plinova (za plinove dviju skupina)
Plinski izvori topline kao primarni izvor energije koriste neko plin-
sko gorivo (prirodni, ukapljeni naftni, gradski ili bioplin), a s obzirom
na svoje osnovne nazivaju se i plinskim troilima. Pri
tome se na njih postavlja nekoliko osnovnih zahtjeva:
moraju imati natpisnu na kojoj se nalazi oznaka odgova-
certifikata ili oznaka norme ili propisa prema kojima su
proizvedeni i ispitani (npr. DVGW-a)
moraju biti ispravni i s priznatom izvedbom
moraju se redovito kontrolirati i odravati te se u njih smiju ugra-
samo originalni nadoknadni dijelovi s oznakom
smiju se koristiti samo za namjenu
moraju biti instalirani prema normama i uputama
Nazivnim se plinskog izvora topline (troila) smatra:
koji je otisnut na natpisnoj
gornja granica koje je otisnuto na natpisnoj

dobiven uz stupanj djelovanja 80% (za
na kojima nema natpisne
cl
lI) cl to
'" '" , , ,
cl lI) cl
'"
cl
c')
LO
'"
140 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 141
T
I
I
3. kategorija - za sve vrste plinova (za sve skupine plinova)
e) prema namjeni.
najmanje 40 cm
zatita
otporna na
poar pri
'fr> B5C
Ilustracija 6.2
Plinska troila vrste e [16J
b) vrstaGa
najmanje 40 cm \'
zatita otporna
napoar pri
'fr> B5C
zrakodimovod

dimnjak, tzv. LAS ili LAF)
I t
_ otvor zadovod zraka
Il""""............. (1 x150 ili 2x75 cm
2
)

otvor za
dovod zraka
(1x150ili
2x75 cm
2
)

c) vrstaG4
najmanje
40 cm
a) vrstaG1
Ilustracija 6.1
Plinska troila vrste B [16J
b) vrstaB
2
zatita
otporna
napoar
pri
'fr> B5C
odvod dimnih plinova
(najmanje klase vatrootpornosti F90)
a) vrsta Bl
142 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
143
6.2.2. Postavljanje plinskih izvora topline uprostorijama
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska troila
smiju se postavljati samo u prostorije u kojima s obzirom na njihovu
(duljinu, irinu, visinu), i primje-
ne ne moe do opasnosti za ljude i imovinu. Njihovo je posta-
vljanje stoga zabranjeno:
na stubitima, osim u manjim zgradama s najvie dva stana
u nunim izlazima
u garaama (osim vrste C povrinska temperatura nije via
od 300 DC)
u prostorima u kojima se nalaze ili u kojima mogu nastati eksplo-
zivne ili lako zapaljive tvari.
Postavljanje plinskih troila je nazivni od 50 kW dopu-
teno je samo u prostorijama koje su za to posebno namijenjene -
u kotlovnicama. U njima se mogu nalaziti jo samo i oprema
namjene (npr. plinski i sl), a prema susjednim
prostorijama ne smiju imati otvore, osim dobro brtvljenih vrata s
automatskim zatvaranjem. Moraju imati dobrog prozra-
a izvan njih mora postojati sigurnosna sklopka kojom se
izvor topline moe bez ulaska u prostoriju i koja se mora
posebno
plinska troila i instalacije u njihovoj neposrednoj bilizini
trebaju biti opremljeni zapornim koji pri
temperaturama od 100 C automatski zatvaraju protok plina.
Uz to, pri njihovom postavljanju valja voditi o dovoljnoj
udaljenosti od zapaljivih tvari elemenata u prostoriji
ili odnosno treba ih zakloniti tako da ni pri nazivnom
i trajnom radu ne do porasta njihove temperature vie
od 85 C. Najmanja udaljenost pri tome iznosi 40 cm.
Legenda:
tj - referentno stanje je pri 15 DC i 1,0135 bar
oznaka 1a
2E
l
2LL 3BIP
skupina plinova 1. (gradski plin)
2. (prirodni i naftni plin)
3. (ukapljeni naftni plin)
Pu" mbar
6- 8-15 17-20-25
42,5 - 50 - 57,5
Wg,ret, MJ/m
3
(*)
22,36 - 24,75 40,9 - 50,72 - 54,761 34,36 - 41,52 - 44,83
72,86 - 87,33
Tablica 6.3
Osnovna svojstva skupina plinova [16J
Legenda:
DP - dimni plinovi
IT - topline
Tablica 6.2
Podjela plinskih troila (prema DVGW-uJ [16J
vrsta sustav opskrba dovoda smjetaj osiguranje od stara
plinskog za zrakom strujanja zraka i odvoda ventilatora istjecanja DP oznaka
troila odvod za dimnih plinova u prostoriju
dimnih izgaranje
plinova
A A
1
nema 1 dovod zraka iz 1 A
-
prostorije i odvod
- -
DP uprostoriju
B
11
ima 1 dovod zraka iz 1 bez Bsplamenikom
prostorije i odvod DP ventilatora bez ventilatora

udimnjak (podtlak) 3 ispred
-
plamenika
-

troila
2 dovod zraka iz 2 iza IT - B
ovisna
prostorije i odvod 3 ispred Bsplamenikom
ozraku
DP udimnjak plamenika - bez ventilatora
ls;;--
iz
(podtlak/pretlak)
prostorije
3 dovod zraka iz 2 iza IT oplahivanje 03.1
prostorije kroz 3 Ispred oplahivanje
vanjsku cijev i plamenika
odvod DP u.

f----
dimnjak (podtlak)
1 dovod zraka i odvod 1 bez Cl
nema DP vodoravno kroz
-
ventilatora
vanjski zid uisto 2 izaIT ima C3.3

lj ispreu Ima
ima
plamenika
2 dovod zraka i odvod 1 bez C
2
DP kroz ventilatora
dimnjak
Oednostruki)
-

troila
3 dovod zraka i odvod 2 iza IT ima Co

neovisna
DP okomiti iznad 3 ispred ima
ozraku
krova uisto plamenika
iz

prostorije
4 dovod zraka i 2 iza IT ima C3.1
odvod DP kroz 3 ispred ima

plamenika
i---k-
dimnjak
5 dovod zraka kroz 2 izaIT ima
I C53
vanjski zid i odvod 3 ispred ima
DP iznad krova plamenika
-
8 dovod zraka kroz 2 izaIT ima 03.2
vanjski zid i 3 ispred ima

odvod DP kroz plamenika
dimnjak (podtlak)
144 ---------------- ZA tRlJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
145
Plinska troila koja kao gorivo koriste UNP ne smiju se postavljati
u prostorijama je pod na bilo kojem mjestu za 1 m nii od okolnog
tla, osim ako nisu opremljena za kontrolu
plamena i kada je osigurano da u prostoriji ne moe do porasta
udjela plina iznad opasne vrijednosti ili kada postoji
sustav za
Plinska troila vrste A nemaju ni sustav za dovod svjeeq zraka za
izgaranje ni sustav za odvod dimnih plinova. S obzirom na to da
zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne okolice, tj. iz pro-
storije, a dimni plinovi nastali izgaranjem odlaze izravno u prostoriju,
takva se troila smiju postavljati samo u dovoljno
prostorije koje imaju vanjska vrata ili prozor koji se moe otvarati,
dok pri dugotrajnom radu ne smiju toplinski okolne
predmete kako ne bi dolo do poara.
Za troila s ukupnim toplinskim manjim od 11 kW
najmanji potrebni volumen prostorije u koju se postavljaju iznosi
20 m", pri se mora zadovoljiti uvjet od 4 m
3
raspoloivog
prostora po 1 kW toplinskog na. Isto tako, izmjena zraka mora
biti takva da se u prostoriju dovodi 30 m
3/h
svjeeg zraka po 1 kW
toplinskog troila.
Plinska troila vrste B zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne
okolice, odnosno iz prostorije u kojoj se nalaze pa u njoj treba
osigurati dovoljnu zraka. Ta se smatra zadovo-
ako se moe ostvariti strujanje od 1,6 m
3/h
po kW uku-
pnog nazivnog i kada podtlak u prostoriji nije od 0,04
mbar. Ukupnim se nazivnim smatra ukupan svih troila
i u susjednim prostorijama, bez obzira na vrstu goriva, a koja mogu
utjecati na zraka za izgaranje.
Zrak potreban za izgaranje u prostoriju se moe dovoditi prirodnim
(slobodnim strujanjem kroz razne otvore i zazore prozora i vrata) ili
putem (potpomognut ventilatorom), a moe strujati
izravno izvana (tj. iz okolice) kroz otvore i zazore na vanjskim zido-
vima, prozorima i vratima ili posredno iz susjednih prostorija kroz
otvore i zazore na unutarnjim zidovima i vratima.
Dobava zraka za plinska troila vrste B moe se izvesti na nekoliko
osnovnih
kroz zazore prozora i vrata (zadovoljava ako prostorija ima barem
jedna vrata ili prozor na vanjskom zidu i ako je omjer njezinog
volumena i ukupnog nazivnog 4 m
3/kW)
kroz zazore prozora i vrata iz tzv. povezanih prostorija
T
kroz otvore izvana
kroz vanjske zazore i elemente za dovod zraka izvana
posebnim sustavima.
dobave zraka do prostorije u kojoj se nalazi plinsko troilo
vrste B se ovisno o (volumenu) prostorije i ukupnom
nazivnom (il. 6.3).
Najmanji potrebni volumen zraka s obzirom na troila odre-
se jednadbom:
V v,
pol,min = -1-'
h
pri su:
V . - najmanji potrebni volumen zraka, m
3/kW
pot.min
V - potrebna zraka za izgaranje, m
3/(h
kW)
zr
Ih - potrebna izmjena zraka (= 0,4 h", i uz dobro brtvljene
zazore).
ako se u prostoriji u kojoj se nalazi troilo, s obzirom na
njezinu i otvore prema okolici, ne moe osigurati zado-
zraka za izgaranje (tj. ako je omjer volumena
prostorije i ukupnog nazivnog < 0,4 m
3/kW),
ona se moe
'povezati' sa susjednima. Pri takvom se 'povezivanju' dobava zraka
ostvaruje strujanjem kroz zazore vrata i/ili posebno izvedene otvore
do susjednih prostorija, a ono se moe izvesti kao posredno ili
neposredno (il. 6.4).
Plinska troila vrste e zrak potreban za izgaranje dobavljaju
izvana, kroz za to posebno izveden sustav (kanal za dovod zraka),
dok se dimni plinovi u okolicu odvode kroz posebno izveden
dimovodni sustav (kanal za odvod dimnih plinova) se izbjegava
bilo kakav doticaj sa zrakom iz prostorije. Drugim takva
plinska troila ne ovise o zraku iz prostorije.
Kod plinskih troila vrste C
12
i C
13
koja se vrlo koriste za
sustave grijanja i pripreme PTV-a u stanovima treba voditi
o doputenom nazivnom koji iznosi 11 kW (za
grijanje), odnosno 28 kW (za pripremu PTV-a).
- omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog
<1m
3
/kW- povezivanje jepotrebno
prostonja II klju u'ai,mml
-omjer volumena prostorije i u l
nazivnog <1m
3/kW

-omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog
1m
3
/kW- povezivanje nije potrebno
blposredno povezane prostorije
alneposredno povezane prostorije
cl
<o
cl
cl
cl
E
co
a>-
:c-
cl e
<o o.
c
a>
E
:::J
o
>
cl
-e-
cl
N
cl
co
cl
N
cl LO
cl
N
LO
N
M)j 'O U!\1n !UfI!ZBU !udn>jn
1\
I I I I

1\
CN"'
E

1\

coO
... c
(J)

Mti
Cf) ....... +J(JJ CJ)E
\
co "':::JE CO
cE o c.Q,
1\

1\

.o"l:l=E.oE
, j9
coo.oc coco
l.....CCD(t1 "-N
>ctSCN >(1)

1\ 1\
.$"8 8.19 g-
, E E
1\
en ::::J._
,
o
N
"'"
101\

IT
ff
[\[\
I'
1\
1",1'
1\
1\
"-
roti! 1\
1\
CO':':: co
'\ N
f- coCo
\

\ ....
\
... -o
1\
f-
'\
[\1\
1\
00a>

-c 1.0 "O'
\..
f-
,

oo 1'1\
f-
e

"
\..1\
"'>0. r- a> LO>

00._
'; g lS
x
.a: 0.=
oa>=
ot co co ....
f- mc:.: f-
cocoJ2
.$-t5EE-CC,.)

1tjE o
co OO:::J E Cl_
f-
"- "roro

;;;cE
r-

e?
N
1\
... co.
f-

f-

c e>e t) 5.= c..g
::::J.t:::! > ci) "0:= en en

f- o r-
,
"'=t co

I I I
cl
c")
Ilustracija 6.3
Dijagram za dobave zraka ovisno o prostorije i
ukupnom nazivnom plinskih troila [16]
Ilustracija 6.4 Dobava zraka za plinska troila vrste B iz 'povezanih' prostorija [18]
Ilustracija 6.5
Osnovni dijelovi zidnih NT plinskih kotlova
s atmosferskim plamenikom
dovod hladne vode
ventil za

prednosti
cirkulacijska crpka
primarni
topline
injektorski plamenik
/" s predmijeanjem
/" glavni plinski ventil
ekspanzijska
/" posuda
,
povratni
vod
grijanja
dovod
plina
,
polazni
vod
grijanja
zakontrolu
dimnih plinova strujanja
V S----

topla voda
sekundarni

topline
preklopnik
strujanja
vode
T
Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi
Za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova kod troila vrste
e koristi se tzv. zrakodimovod ili dimnjak
i po kraticama LAS ili LAF). Takva se troila
trebaju postavljati to blie dimnjaku, odnosno zrakodimovodu, a
u njemu se mora osigurati potpuna odvojenost i nepropusnost oba
kanala.
Standardni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja je
radna temperatura izvedbom i pri projektiranju
pa je cijelo vrijeme pogona konstantna. takvim se kotlovima
smatraju oni temperature polaznog i povratnog voda imaju tzv.
standardne vrijednosti (90/70 "C) i u skladu s tim vie temperature
dimnih plinova i manje stupnjeve djelovanja. Pri tome valja napo-
menuti da se pojam 'standardni' odnosi na 'standarde' koji su u
europskih zemalja vrijedili prije dvadesetak godina, a takvi
su kotlovi i sustavi grijanja uglavnom naputeni (npr. u
se vie ne smiju nakon 1.1.1998. godine), iako su kod
nas jo
Niskotemperaturni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja
koji imaju namjetenja izgaranja prema zahtjevima
koji se postavljaju na stupnjeve djelovanja koji iznose
88 - 90% i oni koji su kao takvi u skladu s Izjavom o uskla-
EU-a. Stalni pogon takvih kotlova, ovisno o konstrukciji,
je i do temperature povratnog voda 40 C pa i nie, ali ne bi
smjelo do pojave kondenzacije.
Takva izvedba kotlova danas prevladava u primjeni u
broju europskih zemalja, iako ih u posljednje vrijeme sve vie poti-
skuju kondenzacijski kotlovi.
Pojavljuju se u svim odnosno u svim
u podnim ili zidnim izvedbama, za postavljanje i u boravine pro-
store i u kotlovnice, a vrlo su kombinirane izvedbe, tj. s
pripreme PTV-a (il. 6.5 i 6.6).
podaci NT plinskih kotlova izvedbi i
prikazani su u tablicama 6.4 - 6.10.
150 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 151
--:--:==:::::
"o
<oO

Q):::l

e.
N" en

=:::1
gr
Q) .....
C?< 2.
e. N
ooa

e.oe.
N c..--
cl 8:
S3C
N 2. c..
Q) ::r ,
c"-g
Q):::l'"

co' l:;j

:::l <
::TN
"OQ)
=:0
:::le.

Q)e.
e.
o
ag:
e. co
N <
..... N
Q)Q)
S
<
co
N'

2"0

C'J<Q) _.....
.g 2.

et
3'Q
"OQ)
2.
Q) C'J<
_:::l
c: -,
<il;>';'
\co
@
"o
e.
o N
< ;.::
o '" e. ;>';'
"o Q)
== "o
:::l o
Q) '"
t"\S,,\s'\,s\,, \\$\\\\,1
\
C') ...v \0
':::;" ::J """"o: en
e .g:Jg
PS' 5.. <: 2 .
.g: s S- g
cnCO.,CDo
6f ='= =:

-a $:u a5
S

COCO
3A:
c-3
2.-0
::J ==
en en ::::::l
co ;>,;,Q) ",<O
s
l tC <::::::::J PU
<:
B:
:!; \ ;;<'
'"

Q) ..... "o
-.E. @
Q)Q);>,;,
<2'0
oQ)"O
e.<:::l
Q) o -,
e.;>';'
co
ci5
S!2."Q "Q
rg c::
........... ::::J::;:s;:"
=2 o.=::

<"
CC:::J _.
CD
"o _
o o
<"O
oj 65'"
S<
_, o
< e.
o Q)
e.
<O

'"5;'
O

Q.
-=:::'
CD'
O
S,
N
;,;-:

0<= c::
cl -; 2l.
312.Ql
N' ",:i".g.
CCj !ll'
!llQ:
Dl;:)-!'>
', cl)
O
ci
Bl
sj
(jJ
:::>
O
:3
-
V'I
100)
...
:2
:'o
=
0<
:z
:o::
N
:Do
c:>
:'o
c::
:Do
:z
e-
m
.,1
...
:2
:'o
= 0<
:z
:o::
N
:Do
c:>
:'o
c::
:Do
:z
e-
m
-
V'I
W
Tablica 6.4
podaci podnih lijevanoeljeznih atmosferskih plinskih NT kotlova Buderus Logano GE 434
BBT Thermotechnik GmbH, Wetzlar,
podaci izvedbe
150 175 200 225 250 275 300 325 350 375
nazivni toplinski (*), kW 75 -150 87,5 -175 100 - 200 112,5 - 225 125-250 137,5 - 275 150 - 300 162,5 - 325 175 - 350 187,5 - 375
izgaranja (*), kW 81-162 94,5 -189 108 - 216 121,5 - 243 134,5 - 269 148 - 296 161,5-323 175 - 350 188,5 - 377 202 - 404
normalni stupanj iskoristivosti, % 94
ukupne dimenzije dubina, mm 1427 1582 1687 1792 1957 2062 2167 2312 2417 2522
irina, mm 1460
Visina, mm 1466
doputena temperatura
polaznog voda, C 120
doputeni radni pretlak, bar 6
priblini volumen vode ukotlu, I 173 194 216 238 260 282 303 325 347 369
najvia temperatura dimnih plinova (*), C 116 104 110 117 103 109 113 116 121 124
protok dimnih plinova (*), kgls 0,0925 0,1382 0,1393 0,1405 0,1903 0,1938 0,1997 0,2398 0,2432 0,2497
potreban propuh, Pa 3
promjer dimovodnog DN 250 DN 300 DN 300 DN 300 DN 360 DN 360 DN 360 DN 400 DN 400 DN 400
dimenzije plinskog promjer Rp 3/4 II Rp 1 1/4 II
duljina, mm 193 223
ukupna masa, kg 815 911 1017 1116 1228 1330 1424 1526 1623 1718
Legenda:
(*) - pri punom
==============.=-_.=...=...... _ .... -
7ablica 6.5
podaci zidnih plinskih kotlova Junkers Cerastar/Eurostar
BBT Thermotechnik Gmbl-i, Wernau,
podaci izvedbe (*)
Cerastar
Eurostar
ZSR/ZWR 18 ZSRIZWR 24 ZE 1ZWE 24- 3MFK
toplinskog kW
9,1 -18,2 10,9 - 24,3 7,3 - 24,3
nazivno toplinsko kW 20,2 27,0 27,9
normalni stupanj iskoristivosti, %
> 93 >93 >90
ukupne dimenzije dubina, mm 440
irina, mm 360
visina, mm 850
priblina najvia temperatura 90
polaznog voda, C
protok vode ucirkulaciji, lih
780 1040 1000
raspoloiva visina dobave
cirkulacijske crpke, mbar
270 150 170
promjer dimovodnog mm 110 130 130
dimenzije plinskog zaprirodni plin R3/4"
zaUNP R12mm
masa (sambalaom), kg
44 47 47
Legenda:
(j - 'W' kombiniranu izvedbu (tj, i za pripremu PTV-a)
154 ---------------- ZA GRIJANJE
T
l
cl
lD
=
co
cl
N cl
cl cl to
cl "<t "<t
o)
cl co
c") (o r- c")
cr co co c")
(o
cl r-
r- r- r- N
2
r- r-
ee
r- -
lD
io
=
(o cl
N io "<t cl cl (o
lD o) o) cl (o
co (o (o r-
o)
cl r-
cl
--
(o r- cl
(o r-
(o
r- r- N
2
r- r-
ee
r- f---
cl =
lD
cl
N cl "<t cl cl co
cl c") o)
co
a;
"<t io
--
io cl (o
co io to co r-
(o
r- co to r- r- r-
co 2 ev)
r-
cl
lD
ee
.o o) o) N
cl "o , ,
r-
,
f-- t- a>
> r- lD co
r-
io
N
io
ci
=
co
cl
N io "<t cl cl t-
to t- o) o)
co co
N cl
--
c") cl "<t c") c") c") r-
to co
r- co to r- r- r-
2
r-
ee
r--- -
lD
to cl
= cl cl t- N
to o)
io to
cl "<t
u:i cl cl r- c") cl r- c") N r-
co co
r- io
r- r- r-
2
N r- ee
r- -
co
N cl
= cl cl lD r-
co o)
lD to
co
en cl cl co r- co cl cl
co r- cl
lD co
"<t
r- r- r-
2
r- r- ee
"o
o
>
'c
T
>
o
E
cl.
,- E
cl 'c
<ci"
E
E
E E
o
.><: E
E 't.>
E E <ci" o :::J
.><:-
CO- > cl.

:2
'c
<ci" <ci"
o
e
o!:
CO
o.
a>
'if!. :E
e e -
e
E
ai
'c 'u; cl
:::i" o.
e :+::::i-
:::J o co co co
.C' "o >(ij 'S:
CL
15
..c .><:
o)
o. ;C3 o
a>
en
'c
co
e :::J O a>
<ci"
..... .><:
't.> CO
't.>
>

:::J CO
E
:::J
"o
N
:52 e .><: :::J o
'u 1<1 co
.o
'5 >

en a>
en e a>
cd' CO 'c
.....

d:
o
"o o!:
15.
32
a> a> "o
o.
E
o en
O o. O ,
cl.
E CO o
CO
E
> :::J
'5 E
cl.
.a o .!:!2 "o '5
1<1
a> o
e
:i=:f ..... .....
:52
.><:
a> .><: a> CO
'c en 'C' cl. a; a> a>
't.>
e CO
e
CO
CO
E
e
'E' 'E'
e
'c
> cl. :;:::;
'c
cl. a> cl.
'N
cl.
:::J
e
"o
:::J
E E
:::J x: o.
.p
"o "o
CS e e a>
co
.a
.><:
o
.$ '5
.><:
...... e en :::J cl. > cl. cl. :::J
ZA GRIJANJE ----------------- 155
-
VI
o"
Tablica 6.7
podaci podnih lijevanoeljeznih atmosferskih plinskih NT kotlova CTC Ultra Gas GIGE
Saint Roch, Couvin, Belgija)
podaci
izvedbe (*)
G671GE 67
G15/GE15 G24/GE24 G32/GE32 G40/GE40 G46/GE46 G 541GE54 G611GE61
nazivni toplinski kW 15,4 24 32 39,5 45,5 53,5 61 66,5
ukupne dimenzije dubina, mm 817 832 844 982 985 1282 1282 1282
irina, mm
450
visina, mm
875
priblini volumen vode ukotlu, I 5,8 7,9 10 12,1 14,2 16,3 18,4 20,5
dimenzije napolazni
i povratni vod
1 "
promjer dimovadnog mm 113 141 155 155 155 205 205 205
dimenzije plinskog 1/2" 1/2 " 1/2" 1/2" 1/2 " 1/2"13/4 " 1/2 "13/4 " 1/2 "I 3/4 "
masa (u pakiranju), kg
82 107 134 157 180 205 225 250
...
'"
'" e
C'><
:z
:o:::
....
:t-
e;,
'"
c::
:t-
:z
...
m
Legenda:
(*) - 'G' izvedbu s a 'GE' s automatskim paljenjem
podaci izvedbe
atmoBLOCK Plus turboBLOCK Plus
(satmosferskim plamenikom) (sa zatvorenom komorom izgaranja)
VUW 200-5 VUW 240-5 VUW 280-5 VUW 202-5 VUW 242-5 VUW 282-5 VUW 322-5
toplinskog (80/60 C), kW 7,8- 20 9,1 - 24 10,7 - 28 7,7- 20 9,1 - 24 10,7-28 10,5 - 31,3
nazivna toplinsko kW 22,5 26,7 31,1 22 26,7 31,1 34,8
najmanje toplinsko kW 8,9 10,6 12,4 8,9 10,6 12,4 17,4
irina, mm 440
visina, mm 800
najvia temperatura polaznog voda, C 87
namjetanja temperature 35- 87
polaznog voda, C
doputeni pretlak, bar 3
nazivni protok vode ucirkulaciji, lih 860 1032 1203 860 1032 1203 1280
raspoloiva visina dobave
250 20
cirkulacijske crpke, mbar
volumen ekspanzijske posude, I 6 6 10 6 6 10 10
pretlak ekspanzijske posude, bar 0,75
najvia temperatura dimnih 105 115 120 130 130 140 135
plinova (80/60 C), C
protok dimnih plinova, kglh 58 76 78 46 64 77 83
promjer dimovadnog mm
za izvedbu nadimnjak 110 130 130
-
za fasadnu izvedbu (zrakodimovod) - 60/100
priblina masa, kg 33 35 37 41 43 45 46
-
\1'1
-..
Tablica 6.8
;; podaci zidnih plinskih kombiniranih kotlova atmoBLOCK Plus i turboBLOCK Plus
Vaillant GmbH, Remscheid,
C'>'
:z
:o:::
....
:t-
e;,
'"
c::
:t-
:z
...
m
'=="-=="'-=-=:-..:::....._-_._---_....
F
-
"" CIO
"CI
""
"" c:
0'
:z
""
N
:-
G'>
""
c:::
:-
:z
0-
m
"CI
"" c:
o'
:z
""
N
:-
G'>
""
c:::
:-
:z
0-
m
-
""
-O
Tablica 6.9
podaci podnih plinskih NT kotlova Vitogas 100
Viessmann GmbH, AI/endort/Eder,
podaci izvedba
11 15 18 22 29 35 42 48 60
nazivni toplinski kW 11 15 18 22 29 35 42 48 60
nazivna toplinsko kW 12,1 16,6 19,9 24,3 32,0 38,8 46,4 53,0 66,2
stupanj iskoristivosti, %
93
ukupne dimenzije dubina, mm 844 864
irina, mm 500 500 650 650 650 840 840 930 1110
visina, mm
845
podtlak dimnjaka, Pa
3
doputeni radni pretlak, bar
3
volumen vode ukotlu, I 7,6 7,6 9,7 9,7 11,7 13,8 15,9 17,9 21,9
temperatura dimnih plinova, C (*) 90 104 102 106 118 113 130 130 122
dimenzije
G11/2"
napolazni i povratni vod
dimenzije plinskog R1/2"
promjer dimovadnog mm 90 110 130 130 150 150 150 180 180
ukupna masa, kg 101 101 124 124 148 170 194 218 264
Legenda:
(*) - pri temperaturi vode u kotlu 80 C
Tablica 6.10
podaci lijevanoeljeznih podnih plinskih kotlova s dogradnje kondenzacijskog modula
Thermo Unit WTU-G Max Weishaupt GmbH, Schwendi,
podaci
izvedba
WTU 15-G WTU 20-G WTU 25-G WTU 30-G WTU 37-G WTU 45-G
nazivni toplinski kW
15 20 25 30 37 45
ukupne dimenzije dubina, mm 706 706 706 706 784 784
irina, mm 600 600 600 600 680 680
visina, mm 1016 1016 1116 1246 1161 1301
najVia doputena temperatura
polaznog voda, C
80
doputeni radni tlak, bar
3
volumen vode ukotlu, I
28 28 28 46 45 58
dimenzije
napolazni i povratni vod
G11/2 "
6.2.4. Kondenz8cijski plinski kotlovi
Kondenzacijski plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji
kao gorivo koriste plin i imaju dodatnog iskoritavanja
topline kondenzacije (latentne topline) vodene pare iz dimnih plinova
u posebnom topline kojim se predgrijava ogrjevni medij
(voda) iz povratnog voda sustava grijanja (il. 6.7 i 6.8). Time se
postiu mnogo bolja iskoristivost goriva (plina) i stupnjeva
iskoristivosti na vrijednosti koje premauju 100% (il. 6.9 i 6.10). S
obzirom na to da ponajvie slue i za pripremu PTV-a, koncen-
zacijski su kotlovi izvedeni kao kombinirani.
Latentna ili toplina kondenzacije je ista ona toplina koja je bila
potrebna za stvaranje vodene pare u procesu izgaranja, tj, jednaka
je toplini isparavanja. Prolaskom kroz kondenzacijski
topline dimni se plinovi hlade na temperaturu 35 - 73 DC pri
dolazi do izdvajanja kondenzata. Kako tada nastaju agresivni spo-
jevi, primjena kondenzacijske tehnike postala je tek s
razvojem novih materijala koji su visokopostojani na koroziju.
iskoristivosti goriva u kondenzacijskim kotlovima nije
posljedica samo dodatnog iskoritavanja topline kondenzacije,
i smanjenja gubitaka topline putem dimnih plinova jer je njihova
temperatura nia i gubitaka topline s tijela kotla jer je
njegova povrina nia.
Stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova se jedna-
dbom:
q q H-H
1'1 =1- DP- DPzr+
a
g d
'/KK 100 H'
d
pri su:
TJ
KK
- stupanj djelovanja kondenzacijskog kotla
%P - %Pzr _ senzibilni jednadbe
100
a H
g
-H
d
_ latentni ili kondenzacijski jednadbe
H
d
qoP - gubici putem dimnih plinova, %
T
%Pzr = (tt
DP
- tt
zr
) (A+ B) -gubici putem s. tijela kotla u
CO2 neposrednu okolicu, %
tt
DP
- temperatura dimnih plinova, DC
tt
zr
- temperatura zraka, DC
A
1
, B - dodaci za gorivo (tablica 6.11)
CO
2
- udio CO
2
u dimnim plinovima, %
H
d
, H
g
- donja i gornja ogrjevna vrijednost goriva, kWh/m
3
, kJ/m
3
,
kJ/1 (tablica 6.12)
a = Vk,mj - kondenzacije
Vk,teo
V
k
. - izmjerena (stvarna) nastalog kondenzata, kq/rn"
,mJ
Vk,teo - teoretska kondenzata, kg/m
3
(tablica 6.12).
Kondenzacijski kotao je to je nastalog konden-
zata a ona je to je temperatura dimnih plinova na izlasku
nia, su istodobno gUbici putem dimnih plinova manji. Iskori-
tavanje topline kondenzacije moe se poboljati:
izvedbom plohe topline
visokom izgaranja, tj. visokim udjelom CO
2
u dimnim
plinovima, odnosno visokom roenja vodene pare
pogonskom temperaturom sustava grijanja (najpovoljniji su nisko-
temperaturni sustavi grijanja)
izvedbom sustava koja porast temperature povratnog
voda.
Pri strujanju dimnih plinova kroz topline mogu nastupiti
dva oblika kondenzacije:
u struji plina (nastajanje magle), kada temperatura struje pada
ispod roenja
na plohi (tzv. oblaganje), kada temperatura vode u
cijevi pada ispod roenja je povoljniji
jer kondenzacija ovisi samo o temperaturi povratnog voda, to je
velika prednost u niih temperatura okolnog zraka).
Osim to se za njihovu izradu moraju koristiti visokokvalitetni mate-
rijali, kondenzacijski imaju posebno izvedene plohe, to
vrijedi i za cijeli sustav za odvod dimnih plinova. Dimni plinovi i
kondenzat trebali bi se voditi u istosmjernoj struji kako bi se ostvario
ploha kiselim kondenzatom
se izravno moe utjecati na iskoristivost kotla.
Pri postupanju s kondenzatom koji nastaje u kondenzacijskim kotlo-
vima treba voditi o njegovom kemijskom sastavu, odnosno
svojstvima (tablica 6.13). Kako se kondenzat ubraja u otpadne vode
u valja obratiti pozornost na
vrijednosti udjela tetnih tvari u otpadnim vodama. Kondenzat se
prema pH-vrijednosti ubraja u kisele tvari, ali kako otpadne vode iz
(pH> 6,5) imaju veliku pufernu sposobnost,
do promjene njihove pH-vrijednosti.
Pri kondenzata treba obratiti pozornost na:
materijal vodova za odvodnju iz (tablica 6.14)
potrebu za neutralizacijom (tablica 6.15)
potrebu za dodavanjem crpke.
podaci kondenzacijskih plinskih kotlova izvedbi i
a)s izravnim
kondenzaeijskim topline
4
e)s izravno kondenzaeijskim
topline
b) s dodatnim kondenzaeijskim
topline
8
d) s pulzaeijskim plamenikom
9-
19

18
17
16
15
6

7-- 6

8""'"
1 - kotao
2 - izravni
topline
3 - sustav za rasprivanje
4 - spremnik vode
5 - polazni vod
6 - povratni vod
7 - odvod dimnih plinova
8 - odvod kondenzata
9 - dovod zraka za izgaranje
10 - ventilator za dimne
plinove
11 - dovod plina
12 - prvi topline
13 - dodatni (kondenzacijski)
topline
14 - plamenik
15 - topline
16 - naborana cijev
17 - komora izgaranja
pulzacijskog
plamenika
18 - plina
162 ---------------- ZA GRIJANJE
Ilustracija 6.7
Sheme izvedbi kondenzacijskih kotlova [18}
ZA GRIJANJE ----------------- 163
1%gubici

i putem dimnih
plinova
90 100
9% iskoritena
toplina kondenzacije
11%
udio topline.

2% neiskoritena
toplina kondenzacije
80 70 60
O -5 -10 -15
vanjska temperatura, DC
111%
gornja
ogrjevna
vrijednost
kondenzacijski
kotao
izgaranja, %
I
50
radne temperature
40/30DC
5
40
5%
6%
30
10
20
15
10
111%
gornja 11%
ogrjevna
vrijednost
kondenzacijski
kotao
radne temperature
75/60DC
20
75 O
110
Ilustracija 6.9
Usporedba stupnjeva iskoristivosti NT i kondenzacijskih kotlova [16J
109-
"<ff!. 108-
niskotemperaturni
kotao
radne temperature
75/60DC
20
11 - prestrujni ventil
12 - sigurnosni ventil
13 - automatski
14 - ekspanzijska posuda
15 - cirkulacijska crpka
16 - armatura plinskog plamenika
17 - sa
sapnicama
18 - ionizacijska elektroda
19 - topline
20 - strujanja
21 - osjetnik dimnih plinova
19
18
17
16
15
14
13
12
-,
11
;:
{j}
9 10
6
7
o-
8
21 __ =
3
1
2
4
Ilustracija 6.8
Osnovni dijelovi zidnog kondenzacijskog plinskog kotla
1 - sigurnosni temperature
2 - elektroda za paljenje
3 - plinski plamenik
4 - osjetnik i kontrolnik temperature
polaznog voda
5 - automat
6 - termometar i manometar
polaznog voda
7 - ventil za punjenje i pranjenje
8 - polazni vod
9 - dovod plina
10 - povratni vod
Ilustracija 6.10 Normalni stupnjevi iskoristivosti nekoliko izvedbi kotlova
Tablica 6.11
Vrijednosti dodataka za gorivo u jednadbi stupnja djelovanja kondenzacijskog kotla
(prema Prvoj saveznoj uredbi o zatiti od emisija - 1. BlmSchV) [16]
dodaci gorivo
ekstralako prirodni gradski koksnl Ukapljeni naftni
loivo Ulje plin plin plin i mijeani plin
A
1
0,5 0,37 0,35 0,29 0,42
A
2
0,68 0,66 0,63 0,60 0,63
B 0,007 0,009 0,Q11 0,011 0,008
Tablica 6.12
Ogrjevne vrijednosti i teoretske kondenzata za nekoliko najvanijih goriva [16]
gorivo H" kWh/m' Ho> kWh/m' H,/ H, H,/ H, H, - H" kW h/m' Vkood,IOO' kg/m'
gradski plin 5,48 4,87 1,13 1,13 0,61 0,89
prirodni plin LL 9,78 8,83 1,11 1,11 0,95 1,53
prirodni plin E 11,46 10,35 1,11 1,11 1,11 1,63
propan 28,02 25,8 1,09 1,09 2,22 3,37
butan 37,19 34,35 1,08 1,08 2,84 4,29
ekstralako loivo ulje(*J 10,68 10,08 1,06 1,06 0,6 0,88
Legenda: (*) - vrijednosti su izraene u kW h/dm
3
Tablica 6.14
Materijali postojani na djelovanje kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
osnovni materijal vrsta Cijevi
betonski
betonske cijevi prema
proizvodi
betonske cijevi uposebnoj izvedbi, prema
nadzornim zahtjevima za ispitivanje
cijevi od tvrdog PVC-a s normalnom debljinom stijenke (vl
polivinil klorid
cijevi od tvrdog PVC-a s debljinom stijenke (vl
cijevi od tvrdog PVC-a zaukopane cjevovode
cijevi od PVC-a
cijevi od PE-HD-a za sustave odvodnje otpadnih
polietilen voda iz
cijevi od PE-HD-a za ukopane cjevovode
polipropilen PP cijevi
akrilnitril cijevi od ABS/ASA
lijevanoeljezne cijevi s unutarnjim emajliranjem ili oblogom
eljezo cijevi spolimernim (oblogom)
cijevi
staklo cijevi od borosilikatnog stakla
Tablica 6.15
Potreba za obradom kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
izgaranja gorivo
kotla, kW prirodni ili ukapljeni niskosumporno
naftni plin ekstralako loivo ulje ekstralako loivo ulje
Legenda:
(*) - kod odvoda kondenzata u sustav za otpadnih voda
(**) - za zgrade i zemljita kanalizacijski sustav ne ispunjava zahtjeve za
materijale prema 4. odjeljku ATV DVWK-A 251
(***) - za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete potrebnog mijeanja prema 4.
odjeljku ATV DVWK-A 251
Tablica 6.13
Kemijski sastav i svojstva kondenzata iz kondenzacijskih kotlova
(prema ATV DVWK-A 251) [16]
gorivo
prirodni ili ukapljeni ekstralako loivo ulje
naftni plin (niskosumporno)
za za
kondenzat vrijednosti kondenzat vrijednosti
pH-vrijednost 2,8 - 4,9 - 1,8 - 3,7 -
udio sulfata, mg/I 2 - 40 - 50 - 700 -
udio nitrita, mg/I < 0,01 - 6 - 0,1 -1 -
udio nitrata, mg/I 1 - 40 - 0,1 - 45 -
udio aluminija, mg/I < 0,02- 40 - <0,5 -
udio eljeza, mg/I < 0,1 - 1 - 1 - 30 -
udio olova < 0,01 - 0,2 0,2 < 0,1 0,35
udio kadmija < 0,0005- 0,Q1 0,01 < 0,01 0,0175
udio kroma < 0,005- 0,2 0,15 < 0,1 - 6 0,2625
udio bakra < 0,05- 0,3 0,25 < 0,2-1 0,4375
udio nikla < 0,01 - 0,2 0,25 0,1 - 6 0,4375
udio cinka < 0,05- 0,3 0,5 < 0,2 - 2 0,875
udio kositra < 0,1 0,5 < 0,1 0,875
<25
25 - 200
> 200
nepostoji (*) (**)
ne postoji (*) (**) (***)
postoji
potreba za neutralizacijom
ne postoji (*)(**)
nepostoji (*) (**) (***)
postoji
postoji
postoji
postoji
166 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 167
o o) (o
(o
a <o ,
N
(o LO
o LO
, c;:;
o N
..-
,
o co
..-
"""-
o
"""
o) CD
I'-
cc ..- N
c.!l
N N
f.- I--
c'? o) N
"""
N-
a ,
N
-e- -e-
..- o LO CD , t
"""
..-
M o co
c0
(o
..- co_ ..- -e- o) CD
cc ..- N
c.!l
..- ..-
I--- f.-
o)
N
o) 0_
,
oi ..-
N
N N
c;:;
o LO o o)
..-
, , (o co
C'?-
-e- LO (o LO
..-
N
""" cc oo oo
c.!l
I-- I--
LO
"""
o N
o)
r;- c'? o
LO
.o N N o) ..- o
o o) N
"o
N LO LO ..- -e-
o) ..-
, , o c'? (o
N
,
N co
-e- LO
-- >
..-
-e- (o
..- ,....
o
o
.!::! cc
<o <o
"""
co
c.!l
I-- I---
"""
"""
o
N
c'? N
N N
c;:;
o LO LO
..- , , (o co
N
N
..- -e- LO (o LO
cc
-e- (o
c.!l
<o <o
I-- I--
o)
..- o
..-
oi oo
..- ..- o o o
LO N
..- , , I'- co LO
N LO
..- c'?
"""
co
cc
LO o
c.!l
oo
0)-
I-- I---
..- o) c'?
..-
a a
,
N ..- ..- o o o LO
..- , , I'- co LO
N-
I'-
..- c'? -e- co
LO
cc
co o
c.!l '<F 0.0
<tl
E
c:
E
;C3 o
::l
ai :g
E
c-.'l - ci"
cl
E
E E
0)- -"<:
c
.u
J2 o)
o
ci"
E E <tl-
.f: ::l
en u
>
ci"
"o
ci. =
.s
c: ci" o -"<:
zs
c: c: > .a
c
ci.
-5.
*
::l 'c
.(jj
cl <tl
C.
.a -"<: "o ;c;; .S: o
u cl
cl
o

c: <tl o
o iti
N
> c: cl
o$:
-"<: c :=-
<tl
:' "o -"<:
13 S;-"<: en <tl
N c5 o
etf
<tl ON"""':: .s
C.
c: c.
o)
>
"o ::l
o) .i' o en
<tlO ci. E E
<tl
o
c: c: t'5 .!::! E
c.

.a 'o
::l
'o
:s2 o
.r::
o)
1 c: ..... <tl
cr;
o) c:
'u ::l::l
c: c: o)
E
o)

.r:: ..... "0 >
E
c. c.
.i'
..c::
"o o N
o
::l
E
::l
e
zs
o) OE <tl -"<: o) c5 o.
-
c: c: ::l
-
> c.
T Tablica 6.17
podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kot/ova Junkers Gerasmart
BBT Thermatechnik GmbH, Wernau,
izvedbe (*)
podaci ZB 7-22 ZB 11-22
ZWB 7-26 ZWB 11-26
gorivo prirodni plin propan butan
nazivni toplinski kW (**) 8,6- 21,8 11,6- 21,8 13,2 - 24,9
nazivna toplinsko kW 7,8- 20,8 10,8- 20,8 12,3- 23,7
ukupne dimenzije: dubina. mm 360
irina, mm 440
visina, mm 850
priblina najvia temperatura
polaznog voda, "C 90
volumen ekspanzijske posude. I 10
najvii doputeni radni tlak, bar 3
temperatura dimnih plinova pri
nazivnom toplinskom (**), "C 43
protok dimnih plinova pri nazivnom
11,3 10,9
toplinskom gis
preostala dobavna visina, Pa 65
promjer dimovadnog mm 80/125
nastalog kondenzata (**), lih 4,8
masa (bez ambalae), kg 43(ZB) I 46(ZWB)
Legenda:
(J - 'w' kombiniranu izvedbu (tj. i za pripremu PTV-a)
tj - za temperature sustava grijanja 40130 oG
ji
II
l
168 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
169
-
....
-=
...
:ll:!
<:
C'><
Z
:o;
N
:oo
G'>
:ll:!
c::
:oo
z
e-
m
Tablica 6.18
podaci podnih plinskih kombiniranih kondehzacijskih kotlova ecaVIT Vail/ant GmbH, Remscheid,
podaci izvedbe
VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476
nazivni toplinski (*), kW 8,3 - 22,5 9,8- 28,9 12,7 - 36,9 16,6 - 47,6
nazivna toplinsko kW 7,7 - 20,0 (22) 8,5 - 27,0 11,5 - 35,0 15,0 - 45,0
opseg modulacije, % 35- 100 32- 100 33- 100 33- 100
stupanj iskoristivosti (*), % 109
Ukupne dimenzije: dubina, mm 691
irina, mm 570
visina, mm 1257
temperatura polaznog voda, C 85
doputeni radni pretiak, bar 3
temperatura dimnih plinova (*), C 40 42 42 42
najVia temperatura dimnih plinova, C 70 75 75 75
protok dimnih plinova, gis 10 12,2 15,8 20,3
preostala visina dobave ventilatora, Pa 100 115 115 200
dimenzije napolazni i povratni vod Rp 1"
promjer zrakodimovada, mm 80/125
dimenzije plinskog Rp 3/4 "
nastalog kondenzata (*), lih 1,88 2,31 3,00 3,85
ukupna masa, kg 200 200 199 202
Legenda:
(*) - za temperature sustava grijanja 40/30 C
Tablica 6.19
podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Vitodens Viessmann GmbH, AI/endart/Eder,
...
:ll:!
<:
C'><
Z
:o;
N
:oo
G'>
:ll:!
c::
:oo
z
e-
m
podaci
nazivnog toplinskog kW
Vitodens200
(samo zagrijanje)
8,8 - 20,0
8,8 - 26,0
Vitodens 200
(kombinirani)
8,8 - 20,0
izvedbe
Vitodens 300 I Vitodens 300
(samo zagrijanje) (kombinirani)
4,2 - 35,0 I 6,6- 26,0
Vitodens
300
12,2 - 66,0
(*)
Vitodens
333
4,2 - 13,0
6,6 - 26,0
-
....
-
normalni stupanj iskoristivosti, %
modulacije
ukupne dimenzije: dubina, mrT
irina, mm
visina, mm
volumen
ekspanzijske posude, I
Legenda:
(*) - do 264 kW kao kaskada
1 : 3
380
480
850
10
do 109
1 : 4
360/380
550 580
450/480 600 600
850
900 1387
8
- 10
........... .. - - .... ----=i
-
Ilo)
Tablica 6.20
podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Thermo Condens WTC-A
Max Weishaupt GmbH, Schwendi,
podaci
WTC 15-A WTC 25-A WTC 32-A
nazivni toplinski (*), kW 13,7 23,6 30,4
najmanji toplinski (*), kW 3,8 6,7 8,9
normalni stupanj iskoristivosti (**), % 107,0 108,0 106,0
ukupne dimenzije: dubina, mm
335
irina, mm
520
visina, mm
848
promjer napolazni i povratni vod, mm
18
promjer zrakodimovoda, mm
80/125
dimenzije plinskog mm
18
nastalog kondenzata (***), kglh 1,2 2,0 2,0
masa, kg 42 49 46
...
'" c:
(':1<
z-
:o::
N
3:0
c"
'"
c::
3:0
Z-
e..
m
Legenda:
t) - za temperature sustava grijanja 80160 C i pri nazivnom
tj - za temperature sustava grijanja 75160 C i pri nazivnom
t**) - za prirodni plin, pri nazivnom i temperature sustava grijanja 50130 C
t;",
podaci izvedbe
CGB-20 CGB-K-20 CGS-10/160
nazivni toplinski (*), kW 19,0 19,0/22,9 (**) 19,0/22,9 (*j
nazivno toplinsko kW 19,5 19,5/23,5 (**) 19,5/23,5 (**)
ukupne dimenzije: duljina, mm 395
irina, mm 440 566
Visina, mm 855
najvia temperatura polaznog voda, C 90
doputeni radni pretlak za grijanje, bar 3,0
volumen topline, I 1,3
volumen ekspanzijske posude, I 12
doputena temperatura dimnih plinova, C 95
protok dimnih plinova, gis 8,9/10,7 (**)
preostala visina dobave ventilatora, Pa 90
promjer dimovodnog (zrakodimovoda), mm 63/95,5
dimenzije na polazni i povratni vod 20mm (G 3/4 ")
dimenzije plinskog R1/2"
nastalog kondenzata (***), lih oko 2,0
masa praznog kotla, kg 42 45 99
Tablica 6.21
podaci zidnih plinskih kombiniranih kondenzacijskih kotlova ComfortLine
Wolf Heiztechnik GmbH, Mainburg,
(':1<
z-
:o::
N
3:0
c"
'"
c::
3:0
z-
e..
m
_ Legenda:
(*) - za temperature sustava grijanja 80160 C
(*j - samo za grijanje i za grijanje i pripremu PTV-a
t**) - za temperature sustava grijanja 50130 C
6.2.S. Plinski plamenici
Plinski plamenik je dio plinskog izvora topline u kojemu dolazi do
mijeanja plina sa zrakom i potom do njegovog izgaranja pri
nastaje toplina. Plinski se plamenici mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih
a) prema vrsti plamena:
difuzijski (sa svijetlim plamenom)
injektorski (s plavim plamenom)
b) prema dovoda zraka:
atmosferski (s prirodnim dovodom zraka za izgaranje)
(s prisilnim dovodom zraka za izgaranje, odnosno
ventilatora)
c) prema vrsti plina:
za gradski plin
za prirodni plin
za ukapljeni naftni plin
za vie vrsta plinova
za vie vrsta goriva
d) prema tlaku plina:
(za tlak < 100 mbar)
(za tlak> 100 mbar)
e) prema pogona:
poluautomatski
automatski
f) prema broju plamita:

skupni (prstenasti, plosnati, rotiljasti itd).
Atmosferski plamenici zrak za izgaranje dobavljaju prirodnim
putem i prije izgaranja dolazi do njegovog mijeanja s plinom na
osnovi injektorskog djelovanja (il. 6.11). Mijealite je izvedeno kao
Venturijeva cijev u kojoj zbog promjene brzine struje plina nastaje
razlika tlaka 0,1 - 0,2 mbar. Zbog injektorskog djelovanja usisava
se primarni zrak, dok sekundarni zrak iz okolice u plamen dolazi u
plamena pa je mijeanje nekontrolirano. Kako bi se dobio
stabilan plamen, brzina strujanja smjese plina i zraka mora
odgovarati brzini irenja plamena, to se postie
konstrukcijom sapnice i injektora, tj. namjetanjem tlaka sapnice.
Materijali za izradu plamenika su i lijevano eljezo. Razmjerno
su jednostavne konstrukcije, prilagodivi obliku loita, beumni u
radu, nemaju pokretnih dijelova, razmjerno su jeftini i ne zahtijevaju
posebno odravanje, a regulacija se svodi ili na
(on/off) ili na Pri malim se
mogu paliti a pri iskrom visokog napona. Pri manjim
plamen se kontrolira a kod

Izvode se u raznim oblicima koji su obliku i dimenzijama
loita, a im se od 4 do 930 kW.
Plinsku armaturu (rampu) atmosferskih plamenika (il. 6.12):
filtar
regulator tlaka plina
sigurnosna sklopka za plin prema HRN EN 1854
element (npr. elektromagnetski ventil) prema
HRN EN 161
manometarski za i tlak te mano-
metarska slavina za tlakove od 100 mbar
prethodno element
otvor za ulaz sekundarnog zraka
za paljenje (pilot-plamenik, elektroda s iskrom visokog
napona ili posebni za paljenje)
za kontrolu plamena (samostalan ili dio programatora).
plamenici zrak za izgaranje dobavljajU ventila-
tora, tj. prisilno (il. 6.13). Zbog velikih stupnjeva iskoristivosti goriva
i regulacije koriste se kod gotovo svih suvremenih
izvora topline sustava grijanja, u rasponu od 6 kW do vie
stotina MW. Njihova je oprema prema HRN EN 676, a
njezini najvaniji dijelovi su (il. 6.14):
ventilator: u ili postavljen na ulazu ili na kraju
izvora topline
regulator
programator
otvori za vijke ili zatike (za sastavljanje plamenika)
l
:i
, I
II
I
I
zapor
filtar
za nadzor tlaka plina - sklopka
sigurnosni zapori (magnetski ventili)
za prednamjetanje regulator tlaka i
za prednamjetanje)
za paljenje (potpalni plamenik, s iskrom
ili posebni
za nadzor plamena
za reguliranje i namjetanje protoka plina
za reguliranje protoka zraka
za provjeru rada ventilatora za nadzor tlaka zraka
- sklopka)
za mjerenje tlaka plina (samo za plamenike izgaranja
od 350 kW)
motori.
Regulacija plamenika (plinskih i uljno-plinskih) moe biti:
a) jednostupanjska:
paljenje
rad sa 100%-tnim
b) viestupanjska:
paljenje
rad sa smanjenim
rad sa 100%-tnim
c) dvostupanjska klizna:
paljenje
rad sa smanjenim
klizna promjena do 100%.
d) kontinuirana ili
paljenje
kontinuirano rada od smanjenog do 100%-tnog
prema potrebi.
Plinski plamenik i njegova armatura su ako su poznati
vrsta i protok plina, tip, vrsta regulacije i instalacije te dodatni
zahtjevi (ako postoje).
..
plamenika se prema kotla:
Opi = OK,
1JK
pri su:
OpI - plamenika, kW
OK - kotla, kW
1J
K
- stupanj iskoristivosti kotla (= 0,88 - 0,94,
ili plamenici imaju posebno izvedenu plame-
plohu koja da se dio topline nastale
izgaranjem plina na okolni prostor loita predaje (il.
6.15). Danas su vrlo kod kondenzacijskih kotlova. Plin se do
plamenika dovodi prisilno, ventilatora, pa su pla-
menici podvrsta zraka pri tome iznosi
1,1 i 1,3 te se ostvaruje potpuno mijeanje sa zrakom. Nastala se
smjesa plina i zraka ravnomjerno dozira i struji do polukuglaste
plohe od fine mreice od
na kojoj dolazi do izgaranja gotovo bez plamena. Ploha, koja je
postojana na visoke temperature, pri tome se uari i dio
topline odaje Potpuno predmijeanje i visok udio oda-
vanja topline uzrokuju vrlo niske emisije CO i NO
x
'
osim polukuglaste izvedbe plohe, je i ravna,
odnosno izvedba, pri se kao materijal izrade koristi
keramika.
podaci plinskih plamenika prikazani su u tabli-
cama 6.22 i 6.23.
176 ---------------- ZA GRIJANJE ZA CRIJANJE 177
,I
I
I
i
I
il
179
cl.
o
32
o
cl.
Q)
,en
Q)
"E'
al
c:
al
N
-'"
al
:;
al
'-'
"c
.o
2
"C
cl.
al
,'-'
o
5;0.
:=- co
'-' c:
co
c: cl.
Q) en
fl
ZA GRIJANJE -----------------
T
cijev plamenika
(u pravilu od

I
sekundarni
zrak
ZA GRIJANJE
r
-- -- -- --.
r--------::
J
!I
I I r.. -----.. ----J. l.
I I . I
. . I .
! ! i ! 10
I I . L.-D\
5 . I
I .
I M2
Ilustracija 6.12
Oprema atmosferskog plamenika [16J
Ilustracija 6.11
Shema atmosferskog plamenika [16J
injektor
(Venturijeva cijev)
M1
Legenda: 1 - zapor, 2 - filtar, 3 - manometar, M1 - mjerno mjesto
za tlak, 4 - regulator tlaka, 5 - sigurnosna sklopka,
6 - elektromagnetski ventil, M2 - mjerno mjesto tlaka namjetanja,
7 - elektromagnetski ventil pilot-plamenika, 8 - za paljenje, 9 - automatika
za kontrolu loita, 10 - kontrolna sonda plamenika, 11 - plinski plamenik,
12 - otvor za zrak
178
180 ---------------- ZA GRIJANJE
Ilustracija 6.15
Shema plamenika [16J
,I
I
i
.1
J
181
I i i i i i i i i i
o
co
z
cl
Iri'
co
z
o cl o
o
io
-
co
r-:
'<t
lD
N
('\J o o lD '<t
M
co
(.!J
,
oo
co lD M io
,
,
$:
o
- '<t '<t ('\J ,....
co
'<t N M
co
('\J
--
Iri'
,....
,....
=
-
,....
-
--
M
N
Q)
.-
.c o
N
o
-a
o
lD
--
o
Iri' Q)
M ,....
co o o co t-
M
> M
,....
.!::! (.!J
,
,.... '<t co ('\J co ('\J ,
,
$:
o -
co '<t '<t
,.... ,....
t-
M =
('\J io
,.... ,....
Iri'
-
--
M
o
o o
('\J ('\J
--
t- co co o o
o t-
(.!J
M
M t- io '<t ('\J
--
$:
,
-- to M M ,.... ,....
('\J
co
o e
co
,....
o
o o
--
lD
G
,.... M en M o o co
, .- co to M '<t o c'l co
$:
'<t M M ,.... ,.... ,....
lD ('\J
('\J
--
,....
E
E
E E
E
J2 a>
cd'
E
cd'
::s:.
.!::: ai
ai ::s:.
>
'c
S- E E
CI:l :::J
c>
Q)
1;3 -a
E E
c> E
CI:l
CI:l
Q; CI:l
E e
cd' CI:l-
e
'E'
o. CI:l c. e
'13 cd' :::J
e
CI:l CI:l
CI:l e ::s:.
'u; .t:
e en en
-a zs
:::J 'S: ;00 -a c. CI:l CI:l
o :::J
iri
E E
c.
Q)
:s2
:=- CI:l CI:l
;C3' :::J N e e
,(.)
2
1;3
e

'c
Q)
zs zs
.<::
-a E E
O
tt; 'i3
ot: ot:
C. C. C.
ZA GRIJANJE -----------------
T
11
dio
najmanja potrebna oprema
zatipsko ispitivanje
14
8
oprema
10 - za prednamjetanje
11 - za kontrolu rada ventilatora
12 - malog protoka zraka
13 - zatita od pokretnih dijelova
14 - velikog protoka zraka
Ilustracija 6.14
Najmanja potrebna oprema plinskog plamenika
(prema HRN EN 676) [16J
reakcijska ploha
razdjelna (pertorirana) ploha
polukuglasta ploha plamenika -
M1 - mjerni
za tlak
M2 - mjerni
za tlak namjetanja
dovod plina
Legenda:
1 - zapor
2 - tlaka
3 - filtar
4 - regulator tlaka plina
5 - za kontrolu tlaka plina
6 - sigurnosni zaporni ventil
7 - regulacijski
8 - za paljenje
9 - za kontrolu plamena
6.2.6. Plinske kotlovnice

-

,
nf II
,
e) kotlovnica
uprizemlju
f) krovna kotlovnica
uposebnoj prostoriji
II .....
?"1i nf
b)kotlovnica
upodrumu
e) krovna kotlovnica
upotkrovlju
Ilustracija 6.16
za smjetaj kotlovnice u zgradi
n
,
d)kotlovnica
natavanu
a)
kotlovnica
Plinska kotlovnica je zgrada ili posebna prostorija u
zqradi u kojoj se nalazi jedan ili vie izvora topline koji kao osnovno
gorivo koriste plin i ukupni instalirani toplinski iznosi vie
od 50 kW, Najvii doputeni radni tlak plina za opskrbu izvora
topline (troila) u kotlovnicama koje su smjetene u zgradi u kojoj
se zadrava ili boravi vie ljudi iznosi iznosi 100 mbar, a u samo-
kotlovnicama do 4 bar. Projektiranje, i pogon
plinskih kotlovnica je Pravilnikom o normati-
vima za projektiranje, izgradnju, pogon i odravanje plinskih kotlov-
nica iz 1990. godine.
Kotlovnica moe biti izvedena kao zasebna zgrada (tzv. samo-
kotlovnica), manja zgrada prislonjena uz ili se pak moe
smjestiti u prostoriju u zgradi (il. 6.16).
kotlovnica ne mora nuno biti u zatvorenom prostoru ako je njezina
oprema na prikladan od
T I I I I I I I
:2
o
o
'<t
(!J
cc l{)
,-
o
C'J
C'J l{)
c")
2>
o
'<t
(!J
cc
co
..-
io <o l{) o co
, <o o l{) '<t
<o io ..- ..-
- o f-- -
<o
o
o
o
'<t o>
(!J
C'J
cc
Q)
..o
"o
Q)
>
.!:::!
:2
o
o
c")
(!J
cc
io o
,-
t-- t--
t--
'<t '<t
C'J
o
o
co
(!J
cc
o
o>
..- t-- to o
- , o> f----- - C'J C'J -
l{) ..- ..-
cl
<o
O
O
O O
c")
CO <o
io
(!J c") '<t
C'J
CC
c)
.><:
cci"
.><:
E
E
'c
E
E
E
E
Q)
E E E
E
cci"
E ro
c: cci" cci"
ai
Q)-
C.
.- c: c: >
ro
= 'u; .i:: > ro
:::l ro
rn "o 'S;; ;00
o,
ro ro ro
....
E
ro
Q)
c: c: c:
'g
ro
.<3 ro-
a. a. a. o!::: c:
:::l :::l :::l
:s- e
o-
ro c: .><: .><: .><:
:::l
"o ;C3 :::l :::l :::l "o 0-
o
.><:
a.
:::l
a;
:::l
:sz
Q)

ro
;(3' c:
'c..:>
2
c: 'N
c
Q)
zs
..c: "o
E
2:l
o
'i3
o.
a.
182 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 183
I
JI
A

f) krovna kotlovnica s
kanalom zadovod
zraka krozkrov
aluzina
-,
c) kotlovnica
ispod razine okolnog tla
30
e) krovna kotlovnica s
deflektorom naaluzlnl
zadovod zraka
b) kotlovnica ispod
razine okolnog tla
zatitna reetka
- --
o
c')
Ilustracija 6.17
otvora za dovod zraka u kotlovnicu [16]
aluzlna
-. I:'f----=-.:r:
a) kotlovnica u razini
okolnog tla
d) krovna kotlovnica s
paravanom naaluzini
zadovod zraka
T
kotlovnice uvjetovana je dimenzijama i rasporedom ugra-
opreme i instalacija. Pri tome za nesmetano
posluivanje i odravanje opreme treba ostaviti dovoljno
prostora kotlova i zidova, i iznad kotlova, a valja
voditi i o najmanjim potrebnim dimenzijama s obzirom na
instalirani (tablica 6.25).
Udaljenost prednjeg dijela kotla od prednjeg zida, odnosno insta-
lacije na njemu, mora jednostavno servisiranje i odra-
vanje plamenika pri uvijek mora postojati slobodan prolaz od
0,8 m. Kotlovi koji su u paru mogu se postaviti neposredno jedan
uz drugi ako na stranama nemaju armature ili revizijskih otvora. Ako
se pak u kotlovnici nalazi i sva ostala potrebna oprema (razdjelnici,
crpke, spremnici vode, ekspanzijske posude i sl), sve
vrijednosti treba za oko 30%. rjeenje kotlovnica
mora osigurati jednostavno unoenje i iznoenje opreme.
Smjetaj kotlovnice u zgradi ovisi o njezinoj visini (tablica 6.24).
Kotlovnica koja kao gorivo koristi prirodni plin se moe smjestiti u
podrumske prostorije ako je podrum ukopan najvie do 2/3 visine
s time da je gornja (iedan vanjski zid) u slobodnom prostoru.
U zgradama u kojima se stalno ili povremeno okuplja broj ljudi
(npr. kazalita, kina, dvorane za razne priredbe, bolnice, domovi itd),
za kotlovnice se odabiru prostorije koje nisu ispod razine okolnog
tla, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru. Isto tako,
kotlovnica mora imati barem jedan vanjski zid. Njihov smjetaj u
zgradi odabire se u suradnji s arhitektom tako da su zadovoljeni
i sigurnosni zahtjevi smjetaj dimnjaka,
propisni ulaz i nuni izlaz, ispravne izvedbe unutarnje
plinske instalacije, izolacija), a ako se na jednu kotlovnicu
vie zgrada, treba odabrati sredinji poloaj u odnosu
na sve zgrade.
Izvedba kotlovnice mora biti takva da se irenje i preno-
enje poara. Zidovi i krov kotlovnice, a i pod ako je ispod njega
prostorija, moraju biti vatrootporni najmanje 30 min ako postoji opa-
snost od preskoka ili prolaza poara. Izvori topline pri tome se po-
stavljaju na masivno betonsko postolje uzdignuto od poda 5 - 10 cm.
Iz prostorije mora postojati najmanjejedan siguran izlaz (naotvoreno
ili u prostoriju na istoj razini iz koje postoji izlaz na otvoreno). Ako
Tablica 6.24
Smjetaj kotlovnice ovisno o visini zgrade [16]
visina zgrade, m smjetaj
<22 proizvoljan
22 - 40 nakrovu
uprislonjenoj zgradi
> 40 uzasebnoj, zgradi
184 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 18S
Tablica 6.25 Osnovne dimenzije plinskih kotlovnica [16J
dimenzije ukupni najmanje potrebne
kW vrjednosti
ukupna visina, m 50 - 100 2,0
(za plamenike)
50 -100 2,2
(za atmosferske plamenike)
100 - 200 2,8
200 - 600 3,2
600 -1000 3,6
1000 - 4000 4,0
4000 - 8000 4,5
8000 -10 000 5,0
> 10 000 ovisno oopremi
udaljenost kotlova od zida, m
0,7
udallenost kotlova plamenikom odstranjeg zida,
0,5
m
udaljenost kotlova s atmosferskim plamenikom od stranjeg
1,0
zida, m
razmak kotlova, m
0,5
visina prostora iznad kotlova, m
150 1,5
300 1,9
500 2,1
900 2,2
2000 2,4
5000 2,8
10 000 3,0
povrina, m
2 75 14
100 15
200 24
300 30
500 43
600 49
700 50
1200 62
1400 70
5000 130
6000 190
7000 215
10000 340
je povrina kotlovnice od 40 m
2
ili ako je od 350 kW,
mora postojati jo jedan izlaz, za to moe posluiti i prozor naj-
manjih dimenzija 60 x 90 cm s otvaranjem prema van. Vrata kotlov-
nice moraju se otvarati prema van s u
otvorenom poloaju i zatvarati automatski. Vrata i prozori moraju
biti otporni na poar najmanje kao i zidovi na kojima se nalaze.
kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji
se ne mogu zatvoriti.
Rasvjeta treba biti prirodna i umjetna te izvedena tako da su prednje
strane kotlova dobro osvijetljene. Na vanjskom zidu kotlovnice treba
biti barem jedan prozor slobodna povrina ne smije biti manja
od 1/8 povrine poda, a mora se otvarati najmanje s 30% povrine,
dok staklena ploha unutar jednog okvira ne smije biti od
1,5 m", Umjetna rasvjeta treba imati najmanje 120 lux, pri se
rasvjetna tijela izvode u protueksplozijskoj (S) i izvedbi nepropusnoj
za vodu (vrsta zatite lP 44). Zidovi kotlovnice se premazuju zati-
tnom bojom ili se oblau a podna se obloga
izvodi od materijala koji se lako odrava.
U kotlovnicu se obvezno postavlja umivaonik (praonik) sa slavinom
i za cijev za pranje poda, dok se za odvod vode u
kanalizaciju izvodi otvor s reetkom i sifonom.
Prikladnim smjetajem kotlovnice i dodatnom ugradnjom
izolacije (ako je potrebno) mora se nastajanje i prijenos
buke i vibracija iznad doputenih granica.
Razvod sustava grijanja treba postaviti i opremiti tako da ne moe
uzrokovati poar na okolnom materijalu. Sustav grijanja svojom
izvedbom ne smije utjecati na irenje poara i dima nastalog od
poara u prostoriji u kojoj je uskladiten zapaljivi materijal ili u kojoj
se njime rukuje.
Prolazi cijevi kroz podove i zidove (razvod sustava grijanja, plinske,
vodovodne, kanalizacijske i telekomunikacijske instala-
cije itd) moraju biti nepropusni za plin. Prolazi cijevi kotlov-
nica i prostora i kotlovnica i prostora za
dovod plina mogu se izvesti samo ako su i prostori
za dovod plina ventilirani. Ventilacijski otvori postavljaju se tako da
ne postoji opasnost od preskoka ili prolaza poara.
U kotlovnici se ne smiju nalaziti tvari koji opasnost od
poara ili eksplozije kao to su posude u kojima je ukapljeni plin
pod tlakom od atmosferskog i razni zapaljive tvari (npr. drvo,
papir, boja,
186 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 187
Oprema za gaenje poara u kotlovnici sastoji se od hidrantske
mree i mobilne opreme koju
za kotlovnicu povrine poda do 50 m
2
: dva aparata S-6 i jedan
aparat CO
2-5
za kotlovnice povrine poda od 50 do 400 m
2
: dva aparata S-9,
jedan aparat S-6 i jedan aparat CO
2-5
za kotlovnice povrine poda od 400 m": odabir na temelju

Aparati se postavljaju na i lako mjesto uz zid
i odmah pokraj vrata, s najvie 1,5 m iznad tla. uda-
ljenost aparata ne smije biti od 20 m. Ako se, osim plinovitog,
koristi i gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk s
pijeskom. Uz to, ako se radi o zgradi u kojoj nema izvedene hi-
drantske mree, mobilna se protupoarna oprema
Ventilacija kotovnice mora osigurati potrebnu zraka za
izgaranje i odravanje standardnih radnih uvjeta te slui kao sekun-
darna zatita od poara i eksplozije. Prije svega mora biti prirodna,
to posebno vrijedi za kotlovnice s atmosferskim plamenicima. Ipak,
ako to nije treba osigurati uvjete za prisilnu
ventilaciju.
Otvor za dovod zraka treba biti na okomitom zidu s donjim rubom
koji je najmanje 30 cm iznad razine tla ili 30 cm iznad poda ventila-
cijskog okna s tim da je povrina cijelog otvora unutar 1/3 ukupne
unutarnje visine kotlovnice (il. 6.17). Zidovi ventilacijskog okna
trebaju biti izdignuti iznad okolnog tla najmanje 30 cm, a
ono mora imati odvoda vode.
Najmanja efektivna povrina otvora za ventilaciju i dovod zraka za
izgaranje iznosi:
za kotlovnice ukupnog do 1200 kW:
Aotv,d = 5, 8Q
Uk
za kotlovnice ukupnog od 1200 kW:
Aotv,d = 200.;0::: ,
pri su:
Aotv,d - najmanja efektivna povrina otvora za dovod zraka, crn"
Q
Uk
- ukupni kotlovnice, kW.
TIsto tako, povrinu otvora za dovod zraka je odrediti i prema
volumnom protoku jednadbe:
A _ VOTZ +Vzr
otv,d - 0,36w
D
'
pri su:
V
OTZ
- protok zraka kojim se odvodi toplina izmijenjena
s ploha kotla, mvh
V
zr
- zraka za izgaranje, m
3/h
wD - brzina strujanja zraka u otvoru za dovod zraka, m/s.
Ako zrak ulazi preko ventilacijskog dovodnog kanala, njegov izlaz
treba imati skoenje od 45 o. Omjer manje i stranice pravo-
kutnih otvora iznosi najvie 1 : 1,5, a ako zbog konstruk-
cijskih iznosi do 1 : 5, slobodni se presjek za najmanje
10%, a ako iznosi do 1 : 10, najmanje za 25%. Ako se za dovod
zraka koristi okno, povrina njegovog presjeka treba biti
50% od povrine presjeka otvora, a odnos
stranica pravokutnog presjeka ne smije biti od 1 : 1,5. Uz to,
u bilo kojemu stranica ne smije biti manja od 10 cm.
Otvor za odvod zraka se radi postavlja ispod stropa
kotlovnice ili se, ako je vodi u ventilacijskom kanalu posta-
vljenom uz dimnjak s izlazom iznad krova (il. 6.18). Najmanja visina
na koju se postavlja iznosi 2/3 ukupne unutarnje visine kotlovnice,
od poda do njegovog donjeg ruba.
Najmanja efektivna povrina otvora za odvod zraka iznosi:
1
Aotv,o = 3" Aotv,d'
pri je:
A t - najmanja efektivna povrina otvora za odvod zraka, crn"
o v,a
Ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana, a ne iz kotlovnice,
otvori za dovod i odvod zraka su jednaki i njihove povrine iznose:
za kotlovnice ukupnog do 1200 kW:
Aotv,o = Aotv,d = 2QUk
za kotlovnice ukupnog od 1200 kW:
Aotv,o = Aotv,d = 67.;0::: .
A == Vzr,Od
otv,o
pri su:
H - visinska razlika otvora za odvod i dovod zraka, m
Vzr,Od = 3600q3 - zraka potrebna za topline
Pzrcp,zrl'l{}O-d izmijenjene i konvekcijom, m
3/h
c) kao funkcija protoka zraka zraka koja odvodi toplinu
izmijenjenu i konvekcijom):
dimnjak
ventilacijski
otvor
b) odvod zraka kroz posebni e)odvod zraka krozkanal
otvornakrovu usporedan s dimnjakom
ventilacijski
aluzina kanal
"
a) odvod zrakaispod
stropa prostorije
al uzi na
-----
d) odvod zraka krozkanal
dimnjaku prema DVGW G672
q3 - toplinski gubici kotla zbog i konvekcije (= 0,5 - 5%
kod suvremenih, = 5 - 10% kod starih kotlova)
P
zr
- zraka (= 1,157 kq/m" pri 25 C i 990 mbar)
C - toplinski kapacitet zraka (= 1,01 kJ/(kg K))
p,zr
I'l{}O_d - razlika temperatura zraka na otvoru za dovod i odvod
zraka (= 25 C za zimske uvjete, = 5 C za nepovoljne
uvjete, npr. ljeti kada kotlovnica radi zbog pripreme PTV-a
ili za tehnoloke potrebe).
Ilustracija 6.18
otvora za
odvod zraka iz
kotlovnice
Povrina otvora za odvod zraka moe se odrediti na jo nekoliko

a) kao dio povrine dimnjaka:
za atmosferske plamenike: 25% povrine dimnjaka
za plamenike: 50% povrine dimnjaka
b) kao funkcija ukupnog kotlovnice:
Aotv o = 4,3
, -vH
Bez obzira na to kako su povrine otvora, prirodnom
ventilacijom treba:
zraka potrebnu za potpuno izgaranje nesmetano dovoditi
u kotlovnicu, pri ulazna brzina ne treba prelaziti 1 m/s
odvoditi dio topline koju odaju kotlovi
kotlovnicu stalno kako bi se skupljanje plina
koji moe propustiti i kada kotlovi nisu u pogonu.
Efektivne povrine otvora za dovod, odnosno za odvod zraka pri
tome ne smiju biti manje od 500 crn", odnosno 250 crn", bez obzira
na vrijednosti.
Kada kotlovnica radi s brzina na
otvoru za dovod zraka ne smije biti od 3 m/s ako se zrak za
izgaranje uzima iz prostorije, a ako kotlovi ne rade ili ako se zrak za
izgaranje uzima izravno izvana, brzina ne smije biti od 1 m/s.
Efektivne povrine oba otvora treba osigurati u svim okolnostima.
Fiksni dio efektivne povrine otvora za dovod zraka mora biti naj-
manje jednak efektivnoj povrini otvora za odvod zraka, a oni se
izvode tako da ne postoji njihova zatvaranja.
190 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 191
Osim to trebaju biti na to visini, otvori za odvod zraka se
postavljaju izravno na suprotni vanjski zid u odnosu na otvore za
dovod zraka ili se na okomiti odvodni kanal. Iznimno se
kod kotlovnica s atmosferskim plamenicima do 1000 kW
mogu postaviti na isti zid s otvorima za dovod zraka. U tom
efektivne povrine oba otvora moraju biti jednake.
Odnos stranica kanala za odvod zraka pravokutnog presjeka ne
smije biti od 2 : 1, a kanala smjetenog neposredno uz dimnjak
2,5 : 1, pri stranica ne smije biti manja od 10 cm. Na
otvor okomitog kanala za odvod zraka ne postavljaju se reetke ni
mreice. Na ventilacijske otvore koji se ne mogu zatvoriti stavljaju
se protukine reetke, a njihove dimenzije ne mogu biti manje od
10 mm. Ako postoji potreba za ugradnju ventilatora (ekshaustora),
volumni protok zraka smije biti najvie 1,3 puta od
zraka potrebnog za normalni rad loita. Uz to, kada je o
ventilaciji, kod krovnih kotlovnica u obzir treba uzeti i vjetar.
Ulazna brzina zraka kroz otvor za dovod zraka se jednad-
bom:
Vo+V
zr
W
U
) = ,
0,36A
otv
,d
pri su:
w
ul
- ulazna brzina strujanja zraka (kroz otvor za dovod zraka)
("" 1 m/s)
Vo - zraka u otvoru za dovod zraka, m
3/h
V
zr
= A.Vzr,min - zraka potrebna za izgaranje, m
3/h
A. - faktor zraka
Vzr,min - najmanja potrebna zraka za izgaranje, m
3/h.
Broj potrebnih izmjena zraka se jednadbom:
. 3600A
otv
dWizl
1- '
- O,8V
k
'
pri su:
i - broj potrebnih izmjena zraka po satu, h-l
H
I1fJ
g -
i.;
1+(A
otv
,o ) 2
Aotv,d
g - ubrzanje sile tee (= 9,81 m/s')
I1fJ- temperaturna razlika za nepovoljnije (ljetne) uvjete (= 5 "C)
Totv,d - temperatura na otvoru za dovod zraka (= 298 K)
V
k
- volumen kotlovnice, m",
Prisilna ventilacija kotlovnice izvodi se ugradnjom odsisnog ventila-
tora, a zrak se dovodi prirodnim putem (bez ventilatora). Kod pro-
jektiranja takve ventilacije treba imati na umu da hladnog
i vlanog zraka u kotlovnicu oteava normalno paljenje, tj. dolazi
do zakanjelog paljenja. U prisilne ventilacije podtlak u
kotlovnici ne smije biti od 0,2 mbar.
Odsisni ventilator dimenzionira se u odnosu na kotlovnice tako
da se odsisanog zraka moe odrediti orijentacijskom jed-
nadbom:
ako se zrak za izgaranje uzima iz kotlovnice:
V
OdS
= 70 - 90% Q
Uk
ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana:
V
ods
= QUk'
pri je:
V
ods
- odsisanog zraka, rnvh,
Sva oprema za prisilnu ventilaciju koja je smjetena u
kotlovnicu ili s njom povezana odsisnim ventilacijskim kanalom,
mora imati protueksplozijsku zatitu. Prisilna ventila-
cija kontrolira se nadziranjem potrebnog protoka ili potrebnog tlaka
u ventilacijskim kanalima. Nuna rasvjeta, ako je uvjetovana izved-
bom prisilne ventilacije, mora biti izvedena u protu-
eksplozijskoj zatiti.
------------------------------......__
U kotlovnicama koje koriste UNP kao gorivo uz pod treba izvesti
ravnomjerno otvore na dva suprotna zida kroz koje
proputeni plin moe nesmetano u okolicu. Zbog toga prosto-
rija mora biti barem 10 cm izdignuta iznad okolnog tla, a u podu ne
smije biti udubljenja ni kanala, dok se presjek ventilacijskih otvora
prema prostorije (tablica 6.26).
Kotlovnice koje koriste UNP moraju imati sustav za detekciju pli-
nova, to vrijedi i za kotlovnice s podom ispod razine okolnog tla
(ukopane kotlovnice) ili u zgradama u kojima se stalno ili povremeno
okuplja broj ljudi (npr. kazalita, kina, dvorane, bolnice, domovi
i sl).
Tablica 6.26
Dimenzije ventilacijskih otvora za kotlovnice koje kao gorivo koriste UNP
povrina poda, m
2
slobodan presjek, cm
2
< 40 800
40- 80 1000
80- 120 1500
120- 200 2000
> 200 1/1000 dio povrine
6.2.7. Plinske
Plinske ili grijalice su izvori topline sustava grijanja kojima se
zrak, a time i osobe u prostoriji izravno zagrijavaju, bez prijenosnika
topline, tj. koji ujedno slue kao ogrjevna tijela. Radi se o indivi-
dualnim sustavima grijanja kojima se moe zagrijavati samo jedna
prostorija pri su osnovni izmjene topline konvekcija i
Pri tome se moe koristiti jedna ili vie to se odre-
na osnovi potrebnog toplinskog na, dok nazivni plinskih
iznosi 2,9 - 12 kW.
S obzirom na izvedbu odvoda dimnih plinova, plinske mogu
biti s na dimnjak (dimovodnu cijev) i s tzv. fasadnim
(il. 6.19).
a) s nadimnjak
dimnjak
dimni
plinovi

strujanja
Ilustracija 6.19
Dvije osnovne izvedbe plinskih
ii
i
i
I'
I:
I'
1\
[,
194 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 195
--------------------------------....... i'
al zgradesa toplinskomizolacijom
Tablica 6.27 Bodovi za uvjeta grijanja u prostoriji [16J
o 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Ilustracija 6.20 Dijagram sposobnosti zagrijavanja plinskim [16J
utjecajni u prostoriji bodovi
smjetaj u zgradi 1
.smjetaj upotkrovlju 2
dVije plohe prema negrijanom prostoru 1
tri plohe prema negrijanom prostoru 2
ili vie ploha prema negrijanom prostoru 3
zidovi, strop ili pod prema slobodnom prostoru ili negrijanom tavanu 3
smjetaj pored ili iznad otvorenih prolaza 1
prostorija s vanjskim zidom (za svaki Zid) 2
prozor od 1/5povrine vanjskog zida 2
poloaj uodnosu nastrane svijeta (SZ - S- SI - I) 1
nadmorska visina od600 mili smjetaj uposebno hladnim mjestima 1
izloenost utjecaju vjetra 2
potreba zatemperaturama od 20Ci pri velikoj 1
promet ljudi (uredi, trgovine i sl) 2
bl zgrades loomtoplinskomizolacijom
li
li
II
i
I
i
I
I
6 7 8 9 10
5 4 3 2
I I
y
1/ Yi
Y\l6N0
1i'n
o /

'6 \lO":+:

V
J/
.r:'

V

V n6\10NOI\n
..... v
:;:..-
V :::-
,...... .-;..-.-'-
/ // -o:; .::: .-
.-
/' V !::/
V
/ .-<.
s-:
::::-'
f-i-
?
:;;..
Ji' .1
0/
1/
YI

c--
\\Ill.IIW \I./C NO ino
":
/
V
c-:
t-r-
'""
/- //
..

v' !:) ?/
/ # V
'<s
il / /' ,&P ..... :
V
y

V
I--
!?
t:='-
o
e:
Q.)
E
:::J
o
Z.
200
e:
180
:::J 160
'" '" 140

' e::
120

'E' :s100
80
o.
60
<::
-g 40
g 20
'"
200
180
160
140
'" - 120
100
80
"li) o.
g 60
.cl
vl 40
o
5} 20
Pri procjeni potrebne topline kod grijanja sposobnost zagri-
javanja se izraava volumenom prostorije koji se moe zagrijati u
m". Pri takvom se u obzir uzimaju poloaj prostorije,
gradnje, namjena postorije, zgrade) i
klimatski uvjeti te vrsta pogona na osnovi se prostoriji dodje-
ljuje broj bodova kojim se opisuju uvjeti grijanja u prostoriji.
Iz toga se potom tablica i dijagrama za zadani volumen
prostorije potreban toplinski (tablice 6.27 i 6.28, il.
6.20).
Prema dovoda zraka za izgaranje i odvoda dimnih plinova,
plinske se ubrajaju u troila vrste B (s atmosferskim plarne-
nikom, zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije) ili vrste C
1
(sa zatvo-
renom komorom izgaranja, zrak uzimaju izvana). Plinske vrste
C s fasadnim dimovodnim smiju imati nazivni toplinski
najvie do 7 kW, a se koriste kada nije odvod
dimnih plinova iznad krova ili bi takav odvod uzrokovao nerazmjerno
visoke trokove.
Kod spajanja na sustav za odvod dimnih plinova treba voditi
o sigurnosnim zahtjevima pa za dimovodni
treba postavljati to blie dimnjaku, a one s fasadnim
uz vanjski zid prostorije, to je s obzirom na raspodjelu
topline u prostoriji vrlo povoljno. U prostorijama je povrina
od 8 m
2
treba koristiti s automatskim za regulaciju
temperature.
svojstvu brzog odavanja topline i dobre prilagodivosti
uvjetima u postoriji, plinske se koriste za povremeno
grijanje. Za grijanje garaa smiju se koristiti samo s fasadnim
(vrsta C) i koje je kao za
garae'. Takve trebaju imati osiguranje od ote-
zbog udaraca i gornju plohu nagnutu pod 45 kako bi se
odlaganje zapaljivih predmeta.
Kod postavljanja u prostoriju vrijede isti sigurnosni zahtjevi kao
i za kotlove, odnosno mora se smanjenje kisika u
prostoriji i nastajanje CO. se ne smiju postavljati u udubljenja
(nie) u zidu ni uz zidove nedovoljne debljine ni uz zidove od zapa-
ljivih materijala. Uz to, jedna dimovodna cijev (dimnjak) smije biti
spojena samo na jednu Ako se za spajanje s plinskom insta-
lacijom koriste savitljive gumene cijevi, mora se
dodir cijevi s ugrijanim dijelovima
196 -------------:----- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 197
I!
JJ
I
i
!
!
Q
90d
mp,god =H'
d
grijanje prostorija plinskim moe biti:
trajno: sve prostorije se istodobno trajno zagrijavaju, a u
smanjenih potreba za toplinom (npr. ili ako se dulje ne boravi
u prostoriji) temperatura u njima ne pada ispod 15 C
(npr. za stanove).
ima redovit prekid pogona grijanja od najmanje 8 h,
a radi svaki dan dulje vrijeme (npr. 6 - 12 h) uz kratko
zagrijavanje, do 1 h (npr. za kole, urede i sl, pri potrebni
treba procijeniti na 25% vrijednost nego za trajno
grijanje
povremeno: se rijetko ili u nepravilnim vremenskim
razmacima, a u prostorijama se ne postie se trajna unutarnja
temperatura (npr. za crkve, sportske dvorane, izlobene prostore
i sl). Utakvim se toplinskih gubitaka provodi
prema normama.
Godinja potronja plina za grijanje tada iznosi:
Godinja potronja topline pri tome se jednadbama:
za stambene prostorije:
Q
90d
= f
2
f
3
f
4
) ,
za nestambene prostorije:
Q
90d
= v
pr
q god( f
3
. f
4),
pri su:
Q
90d
- godinja potronja topline, kW h
V
pr
- volumen prostorije, m
3
qgod - godinja potronja topline (= 90 kW h/m" za
trosobni stan u zgradi s vie stanova
gradnje) (tablica 6.29)
f
1,
f
2,
f
3,
f
4
- korekcijski faktori broja prostorija, vrste zgrade,
grijanje i toplinske izolacije (tablica 6.30).
pri su:
m d - potronja plina, m
3
p,go
H
d
- donja ogrjevna vijednost plina, kW h/m",
r
I
co
cr:>
N
t-
cr:>
<n
o
N
<n
tD
N
<n
o
N
co
;::::
o
""'
....
N
co
t-
o
N
o
t-
t-
co
N
co
<n
cr:>
cr:>
""'
N
""'
O
Q) g .S
c:.=- o:
CtI O >
E
> O
o cl.
cl. Q)
e
co co
-e- co
t-
o
o
N
N
co
o
N
6' o
o co
N
....
co
fJ[pOlSOJd ,ill
'B[uBABfuDBZ
lSOUqosods
o co
co
<n
CO
o
CO
o
cr>

en o
en
> O
cl.
en
Q)
"o
en
N
<n
:(3 r---:
Q) 1---1--1----1---+-"='-1---1-----1
cl.

E .s 1-+-+--+-+--+--+---1
ol5..I.O(O

en <DID (J)
E .!:
c..
E
c. 1---1--1----1--+--+---1-----1
.s c) -e-
e .en
.2
o
N
N
<n
e
O

ct! O >
E
> o
o cl.
cl. Q)
e
<n
N
af!JOjsoJd ,ill
'B!UBAB[pDBZ
jsouqosods

1
6' N
cr:> co
e
o
CO
<n
LO
0
1
0
",tD

en
> o
cl.
1--+--1----+--+--+---+---1
CD'
1:::.
:0
ID
Q
:
Q

<tl

<tl
tl) N
C'ltl
<og
t1l-Cl

-cl O
&- '----'---- ..... L----'L-. ---'
198 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 199
podaci plinskih prikazani su u tablicama 6.31 i 6.32.
Tablica 6.32
podaci plinskih Gala Classic s fasadnim i na dimnjak
Lampart Budafoki Zomanc Kft., Budimpeta,
podaci izvedbe
F18 F26 F40
nazivni toplinski kW 1,8 2,6 4
nazivno toplinsko kW 2,1 3 4,8
155
irina, mm 395 558 702
visina, mm 610
dimenzije dimovodnog
duljina, mm 500 (850 nazahtjev)
promjer, mm 90 90 120
masa, kg 17,5 23 27
201
Tablica 6.31
podaci plinskih s fasadnim
IKOM d.d, Zagreb)
izvedbe
podaci
Classic 30 Classic 30 Classic 50 Classic 50
(fasadni (fasadni
nadimnjak) nadimnjak)
3,5 6
stupanj djelovanja, % 86 85 86 85
ukupne dimenzije: duljina, mm 490 (420) 330 (260) 490 (420) 330 (260)
irina, mm 750
visina, mm
690
dimenzije
dimovodnog duljina, mm - 280 - 500 - 280 - 500

promjer, mm
76 - 76 -
masa, kg
28 28 40 40
ZA GRIJANJE -----------------
T
I
vrsta zgrade ili prostorije QgOd' kW h/m
2
crkve 5 -10
dvorane 10-15
sportske dvorane 15- 20
kole 30- 60
radionice 40- 50
trgovine 50-70
uredi 60- 80
200 ---------------- ZA GRIJANJE
Tablica 6.30
Korekcijski faktori za godinje potronje topline
pri grijanju plinskim [16]
faktor broja prostorija
broj prostorija f
1
1 1,15
2 1,07
3 1,00
4 ili vie 0,94
faktor vrste zgrade
vrsta zgrade f
2
stambena zgrada 1,00
obiteljska 1,25
zgrada ili naosamljenom mjestu 1,50
faktor grijanja
grijanja f
3
trajno 1,30
1,00
povremeno 0,70
faktor toplinske izolacije
toplinska izolacija f
4
0,75
loa 1,00
Tablica 6.29
godinja potronja topline u nestambenim zgradama
i prostorijama [16]
6.2.8. Plinski zraka
Plinski zraka ili kaloriferi su izvori topline sustava grijanja
koji poput grijalica ujedno slue kao ogrjevna tijela pri
se toplina s okolicom uglavnom izmijenjuje konvekcijom, ali koji su
u pravilu namijenjeni za zagrijavanje velikih prostorija (npr.
hala, sportskih dvorana, skladita i sl).
Po svojoj su izvedbi gotovo jednaki plinskim grijalicama za prostorije
te za njih vrijede propisi za plinske instalacije, a jedina je
razlika to to su u pravilu za postavljanje visoko
na zid, odnosno za vjeanje o strop. U oba na
treba rijeiti odvod dimnih plinova.
podaci plinskih zraka prikazani su u tablici 6.33.
6.2.9. Plinske infracrvene grijalice
Plinske infracrvene grijalice su izvori topline sustava grijanja koji
su uglavnom namijenjeni za zagrijavanje jednog dijela prostorije ili
otvorenih prostora (npr. radnog mjesta, terasa i sl) i koji ujedno slue
kao ogrjevna tijela pri se toplina izmijenjuje Takav
se prijenosa topline odvija putem elektromagnetskih valova
u spektrainom IC S obzirom na to to za zagrija-
vanje nekog dijela prostorije ili prostora ne treba
zagrijavati i okolni zrak, takvo je rjeenje vrlo prikladno za grijanje
velikih zatvorenih prostora (industrijske hale, sportske dvorane,
trnice, crkve itd), radnih mjesta ili robe u skladitima,
poluzatvorenih i natkrivenih prostora (tribine, terase i sl) itd.
Izvor IC je ugrijano tijelo s kojeg toplina na hladniju
okolicu, pri ue IC valne duljine
0,75 - 1Oum, Pri visokim se temperaturama, uz toplinske pojavljuju
i svjetlosne zrake, tj. EMV su valne duljine manje od 0,75 um,
Zbog toga se toplinsko moe podijeliti na tamno, kod kojeg
ne dolazi do pojave svjetlosnih valova i svijetlo, kod kojega se
pojavljuju svjetlosni valovi.
S obzirom na to, IC grijalice se dijele na:
ili IC grijalice svijetlog (il. 6.21)
ili IC grijalice tamnog (il. 6.22).
T
I
>
oo tn o o tn o
tn
N
M-
N CD
o
c:5
r--
o M- oo
o N N
r--
--
o
co
co r-- oo co M
co
= M
::t '--
I--
>
r-- M tn o o
M
N o
c:5 r--:- CD
o N r--
'<:t
o
o r-- M o en
tn
tn tn oo '<:t
co
I-- I--
>
r-- oo N o M
M
N o o
-- c:5 ..,f" CD
o
c:5 r-- r--
oo
o o tn co
M
M M oo M M r-- co
N-
'--
>
tn oo tn o =
N o o
ui
00-
CD
tn N
M '<:t
N en
tn M M
--
tn
N
N N oo N
co co -r-r-
'-- -
>
M co oo o
N o o tn
CD c:5 CD
o N
M '<:t
tn
o r-- M N tn
N
N oo
co co
oo tn o o tn o
o
tn_
oo
o
M N CD
o
c:5
r-- M
cl) co N N
r--
--
o
..o
co r-- oo co M
co
=

""o
o o
M
cl) o
::t
'--
>
r-- M tn o o
oo
M
.!::! o
o
o- r---
CD
o N r--
'<:t
o
tn r-- M o en
tn tn oo '<:t
co
- '--
o
tn N N o co
o o
N- 00-
CD
tn
M oo o
o
'<:t r-- oo
'<:t '<:t oo M M oo r--
'--
'<:t N co o co
M
o o
--
tn
r--:- N CD
o
N oo r--
o
M '<:t tn oo
M '<:t oo M M oo co
N
'--
r-- oo N o M o
=
o
c:5 ..,f" CD
o
c:5
o
N oo
M o
r-- r--
--
co
M M oo M M r-- co
f--
tn oo tn o
o o
tn
ui CD CD
tn N
M '<:t
en
N M M tn
N N oo N
co co
f--I---
o
M co oo o
o o tn
CD
0- 00-
o N
M '<:t
tn
N r-- M N tn
N oo
co co
si: E
--
E
"" E
cci"
Cl)-
,<5 u
.y
m .C'
m o 't.:> .y
cl) >
:::s
't.:>
't.:> cci"
32 :::s
"#.
.y
'C = cl)
E
.y
cl)
"E
cl..
c::
+-' N
E
E E
'C
cl..
t5
cl cl..
;(3 o .!::!
E E o
cl
:::s
o
o
N :::s cci"
cci"
<::
o E
:sz
.y >
1ti
<:: cci"
""o .y
'0 en t5
.
<:: o
en ai
en
....
'(jj >
m
.!::
.!::
cl)
o :
.C'
""o
ci.
m cl.. ""o ;Ci5
.s;:
E
""o
o ci.
.y
E
cl..
cl..
.8
.8 .i!? cl) '5 cl)
:sz
N +-' .... i="
cl
F
'i::
o ot=" cl) N :::s
't.:> <:: .y m
<:: <::
"i:: > >
m o
.y
cl) 'E cl)
m cci"
'N 'N
cl..
b
<::
s: :::s N E
e
E '(jj
cl) m m
t)
....
'5 '5 E +-' <:: <:: cl.. cl..
.s;:
--------------------------11'
l':
i
I
!
Pri odabiru IC grijalica uzima se u obzir vrsta i namjena prostorije
te koje treba grijati i s kojom ili intenzi-
tetom Odabir svijetlog i tamnog je prije
visinom na koju se postavljaju grijalice pa se za visoke
prostore (> 10 m) grijalice a vza prostore
1Om) grijalice tamnog Intenzitet zraeenja pn tome se
jednadbom:

poda, W/m
2
prostori
Tablica 6.34
Orijentacijske vrijednosti poda
prostorije kod primjene plinskih IC grijalica [16J
Za postavljanje IC grijalica vrijede propisi za plinske instalacije (npr.
HSUP P-600) i norme: HRN EN 416, HRN EN 419, HRN EN 777,
HRN EN 1259, EN 1340 i dr. Neke osnovne smjernice za njihovo
postavljanje su
grijalice ne treba postavljati na visine manje od 4 m
u prostorijama visine oko 4 m grijalice se postavljaju u kutove tako
da koso, a udaljenost grijalica i glave ne
smije biti manja od 2 m
u prostorijama viim od 4 m grijalice se postavljaju oko 1 m ispod
stropa tako da okomito prema tlu pa najmanja visina pro-
storije treba biti 5 m
volumen prostorije treba iznositi najmanje 10 m
3/kW
nazivnog
svih grijalica postavljenih u njoj
grijalice mogu uzimati zrak za izgaranje iz prostorije u kojoj se
nalaze i tada se mora osigurati trajna prirodna ventilacija
grijalice se ne smiju postavljati u prostorije u kojima moe nastati
eksplozivna smjesa ili u garae, u stambene ili uredske prostorije
zapaljivi materijali se djelovanjem grijalice na udaljenosti od 200
mm ne smiju zagrijati vie od 80 "C
grijalice se ispod stropa razmjetaju tako da povrina poda bude
jednoliko ako se grije cijela prostorija ili na pojedina
mjesta, ako se eli grijanje samo nekih
za nie prostorije se vie grijalica manjeg a za
visoke (oko 8 m) manje grijalica
ukupni grijalica ovisi o zbroju svih, visini prostorije i
povrine poda prostorije (tablica 6.34).
Ilustracija 6.21
plinska IC
grijalica [16J
plamenika-----''I<!,

automatike
plinski
ovies
ulaz plina
injektor zrak
,//sapnica
mijealite
\
Ilustracija 6.22

IC plinska grijalica [16J
polirani reflektor
- - /- - - - - - -
reetka keramika
/---- reflektor
razdjelna
komora
250- 520
120-160
200- 250
zatvorene nie prostorije
----------1----------1
zatvorene visoke prostorije
hale, sportske dvorane i sl)
-------'-------1----------1
otvoreni visoki prostori (tribine, terase i sl)
I = {Jos -{Jzr ,
zr 0,0716
pri su:
I - intenzitet W/m
2
zr
{J - osjetilna temperatura, "C
os
{J - temperatura zraka u prostoriji, "C.
zr
204 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 205
IC grijalice se proizvode za nazivno toplinsko optere-
3,5 - 40 kW, pri se za priblino grijanja
uzima da grijalica nazivnog 3,5 kW moe zagrijati:
10 - 15 m
2
povrine poda pri povoljnom poloaju (niatemperatura
prostorije, slabo strujanje zraka, manji toplinski gubici)
8 - 10 m
2
povrine poda pri nepovoljnom poloaju (via tempe-
ratura prostorije, strujanje zraka, toplinski gubici).
ventilacije prostorija koje se griju plinskim IC grijalicama ovisi
o izgledu prostorije, odnosno prostora koji mogu biti zatvoreni,
poluotvoreni ili natkriveni. Bez obzira na to postavljaju li se grijalice
s odvodom produkata izgaranja izvan prostorije ili oni ostaju u njoj,
u oba se ventilacijom mora osigurati dovoljna zraka.
Potrebna zraka za izgaranje plina u IC grijalicama u pro-
storima koji su opremljeni sustavom ventilacije (npr.
hale) moe se odrediti jednadbom:
VUk = Vvent,red + V;CG'
pri su:
VUk - ukupna zraka potrebna za ventilaciju, m
3/h
Vvent.red - zraka za redovitu ventilaciju, m
3/h
V
1CG
- zraka potrebna za izgaranje plina ugrijalicama, m
3/h.
plinske IC grijalice postavljaju se s za
odvod produkata izgaranja u atmosferu, pri treba paziti na
prodor kroz krovnu konstrukciju radi izolacije dimnjaka (il. 6.23).
Vrsta i promjer sustava za odvod dimnih plinova se na
osnovi grijalice i visine
podaci plinskih IC grijalica svijetlog prikazani su
u tablicama 6.35 i 6.36.
grijalica
otvor za kontrolu
i
grijalica
I
min.1 mza nagib krova <20
y 0,4 miznad sljemena
lmn.t m
nagib krova <20,
0,4 m
iznad sljemena
otvor za kontrolu
i
posuda za
/ kondenzat
Imin. 1m
Y nagib krova <20,
, 0,4 m
} - dimnjak iznad sljemena
otvor za kontrolu
i
I posuda za
I kondenzat
,I
I \ grijalica
Ilustracija 6.23
Postav/janje
/C plinskih grijalica [16]
206 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ------------'---------
207
i
I'
II
,Ii
I
I
'i
j
I
i
Uljni kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji kao primarni izvor
energije koriste neko kapljevito gorivo, odnosno loivo ulje koje
moe biti mineralnog ili biolokog porijekla (tzv. biodizel). Takvi se
kotlovi danas uglavnom postavljaju u zasebne prostorije (kotlov-
nice), iako su sve kompaktne izvedbe koje se mogu posta-
vljati i u stambene prostore.
Kao i plinski, suvremeni se uljni kotlovi pojavljuju u stan-
dardnoj, niskotemperaturnoj i kondenzacijskoj izvedbi, mogu se
postavljati na pod ili na zid, a isto tako mogu sluiti samo za grijanje
ili imati dodatnu pripreme PTV-a. Uz to, se
i u kompaktnoj (posebno za manje (s
nim plamenikom) ili izvedbi s naknadne ugradnje
plamenika, kada je vrlo i primjena plina kao goriva.
U posljednje su vrijeme i kondenzacljski uljni kotlovi, pri
se postavljaju visoki zahtjevi na kvalitetu loivog ulja (primjena loivih
ulja s niskim udjelom sumpora), a isto tako pozornost
treba posvetiti odvodnji kondenzata koji sadrava mnogo vie
agresivnih tvari (tablice 6.13 - 6.15).
Kotlovnice na loivo ulje izvode se i opremaju uz potivanje
pravila kao za plinske kotlovnice te odredbi Pravilnika o zapaljivim
(NN54/99). Mogu se smjetati na krovu (uz
spremnika loivog ulja), u prizemlju ili u podrumu zgrade
(samo ako postoji prirodna ventilacija i ako se pri tome mogu osigu-
rati dovoljne zraka za izgaranje). Podovi kotlovnice trebaju
biti izvedeni tako da se proputanje loivog ulja prema
tlu, a kanalizacijski sustav mora biti opremljen ulja. Isto
tako, u vezi s protupoarnom opremom, ventilacijom i dovodom
zraka za izgaranje u kotlovnicu, mogu se koristiti iste smjernice kao
za plinske kotlovnice. Povrina otvora za dovod zraka u prostoriju
iznosi:
za ukupni instalirani kotlova do 50 kW: najmanje 300 cm-
za ukupni instalirani kotlova od 50 kW: od
2,5 crn" po svakom dodatnom kW.
Povrina otvora za odvod zraka iz prostorije iznosi najmanje 25%
svijetlog presjeka dimnjaka, ali ne manje od 200 crn".
podaci nekoliko uljnih kotlova izvedbi i raznih
6.3.1. Uljni kotlovi
6.1. ULJNI IZVORI TOPLINE
x
oo
o N
N
o
.+
ci
l"-- N-
e') N
<o
eo
x
oo
o io
'iJ
l"-
u) M <o-
N
e')
eo
x
oo o to
l"-
N u) M
CD e')
eo
x
to
oo
e')_
N
l!)
<:t ci u)
N

eo

x
oo l!)
<O_ o
o)
o
<:t
u)
.o
N oo
r--
-o
eo o)
>
ot::!
X
oo
io
io
<o
r--
-<i
ai
CD
x
oo to
<:t_
N
<O_
u) e')
io
eo
x
oo l!)
co
o
N
M M
ai
-<i
x
l!)
oo e') (j')
co
<0_
e')- N-
eo
e')
x
oo co_ io l!)
<o N
N- N-
eo

c: c:
;(3 ;C3
-
::J
::]
II 32 32
c:
(I) (I)
.5 .5
Ql o.. o..
o $
'0
.....
(lj
'c 'c
-o
> >
o ON .
cl..
(lj o>
32 c: c:
-'"
til
't.>
'c 'c
'"
'c N N (I)
sz (lj (lj (lj
til
o)
"s E E .....
<o co e')
to o
o (j') <:t <:t (j') o
o
l"- <o
:=> x x e') o
N X
e')
:c N N
(j')
N
CO
to
to <:t
CO e') (j')
l"-
:=> <:t <:t e')
:c
(j')
O
r--
O
a...
OO l!)
to N
N CO (j')
r-;
-e-
-e- e') e')
:=>
(j')
:c
l!)
O r-- -
N
l"- N
co <o N O <:t
N CO (j')
<o
:=> <:t e') CO
:c l"-
I--
N l!)
O e')
N (j') (j')
O N
:=>
e') N e')
CO
:c <o
-
N
co
o
(j') (j')
N o)
:=> N e')
.o
:c <o
-O
o)
>
.t::! N
io
N O (j') CO
:=> e') <:t
:c
e')
-
CO
O
(j')
O O -e- CO e')
O
O <:t
....J -er- <:t
CO -r-e-
:c
l-
N
O
l"- co <:t N CO N
....J <:t e')
l!)
:c
l!) O
'----
N O
r--
N
O -er N
io co e')
N (j')
N
....J cf) N
N

:c
I--
N
o
o
N
(j') e') e')
....J e') co
l"-
:c (j')
-
N
O
O N O
l!)
....J
:c <o
E
E E
0)-
E
E E
<ci'
'c E E
]1 -'" o>
o) <ci'
-
,'-'
-'" -<.> c: <ci'
(lj 't.> ::]
e zs
c: c: ::]
'"
Ou;
=
c:
-5.
::] C
'C (I)
-o ;Cfj 'S; cl.. (lj
;G
o

5- o> E ::]
o
o o> e (lj
'0
32 -'"
ON
-o c:
(I) (I) c: o cl.. (lj
.5 05
o) (I) > ::J
-o
E .5
o
-'" o o.. o..
o..
E ::]
cl..
$ $ 'o
'o (lj
til 32
'c
o o)
ai

c:
't.> c: c:
'E

'c
> > cl..
:E
..c:
'N ON
::J
e e o. (lj (lj
-'"
til $ c: c: ::] cl.. cl..
208 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ------------ _
209
-
-=
Tablica 6.37
podaci podnih plinsko-uljnih kotlova EKO-CUP S3 Centrometal d.o.o., Macinec)
....
:2
:OI:!
c::
C::l<
z:
:o::
...
:1:0
:OI:!
c:::
:1:0
z:
e:-
m
podaci izvedba
83120 I 83160 I 83240 I 83320 I 83400 I 83460 I 83530 I 83600
nazivni toplinski kW 80- 120 120- 160 160- 240
stupanj iskoristivosti, % 92,8
ukupne dimenzije: oubina, mm 1330 1330 1840 1840 1860 2160 2160 2450
irina, mm 780 950 950 1050 1145 1145 1250 1250
visina, mm 1070 1180 1180 1290 1410 1410 1500 1500
najvia radna temperatura, C 90
najvii radni pretlak, bar 3
volumen vode ukotlu, I 175 240 320 360 590 705 825 950
temperatura dimnih plinova, C 185-190
podtlak dimnjaka, Pa 40 70 120 180 190 195 200 210
dimenzije napolazni i povratni vod R2" DN 50 DN 65 DN 80 DN 80 DN 80 DN 80 DN 100
promjer dimovodnog mm 180 200 200 250 250 250 300 300
promjer otvora zaplamenik, mm 130 130 170 170 170 220 220 220
ukupna masa ( s izolacijom), kg 357 505 648 798 1003 1118 1248 1378
podaci izvedbe
VKO Unit 249/5 VKO Unit 329/5 VKO Unit 409/5 VKO Unit 489/5 VKO Unit 569/5
toplinski kW 17- 24 23- 32 30- 40 6- 48 43- 56
nazivno toplinsko kW 26,4 35,2 44,0 52,7 61,5
stupanj iskoristivosti, % 94
ukupne dimenzije: dubina, mm 837 935 1030 1135 1235
irina, mm 585
visina, mm 850
najvia doputena temperatura 94
polaznog voda, C
namjetanja temperature 40- 85
polaznog voda, C
doputeni radni pretlak, bar 3
volumen vode ukotlu, I 19 23 27 31 35
najvia temperatura dimnih plinova (*), C 2105
protok dimnih plinova (*), kg/h 46,8 62,4 78,0 93,6 109,2
dimenzije napolazni i povratni vod R1"
promjer dimovodnog mm 130 130 130 150 150
Ukupna masa, kg 132 161 190 219 248
;: Tablica 6.38
podaci podnih uljnih kotlova iroVIT Vaillant GmbH, Remscheid,
n,
z:
:o::
...
:1:0
:OI:!
c:::
:1:0
z:
e:-
m
Legenda:
(*) - za temperaturu polaznog voda 80 C i temperaturu zraka u prostoriji 20 C
-
-
co
o to co co c') co co
o co T""
co
N c') co c')
t- CO T""
l!)
N
T""
- l- l-- -
cr>
O io CO cr>
t- t- T""
O co O
tD
O
N N c')
t- CO T""
'<t
N
T""
l- I-- I--
<tS
N
.o
N N '<t N
t- o
co
-... o
co
tD
"o
tD l!) c') T"" c') t-
a> N N cr> N
tD CO
CO
T"" T""
c')
T""
> T""
.!:::! (lJ
- f--- I--f---
io
O O T""
CO CO io
'<t c')
O T""
l!)
T"" T"" T""
co CO
t- co
T""
T""
- l- l-- -
co
O O t-
io io t-
'<t co
T"" tD
'<t
T"" T"" O
tD CO
co N
T""
T""
E
E
6.3.2. Uljni plamenici
Uljni plamenik je dio uljnog izvora topline u kojemu dolazi do
stvaranja smjese loivog ulja i zraka, odnosno njegovog rasprivanja
u struji zraka te do njegovog izgaranja pri nastaje toplina. Kao
i plinski, uljni se plamenici mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih
a) prema pripreme goriva, odnosno rasprivanja ulja:
s rasprivanjem
sinjektorskim rasprivanjem
s rasprivanjem
s rotacijskim rasprivanjem
s ulja
b) prema dobave zraka za izgaranje:
s ventilatorom
bez ventilatora
s kompresorom
s predgrijavanjem zraka
c) prema stvaranja smjese ulja i zraka:

s mijeanjem
s difuzijskim plamenom
d) prema stabilizacije plamena
rotacijski (s diskom za zaustavljanje povrata plamena)
povrinski (sa smanjenjem toplinskog toka)
e) prema izvedbi regulacije:
jednostupanjski
dvostupanjski (klizni)

podaci uljnih plamenika prikazani su u tablicama 6.40 i
6.41.
212 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
213
l -
N
-
...
:lCl
c:
Oc
:z.
:o::
N
:-
G'>
:lCl
c::
:-
:z.
e-
m
...
...
...
c:
Oc
:z.
:o::
N
:-
G'>
e-
:-
:z.
e-
m
N
-
\1'1
Tablica 6.40
podaci uljnih plamenika WL za kotlove malih i srednjih Max Weishaupt GmbH, Schwendi,
podaci izvedbe
WL 10/2-0 WL 10/3-0 WL 20/1-C WL 20/2-C WL 30Z-C
WL40Z-A
kW 35-70 50- 90
50- 120 70- 180(200) 72- 330
145-570
dimenzije: ukupna duljina, mm 482 485
537 567 659
812
visina, mm 353 376
460
480
irina, mm 330 358
420
450
dUljina glave, mm 137 140
144 174 169
235
promjer glave, mm 99 108
108 120 121
151
priblina masa plamenika, kg 14
20 20,5 28,0
37,0
Tablica 6.41
podaci uljnih plamenika Gulliver za kotlove malih i srednjih Riello SpA, Legnago, Italija)
podaci
izvedbe
RG OR RGO.3 RG 1 NR
RG 2 RG 3 RG 4S RG 5 S
kW 16,6 - 27,3 21,3 - 38,0 20,0 - 60,0 47,0 -119,0 83,0 - 178,0 118,5 - 237,0 160 - 309,5
dimenzije ukupna duljina, mm 298 316 292 317 370 370 402
visina, mm 210 254 254
280 345 345 345
irina, mm 255 234 234
255 300 300 300
duljina glave, mm 93 120 96
115 142 142 155
promjer glave, mm 84
90 84
95 123 123 123
masa plamenika (s ambalaom), kg 9 13 13
13 15 18 18
._..-_..
217
dovod zraka
zaizgaranje
Ilustracija 6.24
Shema kotla na biomasu s punjenjem (na cjepanice)
komora izgaranja
dimnjak

topline
spremik za
drva (dopola ispunjen)
podaci kotlova na kruta goriva prikazani su u tablicama
6.42 i 6.43.
ZA GRIJANJE ----------------

216 ZA GRIJANJE
Kotlovi na biomasu s punjenjem imaju spremnik
iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor loita, odnosno u
komoru za izgaranje se ostvaruje potpuna udobnost primjene
Ger ne treba stalno ubacivati gorivo, npr. samo jednom dnevno)
i kvaliteta izgaranja jer se promjene temperature dimnih plinova
i ogrjevnog medija svode na najmanju mjeru pa se smanjuje
pojave korozije (il. 6.24). Kako bi se smanjila potreba
za punjenjem kotla tijekom najhladnijih dana u godini (npr.
svaka 2 - 4 h dnevno), projektiraju se na 2 - 3 puta nazivni
kotla nego to su stvarne potrebe zgrade za toplinom. Stupanj
djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova iznosi 75
- 90%.
Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem
gotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanja iznose
85 - 92%. Uvijek trebaju raditi blizu punog dok nazivni
pri punom ne bi trebao vrije-
dnost potreba zgrade za toplinom. U prijelaznim razdobljima (pro-
i ljeto), potrebe za toplinom 20 - 40% nazivnog
kotla, to vrlo malu pogona. Potrebe zgrade
za toplinom ljeti su jo manje (samo za pripremu PTV) i iznose svega
5 - 10% nazivnog se jo vie smanjuje, a
negativni na okoli raste.
Kotlovi na biomasu se danas pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:
s punjenjem (za cjepanice)
s automatskim punjenjem (za pelete, piljevinu i sl).
Izvori topline na kruta goriva kao primarni izvor energije koriste
neko kruto gorivo: ugljen ili biomasu (cjepanice, piljevinu, brikete,
pelete i sl). Pri tome moe biti o kotlovima koji slue kao izvori
topline za sustave centralnog grijanja (a i za pripremu PTV-
a) ili pak o tednjacima, kaminima i sl. koji su istodobno
ogrjevna tijela, a mogu posluiti, npr. za kuhanje i sl. se
pojavljuju u podnim izvedbama, pri se kotlovi uglavnom
postavljaju u zasebne prostorije (kotlovnice), iako se za manje
mogu postavljati i u stambene prostore.
6.4. IZVORI TOPLINE NA KRUTA GORIVA
Tablica 6.43
podaci podnog lijevanoeljeznog kotla za kruta goriva, odnosno loivo
ulje ili plin Viadrus U 26 DB a.s., Bohumin,
Tablica 6.45
podaci sobne grijalice VER
Vaillant GmbH Remscheid
izvori topline kao primarni izvor koriste ener-
se kao kotlovi za sustave centralnog
grijanja lli kao razni individualni izvori topline, odnosno objedinjeni s
ogrjevnim tijelom (npr. grijalice, zraka i sl).
tome to nema opskrbe gorivom, dimnih plinova i svih
ostalih s time povezanih za postavljanje izvora
u prostorima ne postoje neki posebni zahtjevi,
osim za sigurnost instalacija i strujnog
udara.
podaci kotla, sobne grijalice i zraka
(kalorifera) prikazani su u tablicama 6.44 - 6.46.
-J
podaci izvedba
6 9 12 15 18
nazivni toplinski kW 6 9 12 15 18
snaga kW 1 6 1 9 2 6 6 9 2 9
irina, mm 440
visina, mm 900
najvii radni tlak, bar 3
volumen vode ukotlu, I 10
dimenzije 1 "
na polazni i povratni vod
masa, kg 44 44 45 45 45
Tablica 6.44
podaci kotla El-Cm Plus
Centrometal d o oMacinec)
6.S. IZVORI TOPLINE
, ,
podaci izvedbe
VER 75 1VER 100 1VER 150 1VER 200 1VER 250
0,75 I 1,0 I 1,5 1 2,0 1 2,5
ukupne dimenzije: dubina, mm 85
irina, mm 340 1
420
1
580
1 720 I 900
visina, mm 430
masa kg 3,0
I
3,6
I
4,7
I
6,2
I
7,2
podaci
izvedbe
3 I 4 I 5 I 6 I
7 I 8 I 9 I
10
toplinski kW 15 I 20 1 25 I 30 1 35 40 I 45
I
50
stupanj iskoristivosti, % 75
ukupne dubina, mm 380 1 490 1 600 1710 I 820 930 11040 \1150
dimenzije:
irina, mm 520
visina, mm 1026
dubina leita 185T295 I 405 I 515 1625 685 1 795 1 905
radni pretlak, bar 4
volumen vode ukotlu, I 27,6 I 33,3 I 35,0 144,7 150,4 56,1 I 61,8 167,5
promjer dimovodnog 160 180
mm
dimenzije na DN 70
polazni i povratni vod
masa (u prijevozu), kg 214,51264,21314,01363,61413,3 483,01535,01587,0
Tablica 6.42
podaci podnog kombiniranog kotla za kruto gorivo, odnosno loivo ulje
ili plin EKO-CKB Centrometal d.o.o., Macinec)
podaci
izvedbe
30
I
35
I
40
I
50
nazivni toplinski kW 25- 30 I 30- 351 35- 40 I 40- 50
stupanj iskoristivosti, % do 91,0
ukupne dimenzije: dubina, mm 1055 I 1055 I 1055 \ 1130
irina, mm 576 I 626 l 676 1 676
visina, mm 1545
duljina cjepanica, mm 550
najvia radna temperatura, "C 90
najvii radni pretlak, bar 2,5
volumen vode ukotlu, I 114
I
129
1
144 1 171
temperatura dimnih plinova, "C 200
podtlak dimnjaka, Pa 21
I
22
I
23
1
24
dimenzije napolazni i povratni vod 5/4"
vanjski promjer dimovodnog mm 160
I
160
I
180
1
180
ukupna masa (sizolacijom i regulacijom), kg 313,5 1 333 T357,5 1 383
218 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 219
1
i
.,
.
riiere VES
6.6. OSTALI IZVORI TOPLINE
mscheid,
izvedbe
6.6.1. Solarni sustavi za grijanje
VES
I
VES-1
I
VES-24
Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji
2
I
0,5 I 2
5 - 35
kao osnovni izvor energije koriste toplinu od Sunca,
odnosno energiju. Solarni se sustavi za grijanje u
120
broju koriste kao dodatni izvori topline, dok kao osnovni
270
slue plinski, uljni ili kotlovi. Njihova je primjena kao
440
osnovni izvori topline la sustave grijanja rijetka i na
3,5
I
3,6 I 3,6
s dovoljnom tijekom cijele
godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona
grijanja kratka. Solarni se sustavi stoga ponajvie koriste za pripre-
mu PTV-a.
Kada se solarni sustavi koriste za grijanje, potrebno je zadovoljiti
dva osnovna uvjeta:
godinja potronja energije manja od 80 kW h/m", odnosno to
manji toplinski gubici
sustavi grijanja izvedeni kao niskotemperaturni (s temperaturama
polaznog voda 50 - 60 C).
Pri dimenzioniranju i solarnih sustava kao smjernice mogu
posluiti dva osnovna omjera:
svakih 10 m
2
stambenog prostora (dobro izolirane zahtijeva
1 m
2
povrine kolektora
svakom m
2
povrine kolektora odgovara volumen spremnika 50
I, pri na svakog treba dodati jo 15 I.
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
kolektor
spremnik tople vode s topline
solarna stanica s crpkom i regulacijom
razvod s radnim (solarnim) medijem.
Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi
do pretvorbe u toplinsku energiju.
energija prolazi kroz prozirnu povrinu koja proputa samo
u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom
prijenosniku topline: solarnom radnom mediju smjesi vode
i glikola).
ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE
221
-
lL
masa kg
temperatura, C
irina, mm
visina, rnrn
220-------
Tablica 6.46
podaci kalo
Vaillant GmbH, Re
podaci
U njihove najvanije dijelove ubrajaju se:
s toplinskom izolacijom,
sabirnim vodovima i elementima
apsorberske plohe koje slue za potpunu apsorpciju toplinskog
(IC)dijela i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu
pokrov koji se od prozorskog ili vodenog
bijelog stakla ili od polimernih materijala staklenim vla-
knima.
Kolektori se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe (il. 6.25):
ili ravni
cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima.
a) ravni ili
stakleni pokrov
izolacija

detalj
apsorberske
povrine
Toplinsku bilancu kolektora opisuje jednadba:
OkOl = FRAkOi [GkOI ( Ta) - kkol (itSM,ul - itak)],
pri su:
OkOl - neto korisna toplina dobivena pretvorbom energije, W
FR - faktor pri!enosa topline - funkcija projektiranog protoka, izvedbe
apsorbera I kolektora 0,8 za konstrukcije kolektora)
A
kol
- povrina kolektora, m
2
G
kOI
- globalno (usmjereno i difuzno) na kolektor
pod kutem f3 u odnosu na vodoravnu ravninu i pod kutem y u
odnosu na smjer sjever-jug, W/m
2
T - ukupna transmitivnost svih pokrova (= 0,92 za pokrov od vode-
nog bijelog stakla)
a - ukupna apsorptivnost povrine apsorbera (= 0,92)
kkOI - koeficijent prijelaza topline kolektora - funkcija
Izvedbe (= 3,5 - 4,5 W/(m
2
K) za izvedbe
ravnih kolektora s jednim pokrovom)
itSM,UI - temperatura solarnog medija na ulazu u kolektor, "C
itak - temperatura okolnog zraka, C.
Stupanj djelovanja kolektora predstavlja mjeru pre-
tvorbe u toplinsku energiju i se tzv. jednadbom
kolektora:
- - F. ( ) FRk
kol
( )
1Jkol,r - A G - R Ta n --G itSM,U!-itok'
kol kol kol
b) cijevni ili vakuumski
detalj
apsorberske
povrine
Ilustracija 6.25
Dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora [8J
pri je:
lJ
kol
,r - stupanj djelovanja ravnog kolektora %.
Pri umnoak (Ta)n odnosi na usmjereno okomito
na (npr. u podne ako je nagib kolektora jednak
zemljoplsno] srnru na zadanoj lokaciji).
U praksi se koristi jednadba:
( )
Fk (
1 =F Ta
7kol,r a n G itsM,sr - itak)'
kol
222 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------__
223
1
1
pri su:
F - faktor topline apsorbera (omjer stvarno
aodvedene korisne topline solarnim medijem i topline koja bi se
uspostavila kada bi apsorber poprimio srednju temperaturu
medija)
{} = ! ({}SM I - {}SM"zI) - srednja temperatura solarnog medija, ac
SM,sr 2 ,u "
tJ: " - temperatura solarnog medija na izlazu iz kolektora, "C.
SM,Izl
primjene:
IIgrijanje
Krivulje ravnog kolektora se ispitivanjima,
a mogu se izraziti jednadbom (il. 6.26):
k
({}sM,sr -{}Ok) k ({}sM,sr -{}Okr
17kol,r = 170 - 1 2 -'--------"-
Gkol,ret Gkol,ret
pri su:
17
0
- konverzijski faktor ("" 0,75)
k, - efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 3,5 W/(m
2
K))
Gkol,ret - referentna vrijednost globalnog na
kolektor (= 800 W/m
2
)
k
2
- efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 0,015 W/(m
2
K)).
Ozagrijanje bazenske vode I
I Ipriprema PTV
x = {}sM,sr - flok
, '
o
Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji slui za izmjenu
topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potronom toplom
vodom te za njihovu pohranu. se pojavljuje u dvije
osnovne izvedbe (il. 6.27):
jednostavan - samo za pripremu PTV-a
kombiniran - za sustave grijanja (sastavljen od dva spremnika -
jednog u drugom).
U oba spremnik mora biti dobro izoliran.
Krivulje kolektora pokazuju ovisnost njegovog stupnja
djelovanja o intenzitetu koji se jednadbom:
pri su:
X - intenzitet K m
2
/W
'o -jakost W/m
2
0,20
- -- - - -" __ f
........
0,15
intenzitet X, Km
2
/W
0,10 0,05
1,00
>="
j 0,75
(lj
c
(lj
Ej
ci3
0,50
(lj
cl.
:::J
t5
Izvedbe apsorbera:
a - apsorber bez pokrova
b - crni apsorber s jednim pokrovom
e - selektivni apsorber s jednim pokrovom
d - selektivni apsorber s dvostrukim pokrovom
e - apsorber s pokrovom od propusne toplinske izolacije
d - vakuumski apsorber
Ilustracija 6.26
Krivulje solarnih kolektora [7J
Solarna stanica s crpkom predstavlja sredinji dio cijelog solarnog
sustava jer strujanje solarnog medija, dok automatska
regulacija vodi o sigurnom pogonu cijelog sustava i uskla-
njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a, odno-
sno uvjetima u okolici kao to su promijenjene potrebe za toplinom,
iznimno niske ili visoke vanjske temperature koje mogu otetiti
sustav i sl. Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava
Ilustracija 6.27 Dvije osnovne izvedbe solarnih spremnika [B]
kolektor
P1V
dodatni
izvor
topline
-:"
topline
za dodatno zagrijavanje P1Va
.... ..j'l
8
........-
...:
. .
.............. u .
topline
solarnog kruga
krug
solarnog
medija
a) jednostavni
,i)' l
o-
...
'" 'e:
,0:"
z:
:o::
N
>
o
'"
c::::
>
z:
e-
m
l
oo oo o oo...... " "
PTV
sustav grijanja
krug ogrjevnog medija
sustava grijanja
spremnik PTV-a
(unutarnji)
spremnik ogrjevnog
medija (vanjski)
. dovod hladne vode j
.................................................................
topline
solarnog kruga
dodatni izvor ..
topline
II
kolektor
""g i, 7
11
"" ,"1
1 ....... I.. :. ..... :..:... . ...;.. :
gnJanJa '. ....
,......................................... ..
'OiJ,."._" ..
bl kombinirani spremnik
,
...
'"
'" e:

z:
:o::
N
>
o
'"
c::::
>
z:
e-
m
-."
Ilustracija 6.27 - nastavak
_...
koje ne koriste crpku (tzv. termosifonski sustavi), se u njima
strujanje osniva na gravitacijskom djelovanju zbog razlike tempe-
ratura, odnosno solarnog medija.
Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi
razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi
do izmjene topline s potronom toplom vodom ili ogrjevnim medijem
sustava grijanja. Kao solarni medij slui voda, odnosno
njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za
smrzavanja.
Solarni sustavi koji se koriste za grijanje se pojavljuju u
tri osnovne izvedbe (il. 6.28):
s dva spremnika
s kombiniranim spremnikom
s dodatnim topline.
Solarni sustav s dva spremnika u cijelosti odvajanje
sustava grijanja i pripreme PTV-a, a osnovna mu je prednost gotovo
postizanje potrebne temperaturne razine, a time i opti-
malnog rada kolektora. Na alost, ugradnja dva spremnika
va trokove, a zahtijeva i dodatni prostor.
Solarni sustav s kombiniranim spremnikom predstavlja najjedno-
stavnije i cijenovno prihvatljivo rjeenje. Kako bi se pre-
grijavanje unutarnjeg spremnika, kod takvih sustava treba ugraditi
povratni vod grijanja poneto iznad donjeg dijela unutarnjeg su-
stava, odnosno topline solarnog kruga.
Solarni sustav s dodatnim topline, odnosno s
zagrijavanje ogrjevnog medija ili
potrone tople vode prema potrebi, o se brine dodatna
crpka.
podaci solarnih sustava raznih izvedbi prikazani su u
tablicama 6.47 - 6.50.
228 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 229
sustav grijanja
sustav grijanja
spremnik PTVa (unutarnji)
PTV
PTV
- )
.ka
crpka
dovod hladne vode
..:> kombiniranim spremnikom
kolektor
topline
solarnog kruga
kolektor
dovod hladne vode
cirkulacijska
crpka
solarnog
kruga
e) sustav s dodatnim topline
b) su
II \
II
cirkulacijska
crpka
solamog
kruga
N
w
CI
...
""
=
C'>'
z
::o:
N
>
G'>
"" c:::
>
z
e-
m
N
w
-
...
""
""
=
C'>,
:z
::o:
N
>
G'>
e-
>
Z
e-
m
r
.. .--------------==
N
w
N
Tablica 6.47
podaci solarnih sustava Logasol Topas BBT Thermotechnik GmbH, Wetz/ar,
kolektor Logasol SKN 2.0
povrina, m
2
bruto
upada svjetlosti
apsorbera
2,4
2,1
2,1
ukupne dimenzije, mm visina
-.-.-.-------+1---
sinna
debljina
solarni doprinos, kW h/m
2
godinje
volumen apsorbera, I
stupanj djelovanja, %
2115
1135
112
466
1,85
75
koeficijenti, %
najvii radni tlak, bar
apsorpcijski
emisijski
92- 94
12-16
3
regulacija
...
:lO
=oc
Z.
:o:
N
1:0
c::>
:lO
c::
1:0
Z.
....
m
nalvla radna temperatura, C
temperatura umirovanju, C
masa, kg
izvedbe I Logasol KS 01 ...Ri KS 02...R
osnovne I solarna regulacija za jednog ili dva
120
179
43
Logasol KS...01 plus iLogamatic FM244/FM443
kombinirana solarno-kotlovska regulacija
Logasol DBS 2.3
cjelovita solarna stanica
...
:lO
=
OC
Z.
:o:
N
1:0
c::>
:lO
c::
1:0
z.
....
m
N
w
w
spremnici
izvedbe
kombinirani termosifonski kombinirani kombinirani termosifonski
Logalux KSB 800 Logalux SL7
Logalux Logalux PL
P750 S
300 400 500 300-2 400-2 500-2 750/2 S 1000/2 S
ukupni volumen, I
290 390 480 300 380 500 750 750 940
volumen pripravnosti, I 130 165 130 155 180 230 - 150 150
dimenzije, mm
promjer (stoplinskom izolacijom) 672 850 850 770 850 850 1000 1000 1100
visina
1465 1640 1940 1670 1670 1970 1920 1920 1920
re Tablica 6.48
-I:> podaci solarnih sustava Centrometal d.o.o., Macinec)
kolektori
izvedbe CPK 721 ON
vakuumski CVSKC
povrina, m
2
bruto 2,11
2,11
upada svjetlosti 2
2
apsorbera 1,9
1,9
ukupne dimenzije, mm visina 2036
2036
irina 1035
1035
debljina 98
122
volumen apsorbera, I 1,4
2,6
solarni medij smjesa propilenglikola i vode
koeficijenti, % apsorpcijski 95 2 93 1
emisijski 53 61
...
:Il:I
=
n,
z
,..
N
o
:Il:I
c:::
Z
e-
m
kolektori
izvedbe CPK 721 ON vakuumski CVSKC
dimenzije 2 x R1 "
2 x R3/4"
10
temperatura umirovanju, "C 180
270
masa, kg 39
48
spremnici
izvedbe kombinirani
s spajanja nadodatni izvor topline
KSB 800 STEB 200 STEB 300 STEB 600
ukupni volumen, I 800 200 300 600
volumen spremnika zaPTV, I 180 -
(za temperaturu polaznog voda 80C), kW 26 16,6 - 33,1 19,7 - 43,3 31,6 - 63,0
snaga W - , 1x 2000 1 x 3000 2 x 2000
dimenzije, mm promjer 1110 -
irina - 710 760 910
duljina - 560 610 760
visina 2000 1550 1850 2030
:Il:I
=
n<
z
,..
N
o
:Il:I
c:::
Z
e-
m
N
W
VI
__.._---'..
spremnici
izvedbe VIH S300 VIH S400 VIH U500
volumen, I 275 375 500
dimenzije, mm: promjer 650 725 750
visina 1587 1625 1757
dimenzije
R1 II
najvii doputeni pretlak, bar 16
najvia doputena temperatura, C 85
masa, kg 185 205 200
Tablica 6.49
podaci solarnih sustava auroTHERM Vaillant GmbH, Remscheid,
N
W
10
1,6
440
0,68
VTK 275
auroMATIC 620
74
292
272
6
95
5
100
1695
vakuumski
20
3,1
790
1,28
VTK 550
175
272
75
requlaclla
auroMATIC 560
kolektori
95
5
41
10
2,0
110
0,95
2150
930
VFK 2.0
debljina
debljina
izvedbe
volumen apsorbera, I
najvii radni tlak, bar
bruto povrina, m
2
masa, kg
ukupne dimenzije, mm: visina
=-:--1---
irina
koeficijenti, % apsorpcijski
emisijski
izvedbe
dimenzije, mm: visina f---
irina
N
W
CI"
...
'"
'" c:
('>,
:z
:o:
N
:t"
c::>
'"
o::
:t"
:z
...
m
'" c:
('>,
:z
:o:
N
:t"
c::>
'"
o::
:t"
:z
...
m
I
----'
o o =
o o
LO
O OO T"""
N
OO
O O
ci. N
T""" N
ce
:::.::
o) o)
r--_
r-- O O O
O
LL.
o) o)
CD-
O
O O N ,
N
c...:>
O O T"""
r--
"<t
LO N N
c"? N -r-r-
T""" -r-r- N
O
O
O
O
O
o)
o)
OO
O
o)
N
N
r- N
I--
I-- f--- I-- I-- I-- I--
O O
O
O
O o) cr; O
OO o)
T""" =
N
-r-r-
C--
cl..
O O
O ce LO
o) (3
O LO
r--
co
M "u
LO oo
T"""
T"""
"C
LL. o) o)
o
o)
oo "c c--
I::
c"? o o) o) 0)_
ei"
o
o) :::;: E
N N o o
T"""
c"? LO CL'l o
T""" T"""
oo
T"""
T"""
CL'l o o o
u) -r-r- N
c!:l
5-
LO LO
O
r--
cl..
r-- o)
O
N
O en N
I-
O
O
O
O
O
"<t
c"?
LO
O
o)
N
c"?
T""" N
I--
I-- I--f-- I-- I-- I--
O O
O
O
LO "<t
LO
=
o)
r-- o)
OO
N
-r-r- "<t
--
I-- T"""
O
OO
cl..
N O
O ce
O CD
OO
OO
c"? LO r--
T"""
T"""
LL.
I::
o) o)
-r-r- l--
O
o) o) r-,
N
O
LO u) O O T""" "<t
O O o)
cl.. N r- OO
O O O; LO
O
"<t r-- -r-r-
l- T"""
O =
O O
o) r-
O
O
(o
c"?
c"?
r--
ci. T"""
T"""
ce
E
ec
c...:>
o>
O
E
::I o
B ..i:
ec
fi
"2
ec
ec
o!:: ec "- o>
I::
:E
::I ci
o
O I::
ec Ou;
C
o
" ot::!
ci
I::
CL'l
"S; ;Ci5 ""cl ci" CL'l en

"t::!
"C' cl.. '-
en
ci
CL'l
E ec
E
CL'l en
.o - 0E' ec
E
> ec
CL'l
I::
ec
O
6
fi
O .::.c.
+-' .::.c.
+-'
Q5
ec .o
e
"u;
ec ::I en CL'l-
'0
ec
"S; '- cl..

CL'l
'o' ::I ::z
I:: cl.. '0
.o ec .o
ec
CL'l ::I
6 "C'
+-'
E
I:: :;::::; ,en
N CL'l en ec o.
"c
::I
E
o.
E

cl.. cl.. cl..
ec ::I
CL'l
""cl o -
aS'
ci"
""cl +-'
""cl o>
1::-
CL'l
o>
CL'l
I:: en
.::.c.
.::.c. I:: CL'l CL'l ec CL'l
CL'l .o
;
I::
E
:s2 I::

,en
ci"
.o
E
I:: I::
ci" ""cl cl.. '0 CL'l
>
"S; en ""cl CL'l CL'l
en CL'l
> ::I ::I :;:;
E ec CL'l ::I
E E > o .::.c. ci cl..

> ci
ec
.t::! cl.. ::I > o 'c I:: I:: E
.t::! > 'c 'c E
6.6.2. Toplinske crpke
Toplinske crpke su koji rade na
dizalice topline, dovode energiju s nie temperaturne razine na viu
uz dodatnu energiju (rad) ljevokretnog krunog procesa
prikladnog radnog medija te mogu posluiti kao izvori toplinskog i
rashladnog u sustavima grijanja, odnosno i klima-
tizacije. Za svoj rad zahtijevaju pogonsku energiju koja je funkcija
temperaturnih razina toplinskih spremnika:
toplinskog izvora - prostora ili medija nie temperaturne razine
kojemu se uzima toplina, neposredna okolica: okolni
zrak, tlo, povrinske ili podzemne vode, zrak iz pro-
storija, otpadna toplina itd.
toplinskog ponora - prostora ili medija vie temperaturne razine
kojemu se predaje toplina, npr. prostorija, ogrjevni medij sustava
grijanja, potrona topla voda itd.
Toplinske se crpke mogu koristiti kao osnovni ili dodatni izvor
topline u sustavima grijanja stanova, obiteljskih stambenih ili
poslovnih zgrada pa i manjih naselja (tablica 6.51). Osnovna za-
misao njihove primjene temelji se na iskoritavanju dijela topline iz
neposredne okolice se zamijenjuje jedan dio potronje pogon-
ske energije ili dobivene izgaranjem plina).
Tablica 6.51 primjene toplinskih crpki u sustavima grijanja [7]
toplinski
primjena
mediji koji se
kW koriste kao toplinski izvori
priprema PTV-a i dodatni zrak iz
1
sustavi grijanja obiteljskih prostorija, okolni zrak
osnovni sustavi grijanja i
okolni zrak, zrak iz
10 prostorija, podzemne vode, tlo,
pripreme PTV-a obiteljskih
povrinska vode (vodotoci i jezera)
sustavi grijanja stambenih
zrak iz prostorija, podzemne
100 vode, tlo, povrinske vode
zgrada, industrija
(vodotoci i jezera), morska voda
1000
toplinarski sustavi okolni zrak, povrinske vode uezera),
manjih naselja, industrija morska voda, otpadne vode
10000
toplinarski sustavi morska voda, zrak
naselja izindustrije, otpadne vode
r
I
I
i
238 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
239
---

o

1;; Q)
N ..o
<::
::;
Q)
"t:J
en
<::
cl.
I---
o
ctl
- - - --- - -
M
I 6"
CU
6-
:=-
ctl ,
"t:J
ID Q)
o
x:
<::
>
l-
ci ::;
.s 1;;
'u

ctl
>

:'
e
Q)
'E
.t::!
- - - - - - - -- -- --- - - --
f-
'u o
ctl
T >

Q)
cl.
<::
1-1- g
'---
cu
.S:
ci.
:::>
E

Q) a> 'i::
u .C' a>
$:
o

E
ctl
N_
o
cu
ci <:tc)
.t::! :::>
Q)
:e;
Q)
<::
Q)
Q)
.C'
ctl
"t:J
o
t
o
en
e
cl.
----- E ----------
J2
"<T
II
-'its
e
'c,)
'iii
Itl
32
-
pri su:
ETC,sez - sezonski faktor toplinske crpke (tablica 6.52)
LOJ - ukupna toplinska energija cijelo vrijeme pogona toplinske
crpke (npr. jedne godine), J
LEpOg - ukupna energija za pogon toplinske crpke (npr. u godini
dana), J.
U je vaan tzv. sezonski faktor
ETC == --.9L = O
2
+1=ERU +1,
E
pog
;
pri su:
ETC - faktor toplinske crpke (> 1
Oj - dobivena toplina (predana ogrjevnom mediju sustava grijanja), J
E
pOg
- pogonska energija (rad kompresora), J.
O
2
_ toplina odvedena iz toplinskog izvora (uzeta iz neposredne
okolice), J
ERU - faktor rashladnog (faktor
S obzirom na dodatni izvor energije, one mogu biti (il. 6.29):
kompresijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje djelo-
vanjem energije kompresora ili crpke pogo-
njenih dizelskim ili plinskim motorom
difuzijsko-apsorpcijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje
djelovanjem toplinske energije nastale izgaranjem prikladnog
goriva ili
Faktor (COP)je osnovni pokazatelj rada toplin-
skih crpki i jednak je:
240 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 241
...,
Tablica 6.52 toplinski i sezonski faktori
toplinskih crpki ovisno o toplinskom izvoru [7J
toplinski sezonski faktor
toplinski izvor
kW ETC,se,
okolni zrak 4 - 50 2,0 - 2,5
okolni zrak 100- 5000 2,2- 2,5
zrak izprostorija 1(po stanu) 2,5 - 3,1
zrak s 1,5(po stanu) 2,4- 3,0
tlo 7 - 400 2,3 - 2,7
podzemne vode 7 - 400 2,4- 2,8
povrinske i morska voda 10- 25000 2,4 - 3,3
industrijski procesi > 500 2,5 - 4,0
aj sa zrakom kao toplinskim izvorom
b} s tlom kao toplinskim izvorom
ekspanzijska posuda
sustava grijanja
Ilustracija 6.30
Osnovne izvedbe sustava grijanja s toplinskom crpkom kao izvorom topline [7J
cirkulacijska
crpka
sustava
grijanja
sustav podnog grijanja
cirkulacijska kondenzator
crpka radnog
medija
povrina: > 500 m
2
pri su:
CTC,S!V - stvarni faktor (kompresijske) toplinske crpke
0hl - toplina odvedena sustavom motora kompresora, J
0DP - toplina odvedena dimnim plinovima iz motora kompresora, J
Ogor - toplina izgaranjem goriva u komori izgaranja
motora kompresora, J
1J
mo
! - stupanj djelovanja motora kompresora
E
el
- dovedena energija, J, kW h.
Toplinski izvori se s obzirom na porijeklo utjecaja) i
postojanost temperatura mogu podijeliti u tri osnovne skupine, a
ovisno o torne razlikuju se i izvedbe toplinskih crpki (il. 6.30):
1. prirodni s uglavnom promjenjivim temperaturama:
okolni zrak
Stvarni faktor kompresijskih toplinskih crpki u obzir uzima
gubitke u cijelom procesu, odnosno a se jedna-
dbama:
za toplinske crpke pogonjene dizelskim ili plinskim motorom
01 +0hl + ODP 1 ( 1)
cTC,SIv = "'" +11mo! cTC - ,
Ogor
za toplinske crpke pogonjene kompresorom:
C - _0,-,--1_+_Q:'.!',hl
TC,s!v - E
el
242 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE
243
T
2. prirodni s razmjerno konstantnim temperaturama:
povrinske vode vodotoci i jezera), mora i oceani
podzemne vode
povrinski slojevi tla
3. umjetni izvori:
zrak iz prostorija ili industrijskih procesa
otpadne vode.
<tl
:
Q

'CI)
15
O
Q
<tl
c:
::J
CI)
O
-
O
::J
]1
.S
'0
::J
....
-l!!
<tl
"o
o
>
<tl
co '<t
-""
co-
co
C/J to
<o
e c') ...-
;00
3;
o
Q.
;i2.
cl
...-
N '<t
l"-
io
g:Jf--
'<t <o
- +If-----
'<t io ,
,
CO
CO <o N
'<t ...-
N
(!) l!?
Q)
c::l
.o r-, =
"o <tl
..n :::t
cl
Q)
"o CO
> o N
...-
ot:! > ..-
<tl
cl>
e io cl
E
c')
c')
<o
Q)
...-
N
"o
O
Q.
- f----- I-
-"" :OR
cl
'f

o '<t
N N
cl
cl cl
cl
+
a... ...- '<t cl '<t cl
::c 'c
<0- '<t l!?
c')
::;j:
cl O co
+1 N <o .
(5
oo ...- CO
...- ...-
"o c')
(!)
-""
cl> N
cl
o c::l 'i'!
<tl
"o
O
>
cl
.ci

o
c..:> e
o
"
c
ai
cd'
:=-
>
E
Q) -"" o
E

Q. E
<tl
Q)
c..:> N
.-
<tl-
S
e c..:> o cl
Q) o cl
o -""
Q)
cd'
cd'
o
e
.t.>
e
e "o
e
N ::::l
zs ,tj
e
"o o (5 <tl
::::l
$:
ot:: o > -"" (5
s::
<tl
> o Q.
ot::
32 -"" ;i2. <tl
cl Q.
.!:::
<tl cl o
C/J
e
Q)
e e o e

cl
.!::: CE
LLi" S-
.;::
'zs e
"
::::l o
"i5.
;(3
<tl "o ;Ci5 os: N
"
<tl
e
::::l :::> <tl
,tj
"o
OS
2
> :::J
"<:5 32 'C/J

E
(5 o
Q)
:2
o
<tl
ci c
C/J
e
Q. Q. Q. >
<tl
E E o.
o
"o
>
[;j
o!:::
ci
-"" E
o
.t:! "i5.
e 2:l
Q. ai
::::l ::::l
'6
"s
OS
Q. ;[5
" "
Q)
Q)
cl
32
32 <tl :::J
:=-
....
-""
C/J c
N ;(3' Q)
,tj
c
e
ci
e Q) Q) e
'c
e
>
N
> Q) Q. Q. 2 Q) 0E' cd'
..c "i5.
ON
<tl
oN
s:: E E E
"o
E
C/J
<tl <tl O e
<tl
Q)
OS E '6 2:l 2:l '6 E +-' e e Q. Q.
ekspanzijska
posuda
sustava
grijanja
cirkulacijska kondenzator
crpka za
podzemnu vodu
buotina
zapovrat

vode
Sustavi grijanja koji koriste toplinske crpke kao izvore topline mogu
se podijeliti s obzirom na energente koji se koriste te mogu biti:
monovalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline
su jednaki
bivalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline su

podaci plinskih apsorpcijski h toplinskih crpki koje kao
toplinski izvor koriste okolni zrak, podzemne ili povrinske vode
prikazani su u tablici 6.53.
JIustracija 6.30 - nastavak
buotina
zadovod
tople
podzemne
vode
ej s podzemnom vodom kao
toplinskim izvorom
244 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 245
6.7. SUSTAVI DALJINSKOC CRIJANJA
6.7.1. Osnovne susfava daljinskog grijanja
Sustavi daljinskog grijanja ili toplinarski sustavi predstavljaju
opskrbe toplinskom energijom za grijanje vode
kao prijenosnika energije koji se na potrebnu temperaturu zagrijava
na jednom mjestu za vie zgrada ili cijelo naselje te preko distri-
butivne mree prenosi do objekta
Sustavi daljinskog grijanja mogu se podijeliti na dva osnovna
prema energetskom stanju prijenosnika energije
prema vrsti izvora topline u kojem se proizvodi toplinska energija.
Prema energetskom stanju prijenosnika energije sustavi daljinskog
grijanja mogu biti:
vrelovodni, s temperaturom vode < 120 C
vrelovodni, s temperaturom vode> 120 C
parovodni.
Prema vrsti izvora topline sustavi daljinskog grijanja mogu biti:
sa proizvodnjom toplinske i energije uobi-
u termoelektranama-toplanama u kojima se u spojnom
(kogeneracijskom) procesu proizvode i toplinska ener-
gija (takvi su sustavi i se nalaze u gra-
dovima)
s blokovskim kotlovnicama za proizvodnju toplinske
energije koje su smjetene u ili manjim naseljima
te proizvode toplinsku energiju za manji broj zgrada uz koje se
nalaze ili infrastrukturne objekte (npr. bolnice, kole,
vojna postrojenja i sl)
sustavi industrijskog grijanja, pri se otpadna toplina nastala
koritenjem toplinske energije u proizvodno-tehnolokim proce-
sima distribuira i koristi za grijanje stambenih objekata u blizini
tvornice.
Prednosti sustava daljinskog grijanja su viestruke:
proizvodnja toplinske energije na jednom mjestu to
visoku tehnoloku brigu o samom postrojenju, kvalitetnije odra-
vanje, veliku sigurnost od poara i havarija
kontrola okolia tetnim plinovima uz
kontinuiranih ulaganja u postrojenja u cilju smanjenja emisije
tetnih plinova
koritenja vie pogonskih goriva, odnosno onih koja
su dostupnija i jeftinija
koritenje sustava s visokim stupnjem iskoristivosti i ekonomi-
u primjeni pogonskog goriva
visoka pogonska sigurnost upotrebi
vie izvora
doprema goriva na samo jedno mjesto, bez potrebe za skladi-
tenjem i koritenjem opasnih tvari u objektima
potreba za manjim, Jednostavnijim i sigurnijim postrojenjima u
objektima pri vie nema potrebe za skladi-
tenjem goriva i izgradnjom dimnjaka
proizvodnje s obzirom na potrebe
kod sustava sa proizvodnjom
i toplinske energije (ljeti - velika potronja energije, zimi
- velika potronja toplinske energije).
U osnovne dijelovi sustava daljinskog grijanja ubrajaju se:
postrojenje za proizvodnju toplinske energije
razvodna mrea (toplovodi, vrelovodi, parovodi)
toplinske stanice
instalacije grijanja (sustav grijanja objekta).
6.7.2. Razvodna mrea
Razvodna mrea (toplovodi, vrelovodi, parovodi) slui za distribuciju
toplinske energije od objekta u kojemu je smjeten izvor topline
(toplana, kotlovnica) do objekata
Razvodna mrea toplovoda i vrelovoda sastoji se od dvije cijevi:
polazne i povratne, koje osiguravaju cirkulaciju vrele vode kao
,I
246 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------
247
prijenosnika energije od objekta izvora do objekata S
obzirom na vrstu materijala, koriste se cijevi. Poto
se radi o prijenosu energije, one moraju biti toplinski izolirane kako
bi se toplinski gubici u distribuciji sveli na minimum. S obzirom na
te osnovne postoje vrste razvodnih mrea:
s nadzemno poloenim izoliranim cijevima
s podzemno (kanal no) poloenim izoliranim cijevima
s podzemno (beskanalno) poloenim predizoliranim cijevima.
Sustav cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i platem
od aluminijskog lima te poloene nadzemno na stupovima
koristi se rijetko, odnosno uglavnom za posebnih
prepreka, razvode toplovoda kroz industrijska postrojenja ili prijelaz
preko rijeka u mostovima), potoka ili kanala.
Sustav cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i platem
od aluminijskog lima te poloene podzemno u unaprijed pripre-
mljene betonske kanale danas predstavlja oblik razvodnih
mrea. Betonski kanali pri tome mogu biti izvedeni kao:
U-kanali
predgotovijeni DP-elementi
polukruni betonski kanali (tzv. kalote).
Nedostatak takvih sustava je to to nisu otporni na
okoline utjecaje kao to su podzemne vode i sl.
Sustav beskanalnog podzemnog polaganja predizoliranih
cijevi predstavlja najnovije rjeenje, pri se cijev pri
proizvodnji oblae zatitnom cijevi na osnovi polietilena visoke
(PE-HO), a puni toplinskim izolacijskim mate-
rijalom na osnovi poliuretanske (PUR) pjene. Sustav se beskanalno
polae na posteljicu od pijeska te tehnolokim postup-
kom spaja i zatrpava bez potrebe za izgradnjom kanala. Prednost
takvih sustava je velika kompaktnost, dulji vijek trajanja i otpornost
na vanjske atmosferske utjecaje. predizolirane cijevi imaju
u sebi sustav za detekciju prodora vlage u PUR izolacijski
sloj (tzv. nadzorni sustav). njega se tijekom eksploatacije
u svakom trenutku moe detektirati eventualni prodor vode ili kvar
na cjevovodu: vanjskoj zatitnoj cijevi od PE-HD-a ili cijevi
248 ---------------- ZA GRIJANJE
T
" ....,
te se posebnim sustavom mjerenja otpora moe
odrediti mjesto bez potrebe za probnim
vinskim iskopima.
6.7.3. Toplinske danice
Toplinske stanice su prostorije u objektima u kojima su
smjetene instalacije za mjerenje, transformaciju i regulaciju potro-
nje toplinske energije prema potrebama S obzirom na
izmjene toplinske energije unutar instalacija, postoje dva
osnovna tipa toplinskih stanica:
direktnog tipa (il. 6.31)
inidrektnog tipa (il. 6.32).
Toplinske stanice direktnog tipa su izvedene tako da vrela voda koja
se kroz distributivnu mreu do njih prenosi, uz regulaciju,
neposredno ulazi u sustav grijanja instalaciju) objekta. Uo-
se koriste u manjim ili starijim sustavima daljinskog grijanja.
Toplinske stanice indirektnog tipa su izvedene tako da vrela voda
koja se kroz distributivnu mreu do njih prenosi izmjenjuje toplinu
s prijenosnikom energije (vodom) sustava grijanja objekta preko
topline. Takve se toplinske stanica u dananje vrijeme
koriste i grade. Razlog tome je odvojenost sustava grijanja
objekta instalacije) i distributivne mree, smanji-
vanje cijena topline, kvalitetniji rad cijelog sustava
daljinskog grijanja, odnosno jednostavnije uravnotea-
vanje rada sustava.
Najvaniji elementi postrojenja toplinske stanice su:
mjerilo toplinske energije (kalorimetar): za mjerenje utroene
toplinske energije za grijanje i eventualno za zagrijavanje PTV-a
cijelog objekta
regulator diferencijalnog tlaka: za uravnoteavanje
distribucijskog sustava
topline: za izmjenu topline bez izravnog dodira dva
medija temperatura, a moe biti izveden s cijevnim regi-
strom ili kao
ZA GRIJANJE ---------------- 249
,\
il
c\i c')
,... ,...
8'
.s

.2 tl
cu e::
?j@
O>QlJl1
cu
1.:.. \J+:;
,
,...
,...
(')'\
eu

I .!: c> ._._._._._._;,-
----il
LOc::::J-/'
(')0-1
N$
- ._- ---
iOE!l-j

'c
tl
I 3:1
---- --- i
-- --- .__ .-+
>- !i I

I
(')CS>-i
I
:\'-----
t tl
I .t.:> ea ffi
.a""C :=-

0.1;)
::J
en
I
,
I
,
--- ----
I LO E""!l
.
.
I

r
T
podaci kompaktnih toplinskih stanica prikazani su u tablici
6.54.
Vrijedi spomenuti da se u dananje vrijeme cjelokupna toplinska
stanica na tritu moe nabaviti kao gotov proizvod koji u sebi
sadrava sve potrebne elemente za ispravno funkcioniranje sustava
grijanja objekta. Takvi se proizvodi kao komadna roba i
nakon isporuke na mjesto rada spajaju s jedne strane na distri-
bucijski vrelovodni sustav, a s druge na sustav grijanja, odnosno
instalaciju objekta. Toplinski takvih kompaktnih toplin-
skih stanica se, primjerice, od 30 kW za obitelj-
ske i objekte s jednim vlasnikom) pa sve do 1000 kW (zavelike
viestambene objekte ili poslovne zgrade).
cirkulacijske crpke: za osiguravanje cirkulacije tople vode
toplinske stanice i ogrjevnih tijela
krug automatske regulacije: za osiguravanje temperature polaznog
voda sekundarnog kruga sustava grijanja (tj. instalacije
objekta) prema vanjskoj temperaturi, odnosno prema potrebama
a sastoji se od regulacijskog ventila, elektromotornog
pogona, regulatora temperature i temperaturnih osjetnika
ekspanzijska posuda: za preuzimanje toplinskih dilatacija prijeno-
snika energije (vode) unutar instalacije pri zagrijavanju kod
toplinskih stanica indirektnog tipa, a s obzirom na rjee-
nje moe biti otvorena, zatvorena (membranska) ili za odravanje
tlaka u sustavu grijanja.
250 ---------------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE -----------------
251
Legenda:
1 - zaporni elementi
2 -
3 - manometar
4 - topline
5 - termometar
7 - regulacija tempera-
ture polaznog voda
ovisno o vanjskoj
temperaturi
8 - ogrjevna tijela
sustava grijanja
10 - elektromotorni
regulacijski ventil
11 - regulator
diferencijalnog
tlaka
12 - mjerilo toplinske
energije
13 - ekspanzijska
posuda s
manometrom
--- ---- --- -
Ilustracija 6.32
Toplinska stanica indirektnog tipa
toplinska stanica
3
-----

I
i I 1110 l.
. . . I.@IYI
I
3 12 I i I 5 I 5
. 1 / . :-:::..:, 11' 1. i I I i 1 I
13 _J.+-_*I__
1
nar'" []=JJ l
sustav daljinskog instalacija
grijanja predaj na stanica dio grijanja
\1'1
...
'" e::
C><
Z
::o:
N
:z:-
G'>
'"
c::
:z:-
z
...
m
...
'"
'" e::
C><
Z
::o:
N
:z:-
G'>
'"
c::::
:z:-
z
...
m
Tablica 6.54
podaci kompaktnih toplinskih stanica koje svojim novim i HEP Toplinarstvo d.o.o.
podaci
izvedbe
K-30 Cu K30-AR K50 K120 K250 K500 K1000
kW 30 30 50 120 250 500 1000
dimenzije, mm dubina 250 430 430 510 600 600 K500
irina 550 875 875 1275 2200 2500 500
visina 650 1570 1570 1670 1850 1940 600
dimenzije primar 3/4" 3/4" 3/4" 1 " DN 32 DN 50 2500
sekundar 1 " 1 " 1 " 11/2 " DN 65 DN 80 1940
ekspanzijski vod 3/4" 3/4 " 3/4" 1 1/4" DN 40 DN 50 DN 50
vrsta regulacije sobni termostat klizna prema vanjskoj temperaturi
\1'1
W
-._..._-. - - -., -__ --- .--
6.7.4. Priprema potrone tople vode sustava daljinskog grijanja
U objektima u kojima se kao izvor topline za grijanje koristi toplinska
stanica, odnosno koji su spojeni na sustav daljinskog grijanja,
tehnoloki je vrlo jednostavno njega izvesti i pripremu PTV-
a za potrebe Pri tome se u toplinsku stanicu
akumulacijski spremnik se volumen ovisno
o broju stanova), krug regulacije temperature PTV-a (sastoji se od
istih elemenata kao i kod kruga automatske regulacije grijanja),
topline i recirkulacijska crpka koja osigurava da svaki
na izljevnom mjestu ima brz pristup toploj vodi, neovisno
o udaljenosti stana od toplinske stanice.
6.7.5. Mjerenje potronje toplinske energije
U sustava daljinskog grijanja danas je mjerenje
toplinske energije na ulazu u objekt mjerila toplinske ener-
gije (kalorimetra). Prema propisima, tako izmjerena
toplinska energija se na korisnike udjela grijane
povrine stambene jedinice u grijanoj povrini cijelog objekta. Na-
ravno, takav je sustav i ne
na tednju jer svi jednako, bez obzira na to koliko su
toplinske energije stvarno potroili. Danas postoji niz da se
utroena toplinska energija izmjeri prema potronji svakog stana.
Najvaniji od njih su:
razdjelnika
mjerila toplinske energije.
Mjerenje utroene toplinske energije po stanu razdjelnika
toplinske energije koristi posebne koji se postavljaju na
svako ogrjevno tijelo u objektu i koji njihovo odavanje topline u
okolicu biljee u vrijednosti koja ima bezdimenzionalni
oblik. Pri se potronja evidentirana na svim ogrjevnim
tijelima zbraja i dobiva se udio svakoga od njih u ukupno utroenoj
toplinskoj energiji objekta koja je izmjerena na mjerilu toplinske
energije u toplinskoj stanici. Takav mjerenja utroene toplin-
ske energije je iznimno pogodan za sustave
grijanja jer ne zahtijeva zahvate na instalacijama grijanja. Na tritu
danas postoje tri vrste razdjelnika toplinske energije s obzirom na
evidentiranja potronje:
T
razdjelnici
bez radijske komunikacije
s radijskom komunikacijom.
razdjelnici sadravaju koja isparava, pri
isparene u vremenu ovisi o topline koju je
ogrjevno tijelo predalo u prostoriju. Prednost takvih sustava je u
cijeni ugradnje koja je vrlo niska, a nedostatak je to to se mogu
jedino vizualno. Danas se uglavnom vie ne koriste, a tamo
gdje jo postoje, polako se zamjenjuju suvremenijim sustavima.
razdjelnici bez radijske komunikacije su
elementi na baterijski pogon i imaju predprogramiranja
fizikalnih i karakteristika ogrjevnih tijela na koja se ugra-
Prednost im je jednostavnost, cijena i kvaliteta, a nedostatak
kao kod potreba: samo vizualnog
pa nisu pogodni za sustave sa prema potro-
nji.
razdjelnici s radijskom komunikacijom imaju isti
rada kao oni bez radijske komunikacije, ali uz to imaju
stanja bez potrebe za ulazak u stan i to na
jednom mjestu putem raznih sredinjih jedinica pa i
modema iz sjedita toplinarske tvrtke. Prednost im je jednostavnost
rada, niski trokovi eksploatacije, ali su zbog visoke
cijene trokovi ulaganja vrlo visoki.
Mjerenje utroene toplinske energije po stanu mjerila to-
plinske energije osobito se koristi pri gradnji novih objekata koji se
spajaju na sustav daljinskog grijanja. Tada postoji
instalacije grijanja tako da svaki stan ima vlastiti
pa postoji mjerenja utroene toplinske energije
mjerila toplinske energije za svaki stan zasebno. Takav mje-
renja je najrazvidniji i kod korisnika ne ostavlja sumnju u
jer svi onoliko energije koliko su potroili.
Zbog instalacija, njihova ugradnja nije
u objekte sa instalacijama.
254 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ------'------------- 255
kuglasti
ventil
povratni vod
sustava grijanja
polazni vod
sustava grijanja
zonski
ventil/aktuator kuglasti
r_-_-_-J ventil
mjesto ugradnje
zonskog ventila

topline DHW
- - - 1
t------------.-L-----l ;':
Ilustracija 6.33
Shema individualne toplinske podstanice
mjesto
ugradnje
kalorimetra
'----
osjetnik
kalorimetra
spojni cirkulacijski
vod
l ..
d
kontroler AVTII

osjetnik
kalorimetra
-/
mjesto ugradnje
vodomjera
--t-----j
kuglasti
ventil
polazni vod
sustava daljinskog
grijanja
kuglasti
ventil
polazni vod
sustava daljinskog
grijanja
kuglasti
ventil
hladna __
voda .' '.
hladna. ,
voda --t---------,
kuglasti
ventil
potrona " "
topla voda --
ventil
protupovratni
,_, ventil
" liiio.:,-;" >4lIIIl-- 1--------:--+----1
\ ... .. ",
recirkulacija
(dodatna
T
I
i
I
I
I
I
6.7.6. Individualne toplinske podstanice
Danas se potencijalnim na sustavu daljinskog grijanja
nudi ugradnje individualne toplinske podsta-
nice na ulazu instalacije grijanja u stamenu ili poslovnu jedinicu.
Takva toplinska podstanica (il. 6.33):
elemente za regulaciju grijanja (regulacijski ventil i sobnitermostat)
i pripremu PTV-a (temperaturni termostat i
topline)
elemente za uravnoteavanje instalacije grijanja
(regulator diferencijalnog tlaka)
elemente za mjerenje cjelokupne utroene toplinske energije
(mjerilo toplinske energije).
Glavni dio sustava predstavlja vienamjenski regulator temperature
koji u sebi objedinjava funkciju grijanja, pripreme PTV-a na namje-
tenu vrijednost i regulatora diferencijalnog tlaka. Rezultat toga je
potpuna autonomnost u sustavu grijanja jedne stambene ili poslov-
ne jedinice, bez ikakvih elemenata na razini
zgrade, to je gotovo isto kao kod etanog centralnog grijanja.
Prednosti ugradnje takvih individualnih toplinskih podstanica za
svaki stan su viestruke:
primarni izvor topline u objektu je sustav daljinskog grijanja
mjerenje cjelokupno utroene toplinske energije za grijanje i
pripremu PTV-a izvodi se za svaki stan posebno
nije potrebna ugradnja velikih akumulacijskih spremnika u prostor
toplinske stanice, a za prostor glavne toplinske stanice potrebne
su manje dimenzije
cijevni razvod kroz objekt ima svega tri cijevi (polazni i povratni
te vod hladne vode), dok razvod PTV-a s dvije cijevi (cirkulacija i
recirkulacija) nije potreban
smanjenje ukupnih toplinskih gubitaka
jednostavna tehnologija iz proizlazi maksimalna sigurnost
opskrbe u eksploataciji
zbog malih dimenzija podstanica zauzima vrlo malo prostora
postoji podbukne (kod postavljanja u hodnike) i
nadbukne ugradnje (kod postavljanja u kupaonice).
r----- - .-
258 ----------P R R U N ZAGRIJANJE
T
7.
RAZVOD I OSTALA
OPREMA SUSTAVA GRIJANJA
P R R U N ZA GRIJANJE ---------- 259
li
i
i
7.1. RAZVOD SUSTAVA GRIJANJA
7.1.1. Materijali za cijevnog razvoda
Cijevni razvod je dio centralnih sustava grijanja koji slui za prijenos
topline od izvora do ogrjevnih tijela prikladnog ogrjevnog
medija (u pravilu tople vode). Za cijevnog razvoda
uglavnom se koriste:
cijevi
bakrene cijevi
polimerne cijevi.
Za opisivanje elemenata cijevnog razvoda (a i svih drugih instalacija:
plinskih, vodovodnih i sl) koriste se dvije bezdimenzionalne

nazivni promjer (DN)
stupanj (PN).
Nazivni promjer (DN) pokazuje koliko dimenzije pojedinog elementa
instalacije odgovaraju drugome pri njihovom spajanju
(tablica 7.1). Ne radi se o mjerivoj pa se ne smije koristiti u
iako je priblino jednaka unutarnjem promjeru cijevi.
Svakom nazivnom promjeru kod navojnih, beavnih i avnih
cijevi odgovara normom vrijednost vanjskog promjera i
debljine stijenke cijevi.
stupanj (PN) pokazuje kolika je otpornost pojedinog
elementa instalacije na djelovanje tlaka (tablica 7.2). Doputeni tlak
u instalaciji (tj. vrijednost radnog tlaka u najvioj
sustava koja je zbog sigurnosnih razloga) ne ovisi samo
o stupnju, i o materijalu izrade, dimenzijama pojedinog
elementa i doputeno] temperaturi (npr. u
doputene temperature treba odabrati stupanj). Oznakom
PN se ranije nazivni tlak, a danas su umjesto njega
T
uvedeni: radni (Po)' ispitni (Pt)' doputeni (Ps)' konstrukcijski (Pd) i
tlak (P), pri se u svim osim za
tlak, radi o pretlacima. Isto tako, za sve te tlakove
postoje vrijednosti temperatura (radna, ispitna,
doputena, konstrukcijska i
Tablica 7.2
Vrijednosti stupnjeva dijelova instalacije (prema HRN EN 1333) [6J
QB] 2,5 10 16 25 40 63 1-10-0--"
cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja mogu biti:
a) navojne cijevi (tablica 7.3):
srednje teke cijevi
teke cijevi
b) beavne i avne cijevi (tablica 7.4):
cijevi za namjenu (skupina 1)
cijevi s kvalitetom povrine (skupina 2)
c) precizne cijevi:
hladno ili hladno valjane cijevi
hladno avne cijevi
hladno valjane avne cijevi
mekane cijevi (tablica 7.5).
Bakrene cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja mogu se podijeliti:
a) prema isporuke:
u ravnim komadima (ipkama) duljine 4 - 5 m
u kolutovima duljine 25 - 50 m
b) prema svojstvima:
mekane (R 220)
polutvrde (R 250)
tvrde (R 280)
c) prema zatite:
bez zatite
s ovojnicom: bijelom i bjelokosnom (tablica 7.6)
predizolirane s PE ili PUR izolacijom (tablica 7.7).
l
i
I:
Za izradu instalacija sustava grijanja koriste se beavne i
bakrene cijevi pri svaka cijev mora imati oznaku
(il. 7.1).
Tablica 7.3
Osnovne dimenzije navojnih cijevi za instalacije sustava grijanja
(prema DIN 10 255) [6J
nazivni
navoj
vanjsKi debljina unutarnji duijinsKa
promjer promjer o; mm stijenKe s, mm promjer du, mm masa, Kg/hl
srednje teke cijevi
DN10 R3/8 " 17,2 2,35 12,5 0,852
DN 15 R1/2" 21,3 2,65 16,0 1,22
DN 20 R3/4" 26,9 2,65 21,6 1,58
DN 25 Rl" 33,7 3,25 27,2 2,44
DN 32 R11/4 " 42,4 3,25 35,9 3,14
DN 40 R11/2 " 48,3 3,25 41,8 3,61
DN50 R2" 60,3 3,65 53,0 5,10
DN 65 R2 1/2" 76,1 3,65 68,8 6,51
DN80 R3" 88,9 4,05 80,8 8,47
DN 100 R4" 114,3 4,50 105,3 12,1
DN 125 R5" 139,7 4,85 130,0 16,2
DN 150 R6" 165,1 4,85 155,4 19,2
teke cijevi
DN10 R3/8" 17,2 2,90 11,4 1,02
DN 15 R1/2" 21,3 3,25 14,8 1,45
DN 20 R3/4 " 26,9 3,25 20,4 1,90
DN 25 Rl" 33,7 4,05 25,6 2,97
DN 32 R11/4 " 42,4 4,05 34,3 3,84
DN 40 R11/2 " 48,3 4,05 40,2 4,43
DN 50 R2" 60,3 4,50 51,3 6,17
DN 65 R21/2 " 76,1 4,50 67,1 7,90
DN 80 R3" 88,9 4,85 79,2 10,1
DN 100 R4" 114,3 5,40 103,5 14,4
DN 125 R5" 139,7 5,40 128,9 17,8
DN 150 R6" 165,1 5,40 154,3 21,2
T
Tablica 7.4
Osnovne dimenzije beavnih i avnih cijevi za instalacije sustava grijanja
(prema HRN EN 10 220) [6J
nazivni vanjsKi debljina unutarnji I dulji nska
promjer promjer d" mm stijenKe s, mm promjer du> mm masa, Kg/m
beavne cijevi
DN 32 38 2,6 32,8 2,27
DN 40 44,5 2,6 39,3 2,69
DN 50 57 2,9 51,2 3,87
DN 65 76,1 2,9 70,3 5,24
DN 80 88,9 3,2 82,5 6,76
DN 100 108 3,6 100,8 9,27
DN 125 133 4,0 125 12,70
DN 150 159 4,5 150 17,10
DN 200 219,1 6,3 206,5 33,10
DN 250 273 6,3 260,4 41,40
DN 300 323,9 7,1 309,7 55,50
DN 400 406,4 8,8 388,8 86,30
avne cijevi
DN 32 38 2,3 33,4 2,02
DN 40 44,5 2,3 39,9 2,39
DN50 57 2,3 52,4 3,10
DN 65 76,1 2,6 70,9 4,71
DN 80 88,9 2,9 83,1 6,15
DN 100 108 2,9 102,2 7,52
DN125 133 3,6 125,8 11,5
DN 150 159 4 151 15,3
DN 200 219,1 4,5 210,1 23,8
DN 250 273 5 263 33,0
DN 300 323,9 5,6 312,7 44,0
DN 400 406,4 6,3 393,8 62,2
"
T
II
j',
Tablica 7.5
Osnovne dimenzije mekanih cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
Tablica 7.7
Osnovne dimenzije predizoliranih bakrenih cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
ukupni promjer, mm polumjer
isporuke
ravni komadi kolutovi savijanja, mm
32 26 190 kolutovi ravni
36 29 180 25m komadi
40 . 32 220 5m
45 - - -
63
71
90
113
EMpipes Super cijev 15x 1 HRN EN 1057 DVGW-Cu 011 Hrvatska
(7) (6) (5) (4) (3) (2) (1)
Vanjski promjer i unutarnji promjer duljlnska masa,
debljina stijenke (d, x s), mm du, mm kg/m
cijevi uravnim komadima
12xl ,2 9,6 0,32
15x 1,2 12,6 0,408
18x 1,2 15,6 0,497
22x 1,5 19,0 0,758
28x 1,5 25,0 0,98
cijevi ukolutovima
10x 1,0 8,0 0,267
12x 1,0 10,0 0,324
15x 1,0 13,0 0,409
16x 1,0 14,0 0,440
l8x 1,0 16,0 0,495
Ilustracija 7.1
Primjer oznake bakrene cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
Polimerne cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja dijele se prema materijalu izrade:
a) polivinilkloridne cijevi:
cijevi od neomekanog PVC-a (PVC-U)
cijevi od kloriranog PVC-a (PVC-G)
b) polietilenske cijevi:
cijevi od polietilena niske (PE-LD)
cijevi od polietilena srednje (PE-MD)
cijevi od polietilena visoke (PE-HO)
c) cijevi od umreenog polietilena (tablica 7.8):
cijevi od peroksidom umreenog polietilena (PE-Xa)
cijevi od silanom umreenog polietilena (PE-Xb)
ZA GRIJANJE ----------------- 265
5 - oznaka RAL-a
6- ispitna oznaka DVGW-a s
registracijskim brojem (na zahtjev)
7 - zemlja porijekla
1- naziv
2- naziv proizvoda (marka)
3 - dimenzije
4- podaci onormi
264 ---------------- ZA GRIJANJE
vanjski promjer ukupni promjer polumjer
cijevi i debljina (sovojnicom), isporuke
stijenke (d, x s), mm mm savijanja, mm
12,0 x 1,0 16 100 kolutovi kolutovi ravni
15,0 x 1,0 19 120 25m 50m komadi
18,0 x 1,0 23 150 5m
22,0 x 1,0 27 180 -
28,0 x 1,5 33 - -
35,0 x 1,5 40
42,0 x 1,5 48
54,0 x 2,0 60
Tablica 7.6
Osnovne dimenzije bakrenih cijevi s ovojnicom za instalacije sustava grijanja [6]
cijevi od elektronskim mlazom umreenog polietilena (PE-Xc)
cijevi od azo-postupkom umreenog polietilena (PE-Xd)
d) polipropilenske (PP) cijevi
e) poli butanske (PB) cijevi
f) vieslojne cijevi.
Tablica 7.8
Osnovne dimenzije cijevi od umreenog polietilena za instalacije sustava grijanja [6J
nazivni vanjski debljina unutarnji duljinska
promjer promjer dvo mm stijenke s, mm promjer du, mm masa, kg/m
zaPN 12,5
14 2,0 10,0 0,08
DN10 16 1,8 12,4 0,08
18 2,0 14,0 0,10
DN 15 20 1,9 16,2 0,11
DN 20 25 2,3 20,4 0,17
DN 25 32 2,9 26,2 0,27
DN32 40 3,7 32,6 0,43
DN 40 50 4,6 40,8 0,66
DN 50 63 5,7 51,6 1,03
zaPN 20
12 1,8 8,4 0,06
DN10 16 2,2 11,6 0,10
DN 15 20 2,8 14,4 0,15
DN 20 25 3,5 18,0 0,24
DN 25 32 4,4 23,2 0,38
DN 32 40 5,5 29,0 0,59
DN 40 50 6,9 36,2 0,93
DN 50 63 8,7 45,6 1,47
7.1.2. Izvodenje spojeva i saVijanje cijevi cijevnog razvoda
Spojevi cijevnog razvoda sustava grijanja mogu biti izvedeni kao
nerastavljivi ili rastavljivi i, s obzirom na to, koriste se tehnike
spajanja:
T
1. za nerastavljivih spojeva:
a) zavarivanje - za metalne materijale i bakrene cijevi):
plinsko

u zatitnoj atmosferi
b) zavarivanje - za polimerne materijale:
plinom
elektrofuzijsko i polifuzijsko)
lijepljenjem
e) lemljenje - za bakrene i precizne cijevi
meko lemljenje
tvrdo lemljenje
d) lijepljenje - za polimerne cijevi
e) pritiskom - za precizne bakrene i vieslojne cijevi
f) spritisnom - za polimerne i vieslojne cijevi
g) s cijevnim (Withworthovim) navojem - za cijevi
2. za rastavljivih spojeva:
a) navojni spojevi
s dugim navojem
s maticom
sa steznim spojevima
b) prirubnice
c) cijevne spojke.
Savijanje je postupak obrade materijala pri dolazi do njegovih
deformacija kako bi se postigao oblik.
Kada se izvodi na hladno, postoji opasnost od pojave pukotina na
strani, to je razlog zbog treba zagrijavati
savijanja kod manjih polumjera ili presjeka.
Savijanje se koristi za cijevnih instalacija kada je potrebna
promjena smjera, npr. pri izradi koljena ili lukova, prijelaza ili
zavoja.
Najmanji potrebni polumjeri savijanja ovise o vrsti cijevi, stanju
materijala (mekan, tvrd i sl), dimenzijama cijevi i postupku savijanja
(tablica 7.9).
il
266 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 261

Tablica 7.9
Najmanji potrebni polumjeri savijanja nekih cijevi [8J
cijevi, stanje, vanjski postupak polumjer
materijal napomena promjer savijanja savijanja
cijevi (min, mm
dv, mm
bakrene (prema mekane (koluti) $ 22 nahladno (6 - 8)dy
HRN EN 1057) alatom (36) . dv
tvrde (ravni komadi) $18 alatom nahladno (3,5 - 4) . dv
i natoplo (4 - 5) d
v
bakrene sPVC zatitom mekane (koluti) $ 22 nahladno (6 - 8) . d
v
(prema HRN EN 1057) alatom (5 - 5,5) . d
v
tvrde (ravni komadi) $18 alatom nahladno (5 - 5,5) . d
v
bakrene sPVCzatitom koluti (samo za $18 nahladno 10 dv
(prema HRN EN 1057) sustave grijanja) alatom (5 - 5,5) d
v
navojne (prema savijaju se do DN 50 $ 60,3 alatom nahladno (46) . d
v
EN 10 255) i toplinski
(prema HRN
$ 57 natoplo (3 - 4) . d
v
EN 10 220)
precizne (prema se koriste za $ 35 alatom nahladno (3-4) d
v
HRN EN 10305-1) stezne spojeve
od opasnost od $ 22 alatom nahladno 3,5' d
v
(prema ISO 1127) korozije pri radnim
temperaturama
vieslojne sAI $ 26 nahladno (5 - 6) . d
v
alatom 3,5 d
v
PE-Xa postupak savijanja :s 25 nahladno (6 - 10) . d
v
ovisi o
alatom
temperaturi
$ 63 natoplo s (5 - 8) . d
v
predgrijavanjem
iablonom
PE-Xc $25 nahladno (5-7)'d
v
PB $ 25 8 d
v
$ 63 15 d
v
7.1.3. Postavljanje cijevnog razvoda
Osnovno pri postavljanju cijevnog razvoda je da se cijevi
trebaju voditi usporedno sa zidovima i stropom. Instalacije se pri
tome mogu postavljati podbukno (u zidu), nadbukno (po zidu) ili
kroz posebno izvedene kanale i okna. U svim tim
instalacije moraju biti za podlogu i od korozije
na
Kod podbuknog instalacija u zid se urezuju kanali, pri
valja voditi o dimenzijama kanala, odnosno
okna s obzirom na dimenzije zida i njihovu izvedbu.
Kod nadbuknog instalacija, na se mjestima
postavljaju elementi su zadaci:
preuzimanje
preuzimanje toplinskih rastezanja
promjeru instalacije
korozije
smanjenje prijenosa buke
ostvarivanje pogonske sigurnosti.
Najmanje potrebne udaljenosti elemenata (oslonaca),
odnosno na kojima se instalacije za zid ovise o
dimenzijama i materijalu cijevi. Pri tome vrijedi pravilo da to je manji
promjer, manja je cijevi pa mjesta moraju biti na
manjoj udaljenosti (tablica 7.10).
Pri postavljanju instalacija treba imati na umu da se one naknadno
trebaju toplinski izolirati pa cijevi i zida, odnosno stropa te
drugih cijevi ili instalacija treba predvidjeti
prostor, odnosno razmak.
Toplinska rastezanja (produljenja i instalacija su
posljedica temperaturnih razlika ogrjevnog medija i okolice. Kako
bi se osiguralo slobodno i neometano preuzimanje naprezanja od
toplinskih rastezanja, instalacije se u
(osloncu) koja predstavlja rastezanja i u kliznim
Toplinsko rastezanje pri tome ovisi o razlici temperatura
i o materijalu cijevi (tablica 7.11).
269
Kompenzacijski krak je dio instalacije u obliku slova L ili Z na
kojemu dolazi do promjene smjera to se koristi za preuzimanje
toplinskih rastezanja (il. 7.3). Njegova se najmanja potrebna duljina
(a) se ili iz dijagrama (il. 7.4).
Iznos toplinskog rastezanja (Ll0 mora se uzimati u obzir pri odabiru
razmaka mjesta na podlozi. Ako su udaljenosti od
podloge prevelike (npr. kod polimernih cijevi), razmaci trebaju biti
ili rastezanje treba na drugi Kod primjene
kompenzacijskih krakova Z oblika valja obratiti pozornost na
raspored
Dilatacijske lire U oblika ili tzv. kompenzacijski lukovi su posebno
dijelovi instalacije koji se koriste kod velikih duljina
Za preuzimanje toplinskih rastezanja instalacija sustava grijanja
slue (il. 7.2):
kompenzacijski krakovi L i Z oblika
dilatacijske lire
kompenzatori (aksijalni i zglobni).
Ugradnjom cjevovodi se dijele na vie
kojima se time neovisno rastezanje. Na mjestima
(oslonaca) se, ako je potrebna, armatura. U kliznoj
ni na koji (prijelaznim komadima, armaturom i sl) ne smije
biti pomak cijevi. Ipak, kada instalacija prolazi kroz vie
katova (okomiti vod ili vertikala), cijevni razvod treba podijeliti na
kompenzacijske tako da se osigurava pouzdana okomita
i vodoravna kompenzacija.
Tablica 7.11
Toplinska rastezanja cijevi od materijala [B]
Tablica 7.10
Najmanje potrebne udaljenosti
mjesta pri polaganju instalacija sustava grijanja [6]
cijevi, materijal dimenzije udaljenost mjesta, m
R3/8" 1,2
R1/2" 1,7
navojne R3/4 " 1,9
(prema navoj Rl" 2,2
EN 10255) R11/4" 2,6
R11/2 " 2,8
R2" 3,2
DN 65 3,6
beavne
nazivni
DN 80 3,9
(prema
promjer
DN100 4,5
HRN EN 10 220) DN 125 5,1
DN 150 5,6
10 0,6
12 1,0
15 1,1
18 1,3
bakrene 22 1,3
38 1,5
35 1,6
vanjski promjer,
42 1,7
>54 2,0
d"mm
16 0,8
20 0,9
PE-X 25 1,0
32 1,0
>40 1,2
14 1,2
vieslojne 16 1,2
>18 1,5
cijevi,
materijal

bakrene
vieslojne
PVG-G
PB
PP
PE-X
toplinsko rastezanje cijevi
duljine 5 mpri Ml'= 50 "C, mm
3,0
4,125
4,25
6,5
17,5
32,5
37,5
40,0
rastezanje
uodnosu na cijev
1,375puta
1,42puta
2,17puta
5,83puta
10,83puta
12,5puta
13,33puta
;l
i
I"
l]
IV IV
I
II
I l
II er
I ,
I ,
I ,
I I
o<i

e
i

1--\-'<-\-\'.-".>'" \,-\--+-+---+---1
: g
.8
t------t-----\-'In\\'l-\-\+\--'rl1.O

N
a
1\'\\,-r====:;,8 E
NE
W
Q.
e
:I:
l
W
Q.

:6'
ea
:=-
...
S
E 2
lS W'eB>jBJ>j BU!f!np
:cl

'----'-__.......'-'-'--'-"'u.Jl.-U "<t
1.0 "<t c'0
aaa
r\"r,-r====:;,8 E
NE
1\\\'i:",-r;====:;,8 E
NE
o
N
klizne

klizna

DID
L oblik
toplinska rastezanja
M
1
r--,-h,--r-------..---il--"""""E-
I I
I I
I I
I I
I I
l I
I I
l I
l I
l I
1 I
I I
II
II
1/
"
Ilustracija 7.2
Osnovne za preuzimanje toplinskih
rastezanja u instalacijama sustava grijanja
duljina I

cjevovoda (npr. kod pp cjevovoda duljih od 5 m) ili kada se toplinska
rastezanja ne mogu preuzeti primjenom kompenzacijskih krakova
(il. 7.5). Duljina kompenzacijskog kraka dilatacijske lire ovisi o
materijalu cjevovoda i drugim funkcionalnim parametrima kao to
su razmak razlika radne i temperature pri
sustava i dimenzija cijevnog razvoda. Pri ugradnji se lira
prednapree s 50% ukupne dilatacije. Radi pogonskih
sila u velikim se sustavima lire ponekad izvode i sa zglobnim
kompenzatorima.
kompenzaCijski krakovi dilatacijska lira kompenzatori
Ilustracija 7.3
Primjena kompenzacijskog kraka L oblika za preuzimanje toplinskih rastezanja [8]
Ilustracija 7.4
Dijagrami za potrebne duljine
kompenzacijskog kraka kod polimernih cijevi [18]
Toplinska izolacija cijevnog razvoda i drugih dijelova sustava
grijanja (npr. armature, crpki, spremnika tople vode itd) slui za
nepotrebnog odavanja topline na okolni prostor,
odnosno za smanjivanje toplinskih gubitaka. Uz to, materijali kojima
se oblae cijevni razvod i drugi dijelovi sustava grijanja ujedno mogu
posluiti i za smanjivanje prijenosa buke i vibracija (npr. zbog
prot jecanja medija kroz cijevi i sl) na okolicu.
Prijelaz topline s izolirane cijevi na okolicu je jednadbom:
Aksijalni kompenzatori ili tzv. harmonike su posebni elementi
instalacije koji aksijalni pomak, a koriste se kada nije
izvesti kompenzacijski krak ili ugraditi kompenzacijsku liru.
se od ili gume, a ovisno o
materijalu izrade namijenjeni su za tlakove, tem-
perature i materijal cijevi. Mogu preuzimati vrlo velika toplinska
rastezanja, a pri ugradnji treba njihov nadzor i pristup u
odravanja, popravaka i zamjene. Uz to, postoje i zglobni
kompenzatori koji imaju zglob.
7.1.4. Toplinska izolacija cijevnog razvoda
materijali p, kg/m
3
temperatura, C
koeficijent toplinske vodljivosti i;
W/(m K)
50 0,037
staklena vuna
100 0,036
200
20
0,04
300 0,043
mineralna vuna
120 0,035
250 0,045
elastomeri
O 0,036
20 0,038
Potrebna debljina sloja toplinske izolacije za cijevni razvod ovisi
o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti izolacijskog
materijala (tablica 7.13). Potrebna se debljina sloja izolacije
moe odrediti i na osnovi tzv. izolacijske klase koja ovisi o
pogona sustava (tablice 7.14 i 7.15). Pri tome se kao kriterij za
izolacijskih klasa koristi doputeni prolaz topline
ili pogona sustava grijanja koja se jednadbom:
Napomena:
vrijednosti za dijelove razvoda koji prolaze kroz elemente (zid, pod,
strop), na mjestima razdvajanja i spajanja te za polazne i povratne vodove do
ogrjevnih tijela je ukupna dUljina manja od 8 m smanjuju se za 50%.
Tablica 7.12
Koeficijent toplinske vodljivosti nekoliko najvanijih izolacijskih materijala [9J
pri su:
Q - toplina koja se odaje s izolirane cijevi na okolicu (toplinski
gubici), W/m
2
L - duljina cijevi, m
tt
OM
- temperatura ogrjevnog medija u cijevi, C
tt
zr
- temperatura okolnog zraka, C
du - unutarnji promjer cijevi, m
d
v
- vanjski promjer cijevi, m
dj - vanjski promjer izolirane cijevi, m
a , a - koeficijenti prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno vanjskoj
u v
stijenci izolirane cijevi, W/(m
2
K)
A , A. - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke cijevi,
e IZ
odnosno izolacije, W/(m K) (tablice 1.11 i 7.12).
T
acija 7.5
atacijske lire [8J

podloga
cjevovod
sta

J':,. 1
2
I
J':,. 11
I
.L-n-.-
--- ,-V
- klizna

\ I

to
\ I
\ I t1;l
\ I
\I

-
llustr.
Djelovanje dil
klizna

T
I
-sc-1

pri su:
I - pogona sustava grijanja, K s
fa - procijenjeni udio toplinskih gubitaka
t - ukupno trajanje sezone grijanja, s.
Tablica 7.13
Potrebne debljine sloja toplinske izolacije cijevnog razvoda sustava grijanja
ovisno o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti materijala (prema
Uredbi o tednji energije - EnEV) [6J
navojne cijevi
- - DN 10 DN 15 DN 20 DN 25 DN 32 DN 40 - -
- nazivni promjer
avne cijevi
DN 25 DN 32 - - - - - - - DN 40
- nazivni promjer
bakrene cijevi
12 15 18 22 28 35 - - 44 -
- vanjski promjer, mm
potrebna debljina izolacije cijevi, mm
0,025 10 11 11 11 12 17 18 18 23 24
koeficijent 0,03 15 15 15 15 15 23 23 24 31 31
toplinske 0,035 20 20 20 20 20 30 30 30 40 40
vodljivosti, 0,04 27 27 26 26 25 38 38 38 51 50
W/(m K) 0,045 36 35 34 33 30 49 47 47 63 69
0,05 48 45 43 41 39 61 59 57 78 77
Tablica 7.14
Izolacijske klase (prema HRN EN 12828) [22J
izolacijske doputeni prolaz topline, W/(m K) pogona sustava
klase d,s 400 mm d,> 400 mm i ravne plohe grijanja t, Ks . 10
9

< 0,05
1 3,3d, +0,22 1,17
0,05 - 0,17
2, , 2,6d, + 0,20 0,88
0\17- 0,35
3 2,0d, + 0,18 0,66
0,35 - 0,70
4 1,5d. + 0,t6 0,49
0,70 -1,40
5 1,1 d, + 0,14 0,35
1,40 - 2,80
6 0,8d, + 0,12 0,22
>2,80
T
Tablica 7.15
PO,trebnedeblj(ne sl?/a izolacije, cijevnog razvoda sustava grijanja
oVisno? promjeru cqevt, koeticijentu toplinske vodljivosti materijala, linearnom
trensmistiskon koeficijentu i izolacijskim klasama (prema HRN EN 12828) [22J
vanjski promjer linearni transmiSijski koefi- koeficijent toplinkevOdljivosti, W/(m K)
cijevi d" mm Cijent (za cijevi), W/(m K) 0,03 0,04 0,05 0,06
izolacijska klasa 1 potrebna debljina izolacije, mm
10 0,25 1 3 6 11
20 0,29 5 7 11 16
30 0,32 8 12 17 23
40 0,35 10 14 20 28
60 0,42 12 18 26 37
80 0,48 14 22 31 41
100 0,55 15 23 32 44
200 0,88 19 26 35 46
300 1,21 21 29 39 50
ravna ploha (1,17) 22 30 37 45
10 0,23 2 5 8 14
20 0,25 7 12 19 27
30 0,28 11 17 25 36
40 0,30 14 21 30 42
60 0,36 17 26 37 50
80 0,41 20 29 41 54
,100 0,46 22 32 43 57
200 0,72 27 37 49 62
300 0,98 28 39 51 64
ravna ploha (0,88) 31 41 51 62
10 0,20 4 7 13 20
20 0,22 10 17 26 38
30 0,24 14 23 35 50
40 0,26 18 28 41 58
60 0,30 23 35 50 69
80 0,34 26 39 55 74
100 0,38 29 42 59
,
78
200 0,58 35 50 66 85
300 0,78 38 53 69 86
ravna ploha (0,66) 42 56 70 84
276 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 277
Na materijale za toplinsku izolaciju se, osim na toplinsku vodljivost,
postavljaju i zahtjevi s obzirom na protupoarna svojstva i otpornost
difuziji vodene pare. Izolacijski materijali moraju biti teko zapaljivi
(klase zapaljivosti Bl prema HRN DIN 4102) i samogasivi te u
zapaljenja ne smiju razvijati otrovne plinove (CO i sl) i ne
smiju kapati jer se tako moe prenijeti plamen. Isto tako, moraju
imati visok koeficijent otpora difuziji vodene pare (p,) , odnosno
moraju biti slabo paropropusni. Dobrom otpora
proputanju vodene pare se nakupljanje vlage u samom
materijalu izolacije se bitno mogu smanjiti njegova toplinska,
ali i svojstva (npr. moe do roenja na stijenkama
cijevi pa i do korozije materijala stijenke). Ispitivanje paropropusnosti
materijala za toplinsku izolaciju HRN EN 12 086.
Materijali za toplinsku izolaciju su tvari je koeficijent toplinske
vodljivosti < 0,1 W/(m K). Ispitivanje njihove toplinske vodljivosti
HRN EN ISO 13 787. Danas se uglavnom u
obliku gotovih (panela), cijevi ili polucijevi potrebnog
promjera pa se jednostavno postavljaju, a s obzirom na sastav mogu
biti:
a) anorganskog porijekla:
staklena vuna
kamena vuna
mineralna vuna
b) organskog porijekla:
prirodni: npr. pluto
umjetni (na polimernoj osnovi): npr. pjenasti, ekspandirani elas-
tomer na osnovi
------------------------------ -----
I
vanjski promjer linearni transmisijski koefi- koeficijent toplinske vodljivosti, W/(m K)
cijevi d; mm cijent (za cijevi), W/(m K) 0,03 0,04 0,05 0,06
10 0,18 4 7 13 20
20 0,19 10 17 26 38
30 0,21 14 23 35 50
40 0,22 18 28 41 58
60 0,25 23 35 50 69
80 0,28 26 39 55 74
100 0,31 29 42 59 78
200 0,46 35 50 66 85
300 0,61 38 53 69 86
ravna ploha (0,49) 42 56 70 84
10 0,15 9 17 29 49
20 0,16 18 33 54 86
30 0,17 16 45 71 111
40 0,18 32 54 85 128
60 0,21 41 67 102 150
80 0,23 48 76 113 162
100 0,25 53 82 120 169
200 0,36 65 97 134 178
300 0,47 71 102 137 178
ravna ploha (0,35) 82 110 137 165
10 0,13 13 22 10 62
20 0,14 25 36 70 110
30 0,14 35 57 94 148
40 0,15 43 68 110 156
60 0,17 60 90 138 210
80 0,18 70 108 155 240
100 0,20 75 115 165 260
200 0,28 83 133 180 280
300 0,36 89 149 223 290
ravna ploha (0,22) 133 177 222 266
7.2. ARMATURA
I
II
I
-
a>
e
"a)
"
-'<:
o. a>
a> >
O
e O
32 "c
E
,en o.
'"
o :::l :::l
'"
a>
o. cl
e tN E
'E'
'"
'c
e
'"
N o. o.
o. e

--
-
i zs
iii
""D
a>
>
zs
.!:::!
Q5
'0 ""D
:='"
a> +o-
a> a>
e
-: >
cl
"tl "tl
.o
.!:::! a>
O
'" '"
en
'"
E e, .C' O
E
o.
a>
O :::l :::l
c e
o. -'<: '0 :::l
'"
":;;' o. N

'" en
a>
-'<:
en a>
:ff a> e
a>
'c
'"
E g
e
I'
'"
::; o
en
a> :::l
E
"E'
cl o. e
o.
e
'"
o
h:, e
'"
N -'<:
o. e

'---
ci5
, .-
'c
e
'" :::l .
>
E
'"
e :52 N
'.,
;C3
O
'0
-'<:
'"
'"
'c 'c
e
'0 .o a>
'"
.C'
2
=
E
'"
o.
E
e
"crr
en .!!:!
:c:
o.
:::l
o. en

Kl
N
zs
""D
a>
>
zs
.!:::!
Q5
'0 ""D
:p-
a>
'c
e
.El
cl
t5
.o
Q5 a>
o
en
'"
E
'"
O
E
e
o.
O
:2 '"
e
o. o. :::l
'"
o. N

L-
-
I I
:52
,
en
:52
:52
'c
1;;
en
:0
1;;
"li> "E "tl
E ::;
>

:::l
e o
'"
e 'c 'crr cl a
E
:::l
,i E O '0 .:::
'"
O
a>
""D
cl
2 i5.. E E
a>
e
:c
'.",
e o
+0- o.
o. o.

.
::i

:, "
:o Q5
:52
""D
en
:::"
e
a> +o-
>
cl
.!:::!
O .o
'"
e :::l
'"
'"
E
'c
E ci
.C' e, .C'
a> .g.
'"
.gl
:::l :::l
E E>
e
o. -'<: '0 32
'"
o. N

.\
E
E
'en

'6 ,en
a>
'6
".
a>
E

" :52 E
iL :::l
:::l
:52
"e'
2
o
"tl .o
.ci
e
c<l ""D
O
o,,'
,en
.g;
>
E
'6
""D
e a> en en

o. 'ur

a>
>
E
E
.s

'en
'6
,en
I>,
:o
a> '6
a>
""D
a>
E >
E
.!:::!
19
'c
'00
'"
,en
O
E
'6
-'<:
h
e a> en en
o.

'. 'c
N
:::l
'" S ""D
e
a>
o.
:::l
e, o.
.!:::! .-
'c
e
i9
+o-
'"
'c 'c
:::l a>
E
,en
>
+0-
o.
.2:
:C3
:::l
g
a>
e :::l
-'<: '0
o. -'<:

::i' ::;
Ot: -'<:
'c
1;;
:52 " ""D
'c o
'"
en
'c
:(3
Q5 N
'c
en > :::l
:o "E
o o
"2 'crr 'c o
'"
,en
E
o.
'"
e
o ::; :::l
"tl
,en en
en cl :::l a> :::l
E O
o. cl
'c cl
a> :=- o.
e
'"
e o.. E
li
e ""D
N o. '00 o.
o. o

T
\

b) zasun
t
y
I
d) zaklopka

1 kuglasta
brtvena ploha
a) ventil
t
y
c) slavina
vreteno
Ilustracija 7.6
osnovne vrste armature za cijevne instalacije
sjedite
zasuni
slavine
zaklopke.
Armatura sve elemente cijevnog razvoda sustava grijanja
koji slue za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje
ili smanjivanje) protoka ogrjevnog medija kroz cijevi.
U pravilu se od materijala koji su otporni na koroziju kao
to su mjed, crveni lijev, aluminijske legure, sivi
lijev i razni polimerni materijali. S obzirom na izvedbu i djelovanje,
u armaturu se ubrajaju (il. 7.6, tablica 7.16):
ventili
Ilustracija 7.7
Podjela armature za cijevne instalacije [6J
280 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 281
7.J. CIRKULACIJSKE CRPKE
Osnovne znlGajke
ristika crpke
Ijacrpke)
istika cjevovoda
abola otpora)
12 16 20 24 28
volumni protok V, m
3/h
Ilustracija 7.8
Dijagram za radne crpke
4 8
ar= m
karakter
---
r->
(par
--
/
radna visina dobave .............. .Lradna
A: <,
: el
..........-karakte
._1
c'
(krivu
--
el
8 1 b
7
6
5
4
3
2
1
Oo
Crpke, pumpe ili sisaljke su koji slue za prijenos fluida s
nie na viu razinu, odnosno s nieg na vii tlak. Drugim
njima se ostvaruje dobava, odnosno pokrivaju svi
gubici (padovi tlaka) do kojih dolazi pri strujanju kroz cjelokupnu
instalaciju sustava grijanja (izvor topline, cijevni razvod, ogrjevna
tijela).
Djelovanje crpke u instalaciji prikazuje se u dijagramu krivulja
karakteristika koji pokazuje ovisnost tlaka crpke, odnosno visine
dobave o volumnom protoku (il. 7.8). U sjecitu krivulje karakte-
ristike crpke i cjevovoda nalazi se radna crpke u kojoj postoji
ravnotea visine dobave koja se ostvaruje crpkom i padova tlaka u
instalaciji.
vrsta zasun ventil slavina zaklopka
pomak
rotacijski oko osi
zapornog pravocrtan
okomite nasmjer strujanja
tijela
smjer okomit nasmjer uzdu smjera pomaka kroz zaporno oko zapornog
strujanja pomaka zapornog zapornog tijela tijelo tijela
vode tijela
oblik cilindar, kugla, stoac,
zapornog klip, membrana, klin membrana, stoac, cilindar
tijela kugla
koeficijent 7,0(ravni) 0,5 (kuglasta) 0,5
otpora 0,5(klipni)
7,0 (membranski)
(prstenasta)
strujanju (za
2,0(kosi)
DN 25) <;,
Osnovne prema kojima se odabire armatura su doputeni
radni tlak, dimenzije i protok, a u regulacijske armature i
ventilski koeficijent ili tzv. kv-vrijednost. Tu vrijednost daje
i predstavlja protok izraen u m
3/h
koji moe strujati kroz
armaturu pri razlici tlaka 1 bar. Uz to, koristi se i osnovni ili
standardni ventilski koeficijent, odnosno k
vs
-vrijednost koji
pokazuje koliki je teoretski protok kroz posve otvorenu
armaturu pri razlici tlaka 1 bar.
Tablica 7.16
Osnovne armature cijevnog razvoda [B]
Svaki od tih dijelova armature se moe podijeliti u vie
skupina s obzirom na djelovanje, izvedbu i pogona (il. 7.7).
Crpke se dijele na nekoliko osnovnih
1) prema ostvarivanja podtlaka potrebnog za usis (il. 7.9):
klipne ili stapne
centrifugalne
2) prema izvedbi u odnosu na doticaj motora s vodom
(il. 7.10):
s mokrim rotorom
sa suhim rotorom
3) prema izvedbi u odnosu na prijenos snage od motora do
rotora:
podvodne (s odvojenim motora i rotora)
uronjene (sa motora i rotora).
14- namanometar
15- brtva prstena
16- zaobljena slijepa matica
17 ravna brtva
18- brtva vratila
19- leaj
8 - lopatice rotora
9 - usisni prsten
10- poklopac motora
11 - motor
12- ventil
13- tuljak vratila
Ilustracija 7.10
Shema crpke s mokrim i sa suhim rotorom
9
a) crpkas mokrim rotorom b) crpkasasuhim rotorom
10
1-
2-vratilo
3 - brtve
4- vijak
5 -leaj
6 rotor
7 - namotaji motora
pri su:
p - tlak dobave, Pa
p - vode 1000 kg/m
3
)
g - ubrzanje sile tee (= 9,81 m/s")
H - visina dobave, m.
T
motor

ventil

a)klipna crpka

.-/
brtve
leajevi
..-...... vratilo
izlazni
vOd-o-
b) centrifugalna crpka
ulazni
(usisni) vod
Crpku nekoliko osnovnih
visina dobave
dobavni protok
broj okretaja
snaga i stupanj djelovanja.
Ilustracija 7.9
Shema klipne i centrifugalne crpke
Visina dobave, zapravo, treba biti jednaka zbroju razlike geodetskih
visina, razlike i krajnjeg tlaka, pada tlaka zbog promjene
brzine strujanja i gubitaka u cijevnom razvodu:
Visina dobave je crpke koja je po iznosu jednaka razlici
tlakova na ulazu i izlazu iz nje, odnosno pokazuje koliki tlak crpka
moe se izraava u jedinicama za tlak (Pa), iako
se zapravo radi o visini stupca vode (m). Pri tome vrijedi:
p = pgH"" 1OODOH,
pri su:
I1h
g
- razlika i krajnje geodetske visine, m
!1p - razlika i krajnjeg tlaka, Pa
!1w - razlika i krajnje brzine strujanja fluida (ogrjevnog
medija), Pa
!1P9Ub = liRi + z, - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja kroz
j j instalaciju, Pa
I. - duljina pojedinog instalacije, m
I
R, = . - linjski otpori na pojedinom instalacije, Palm
du) 2 (tablice 11.7,11.8 i 11.9, il. 11.2)
Aj - koeficijent hrapavosti cijevi pojedinog instalacije -
se ovisno o vrsti strujanja ili iz dijagrama
hrapavosti (il. 11.3)
d . - unutarnji promjer cijevi pojedinog instalacije, m
U,I
w. - brzina strujanja ogrjevnog medija kroz pojedini
I
instalacije, m/s
2
Z = 1;. - lokalni otpori na pojedinom elementu instalacije, Pa
I I 2
1;; - koeficijent oblika pojedinog elementa instalacije (tablica 11.10).
I
Protok kroz crpku je kao omjer ukupnog toplinskog
sustava grijanja (potreba zgrade za toplinom) i umnoka
toplinskog kapaciteta i razlike temperature polaznog i povratnog
voda ogrjevnog medija:
v = Oak
cr '
COM MrOM
pri su:
V - potreban protok kroz crpku, m
3/s
er
Oak - ukupni toplinski sustava, odnosno potrebe za toplinom, W
COM - toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
!1{}OM- razlika temperature polaznog i povratnog voda ogrjevnog
rnedija.r'C.
Broj okretaja crpke je koja je njezinom izvedbom,
a pri promjeni dolazi do proporcionalnih promjena svih ostalih
koje je opisuju:
n V
volumnog protoka: ---..!.. = ---..!..
n
2
V
2
potrebne razlike tlaka, odnosno visine dobave: r= =: =::
snage:
Pri tome treba napomenuti da se regulacijom broja okretaja
potrebama u
sustavu.
Snaga i stupanj djelovanja pokazuju kolika je potronja
energije neke crpke, odnosno koliko su procesi pretvorbe
energije koji se u njoj zbivaju. Stupanj djelovanja pri tome je
jednadbom:
VI1p VHpg
11e = p = ------p-'
pri su:
1J
e
- stupanj djelovanja crpke, %
p - snaga crpke, W.
podaci cirkulacijskih crpki za sustave grijanja prikazani su
u tablicama 7.17 - 7.20.
286 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------
287
Tablica 7.17
podaci IijevanoeJjeznih jednorotornih trobrzinskih dvopoJnih crpki
za sustave grijanja BPH DAB Pumps SpA, Mestrino, /talija)

izvedbe
podaci
BPH BPH BPH BPH
60/250.40 M 120/250.40 M 601280.50 M 60/340.65 M

2410- 2830 1520 - 2650 2200 - 2840 1460 - 2780
snaga, W
broj okretaja,
292-316 376 - 510 506 - 595 564 - 735
okr. 1min.

1,5 - 78
protoka, m
3
/h
visina
15
dobave, m

1 x 230 V 50Hz, lP42

ugradbena
,
250 250 280 340:
duljina, mm
dimenzije
ONAO ON 40 ON 50 ON 65
mm
masa,
20 20 27,5 31
kg
l
o =
o
o)
U; o
N
-... o
<7'
,
co 0)- co
"<t-
l!) l!)
N
cry
t!J
o
=
o co

o
N
l!) -... o
'1
,
"<t
al
co
io
l!)
N N
t!J
o io
= co io o
N
l!)- ec N
cry
cry
t!J
- 1-
=
io
o
N
l!) -... o
u?
co
cry-
o
o
N t!J
<7'
o)
"<t
,
co I-
l!)
l!)
e:,
N
cry =
"<t
N
co :::c o co
Q)
N- o
cry
N-
.cl
-o
l!)
Q)
l
- t!J
.f; ,-
>
o "<t
o
= co co
cry
o co
th N
N cry
N
x

t!J
o l!)
= "<t io o
N u?
oo N
evi
cry
t!J
- -
=
to
o l!) o
u?
co
evi
o
o
t!J
'1
co
,
"<t -
l!)
l!)
N
N =
"<t
o
N
co -... co
N
cry
N
t!J
- -
o "<t
= "<t co o co
th N
cry
N

t!J
E
E
:5 ai
.><:
E

>
co
co
cl
'o

co '<J
'<J
.><:
co
cl
.cl .<:: ::J ::J
-o o ;;;-
=
,!:
o
co
-o
E
.><:
S o.
c:
o. o.
en co
:;,z -o E
32 co c:
'<J c: 'u;
.8
'i: co Q)
co
'i: '<J ':;;
e
'<J c:
c:
'C
Q)
o.
.<::
co o. .cl c:
::J Q)
'<J -o
Q)
.><: +-' Q) Q)
Q)
E ::J
Q5 > Q5
cl '5
'iti'
::J
c:

I
288 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE
289
,. 1\:
; I
7 Odlbir cirkullcijskih crpki

izvedbe
podaci 30/1-12 32/1-12 40/1-8 50/1-8
nazivna snaga, W
200
ulazna snaga, W
18- 290
brojOkretaja, okr. / min
1600" 4800 1600" 4800 1800 - 4800 1800 - 4800

1 x 230 V- / 3 x 230 V-, 50Hz, lP 44
ugradbena duljina, mrn 180 220 220 240
dimenzije 11/4 " DN 32 DN 40 DN 50
ukupna masa, kg 6,0 8,5 9,5 11,5
li
Tablica 7.20
podaci Iijevanoeljeznihjednorotornih crpki li
za sustave grijanja Stratos Wilo AG, Dortmund, I!
I'
'l
:1
Osnovni zadatak cirkulacijskih crpki u sustavima toplovodnog
centralnog grijanja je svladavanje svih otpora do kojih dolazi pri
strujanju ogrjevnog medija (tj. tople vode) kroz instalaciju.
Za ugradnju crpke u instalaciju sustava grijanja postoje dvije
osnovne (il. 7.11):
u polazni vod (za izvore topline s malim otporima strujanju)
u povratni vod (za izvore topline s velikim otporima strujanju).
Mjesto na kojemu se crpka ima velik utjecaj na odnose
tlaka u instalaciji, a pri tome polazite predstavlja tzv. neutralna
je tlak kod zatvorenih sustava jednak visinskoj razlici
neutralne i najvie smjetenog ogrjevnog tijela te odgovara
tlaku punjenja instalacije, dok je kod otvorenih sustava jednak
visinskoj razlici neutralne i najvie smjetene ekspanzijske
posude. U se u neutralnoj postavlja najnie
smjetena ekspanzijska posuda. Radi pojave
zraka i smanjenja umova, ona se treba postaviti to je
blie usisnom (ulaznom) crpke.
Crpke se odabiru na osnovi Ukupnog pada tlaka u instalaciji sustava
grijanja, odnosno njegove najnepovoljnije vrijednosti to proizlazi
iz dimenzioniranja i protoka koji se na osnovi potrebnog
toplinskog
Radna koja se dobiva iz podataka o padu tlaka i protoku u
sustavu nalazi se u sjecitu krivulja karakteristika crpke i razvoda u
L{) N
L{) M
N z
M cl
- D -
CO
L{)
D o> L{)
L{)
CO T"""
N
--
, ,
Z L{)
o> O
N
M CO
cl
D
f-- T""" I--
L{) D
!:'2
N
D Z
N cl
D
-
L{)_
CO
T""" N
L{) N
M M
--
Z N
M cl
f-- (o <:t I--
L{) <:t
L{)
o> <:t
!::!:: L{)
M
(o N
N
--
, , N-
Z L{)
o> L{) :c
cl Q) N
M T""" L{) L{)_ D
..D
M
J.O
L{)
"gf-- T""" M
-
I--
>
O O l
"t::! L{)
-o -o
>
D
M
D
N
--
M Z D
N N cl
X
T"""
L{) L{)
L{) N
--
D
Z L{)
CO
N D o> cl
CO T"""
f--
, ,
I--
o> D
L{)
M CO
D
L{) D N
--
T"""
Z D
N cl
D M
M-
N T"""
L{) L{)
M N
--
(o
Z L{)
L{)
cl N o> <:t
(o N
f--
, ,
f--
o> L{)
L{) M
c;;
D
M N
ci
T"""
Z
N cl
c:: E
E
" ..c:
m
$: ai
.><:
E
.><:
--
m cl
"o
--

ooE 't.'>
m
.><: m-
d
't.'>
m
si
..D :::J
:::J
d
cl
=
c::
-o
m
o .><:-
.><:
s'

(/J
o
c:: o -o
o. m
"'"
(/J
d
m
-o 5- E
:s2 m c::
"(tr
"Ci)
"'"
"c m Q)
m 't.'> c::
dl 't.'> c:: :=- c::
"c
't.'> "::; :c::; Q) N "C
"'"
..c:
.s2 m
Q) ..D c::
:::J Q)
o "t.'> > -o
Q)
.><: +' Q) Q) "(tr
Q)
E :::J
<ll
> c:: <ll
cl :a
..D
"(tr
:::J
c::
290 --------,----------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -------------- _
291
'T'
Faktor sustava grijanja se jednadbe:
Regulacija promjenom broja okretaja crpke (koja se s energetskog
gledita smatra najpovoljnijom) moe se ostvariti s obzirom na
glavna
namjetenu temperaturu polaznog voda
namjetenu temperaturu povratnog voda
namjetenu temperaturnu razliku
namjeteni diferencijalni tlak (tj. razliku tlaka).
Kod sustava grijanja koji se sastoje od vie krugova u pravilu se za
svaki krug koristi po jedna crpka kako bi se postigla to bolja
raspodjela tlaka u instalaciji.
Kada je stvarna vanjska temperatura jednaka projektnoj, faktor
sustava je jednak 1, odnosno smatra se da je sustav
srednje
Predimenzioniranje crpke za posljedicu ima samo njezine
snage, ali ne i ogrjevnih tijela, dok poddimenzi-
oniranje za posljedicu moe imati i smanjenje njihovog
za polovicu. Zbog toga u sustava grijanja naknadno treba
provesti prilagodbu crpke stvarnim uvjetima za to postoje
osnovne
priguivanje protoka zapornih elemenata na
(izlaznoj) strani crpke (tj. pada tlaka)
ugradnja premosnog voda usisnog i
crpke (npr. ugradnja prestrujnog kanala u crpke ili
prestrujnog regulacijskog ventila diferencijalnog tlaka)
promjena broja okretaja crpke
pogon vie crpki.
U velikim se sustavima grijanja zbog toga koriste crpke sa
stupnjevanom regulacijom i to najmanje za razine
pri su:
cp - stupanj sustava grijanja, %
{Jzr - temperatura zraka u prostoriji, C
{JOk,stv - stvarna okolna (vanjska) temperatura, C
{JOk - vanjska (projektna) temperatura, C.
Pov.
tlak
______________
>P'lal
sv
Pov. IPol.
Pov.

EP - ekspanzijska posuda
ITm - izvor topline s malimotporom strujanju
ITv - izvor topline svelikim otporom strujanju
-- - - ne se
polazni vod
:t
:povratni
:vod
sigurnosni
@ ventil
'crpka
Legenda:
Pol. - polazni vod
Pov. - povratni vod
CC - cirkulacijska crpka
SV - sigurnosni ventil
=
crpka
:----- vod
!Aekspanzijska
o ! bJ posuda
izvor topline - kotao
Ilustracija 7.11
Dvije osnovne za ugradnjU cirkulacijske crpke [18]
polazni
vod I
y
a) ugradnja upolazni vod
sigurnosni
ventil
manometar"
b) ugradnja upovratni vod
izvor topline
- kotao (cirkulacijski)
dijagramu i, zapravo, predstavlja tzv. radnu to je
koji je tijekom sezone grijanja rijedak.
Legenda:
(*) - se u izvor topline ili u polazni vod u njegovoj neposrednoj blizini
(**) - se na primarnu stranu topline za temperature manje
od 105 C, a umjesto njega se moe ugraditi regulator temperature na
sekundarnoj strani
(***) - u posebnoj izvedbi za izvanrednog
(****) - u posebnoj izvedbi za izvanrednog kod izvora bez
automatske regulacije
(*****) - se za izvore topline od 300 kW, a nije potrebna u
ugradnje dodatnog temperature i tlaka
(******) - se za izvore topline od 300 kW
(*******) - se za izvore topline od 300 kW s regulacijom
(********) - nije potreban za kotlove
(*********) - se samo za izvore topline s regulacijom
izvedba izvora topline
s izravnom s neizravnom bez na
oprema
izmjenom izmjenom automatske kruta
topline topline regulacije goriva
da da da da
temperature
(.) (..) (...) (....)
sigurnosni kontrolnik
- da - -
temperature
posebni Cijevni razvod za
- - da -
pregrijavanja
sigurnosni
da da da da
ventil
rasteretna da da da da
posuda
(.....) (.....) (.....) (.....)
da da
- -
tlaka (******) (*******)
da da
- -
vode (********) (*********)
ekspanzijska posuda da da da da
termometar da da da da
manometar da da da da
regulator temperature da da da da
Tablica 7.21
Osnovna sigurnosna i regulacijsko-nadzorna oprema sustava
toplovodnog centralnog grijanja (prema HRN EN 12 828)
rasteretna
posuda
ekspanzijska
posuda
/
sigurnosni

tlaka
/
sigurnosni A
ventil
<,

vode
izvor topline
- kotao
oi--------------
manometar
/
,
,
,
,
,
,
,
t--------
,
,
,
,
,
,
,
,
Z regulator
. . : temperature termometar
sigurnosni : '"
'f CD
temperature :
,
,
,
1 -------
Ilustracija 7.12
sigurnosna oprema sustava centralnog
toplovodnog grijanja (prema HRN EN 12 828)
sigurnosni

tlaka
\
Sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog grijanja
sve elemente kojima se
doputenih vrijednosti radne temperature i tlaka, dok
regulacijsko-nadzorna oprema sve elemente kojima se
osigurava pouzdanost i pogona (tablica 7.21, il. 7.12).
7.4. SIGURNOSNA I REGULACIJSKA OPREMA
7.4.1. Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog
grijanja prema HRN EN 12 828
T
......
Sigurnosna oprema sustava grijanja se projektira, izvodi i
s obzirom na izvedbu sustava (otvoren ili zatvoren), energent koji
se koristi, rada, odnosno regulaciju izvora topline ili
automatska) i njegov nazivni Predstavlja neodvojiv dio sustava,
bez obzira na to je li ili naknadno pri se
moraju potivati upute Sastoji se od raznih elemenata,
to ovisi o izvedbi sustava:
1. za zatvorene sustave:
a) elementi za zatitu od doputenog radnog
tlaka:
sigurnosni ventil
tlaka
b) elementi za zatitu od doputene radne
temperature:
temperature
e) elementi za zatitu od smanjenja vode u sustavu
vode
d) ekspanzijska posuda
2. za otvorene sustave:
otvorena ekspanzijska posuda
sigurnosni polazni i povratni vod.
Nadzorno-regulacijska oprema
elemente za nadzor pogonskih parametara kao to su tempe-
ratura, tlak i vode (za otvorene sustave)
elemente za regulaciju radne temperature i/ili dovoda primarnog
izvora energije koji rade na (on/off) ili
u kliznom pogonu
elemente za regulaciju radnog tlaka (ako je potrebno).
Sigurnosni ventil slui za zatitu sustava grijanja i svih njegovih
dijelova od doputenog radnog tlaka, a
djeluje tako da u tom isputa medija u
okolicu. Obvezno se u sve sustave toplovodnog grijanja,
bez obzira na njihovu izvedbu, a kada treba ugraditi vie od jednog
ventila, kapacitet isputanja najmanjeg mora biti jednak najmanje
40% ukupne ogrjevnog medija (vode) u sustavu.
Izvedba ventila treba odgovarati odredbama prEN 1268-1, a
najmanja dimenzija iznosi DN 15. Do njihovog djelovanja
(tj. otvaranja i isputanja medija) treba pri
tlaku koji nije od projektnog tlaka sustava, pri
se mora vrijednosti radnog tlaka za
vie od 10%.
Moe biti sastavni dio izvora topline, odnosno u njih je
(osobito kod kompaktnih izvora), a kada to nije
se u polazni vod u neposrednoj blizini izvora pri
njih ne smije biti zapornih elemenata. U naknadne
ugradnje, pad tlaka u spojnom vodu s instalacijom ne smije biti
od 3%, odnosno u ispusnom vodu od 10% njegovog nazivnog tlaka.
Uz njega se trebaju nalaziti elementi koji
sigurno i bezopasno isputanje medija u okolicu, koji za izvore
topline toplinskog od 300 kW poseban ispusni
vod i rasteretnu posudu (nije potrebna ako je izvor opremljen
dodatnim temperature i tlaka).
Sigurnosni tlaka slui za zatitu sustava grijanja koji su
opremljeni izvorom topline od 300 kW. Moe biti
u izvor, a kada to nije se to blie
njemu. Uz to, kod primjene dodatnih izvora topline (npr. solarnih
sustava) postavljaju se dodatni sigurnosni zahtjevi, dok kod
neizravnih izvora topline tlaka nije potreban.
Djeluje tako da u tlaka ili
prestanka napajanja sustava energijom automatski
prekida izmjenu topline ili dovod goriva do izvora i
automatsko ponovno sustava, pri mora biti
sa sigurnosnim ventilima.
Sigurnosni temperature slui za zatitu sustava grijanja
od doputene radne temperature. U skladu
s EN 60 predstavlja obveznu opremu svakog sustava
toplovodnog grijanja. Moe biti u izvor topline, a
kada to nije se naknadno u polazni vod sustava,
to blie izvoru. Treba se namjestiti tako da u djelovanja, u
vremenu nakon to se smanjivati odavanje topline u loitu
ili ne smije do temperature za vie od
10 C (il. 7.13).
ii
I
I:
l!
i
296 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 297
T
Ilustracija 7.13
Dijagram djelovanja sigurnosnog temperature [22}
Otvorena ekspanzijska posuda u otvorenim sustavima toplo-
vodnog grijanja ima istu ulogu kao zatvorena u zatvorenim
sustavima - preuzimanje toplinskih rastezanja vode. se
na najvie mjesto u sustavu i dimenzionira tako da moe preuzimati
cjelokupne promjene volumena vode pri njezinom zagrijavanju i
Opremljena je i preljevnim vodovima koji se
ne mogu zatvarati i koji su dimenzionirani tako da je
sigurno cjelokupnog protoka medija koji je
posude (npr. promjer preljevnog voda se odabire za jednu
nazivnog promjera vie od sigurnosnog polaznog voda). Pri
tome se posuda, preljevni i vodovi postavljaju tako da su
od smrzavanja (il. 7.14).
Zatvorena ekspanzijska posuda slui za preuzimanje toplinskih
rastezanja ogrjevnog medija u zatvorenim sustavima grijanja.
Membranske ekspanzijske posude moraju odgovarati odredbama
EN 13 831 i djelovati tako da porast temperature do
pogonske vrijednosti ne dovodi do tlaka u sustavu kod
kojeg djelovati sigurnosni ventil i/ili tlaka.
Dimenzioniraju se tako da ne moe do
doputene temperature koju je odredio se u
povratni vod ili na najnie mjesto u sustavu, pri valja voditi
o uputama a isto tako moraju biti
od smrzavanja. njih i izvora topline ne smije se nalaziti
zaporni element, osim ako postoji potreba za revizijom, ali se tada
mora njegovo neovlaeno zatvaranje.
vode slui za zatitu zatvorenih sustava toplo-
vodnog grijanja i djeluje tako da u smanjenja
ogrjevnog medija (tj. vode) u sustavu zaustavlja daljnju
izmjenu topline ga titi od temperature.
se u sve sustave grijanja, osim u one koji kao izvor topline koriste
kotlove ili one kod kojih je on izveden kao sekundarni
topline. Njegova ugradnja nije potrebna kod sustava koji
su opremljeni izvorom topline je manji od 300 kW, ako je
osigurano da ne moe do pregrijavanja u smanjenja
medija, ali je nuna kada je izvor topline postavljen na vie
mjesto od ogrjevnih tijela. Ipak, umjesto njega se moe koristiti
najmanje vrijednosti tlaka ili protoka.
vrijeme t, s
djelovanje
temperature
prekid izmjene topline
'fro,max -
doputena
radna temperatura
c..:>
o

:::J

o..
E
Sustavi s izvorom koji ima neizravnu izmjenu topline, odnosno

opremljen je trebaju biti opremljeni
koji djeluje tako da zapornog
ventila na primarnoj strani smanjuje prijenos topline na
sekundarnu stranu kako bi se na njoj izbjeglo stvaranje pare. Ako
temperatura na primarnoj strani iznosi do 105 C, na
sekundarnoj je strani dovoljan regulator radne temperature.
temperature prekida rad izvora kako ne bi dolo do
doputene vrijednosti radne temperature, a
nakon to su ponovno uspostavljeni pogonski uvjeti (tj.
temperatura padne ispod namjetene vrijednosti), sustav moe
nastaviti s radom.
Sustavi s izvorom topline bez automatske regulacije moraju imati
poseban temperature za izvanrednog Ako
je sustav opremljen za izvanrednog
temperature slui kao nadtemperaturno osiguranje kada
do radne temperature za vie od 10 C.
Sustavi s izvoromtopline nakruta gorivamoraju biti opremljeni cijevnim
razvodom koji se ne moe zatvoriti ili koji se u nadtemperature
automatski moe otvoriti kako bi se pregrijavanje.
T
.
1 ... _ .. .... 1
3
Termometar u sustavu grijanja slui za pokazivanje radne tempera-
ture, pri se u sustavu mora nalaziti barem jedan, a najvia
vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 20% biti od
doputene radne temperature.
Manometar u sustavu grijanja slui za pokazivanje radnog tlaka,
pri se u sustavu mora nalaziti barem jedan, dok
najvia vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 50% biti
od doputenog radnog tlaka.
pri su:
d I - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog polaznog voda
S,po
(> 19 mm)
d - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog povratnog voda, mm
s.pov
Q
IT
- nazivni izvora topline, kW.
o
5
:4
,
,
,
,
,
,
,
,
,
8 :
.. _-_..
.
Z
3
6
o
8
5
:4
,. .. _.. ..[X} ..
Z 6
2
Ilustracija 7.14
Ugradnja ekspanzijskih posuda u otvorenim sustavima toplovodnog grijanja [22J
za sigurnosni povratni vod:
ds,fJOV = 15 +1, o-JQ; ,
Sigurnosni polazni i povratni vodovi u otvorenim sustavima
toplovodnog grijanja slue za povezivanje izvora topline i otvorene
ekspanzijske posude. Sigurnosni se povratni vod pri tome spaja na
donji dio posude i na povratni vod sustava grijanja, pri se ni
na jednom ne smiju zaporni elementi. Najmanji potrebni
unutarnji promjer sigurnosnog polaznog i povratnog voda iznosi:
za sigurnosni polazni vod:
ds,pol = 15+ 1,4-JQ;
1 - izvor topline
2- otvorena ekspanzijska posuda
3- sigurnosni polazni vod
4- sigurnosni povratni vod
. 5- preljevni vod
6 - vod za punjenje sustava
7 - razine vode uposudi
8- povratni vod
Regulator temperature slui za rada izvora
stvarnim potrebama za toplinom u sustavu. Predstavlja obveznu
opremu izvora topline, pri njegova namjetena
vrijednost ne smije biti od doputene radne tempera-
ture izvora.
najmanje vrijednosti tlaka slui za odravanje najmanjih
potrebnih radnih uvjeta u sustavu. se uz zatvorenu
ekspanzijsku posudu, a umjesto njega se moe koristiti i za
automatsko dopunjavanje sustava ili otvorena ekspanzijska posuda
s naknadnog punjenja.
razine vode ili nivokaz slui za pokazivanje
ogrjevnog medija vode u sustavu, na osnovi se moe
je li potrebno dopunjavanje sustava i postoje li pogonske smetnje
(proputanje i sl).
7.4.2. Ekspanzijske posude
Ekspanzijske posude su dio sigurnosne opreme toplovodnih
sustava centralnog grijanja je osnovna namjena preuzimanje
toplinskih rastezanja vode zbog promjena njezine temperature, a s
obzirom na izvedbu sustava u kojima se mogu biti (il. 7.15):
otvorene
zatvorene.
300 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 301
T
l
b) sustav sazatvorenom ekspanzijskom posudom
Ilustracija 7.15
Otvoreni i zatvoreni sustav grijanja s ekspanzijskim posudama
Membranske ekspanzijske posude ponajvie se koriste za manje
sustave grijanja (npr. u stanovima, obiteljskim stambenim
zgradama i sl). Kod njih se potreban tlak ostvaruje bez
energije, odnosno tlakom plina koji je od ogrjevnog medija
odijeljen membranom. Takve su posude danas poznate pod nje-
nazivom MAG-posude (njem. MembranausdehnunggefaB).
Njihov je zadatak u sustavima grijanja trostruk:
preuzimanje toplinskih rastezanja vode i pokrivanje
gubitaka vode iz sustava
osiguranje najmanjeg potrebnog pogonskog tlaka u sustavu
vrijednosti tlaka u sustavu u
kombinaciji sa sigurnosnim ventilom.
se u prema nazivnom volumenu, ovisno o
tlaku namjetanja sigurnosnog ventila, predtlaku i ukupnom
volumenu vode u sustavu (tablica 7.22). Njihova je osnovna
prednost, za razliku od posuda, jednostavna i
kompaktna izvedba. Unutar posude nalazi se dio ispunjen
medijem, duikom, koji je od dijela spojenog na sustav
grijanja odvojen membranom ili se nalazi u tzv. balonu. Osnovna
prednost izvedbe s membranom je njezine zamjene kad
se istroi ili oteti, dok u balona treba zamijeniti
cijelu posudu. Posude se ispunjene plinom na
prednamjetenom tlaku, odnosno tzv. predtlaku (Po)' Plin u posudi
se, ovisno o rasteznomvolumenu, odnosno o temperaturi sustava,
vie ili manje (il. 7.16).
ekspanzijske posude uglavnom se koriste u velikim
sustavima grijanja i u njima se potreban tlak osigurava
odnosno crpke ili kompresora. Takve su posude u pravilu
velike pa istodobno mogu posluiti i za punjenje i otplinjavanje
sustava grijanja.
Osnovna prednost zatvorenih posuda i takvih sustava grijanja je to
to ogrjevni medij (voda) iz sustava ne dolazi u dodir sa zrakom,
odnosno s kisikom, to moe dovesti do korozije pojedinih dijelova
instalacije.
sigurnosni
povratni
vod
cirkulacijska
crpka

vod

izvor
topline
cirkulacijska
crpka
c<l 10
cr
-'<:
cd cd
zatvorena c<l > :;::::;
oo .::s:..$ :52
9
ekspanzilska s
._posuda - voda iz en :ffi
____
sigurnosni
polazni
vod
\
a)sustav s otvorenom ekspanzijskom posudom
otvorena ekspanzijska
posuda - voda izsustava
udoticaju sa zrakom
izvor
topline-
ventil s
neovlatenog rukovanja
sigurnosni
ventil
/
Zatvorene ekspanzijske posude danas se pojavljuju u dvije
osnovne izvedbe:
sa stalnim tlakom
s promjenjivim tlakom (tzv. membranske).
302 ---------------- ZA GRIJANJE
I
I
*1.
ZA GRIJANJE ----------------- 303
Veksp,min = (V
e
+V
zal
) . Pe +1 ,
Pe r P
tlak punjenja ekspanzijske posude se
jednadbom:
pri su:
P
- tlak u sustavu, bar
st
p; - tlak pare, bar.
po;:: Pst +Pp,
Pri tome projektni tlak u sustavu iznosi 0,7 bar,
a mora biti ili jednak zbroju tlaka u sustavu i tlaka
pare:
pri su:
V . - ukupni volumen ekspanzijske posude, I
sksp.min
V - zaliha vode vode koja se moe pohraniti u posudu
zal
za uravnoteavanje gubitaka vode u sustavu), I
Pe - projektni tlak u sustavu, bar
PO projektni tlak u sustavu.
Ukupni volumen ekspanzijske posude je jednadbom:
V =e V
sus
e 100'
pri su:
V - rastezni volumen, I
e
e - toplinsko rastezanje vode u sustavu, % (tablica 7.23)
V - ukupni volumen vode u sustavu, I.
sus
Rastezni volumen, odnosno volumen vode koju ekspanzijska
posuda treba preuzeti se jednadbom:
T
!
e)stanje pri
rastezanju vode
b) stanje nakon punjenja
vode usustav, odnosno
prijezagrijavanja
\
plinski ventil
na
sustav grijanja
\
a)stanje pri isporuci
Ilustracija 7.16
Djelovanje membranske ekspanzijske posude
Posude se u sustav odmah nakon ugradnje kotla, odnosno
kod kompaktnih su izvedbi kotlova u njihovo
Postavljaju se neposredno uz kotao i na povratni
vod koji moe imati zaporni ventil (za izmjene posude) koji
mora biti osiguran od neovlatenog rukovanja. U pravilu se nalaze
na usisnoj strani cirkulacijske crpke kako bi se izbjeglo
tlaka u posudi radi njezinog djelovanja, a ako to nije
potrebni se predtlak mora za 60 - 100%.
Odravanje i pregled posude mora se obaviti najmanje jednom
godinje, u sklopu redovitog odravanja cijelog sustava grijanja.
Pregled posude pri tome vanjski pregled (vidljiva
plata posude, pojava korozije i sl), pregled membrane
(nepropusnost membrane i plinskog ventila) i provjeru tlaka (provjera
predtlaka, nepropusnosti i tlaka punjenja pri ponovnom putanju
posude i sustava u pogon).
U neispravnosti ili ekspanzijske posude moe
do smetnji u radu sustava grijanja, a su:
gubitak vode iz sustava kroz sigurnosni ventil)
pojava zraka u sustavu, posebno u visoko postavljenim ogrjevnim
tijelima, to redovito dovodi do umova
nepravilan rad cirkulacijske crpke (i s tim povezani gubici).
304 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 305
Tablica 7.22
ekspanzijskih posuda (prema HRN EN 12828) [22J
,
tlaknamjetanja
sigurnosnog 3,0 2,5 2,0
ventila Psv, bar
tlaku
0,5 1,0 1,5 0,5 1,0 1,5 0,5 1,0 1,5
sustavu PO, bar
ukupni volumen vode
volumen ekspanzijske posude V.ksp,min, I
usustavu v'us, I
25 2,1 2,7 3,9 2,3 3,3 5,9 2,8 5,0 5,9
50 4,2 5,4 7,8 4,7 6,7 11,8 5,6 10,0 11,8
75 6,3 8,2 11,7 7,0 10,0 17,7 8,4 15,0 17,7
100 8,3 10,9 15,6 9,4 13,4 23,7 11,3 20,0 23,7
125 10,4 13,6 19,5 11,7 16,7 29,6 14,.1 25,0 29,6
150 12,5 16,3 23,4 14,1 20,1 35,5 16,9 30,0 35,5
175 14,6 19,1 27,3 16,4 23,4 41,4 19,7 35,0 41,4
200 16,7 21,8 31,2 18,8 26,8 47,4 22,6 40,0 47,4
225 18,7 24,5 25,1 21,1 30,1 53,3 25,4 45,0 53,3
250 20,8 27,2 39,0 23,5 33,5 59,2 28,2 50,0 59,2
275 22,9 30,0 42,9 25,8 36,8 65,1 31,0 55,0 65,1
300 25,0 32,7 46,8 28,2 40,2 71,1 33,9 60,0 71,1
325 27,0. 35,7 50,7 30,5 43,5 77,0 36,7 65,0 77,0
350 29,1 38,1 54,6 32,9 46,9 82,9 39,5 70,0 82,9
375 31,2 40,9 58,5 35,2 50,2 88,8 42,3 75,0 88,8
400 33,3 43,6 62,4 37,6 53,6 94,8 45,2 80,0 94,8
425 35,4 46,3 66,3 39,9 56,9 100,7 48,0 85,0 100,7
450 37,5 49,0 70,2 42,3 60,3 106,6 50,8 90,0 106,6
475 39,6 51,8 74,1 44,6 63,6 112,5 53,6 95,0 112,5
500 41,6 54,5 78,0 47,0 67,0 118,5 56,5 100,0 118,5
mnoiteiji za
0,0833 0,109 0,156 0,094 0,134 0,237 0,113 0,2 0,237
ostale volumene
Napomena:
podaci vrijede za nadtemperaturu {fmax =110 C i zalihu vode V
Zal
=O.
..,...
Tablica 7.23
Rastezanje vode ovisno o nadtemperaturi (prema HRN EN 12 828J [22J
najvia nadtemperatura {fmax, C
rastezanje vode e, %
30
0,66
40
0,93
50
1,29
60
1,71
70
2,22
80
2,81
90 3,47
100
4,21
110
5,03
120
5,93
130
6,90
tlak punjenja ekspanzijske posude mora biti takav da ne
do vrijednosti tlaka u sustavu kod
nadtemperature, a je jednadbom:
Pe +1
Ve(Pe +1)
1+------'-,---''----,
Veksp,min(Po +1)
podaci membranski h ekspanzijski h posuda prikazani su
u tablicama 7.24 i 7.25.
!
I
'I
'.1'.
l,
!
,
"
I:
I
I
I:
li
307
o
o
co c")
o o)
l!)
en
<o r-
l'-
io
o)
r-
l-- i-- -
f- I--
io
l!)_ o
c")
oo
N o)
o)
N
'<:t r-
l'-
r-
oo r-
i--i-- - f- r-
o
o
oo o)
o o
N
CD
c") r-
<o
c")
io r-
f-f-

f- I--
'<:t = OO O
Cb' O
l!)_ o) r-
m
N r-
'<:t
N
'<:t r-
i--i-- f-f- I--
o
o) c") o
'<:t r- '<:t r-.:-
r- r- l!) o) c")
i--i-- f-i-- I--
o l!)_
o) oo o
r-
U;
o)
en
r- r- <o N
f-t-- r-f- I--
o l!)_
o) o r-
oo
r- -e- N
r- l!) l!)
N
i--t--
o l!)_ I'- c") r-
co I'-
l!)-
io -r-r-
'<:t '<:t r-
l-- I--
co
i--I-- I--
l!)_ <o <o 00_
o)
::;r
-r-r-
a:> r- eo r-
.cl l!)
f- -
f- I-- "o c")
a:>
<o <o 00_

>
,!:::!
o)
::;r
r-
r- c") r-
f-f- - f- I--
l!)_ oo o)
<o
l!) io
en r- c") c")
l!)
t--

f- I--
N
oo o)
<o
l!) l!)
=
0)-
r- c") c")
f-f-

r- ;;I--
oo 0_ oo <o io
N o
r-.:-
r- r- c") c")
f-- -
r-r- l--
N 0_ <o co oo
oo r-
m r- r-
N co
f-- -
r-r- l--
a_
l!) o '<:t
oo '<:t oo
.."f r-
N N
I--
l!) '<:t I'- r-
'<:t
o-
o) l!)
e;v)
r- N
i-- I-- l!)
f--f-- i--
l!) '<:t N N
N
o
o) l!)
"l-
r- r-
.....
..... co
.cl a:> co co
'E
e .:.::
'o
'(jj co
e
'o
co
ro
co 's;
:l
"o
CL
=
cl
o .cl .:.:: .:.::
CL
CL 'C
cd'
32 co 'c
CL
a:>
VJ
'o
e
"o
aJ
co
'c

E
-'= CL
E
e
a:> e a:>
+-'
a:> a:>
E E
> E
'6
'Ci?
'6
e
o O O
O
O O l!) N
<o <o I'-
<o
r-
- f----- i--f-
a O O
O
O O c")
l!)
'<:t -e- <o
'<:t
r-
f-- f--I-
=
O O O
l!)
'<:t
io io c") O
-- N N <o
O r-
r- r-
l-- i-- I--I--
O O O l!)
l!) l!) O o)
r- r- l!) oo
f--- i-- i--f-
l!) l!) O io
O O O <o
r- r- io <o
I-- i--
O O
O O
oo oo
l!) O
'<:t <o
I-- t-- I--I--
O O
O I'-
a:>
l!) l!)
oo c")
co l!)
.cl
= "o
- '----- O
f----- f- a:> r-
r-
>
,!:::! l!) l!)
O O
oo O
c") c")
c") '<:t
- f----- f----- I--
'<:t '<:t
O N
N N
O o)
co co
- I--
oo oo
O o)
I'- '<:t
r- r-
N c")
i-- i--f--
N N
O O
I'- I'-
r- r-
N N
=
I-- i-- i--I-- -e-
-c,
O l!)
c")
oo oo O I'-
N N
I-- f-- f--t--
O O
l!) l!) <o I'-
r- N
I-- i--
O <o =
N N '<:t o) N
r- r-
--
r-
.....
co
Q5 co co .cl
'E
e .:.::
'o
'(jj co
co e 's; 'o
co
-
:p :l
"o
CL
o
c-
CL a:> CL 'C
32 E 'c
CL
'o
:l
"o
aJ
a:>
'c o
:=-
:Ri
-'=
> N
E
e
.l!l
:C3 e a:>
a:>
a:>
E E
> E
'6 'Ci?
'6
e
7.S. DIMOVODNE INSTALACIJE SUSTAVA CRIJANJA
7.5.1. Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija
Dimovodna instalacija je sustav koji slui za odvod dimnih plinova
od loita izvora topline sustava grijanja (kotla, plinske grijalice,
kamina itd) u okolicu, a njezini osnovni dijelovi su (il. 7.17):
a) loite izvora topline
b) dimovodni nastavak - dio loita koji povezuje loite i spojnu
dimovodnu cijev
c) spojna dimovodna cijev - spoj loita od dimovodnog nastavka
do na dimnjak
d) na dimnjak - dio dimnjaka koji povezuje spojnu
dimovodnu cijev s dimnjakom.
e) dimnjak - okomiti kanal u zgradi ili izvan nje koji se sastoji od
nosive konstrukcije s jednom ili vie unutarnjih cijevi za protok
dimnih plinova
f) oprema - dijelovi namijenjeni za odravanje, regulaciju i ostvarenje
sigurnog pogona:
strujanja
za dovod dodatnog zraka (regulator podtlaka)
dimna zaklopka
eksplozijska zaklopka
otvori za kontrolu i
otvor za ispust kondenzata s posudom za neutralizaciju (kod
kondenzacijskih kotlova)
sapnica
kapa na vrhu dimnjaka i sl.
U osnovne zadatke dimovodnih instalacija ubraja se neometano
dimnih plinova u okolicu, nekontroliranog
ulaska opasnih dimnih plinova u prostoriju,
nekontroliranog izlaska tetnog kondenzata i stvaranje podtlaka koji
je potreban za savladavanje otpora u loitu, dimovodnoj cijevi i
dimnjaku (kod primjene atmosferskih loita).
rada dimovodne instalacije temelji se na razlici
vanjskog zraka i dimnih plinova, pri se tlak mirovanja u
dimnjaku jednadbom:
308 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 309
PH = Hg(Pzr,v - PDPsr ) ,
pri su:
PH - tlak mirovanja u dimnjaku, Pa
H - djelotvorna visina dimnjaka, m
g - ubrzanje sile tee (= 9,81 m/s")
vanjskog zraka, kq/rn"

zr,v
P
- srednja dimnih plinova, kq/rn",
DPsr
8
Legenda:
1- dimnjak
2 - dimovodni nastavak
3 - spojna dimovodna cijev
4 - nadimnjak
5 - strujanja
6- otvor zakontrolu i
7 - vrh dimnjaka
8 - vjetrobran
9 - requlator podtlaka
10- kondenzata s ispustom
10
Ilustracija 7.17
Dijelovi dimovadne instalacije [16J
..,....
7.5.2. Osnovne dimnjaka
Dimnjak je osnovni dio dimovodne instalacije i element
koji slui za dimnih plinova nastalih izgaranjem u loitu
nekog izvora topline u okolicu, Dimnjaci se dimenzioniraju i izvode
tako da njihov broj, poloaj i stanje osiguravaju da se loita izvora
topline koja su za spajanje na njih mogu ispravno
i koristiti. Pri tome treba imati na umu da je vijek trajanja
dimnjaka kao konstrukcijskog elementa jednak vijeku
trajanja cijele zgrade. Na dimnjake se postavlja nekoliko osnovnih
zahtjeva:
zatita zraka od
otpornost na temperaturna' naprezanja koja nastaju zbog tempera-
ture dimnih plinova i temperature koja nastaje izgaranjem
unutar dimnjaka
sigurnost od poara - stijenke dimnjaka moraju imati takva
izolacijska svojstva da se slobodne vanjske strane dimnjaka ne
smiju zagrijati na vie od 100 C, pri se povrine susjednih
dijelova koje su od zapaljivog materijala ne smiju zagrijati na vie
od 85 C, dok u poara s vanjske strane trebaju ostati
stabilne najmanje 90 min, odnosno moraju prenoenje
vatre na druge katove
nepropusnost za dimne plinove i okolni zrak - propusnost ne smije
biti od 0,003 m
3/cm2
unutarnje povrine dimnjaka kod razlike
tlaka 40 Pa prema okolici i temperature 20 C
toplinska izolacija - temperatura na unutarnjoj stijenci na vrhu
dimnjaka via od temperature kondenzacije vodene pare i da u
susjednim prostorijama ne moe nastati neugodno toplinsko

otpornost na torzijska naprezanja i tlak plinova
otpornost difuziji vodene pare
ispitivanja, kontrole, i ventilacije.
Dimnjaci se mogu podijeliti na nekoliko
a) prema vrsti izrade:
jednoslojni: zidani su od jednog sloja opeke ili fazonskih dijelova,
pri je nosivi dio ujedno cijev za dimne plinove (kod
suvremenih loita se izbjegavaju jer zbog stijenki dolazi
do izbijanja tetnih produkata izgaranja na vanjsku stijenku)
l'
vieslojni: sastoje se od unutarnje cijevi koja slui za prolaz dimnih
plinova, vanjskog, nosivog konstrukcijskog elementa koji
osigurava zatitu i stabilnost i
ili izolacije
s na temperaturu: koriste se kod
niskotemperaturnih, odnosno kondenzacijskih loita
neosjetljivi na vlagu: koriste se kod niskotemperaturnih i
kondenzacijskih loita
b) prema izgledu presjeka:
kvadratni: jednoslojni dimnjaci od opeke
pravokutni: dimnjaci od opeke ili elemenata od lakog
betona (odnos stranica iznosi najvie 1 : 1,5)
okrugli
zaobljeni kvadratni: za izradu vieslojnih dimnjaka
ovalni: za sanaciju i rekonstrukciju pravokutnih dimnjaka (odnos
osi ne smije prelaziti 1 : 1,5)
c) prema materijalu unutarnje cijevi:
od opeke: za jednoslojne dimnjake otrobridna,
dobro opeka, najmanje tipa MO 15)
amotni
za niskotemperaturna i kondenzacijska loita.
(od lima)
polimerni za kondenzacijska loita
stakleni: za niskotemperaturna i kondenzacijska loita
d) prema mjestu postavljanja:
u objektu
prislonjeni uz objekt: pri rekonstrukciji i osuvremenja-
vanju sustava grijanja
za samostalna energetska postrojenja
e) prema otporu prolazu topline:
I. skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,65 m
2
KIW
ILa skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,40 m
2
KIW
II. skupina: od opeke, debljine stijenke 24 mm, s otporom prolazu
topline 0,22 - 0,64 m
2
KfW
III. skupina: od opeke, debljine stijenke 12 mm, s otporom prolazu
topline 0,12 - 0,21 m
2
KIW.
7.5.3. dimnjaka
Dimnjak se od temelja do vrha izvodi kao funkcionalna cjelina i po
cijeloj visini treba imati nepromijenjen oblik i povrinu presjeka. U
pravilu se vodi od kata na kojemu se nalazi loite. Ako
je zbog konstruktivnih razloga potrebno skoenje dimnjaka, ono se
izvodi u jednom smjeru pod kutem od 60 o.
Dimnjak se moe ugraditi u nosive ili konstrukcijske elemente samo
ako ne ugroava njihovu stabilnost pri najvioj pogonskoj
temperaturi dimnih plinova, pri se njihove povrine ne smiju
zagrijati na vie od 50 C. Udaljenost vanjske stijenke dimnjaka od
zapaljivih materijala treba biti najmanje 5 cm, a drvena
stropova i krovova koja s dimnjakom mora biti razmaknuta
od njegove vanjske povrine najmanje 5 cm, osim ako se ne radi o
elementima male irine kao to su, primjerice, pod, pokrovne daske,
krovne letve i sl, kada razmak nije potreban.
Otvori za kontrolu i obvezno se postavljaju na dnu svakog
dimnjaka. Najmanja irina otvora iznosi 10 cm, a visina 18 cm.
Gornja razina otvora treba biti najmanje 20 cm ispod donje
najnieg na loite, a donja najmanje 20 cm iznad dna
cijevi. Ne smiju se postavljati u prostorijama u kojima borave ljudi,
skladitima prehrambenih proizvoda i prostorijama s
od poara. Moraju biti zatvoreni poklopcima ili
vratacima koja moraju osigurati trajnu nepropusnost, zatitu od
utjecaja povienih temperatura i imati toplinsku izolaciju koja ne
smije oslabiti ni pri viestrukom otvaranju i zatvaranju, dok njihovo
neovlateno otvaranje treba Dimnjaci za plinska loita
kod otvora za kontrolu i te na vrhu moraju imati trajnu
oznaku 'P'. Svaki dimnjak treba imati kontrole i
s vrha, a ako to nije u potkrovlju ili iznad krova moraju se
izvesti otvori udaljeni najvie 4 m od vrha. Ako su dimnjaci izvedeni
sa skoenjem, u neposrednoj blizini koljena mora postojati otvor
za kontrolu i
Vanjska stijenka dimnjaka koji se nalazi izvan treba biti
izvedena od materijala otpornog na smrzavanje i sa svojstvom
malog upijanja vlage (ne vie od 20%). Dimnjaci na koje su
loita nazivnog od 250 kW i s debljinom
stijenke od 20 cm, na vrhu moraju imati nastavak koji slui
'"'i:
!
312 ---------------- ZA GRIJANJE
------------- -
ZA GRIJANJE ---------------- 313
7.5.4. na dimnjak
Ilustracija 7.18
izvedbe dimnjaka
II
,
a
dimnjak za
kondenzacijska
loita
vieslojni montani
dimnjak s
unutarnjom i
vanjskom cijevi od

Vieslojni montani
dimnjak s
unutarnjom cijevi i
vanjskim slojem od betona
[Q]
Vieslojni montani
dimnjak s
unutarnjom cijevi i
vanjskim slojem od
plinobetona
Vieslojni montani
dimnjak saamotnom
unutarnjom cijevi

dimnjak od betonskih
elemenata
=1
1
11lt lt lE
dimnjak od opeke
Spojna dimovodna cijev slui za povezivanje dimovodnog
nastavka loita s dimnjakom. se na dimnjak u katu u
kojem se nalazi loite, a njezin je svijetli presjek uvjetovan
dimovodnog nastavka (kod i kotlova na kruto gorivo i
dimenzijom dimnjaka), dok duljina treba biti to i. sa to manje
skretanja i skoenja. se od negorivog materijala, postojanog
oblika i sa zatitom od korozije, vodi se okomito ili s usponom prema
dimnjaku, a izvodi tako da se lako i sigurno moe Otvori za
kontrolu i trebaju se nalaziti na svakoj promjeni smjera i
na svakoj dionici duljoj od 5 m te se moraju nepropusno zatvarati.
za odvajanje dimnih plinova od glave. Nastavci trebaju produljivati
dimnjak najmanje za jedan presjek dimnjaka.
Visina dimnjaka se iz uvjeta osiguranja optimalnog
podtlaka la siguran rad loita i uvjeta
okolia. Najmanja potrebna visina se na osnovi visine i
oblika krova zgrade, nagiba krova, udaljenosti od vrha krova,
nadogradnji na krovu u neposrednoj blizini vrha dimnjaka, utjecaju
okolnog reljefa, objekata i vegetacije.
Najmanja djelotvorna visina dimnjaka isnosi 4 m, dok
djelotvorna visina ne smije vrijednost vitkosti
pomnoene sa 187,5, odnosno kod jednoslojnih dimnjaka vrijednost
vitkosti (omjera djelotvorne visine i promjera
unutarnjeg presjeka dimnjaka) pomnoene sa 150.
S obzirom na izvedbu, se pojavljuje nekoliko osnovnih
vrsta dimnjaka (il. 7.18):
dimnjaci od opeke
dimnjaci od betonskih elemenata s agregatom od drobljene opeke
ili kamene sitnei i odstaklene vune - debljina stijenke
elementa do 5 cm, a obloge od opeke 7 ili 12 cm
amotni vieslojni montani dimnjaci - unutarnja cijev od a-
motnog materijala, izolacijski sloj sloj visine 30 cm prekidan
uetom od mineralne vune i vanjski plat od betona s agregatom
od drobljene opeke
vieslojni montani dimnjaci - unutarnja cijev od
izolacijski sloj od mineralne vunei vanjski
plat od plinobetona ili dok je ukupna visina
elementa jednaka visini kata
Vieslojni dimnjaci - unutarnja cijev od keramike otporne
na vlagu, izolacijski sloj od mineralne vune i vanjski plat od
betona s agregatom od ekspandirane gline I sl. (koristi se za NT
i kondenzacijska loita).
dimnjaci la kondenzacijska loita - unutarnja cijev od
keramike, polimernih materijala ili specijalnog
stakla, dok se koristi za dovod zraka za
izgaranje ili provjetravanje.
315
7.S.S. Oprema dimovodne instalacije
strujanja je sastavni dio atmosferskih plinskih loita i
slui za njegovu zatitu od prejakog uzgona, zastoja ili povrata u
dimovodnoj instalaciji (il. 7.19). Kod suvremenih se plinskih kotlova
u strujanja osjetnik dimnih plinova koji u
povratnog strujanja zatvara dovod plina do plamenika se
izlazak dimnih plinova u prostoriju.
za dovod dodatnog zraka ili regulator podtlaka slui za
dodatnog zraka u dimnjak se moe
brzine i manja relativna vlanost dimnih plinova te
pravilan podtlak kroz kotao. Regulatori se smiju samo u
prostorijama u kojima su postavljena loita, ako je osigurano da
njihova ugradnja ne ometa odvod produkata izgaranja, da dimni
plinovi ne izlaze u prostoriju u zastoja ili povrata dimnih
plinova, da nije ometeno ispitivanje i dimnjaka i spojne
dimovodne cijevi i da nije smanjena pokretljivost unutarnje cijevi
(kod vieslojnih dimnjaka).
Dimna zaklopka je ili upravljani element u struji
produkata izgaranja dimnjaka za plinska loita koji slui za
dimnjaka ili za smanjenje
gubitaka. Kod loita s atmosferskim plamenikom se iza
strujanja, iako se kod suvremenih plinskih kotlova vie
ne koriste.
Eksplozijska zaklopka slui za osiguranje loita u kojima se mogu
javiti detonacije. se na zadnju stranu kotla i na spojnu
dimovodnu cijev i na koljenu ako ono mijenja smjer za vie od 45 0,
pri je jedna zaklopka u pravilu dovoljna za 10 m spojne
dimovodne cijevi. Povrina otvora zaklopke treba iznositi najmanje
1/8 povrine spojnog dimovodnog kanala, ali ne manje od 400 cm",
Na dimovodnoj se cijevi mora nalaziti otvor za mjerenje emisije
dimnih plinova koji se postavlja na udaljenost jednaku dvostrukom
promjeru cijevi iza dimovodnog nastavka, odnosno
strujanja. Cijev treba biti toplinski izolirana tako da temperatura
vanjskog plata zadovoljava uvjete zatite na radu, smanjenja
toplinskih gubitaka i sigurnosti dimnih plinova
dimnih plinova sastavni dio potrebnog svijetlog
presjeka dimnjaka).
Lukovi cijevi trebaju imati polumjer tako da vrijedi R/d > 1, a zbroj
koeficijenata lokalnih otpora ne bi trebao biti od 2,2.
Dimovodne se cijevi ne smiju voditi kroz druge katove i stanove,
prostorije s plinskim loitima, zidove, okna,
prazne prostore ni kroz Udaljenost cijevi od
elementa od gorivih materijala treba biti 20, odnosno
5 cm za atmosferska leita do 30 kW. Ako cijev prolazi kroz
elemente, oni u promjeru od 20, odnosno 10 cm za
atmosferska loita do 30 kW oko dimovodne cijevi trebaju
biti od negorivih materijala manje toplinske vodljivosti ili
treba osigurati razmak sa zatitnom cijevi koja treba biti ventilirana.
na dimnjak slui za povezivanje spojne dimovodne cijevi
s unutarnjom cijevi dimnjaka tako da se ona ne silama
nastalim uslijed toplinskih dilatacija spojne cijevi i da se osigurava
nepropusnost spojne cijevi i dimnjaka i prema okolnom
prostoru. ne smije ulaziti u dimnjak i smanjivati njegov
svijetli presjek, a kod dimnjaka izvedenih od elemenata
sastavni je dio njegove unutarnje cijevi. Izvodi se usponom prema
dimnjaku pod kutem okomice dimnjaka najmanje 87, dok
se zbog smanjenja otpora na ulazu u dimnjak otriji
kutevi (45 i 60 0). Povezivanje spojne dimovodne cijevi i dimnjaka
spojem nije doputeno.
Loita se moraju na dimnjak na istom katu na kojem
se nalaze i u pravilu se jedno loite na jedan dimnjak,
to posebno vrijedi za plinska loita plamenikom,
nazivnim od 30 kW, s atmosferskim plamenikom i
nazivnim manjim od 30 kW ako su postavljena u prostoriji'
koja ima prema van stalno otvoren dovodni otvor za zrak za
izgaranje i u zgradama s vie od 5 katova.
podtlak

-,
. .
HU

zastoj

Ilustracija 7.19
rada strujanja
- - -- - - dimni plinOVi
--- zrak izprostorije
--povratni plinovi
izdimnjaka
317
Zaklopka mora biti od korozije i s automatskim i
nepropusnim zatvaranjem, pri njezin poloaj mora biti vidljivo
natpisnom
Vjetrobran je nepokretni dio koji se postavlja na vrh dimnjaka s
ciljem podtlaka na vrhu koritenjem struje vjetra. U
pravilu se postavlja samo na dimnjake s atmosferskim loltima
je vrh u nepovoljnom poloaju. Uz to, u kiovitim se
krajevima moe postaviti i na dimnjake s unutarnjom cijevi od
materijala koji nemaju upijanja (metali i sl.) s ciljem
zatite od padalina. se od negorivih materijala, otpornih na
temperaturu i smrzavanje te mora biti provjerene konstrukcije,
ispravno dimenzioniran i sigurno na dimnjak tako da ne
ometa njegovu kontrolu i dimnjaka.
Ispust kondenzata je dio unutarnje cijevi dimnjaka koji slui za
skupljanje i isputanje kondenzata iz kondenzacijskih kotlova.
Postavlja se u dnu dimnjaka tako da se nastali kondenzat u cijelosti
odvodi, a izvodi se s elementom s navojem i kojim se moe
zatvoriti. Posude (kutije) za neutralizaciju kodenzata se dimenzio-
niraju s obzirom na nastalog kondenzata, a
kontroliraju s obzirom na kiselinsku reakciju. Nakon to se sredstvo
za neutralizaciju iscrpi, posudu treba zbrinuti i reciklirati kod
r:

7.5.6. Dimenzioniranje dimovodnih instalacija
Ispravno dimenzioniranje osnovni je preduvjet ispravnog i sigurnog
rada dimovodne instalacije, a time i cijelog sustava grijanja,
posebice stoga to se kod loita suvremenih izvora topline
zahtijevaju gotovo vrijednosti kako bi cijeli sustav za odvod
dimnih plinova ispunio svoje zadatke. Slobodni presjek unutarnje
dimovodne cijevi se prema:
broju loi ta
vrsti loita
loi ta (masi dimnih plinova)
temperaturi dimnih plinova
djelotvornoj visini dimnjaka.
Za dimenzioniranje dimnjaka koristi se postupak prema HRN EN
13 384-1 i 13 384-2. Ipak, za odabir presjeka
dimnjaka u velikom broju je koristiti i dijagrame

Pri dimenzioniranju dimnjaka moraju biti ispunjeni uvjeti tlaka i tem-
perature:
a) uvjeti tlaka:
za dimnjake s podtlakom:
PZ = PZ- PR - PL ;;: PW + PFV + PB = PZ
e
PZ ;;:PB
za dimnjake spretlakom:
Pzo =PR - PH + PL s; Pwo - PB - PFV = Pzo
e
Pzo s; PZ,max
Pzo +PFV s; PZV,max
b) uvjeti temperature:
pri su:
PZ - podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
PH - teroretski podtlak raspoloiv zbog efekta dimnjaka, Pa
PR - pad tlaka u dimnjaku, Pa
PL - tlak zbog brzine vjetra, Pa
P
w
- najmanji potrebni podtlak izvora topline sustava grijanja, Pa
P
FV
- efektivni pad tlaka u spojnoj dimovodnoj cijevi, Pa
PB - efektivni pad tlaka u dovodu zraka za izgaranje, Pa
P
Ze
- zahtijevani podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
Pzo - pozitivni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
P
wo
- diferencijalni tlak izvora topline sustava grijanja, Pa
P
ZOe
- diferencijalni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
PZ,max - doputeni tlak s obzirom na izvedbu dimnjaka, Pa
'I:
318 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
319
materijal hrapavost stijenke r, m
amot, opeka, beton, zidani elementi, agregat 0,002
zidani kanali 0,005
betonski elementi 0,003
metalni elementi 0,001
staklo, polimerni materijali 0,001 (0,0005)
vrsta izvora topline gorivo faktor f
kotlovi s ekstralako loivo ulje 0,45
prirodni plin 0,48
plamenikom ukapljeni naftni plin 0,45
kotlovi satmosferskim prirodni plin 0,81
plamenikom ukapljeni naftni plin 0,85
kotlovi za drvo 1,1
kruta goriva koks 0,9
1'J;ab - temperatura unutarnje stijenke na izlazu iz dimnjaka pri
temperaturnoj ravnotei, C
{fg - temperatura, C.
Maseni protok dimnih plinova za loita se
jednadbom:
pri su:
moP - maseni protok dimnih plinova, gis
t - faktor (tablica 7.26)
ON - nazivni toplinski loita, kW
Najmanji podtlak u dimnjaku se jednadbom:
PZ,min = tuH({fe-{fok)'
pri su:
PZ,min - najmanji podtlak u dimnjaku, Pa
tu - faktor (= 1/175)
{fa - temperatura na ulazu u dimnjak, C.
{fak - temperatura okolnog (vanjskog) zraka, C
Najmanja brzina dimnih plinova se jednadbom:
w . = f 4rA::
min
pri su:
Wmin - najmanja brzina dimnih plinova, m/s
t
g
- faktor za minimalnu brzinu (= 0,5 m/s)
AD - svijetli presjek dimnjaka, m".
320 ZA GRIJANJE
T

vitkost dimnjaka se jednadbom:
=212,5-12500r,
h max
odnosno za niskotemperaturne izvore topline:
=318-18750r,
h max
pri su:
Dh - unutarnji promjer, m
r - hrapavost unutarnje stijenke, m (tablica 7.27).
Tablica 7.26
faktor u jednadbi za
masenog protoka ovisno o vrsti loita i gorivu [16J
Tablica 7.27
Vrijednosti hrapavosti stijenke za materijale elemenata dimnjaka [16J
ZA GRIJANJE 321
.......-----------L
8.
OORJEVNA TIJELA
322 ------------ ZAGRIJANJE
ZA GRIJANJE ------------ 323
___________________-=__ li.
8.1. PODJELA I OSNOVNE OCIJEVNIH
TIJELA
Ogrjevna tijela su dijelovi sustava grijanja koji slue za izmjenu
topline s prostorijom (tj. zrakom, osobama i objektima u njoj), kako
bi se u njoj ostvarili uvjeti toplinske ugodnosti, odnosno zadovoljile
potrebe radnog procesa. Kod centralnih su sustava grijanja
izvedena kao zasebni elementi i do njih se cijevnog razvoda
dovodi prikladan ogrjevni medij zagrijan u izvoru topline smjetenom
na jednom mjestu za cijelu zgradu, odnosno za vie prostorija. Za
razliku od toga, kod lokalnih su sustava grijanja s izvorom topline
objedinjena u jedinstveni element, pri dodatni prijenosnik
topline i njegov razvod nisu potrebni jer se toplina izmijenjuje
izravno.
S obzirom na izvedbu, izmjene topline i koriteni ogrjevni
medij, postoji nekoliko osnovnih vrsta ogrjevnih tijela:
radijatori (npr. cijevni i sl)
konvektori
kaloriferi i paneli
povrinski sustavi grijanja (podno, zidno i stropno grijanje)

s izravnom izmjenom topline grijalice, kamini i sl)
u posebnim izvedbama.
Pri odabiru ogrjevnog tijela treba obratiti pozornost
na nekoliko osnovnih odnosno zahtjeva koji se pri tome
postavljaju:
potreban toplinski odnosno potrebe prostorije za toplinom
izmjene topline
ugradbene dimenzije, masa, volumen ogrjevnog medija (ovisno
o izvedbi)
mjesto ugradnje
dizajn, odnosno vanjski izgled s obzirom na uklapanje u unutarnje
prostora
radni parametri (npr. temperatura i tlak ogrjevnog medija)
regulacije
jednostavnost ugradnje i povezivanja s drugim dijelovima sustava,
popravaka, odravanja i
pogonska sigurnost, trajnost i postojanost na raznevanjske utjecaje
cijena.
Potreban toplinski ogrjevnog tijela je osnovna prema
kojoj se ona odabire. se na osnovi potreba
prostorije za toplinom (npr. prema HRN EN 12 832), a mogu se
koristiti i razni programi koje daju ili priblini
postupci.
Temperature ogrjevnog medija u ogrjevnim tijelima centralnog
toplovodnog grijanja je o kojoj ovisi izvedba sustava. Pri
odabiru temperatura treba se rukovoditi potrebama prostorije za
toplinom i zahtjevima za toplinskom ugodnosti u njoj, a ne izvedbom
izvora topline. Ogrjevni medij moe imati tzv. standardne (90170 "C)
ili sniene temperature (75/65, 70160, 70/55, 55/45 C itd) koje su
danas sve to treba zahvaliti sve primjeni suvremenih
izvora topline kao to su niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
solarni sustavi ili toplinske crpke, a i tome to se time ostvaruje
mnogo bolji temperaturni profil (raspored temperaturnih slojeva) po
visini prostorije.
Mjesto ugradnje ogrjevnog tijela u prostoriji vrlo je utjecajan
i njegov je pravilan odabir jedan od osnovnih preduvjeta
njegovog ispravnog rada, odnosno ostvarivanja ugodnosti
za osobe koje borave u prostoriji. Taj se utjecaj ponajvie ogleda u
tome kako su ostvareni izmjena topline, strujanje toplog zraka po
prostoriji i raspored temperaturnih slojeva po njezinoj visini (il. 8.1
i 8.2). U se najprikladnijim mjestom za ugradnju
ogrjevnog tijela smatra u kojemu su toplinski gubici
a to je prostor ispod ostakljenih ploha ili u njihovoj
neposrednoj blizini. Primjerice,. radijatori se gotovo redovito
postavljaju u ispod prozora (tzv. parapet), konvektori se
u pod ispod velikih ostakljenih ploha (npr. izloga
i sl), dok se cijevi ili podnog grijanja u blizu
ostakljenih ploha u pravilu Uz to, pri postavljanju
ogrjevnih tijela u prostoriju, treba njihov ispravan rad,
rukovanje, odravanje i pa njihove ogrjevne plohe i oprema
(npr. regulacijski elementi i sl) ne smiju biti zaklonjeni
elementima i dijelovima
0,75
0,08 . . , .
020 22 24 26 28
temperatura uprostoriji, C
I
I
o ,
1,80 '"'1
1,50, ....
os: I
I
d)radijator postavljen na
zid nasuprot vanjskome
E ::::: ::r:::::::::: .
b) radijator sastandardnim
temperaturama ogrjevnog
medija postavljen uparapet
2,70 :::::::::r::: :::: .. : .
E 2,62 ,
ai I a
:c
.El
en ,
"i :::::::.t: ::.:::::::
"S; i
a- za50W/m2 0,08 . .
020 22 24 26 28
b - za80W/m
2
0,75
0,08 . .
020 22 24 26 28
Ilustracija 8.2
Raspored temperaturnih slojeva po visini prostorije za
izvedbe i smjetaja mjesta ugradnje ogrjevnih tijela

tl
o
o. 1,80 .....
'"
1,50
"S;
regulacije je ogrjevnog tijela koja do izraaja
sve vie dolazi u posljednje vrijeme,kada se postavljaju sve
zahtjevi za smanjenje potronje energije. Drugim ogrjevna
tijela moraju biti izvedena tako da se mogu opremati suvremenim
regulacijskim (npr. termostatskim radijatorskimventilima
i sl) koji brzu promjenu odavanja topline ovisno o
e) radijator postavljen na zid
E :::: :::r::::::::: .
0,75
b a
0,08 .
020 22 24 26 28

tl
1,80 .. .
'" 1,50 .
"S;
a) radijator sasnienim
temperaturama ogrjevnog
medija postavljen uparapet
2,70 --::::::::::::::::::::::::::::::::
E 2,62
cr
I
l
\
1'tzr == 20 -c r
cijevi podnoq grijanja
.:
l

radijator
.. \ postavljen
. nazid ispod
\ prozora
(uparapet)
Ilustracija 8.1
Strujanje toplog zraka po prostoriji kod primjene radijatorskog i podnog grijanja
a) radijatorsko grijanje
b) podno grijanje
326 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -------c-------------
327
T
promjeni vanjskih utjecaja ili pak s obzirom na neke namjetene
vrijednosti. Isto tako, moraju imati brzog zagrijavanja
prostorije, ali i brzog kada toplina vie nije potrebna.
izmjene topline proizlazi iz izvedbe i dizajna ogrjevnog tijela
te je uvjetovan zahtjevima koji se postavljaju na toplinsku
ugodnost. Kod dijela suvremenih ogrjevnih tijela toplina
se izmjenjuje i/ili konvekcijom, pri je udio jednog
od ta dva vrlo utjecajan pri. njihovom
dimenzioniranju i odabiru (tablica 8.1).
i,
li
I:
I:
li
lj
li
I
I
Tablica 8.1
Konvekcijski i radijacijski udjeli izvedbi
ogrjevnih tijela za centralne sustave grijanja [6J
izvedba ogrjevnog tijela
konvekcijski radijacijski
Udio, % udio, %
izdueni 110 70 30
po visini
dubina, mm
> 110 75 25
radijatori izdueni 110 73 27
po dUljini > 110 75 25
bez konvekcijskih lamela 50 50
s 1 redom s 1 konvekcijskom lamelom 65 35
s 2 konvekcijske lamele 75 25
radijatori s 2 reda s1 konvekcijskom lamelom 80 20
s 2konvekcijske lamele 85 15
s 3 reda s1 konvekcijskom lamelom 85 15
s 2konvekcijske lamele 90 10
bez pokrova
95 5
konvektori
s pokrovom
100 O
cijevni registri 80 20
0,08------------ _
020 22 24 26 28
ai
'e I
:
1,80 ---r"- -----------------
1,50--------,--
os: l
I
,
,
0,75 --1- -------------
h) postavljen na
zid nasuprot vanjskome
2,70
E 2,62

020 22 24 26 28 30
f) stropno grijanje
2,70
E 2,62
ai
:c
K180 -------- -
al '
1,50
'S:
a- za50 W/m
2
b - za 80 W/m
2
2,70 ::::::-_ F _
E 2,62 ,
,
b f
e) podno grijanje
0,08----- ---------------
020 22 24 26 28
====28
2,70
E 2,62
ai
:E'
.El
ul ,
e ,
1,80 ------ T - - -
:@ 1,50 -----------------
> I
,
,
0,75 ------1---------------------------
g) postavljen
na vanjski zid

p b
:
1,80 -----T ----
1,50 --------,------------------------------
os: I
I
,
,
0,75 ---l "--
328 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 329
'I
I
I
I
,I
'I' II
'li
li,
il'
I'.
I
I
povrinske
brtve

(rebro)
/--'
brtvena
povrina
29
31
ugradbena
60 duljina L
'I
'" :g
>
co
e "i3>
ID
-@
E
E!
y -\@'=-

ugradbena
dubina T
tzv. konvekcijske lamele (il. 8.4). Odabiru se s obzirom na koji
se izraava po duljini (tablica 8.5). U odnosu na
imaju nekoliko osnovnih prednosti:
razmjerno male ugradbene dimenzije (posebice dubina)
glatka povrina za izmjenu topline se olakava odravanje i
pa se ostvaruje mnogo higijenska razina uporabe
kompaktna izvedba to olakava odabir, isporuku i ugradnju
(il. 8.5).
Cijevni radijatori se sastoje od dvije ili vie cijevi postavlje-
nih vodoravno ili okomito koje su na spojene na
krajevima, pri se spojevi u praviluizvodezavarivanjem. Sobzirom
na to da se vrlo koriste u kupaonicama i drugim sanitarnim
prostorijama, nazivaju se i radijatorima. U posljednje
vrijeme takvi radijatori u pravilu imaju lijep dizajn i za njihovu se
povrinsku zatitu koriste visokokvalitetni materijali koji daju boju i sjaj.
podaci aluminijskih radijatora prikazani su u
tablicama 8.6 i 8.7.
al lijevanoeljezni radijatori premaDIN 4703- 1 navojna nazuvica provrt glavine

T
I
8.2. RADIJATORI
8.2.1. Osnovne vrste radijatora
Radijatori su ogrjevna tijela sustava grijanja kod kojih se izmjena
topline odvija i konvekcijom, a su od jedne ili
vie ogrjevnih ploha oblika, izvedbe i Kod
radijatora koji se koriste u centralnim sustavima grijanja tijelo je
uplje i kroz njega struji radni medij (topla ili vrela voda
ili para), dok radijatori za lokalne sustave grijanja mogu
imati tijelo punog presjeka u koje su
(tzv. mramorni radijatori) ili je uplje i ispunjeno nekim
medijem koji se zagrijava (tzv. uljni radijatori).
Ipak, pod pojmom radijatori danas se uglavnom podrazumijevaju
oni koji se koriste u centralnim sustavima toplovodnog grijanja.
Radijatori se mogu podijeliti na dva osnovna
a) prema materijalu izrade:
lijevanoeljezni

aluminijski
od posebnih materijala
b) prema izvedbi ogrjevnih ploha:

cijevni (tzv.
u raznim posebnim izvedbama.
Ilustracija 8.3
Primjeri osnovnih dimenzija lijevanoeljeznih i radijatora [18J
bl radijatori premaDIN 4703- 1
gl
presjek
ugradbena
dubina T
gl
ili rebrasti radijatori sastoje se od vie
od lijevanog aluminija, lijevanog eljeza ili koji su
povezani spojnicama s lijevim i desnim navojem dimen-
zija R 32, pri se njihov broj mijenja ovisno o potrebnom toplin-
skom radijatora (il. 8.3). Ukupne dimenzije i radijatorajedna-
ke su zbroju dimenzija i svakog (tablice 8.2,8.3 i 8.4).
radijatori sastoje se od tijela koje ogrjevna ploha,
odnosno s ravnom i glatkom vanjskom povrinom koja je
od lima i koja je dijelom svoje unutarnje
povrine u doticaju s ogrjevnim medijem. se mogu postaviti
u vie redova, a za poboljanje izmjene topline na njih se postavljaju
330 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 331
r
I'
If
II
II
li
I.
povratni
sabirni vod
tijelo
radijatora
termostatski ventil tijelo ventila razdjelni vod
napolazni
i povratni vod
Ilustracija 8.5
Izvedba i oprema kompaktnog radijatora [18]
usponska cijev
razdjelnog voda
vanjski
navoj R3/4"
premosnica
izvedba 21
2
1red konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 100mm
[razmak Dp ITp
izvedba 22
2
2reda konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 100
lOp IT,.
izvedba 33
3
3reda konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 155
lOp IT,.
debljina T,.

i-
;::1.:.:3- +':.E-
:z:

>
c:f:j- -f::-}::-
duljina L
zasve izvedbe:
debljina Tp = 16mm
razmak Dp = 50mm
izvedba 10 R1/2"
1
Ilustracija 8.4
Primjeri osnovnih dimenzija radijatora [18]
izvedba 11
1
1 red konvekcijskih lamela

h
I l
Tablica 8.2
Doputeni tlakovi i temperature lijevanoeljeznih i radijatora [6]
najvia najvii ispitni ispitni tlak
materijal ogrjevni temperatura radni tlak namjestu
izrade stupanj medij ogrjevnog pretlak, utvornici, ugradnje, bar (**)
medija,OC bar (*) bar min. max.
lijevano
PN 6
voda 120 6,0 13 1,0 7,8
eljezo para 133 2,0 13 1,0 5,2
(***) PN 4 - 6 voda 110- 120 4,0- 6,0 7 -10 1,0 5,2- 7,8
Legenda:
(j - u najnioj radijatora
(*j - nije normirana
(**j - vrijednosti su iskazane od normalne do visoko izvedbe
l-
f
w
w
""
'"
=
o,
z:
G'>
'"
c::
z:
0-
m
...
'"
=
o,
z:
G'>
'"
c::
z:
0-
m
w
W
YI
Tablica 8.3
Osnovne dimenzije radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
ugradbena razmak ugradbena
toplinski W
ogrjevna volumen masa
visina, glavina, dubina, povrina vode u
mm mm mm 90170/20C 75/65/20C 70/55/20C 55/45/20C m
2
I kg
300 200 250 77 58 47 30 0,160 0,97 1,70
450 350
160 74 56 45 29 0,155 0,98 1,55
220 99 75 61 39 0,210 1,21 2,20
110 73 55 45 28 0,140 0,88 1,43
600 500 160 99 75 61 39 0,205 1,18 2,06
220 128 95 78 49 0,285 1,57 2,88
110 122 92 74 47 0,240 1,18 2,43
1000 900 160 157 118 96 61 0,345 1,72 3,48
220 204 154 125 79 0,480 2,39 4,83
Tablica 8.4
Osnovne dimenzije lijevanoeljeznih radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
ugradbena razmak ugradbena toplinski W ogrjevna povrina volumen vode u masa
visina, mm glavina, mm dubina, mm 75/65/20C 55/45/20C m
2
I (*) kg
280 200 250 69 37 0,185 0,9 4,7
70 41 22 0,090 0,4 2,3
430 350
110 53 28 0,128 0,6 3,2
160 70 38 0,185 0,8 4,3
220 92 50 0,255 1,1 5,9
70 51 28 0,120 0,5 3,1
580 500
110 69 37 0,180 0,8 4,5
160 95 51 0,255 1,1 5,9
220 122 66 0,345 1,3 7,5
680 600 160 111 60 0,305 1,2 7,0
70 84 45 0,205 0,8 5,2
980 900 160 154 83 0,440 1,5 9,9
220 196 106 0,580 1,9 13,0
Legenda:
(*) - nije normirana
._--
------
Tablica 8.6
podaci aluminijskih radijatora CLAN N
Ferroli SpA, San Bonifacio, /talija)
I
l!
:' !
"I
izvedbe
podaci Ekonomik Solar
SE690 SE505S SE350S SE285 600/80 500/80
toplinski W
168 129 98 105 185 145
eksponent ogrjevnog tijela n
1,36 1,32 1,29 1,22 1,31 1,31
visina 690 600 450 285 670 579
ugradbene
irina 60 82
dimenzije
dubina 95 75 75 160 80

visina
mm 610 500 350 200 600 500
mjesta
ogrjevna povrina m
2
0,47 0,38 0,26 0,25 0,48 0,44
volumen vode u I
0,53 0,40 0,34 0,48 0,38 0,40
masa kg
1,75 1,40 1,10
I
1,20 1,55 1,25
Tablica 8.7
podaci aluminijskih radijatora Ekonomik i Solar
Lipovica d o o
podaci
izvedba
CLAN 3 CLAN N5 CLAN N6 CLAN N7 CLAN N8
toplinski
101 122 141 159 173
(pri ""'fr = 50DC), W
ugradbene visina 431,5 581,5 681,5 781,5 881,5
dimenzije irina 80
dubina 98,0
mm razmak osi 350 500 600 700 800
dimenzije " 1
volumen vode u I 0,28 0,40 0,43 0,50 0,52
masa kg 1,24 1,3 1,5 1,8 2,0
Tablica 8.5
Osnovne dimenzije radijatora [6J
ugradbena
izvedba Wim
volumen
visina,
broj broj za za
vode,
masa,
mm
oznaka redova konvekcijskih 75/65/20 DC 55/45/20 DC
lim
kglm
lamela
10 1 O 436 230 2,7 11,0
11 1 1 60 319 2,7 13,5
350 21 2 1 915 478 5,4 19,5
22 2 2 1102 573 5,4 22,5
33 3 3 1566 806 8,1 33,6
10 1 O 586 309 3,5 14,6
11 1 1 808 422 3,5 18,4
500 21 2 1 1212 624 7,0 27,9
22 2 2 1461 756 7,0 32,1
33 3 3 2124 1088 10,5 48,1
10 1 O 683 357 4,0 16,8
11 1 1 943 490 4,0 21,5
600 21 2 1 1406 724 8,1 33,2
22 2 2 1694 872 8,1 38,4
33 3 3 2461 1260 12,1 57,5
10 1 O 978 506 5,6 23,7
11 1 1 1345 692 5,6 30,9
900 21 2 1 1961 1009 11,3 49,3
22 2 2 2355 1200 11,3 57,2
33 3 3 3315 1689 16,9 85,6
8.2.2. Odabir radijatora
Osnovna prema kojoj se dimenzioniraju i odabiru radijatori
(i druga ogrjevna tijela) je toplinski koji je po iznosu jednak
potrebama prostorije za toplinom i je jednadbom:
Q= mCOM(-&POI --&POV) = aUkAOT(-&sr --&zr)
pri su:
Q - radijatora, odnosno potrebe prostorije za toplinom, W
m - maseni protok ogrjevnog medija, kg/s
COM - toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
-&pOI - temperatura polaznog voda, DC
-& - temperatura povratnog voda, DC
pov
a
uk
- ukupni koeficijent prijelazatopline na povrini radijatora, W/(m
2
K)
A
OT
- povrina radijatora, m
2
-&sr - srednja temperatura povrine radijatora, DC
-&zr - temperatura zraka u prostoriji, DC.
Toplinskim radijatora smatra se toplinski tok koji se predaje
neposrednoj okolici (tj. prostoriji) u stacionarnom stanju, a on ovisi
o nadtemperaturi ogrjevnog medija i stvarnoj razlici
temperatura polaznog i povratnog voda (-&pOI - -&poJ
Nadtemperatura ogrjevnog medija moe se izraziti kao:
srednja vrijednost (za c 0,7):
-&POI +-&pov
= -&zr
. 2
srednja logaritamska vrijednost (za C < 0,7):
pri je:
-&POV - -&zr
C = - omjer razlike temperatura.
-&POI - -&zr
Projektni toplinski radijatora se jednadbom:
Q
OT
= Q(1+X) ,
T
pri su:
Q
OT
- projektni toplinski radijatora, W
x - projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
Normni projektni radijatora tada je jednak (za c 0,7):
(
l
n

Q
OT
N=QOTF =Q
OT
. ' ,

pri su:
QOT.N - normni projektni toplinski radijatora, W
F - ili korekcijski faktor
tl-&m.N - nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda
te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
tl-&m,stv - nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka
u prostoriji, DC
n - eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8).
U stvarnim, pogonskim uvjetima dolazi do odstupanja toplinskog
radijatora od dobivene vrijednosti. Tome su s
jedne strane razlog promjene uvjeta, odnosno radnih parametara
(npr. temperatura polaznog i povratnog voda ogrjevnog medija te
zraka u prostoriji) u odnosu na a s druge strane
izvedba njegovog na cijevni razvod sustava grijanja i
njegov smjetaj u prostoriji.
Do smanjenja radijatora kao posljedice
dolazi zbog toga to se kroz njega u stvarnim uvjetima ne moe
osigurati jednakomjerno strujanje ogrjevnog medija pa na njegovoj
povrini nastaju zagrijana Pri tome za
radijatora postoji nekoliko osnovnih (il. 8.6):
s jedne strane, pri se polaznog voda
nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
s strana, pri se polaznog voda
nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
s strana, pri se oba nalaze na donjem dijelU
s jedne strane, pri se oba nalaze na donjem dijelu.
339
t
ej radijator zaklonjen
pokrovom -
smanjenje do15%
40
b) radijator u
niu -
smanjenje do15%
o
-.
o
'<t
Q)
'<t
,en
'c
.cl
<=

-. -.
Rt
A

Ilustracija 8.7
Najmanje potrebne udaljenosti pri ugradnji radijatora [18J
a) radijator postavljen
nazid bez smetnji
izmjeni topline
50
fl sjedne strane - oba
sdonje strane izvedena
kao jednostavan jednocijevni ventil
d) sjedne strane - oba
na donjem dijelu izvedena
kao jednostavan jednoeijevni ventil
....
e) s strana - oba
na donjem dijelu s
kratkospojenim vodom
e) sjedne strane - oba
na donjem dijelu izvedena kao jednostavan
jednoeijevni ventil skratkospojenim vodom
a) sjedne strane - b) s strana -
polaznog voda na gornjem dijelu, a polaznog voda nagornjem, a
povratnog voda nadonjem dijelu povratnog voda na donjem dijelu
Ilustracija 8.6
Nekoliko radijatora [18J
Pri tome ima najmanji utjecaj na smanjenje
u izvedbe samo s jedne strane ili s strana,
ali s polaznog voda u gornjem dijelu radijatora.
Do smanjenja radijatora kao posljedica ugradnje na
mjesto u prostoriji dolazi zbog toga to elementi i dijelovi
u njegovoj neposrednoj blizini mogu ometati jedan ili oba
odavanja topline i konvekciju). Stoga su propisane
najmanje potrebne udaljenosti radijatora i okolnih
elemenata kod kojih ne dolazi do smanjenja a
koje prema DIN 4701 iznose (il. 8.7):
od zida: najmanje 50 mm
od poda: najmanje 100 mm.
Ako se radijator, primjerice, u nisu u zidu ili ispod
prozorske ili se pokriva zavjesama, zastorom, ukrasnim
pokrovom i sl, moe do smanjenja do 15%.
Tablica 8.8
Eksponent ogrjevnog tijela [18J
izvedba ogrjevnog tijela eksponent n
i radijatori 1,30
radijatori 1,20 -1,30
konvektori 1,30 - 1,,50
podno grijanje 1,10
zagrijani zrak
prozor \ --<>" sekundarni zrak
V I ... izprostorije
istrujna reetka

8.J. KONVEKTORI
Konvektori su ogrjevna tijela za centralne sustave grijanja
(toplovodne, vrelovodne ili parne) kod kojih se toplina gotovo
izmijenjuje konvekcijom. Sastoje se od jednog ili vie
topline u obliku cijevi na koju su gusto
lamele za izmjenu topline. Mogu se podijeliti na dva
osnovna
a) prema mjestu ugradnje (il. 8.8):
zidni ili za ugradnju u nie
podni
s pokrovom
b) prema ostvarenju strujanja zraka
s prirodnom konvekcijom
s prisilnom konvekcijom ili ventilatorski (il. 8.9).
Uglavnom se koriste za grijanje velikih prostora s velikim
ostakljenim plohama (npr. izloga, automobilskih salona i sl), a
mogu se izvesti i tako da se do njih dovodi svjei zrak izvana,
odnosno mogu se povezati sa sustavom ventilacije. Ipak, u odnosu
+,
vanjski
zrak
ventilator
konvektor
-
topline
filtarzazrak
zrak
izprostorije
a) zidni konvektor b)podni konvektor c)konvektor s pokrovom
komora za
mijeanje
sazaklopkom
nia

pokrovni
element
konvektor
okno
\. pokrovnareetka
.J(I-
I@
konvektor

Ilustracija 8.9
Shema ventilatorskog konvektora [18J
na radijatore, imaju nekoliko nedostataka, kojima su
sloena izvedba i ugradnja, oteano odravanje i
odnosno razmjerno nia higijenska razina uporabe. Odabiru se s
obzirom na dimenzije (ugradbenu visinu i dubinu) i koji se
izraava po duljini (tablica 8.9).
Ilustracija 8.8
Osnovne izvedbe konvektora [18J
342 ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ----------------
343
cd' E '<:t I'-
'<:t 1'--
,....
<JJ -<;
r--: CO
'"
cl '<:t-
CO
N
E
.><:
,....
N
e:
Q)
ai CO CO to
E "c E co
1'--
N co
::::J o ::::,
ci ci N
N-
"o >
,....
>
cd'
.!: E '<:t co co o '<:t
'<JJ '<, '<:t_ co I'- N CO
NE ,.... N Lri"
1'--
CO
o.
o
o'l c:;:;
c') o
N o
c')
'<:t o'l
N
io
O
N
io
c:;:; ,.... ,....
N
-
O
O
CO O o'l to
O
c')
5
,....
ro
5
,....
lC)
N
to
,.... ,....
N c')
f--
O
O o'l
o'l CO I'-
O
N o'l
CO I'- o'l
O
io o'l
O -e- CO
,....
N N N
f--
O CO c')
O CO CO
O O I'-
,.... o'l CO
o'l lC) o'l
O c') I'-
N N N
E f--
E
",- O I'- to
N CO CO
O
E
CO c')
N I'- O
e:
CO '<:t o'l
o'l N CO
"u;
,.... N N
"S;:
f--
'"
e:-
e:
;(3 c') CO N
Q) O
::::J
N c')
O '<:t
..o O CO CO
"c I'- '<:t CO

CO
N
,....
N
cl f--
::::J
O I'-
,.... N io
O;
O N
OO
'<:t io
CO '<:t
CO o'l
N
,.... ,....
f--
O c') I'-
io io O
O CO
;:::::
c')
;:::::
o'l
lC) co
'<:t CO
,.... ,.... ,....
f--
O N N
'<:t '<:t '<:t
O c')
CD
O c') CO
'<:t co
N '<:t lC)
,.... ,.... ,....
f-
a I'- CO I'-
CO I'-
O I'- o'l lC)
c') lC)
c') N '<:t o'l
,....
N
,.... ,....
<tl
c:
cd' Q)
..o o!: E o
o o o o
"c ..o
E
lC)
o o to o
::::J
,....
N N c')
c> "c
::::J
8.4. ZIDNI KALORIFERI I PANELI
Zidni kaloriferi su ogrjevna tijela sustava grijanja koja se uglavnom
vijeaju na zid, pri se toplina gotovo izmjenjuje
konvekcijom, a u pravilu su namijenjeni za grijanje velikih prostorija
kao to su proizvodni pogoni,. sportske dvorane, skladita i sl.
Ako su dio centralnog sustava grijanja (npr. toplovodnog,
vrelovodnog ili parnog), predstavljaju zaseban element, a ako su
dio lokalnog sustava, ujedno su i izvori topline pri se kao
energent moe koristiti plin ili energija.
U njihove se osnovne dijelove ubrajaju:
s elementima za vjeanje na zid
za spajanje na cijevni razvod ogrjevnog medija (kod
toplovodnih, vrelovodnih i parnih izvedbi)
za dovod energenta i odvod produkata izgaranja (kod
plinskih izvedbi)
topline (izravno ili izvedenog kao cijevni registar)
ventilatora kojim se strujanje zagrijanog zraka po
prostoriji
ulaznih i istrujnih reetki, odnosno otvora sa zaklopkama.
Postavljaju se na zid prostorije, na visinu najmanje 2,5 m iznad poda,
pri se otvor za ulazak zraka mora nalaziti najmanje 1,5 m od
u kojemu treba ostvariti uvjete toplinske ugodnosti (il.
8.10). rada je u se usisava zrak iz prostorije
koji se zagrijava prolaskom preko ploha i zbog
djelovanja ventilatora preko aluzina istrujava u
prostoriju. Pri tome postoji mijeanja s vanjskim,
svjeim zrakom koji se dovodi posebnim ventilacijskim kanalom, a
vrlo i filtracije se, uz grijanje, ostvaruje i ventilacija
prostorije.
paneli su ogrjevna tijela sustava centralnog (toplovodnog,
vrelovodnog ili parnog) grijanja velikih prostora kao to su proizvodni
pogoni, sportske dvorane, skladita i sl, a kod kojih se dio
topline izmjenjuje (radijacijski udio iznosi oko 80%).
Sastoje se od nosive s metalnim plohama koje imaju velik
emisijski koeficijent i u koje su cijevi kroz koje struji
ogrjevni medij (il. 8.11). Kako se izmjena topline odvija
344 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 345
a izmjenjuje se posredno, odnosno uz pnmjenu prijenosnika
energije, paneli predstavljaju dobro rjeenje u
kada se zagrijavanje dijelova prostorije treba ostvariti
a zbog raznih razloga nije koristiti izravne
kao to su, npr. plinske IC grijalice.
podaci panela prikazani su u tablici 8.10.
Tablica 8.10
podaci toplovodnih panela Duck Strip 2000
Sabiana SpA, Corbetta, Italija)

izvedbe
podaci
DS DS DS DS DS DS
2/300 2/600 2/900 3/300 3/600 3/900
55/45/20C 107 210 307 133 246 363
65/55/20C 143 276 409 174 328 481
WIm 80/60/20C 179 348 512 215 409 604
90/70/20C 220 420 614 261 491 727
visina 65/55/20C 3,00 3,10 3,10 3,10 3,20 3,20
ugradnje, 80/60/20C 3,10 3,20 3,20 3,20 3,30 3,30
m 90/70/20C 3,20 3,30 3,30 3,30 3,50 3,50
volumen vode, lIm 0,55 1,10 1,65 0,85 1,65 2,50
masa, kglm 4 8 12 6 12 18
"\
)
/'. -------------..
i mijeanje sa
sekundarnim
zrakom (iz
prostorije)
->
kalorifer e'<:'>:
----------- .
istrujna reetka ------- strua
! .s->: zagrijanog
t--t-.... zraka

brzina
strujanja
v
kon
< 0,3 mIs
..
domet mlaza zraka
Ilustracija 8.10
Shema ugradnje i djelovanja zidnih kaloritera [17J
lL..---- f
medijem elementima
Ilustracija 8.11
Shema panela [18J
346 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 347
.......====......illiiiiiiiiiiiiiii-=.....====-""""".......
8.5. SUSTAVI POVRINSKOC CRIJANJA
8.5.1. Osnovne zndajke povrinskog grijanja
Sustavi povrinskog grijanja kao ogrjevna tijela koriste
elemente, odnosno plohe prostorije: pod, zidove i
strop, pri se toplina izmijenjuje i konvekcijom, a s
obzirom na ogrjevnu plohu dijele se na:
podne
zidne
stropne.
Mogu biti izvedeni kao ili toplovodni, pri se koriste
sniene temperature ogrjevnog medija (npr. 55/45, 40/30 "C), a kao
izvori topline slue niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
solarni sustavi i toplinske crpke.
Za primjenu sustava povrinskog grijanja nuno je provesti
konstrukcijsku prilagodbu elemenata, odnosno ploha
prostorije kako bi se u njih mogle ugraditi cijevi, odnosno i
ostali elementi sustava, a je potrebno i postavljanje toplinske
izolacije na vanjskoj strani ploha (tj. prema okolici) kako bi se smanjili
toplinski gubici. Uz to, potrebno je pridravati se smjernica o
doputenim povrinskim temperaturama ogrjevnih ploha se

Pri dimenzioniranju i sustava i pri odabiru
modela ogrjevne plohe valja obratiti pozornost na izvedbu i
pokrovnih slojeva, odnosno podnih, zidnih i stopnih obloga (tablica
8.11). S obzirom na pokrovne slojeve plohe, postoje osnovne
izvedbe sustava povrinskog grijanja (il. 8.12):
u mokrom estrihu
u suhom estrihu
u suhom estrihu u sloju toplinske izolacije
u suhom podu (samo za podno grijanje).
Isto tako, vana pri dimenzioniranju i sustava
podnog grijanja je povrina ogrjevne plohe. U stambenim je
prostorijama ona jednaka ukupnoj, odnosno bruto povrini
prostorije, dok se u kuhinjama i kupaonicama od nje oduzima dio
sz'
1;
,.." ,.
, -i- ;
E
,.
.
i';" ::::::- ,
OJ
E i
o
E
E
<tl
crf
co

"."'.
ID
",
o
o
0E'
6" co co ci'

<tl 1.0
o.' o
CD
+"'
N , o o , o ,
o o
l
o
c: ID
".
.....'
o
I=?; o
1.0
o
ID 1;)
o
eN
:5'
o
O.
o
'. .
OJ
'. ci
o
,
1/
-'<:
en
o!:::
l5..
S
.'0 o;
o
b g-
o
o
o
6
1.0
o o
O o r-
:sz :i.
, , , o , , O ,
C\J O
r- r- ,
en
o
CD
r- r-
o ,
1.0

'"
O
O o .,:.:
:::> C\J
O o
:!:: ?Cl, o

"o
'Ci
I
'"i,;

ID
sz'
. ';U ..
i -'<:
en
o!::: E :0;
C\J eo r- m
l5..
N-<
"<t.
o
o r- C\J C\J C\J o
S
r- o' o o o 1.0 o C\J o
+"'
tf
o
, o
o o , o O.
r-
o r- ,
c: C\J
C\J.

o "<t m N- "<t r-
N
1.0 o 1.0 ID
o C\J
:=-
.::::
r-
o
'CD m r- r- .0.
e..> o O
o o o o t;::::
o
ID
>
:sz
sz'
en
c: OJ
m
6 o o
CO
o
l5..
-'<: CD m o "<t
::::::-
o
C\J o 1.0
o
"<t
S
...,
o
o
o r- C\J C\J
"<t "<t o
r-
1.0
oo oo
r- C\J
c "li
"<t
o o
"<t
, ,
o
,
, N- o
oe..> +"'
m
r-
co
o o o
N- N- m
o
o co co C\J
t;:::: '0
"<t
"<t- co N-
N-
'0 <tl co
"<t co CD
m
ID e. r-
r- r- r-
e. <tl
en -'<:
o
o o o
o o o o o o
crf C\J
o
o
o
o o 1.0
o
o
'e..> ME o; C\J
';:t o
N-
o
m co o o m
"<t

o
,.-;.: o r-
o o
r-
--
N-
o
l C\J
,
,
, ,
m N-
o ,
,
OJ
C\J o
V
o o o C\J o. o :::> -'<: o o
r-
o
OJ
o
o
1.0.
o
o o o
o
1.0
o "<t N- N- m C\J
C\J
m CD co
E:
.'.
<i
E
ID ID
ID E
E 8'
OJ >
c;;
<tl
'e..>
o
Q5 ..c: o <tl

o :a zs
crf
:2
E
'c
l5..
c: ID
r-
<;;>
o
-.
OJ ID
1;) :::> le..>
-'<:

o 1;;
>
o
ID ID ID
zs
ID
l5..
<tl <tl e..> ID c: c: os;
E
<tl
en
<tl e..> e. e. ;5
oe..>
"o "o
o -'<:.
S
c: '-Q) 'c o
o o
o
;1::;
> o OJ
<tl
o en
c:
'0"
"'
c: ID
c:
l5..
l5.. e. e.
<tl
c: :=" ID .:::
c:
en c: ID 1::
ID +"' ID ID ID en
"o
o
"E
E
<tl.'
c: .2

ID
e -'<:
E O -'<: :::> -'<:
ci
'e..>
e.
e ID
en E
e.
..c:
..o le..>
ID
"o :::> e..>
e.
E E O c;;
"6>
I."

e
o
'\ 1-,
ID E
0c;;
e. I.
-'<:
na koji se postavljaju kuhinjski, odnosno elementi.
Ukupna se povrina pri tome moe podijeliti na boravinu koja
zauzima dio povrine poda i na kojoj se odvija
aktivnosti u prostoriji te obrubnu koja zauzima dio povrine poda
uz vanjske zidove i prozore irine 1 m. doputene
povrinske temperature i toplinska tih povrina iznose:
za boravinu povrinu - povrinska temperatura: 29 C,
toplinsko 99 W/m
2
za obrubnu povrinu - povrinska temperatura: 35 C,

toplinsko 165 W/m
2
Pri tome iznimku predstavljaju podovi u kupaonicama i drugim

sanitarnim prostorijama te u zatvorenim plivalitima, gdje doputena
povrinska temperatura iznosi do 33 C.
Uz to, povrine prekrivene parketom ne bi smjele imati povrinsku
temperaturu od 26 C, odnosno toplinsko
iznosi 65 W/m
2
(zbog parketi kao podne obloge nisu prikladni
uz podna grijanja).
b)izvedba umokrom i suhom estrihu s polaganjem uestrih
obloga
kruga
folija za prolaska pare
sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
a) izvedba umokrom i suhom estrihu s polaganjem napodlogu
E podna obloga

. ---estrih
AI sekundarnog kruga
folija za prolaska pare
sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
ukupna povrina
poda = ogrjevna ploha
vanjski zid
boravina povrina:
{tmax = 29C, Qmax =99 W/m
2
Temperaturni reim u sustavima povrinskog grijanja se
a ne na osnovi iskustva.
d)izvedba usuhom estrihu s uleitenjem utoplinskoj izolaciji
E podna obloga
'-estrih
AI razdjelni sloj - folija za prolaska pare
cijev sekundarnog kruga
nosivi lim
sistemska - sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
e)izvedba usuhom estrihu s polaganjem upokrovni sloj (za podna grijanja)
obloga
-estrih
pokrovni sloj
elementi
slo] toplinske izolacije
nosiva podloga
lustracija 8.12
Izvedbe podnog grijanja s obzirom na izvedbu podloge [18J
Ilustracija 8.13
Boravina i obrubna povrina prostorije [12J
351
8.S.2. Cijevni razvod sustIva povrinskog toplovodnog grijanja
Cijevni razvod sustava povrinskog toplovodnog grijanja sastoji
se od primarnog i sekundarnog kruga. Primarni dio polazni i
povratni vodovi od izvora topline do razdjelnika, odnosno razdjelnog
smjetenog u prostoriji, a sekundarni dio polazni i povratni
vodovi u ogrjevnu plohu prostorije, koji zapravo
predstavljaju ogrjevno tijelo. Za izradu cijevi sekundarnog, odnosno
ogrjevnog kruga danas se u pravilu koriste polimerni materijali kao
to su polipropilen, polibuten i polietilen. Dimenzije cijevi i duljine
krugova pri tome se uz kako se u njima ne
bi pojavili ekstremni padovi tlaka, pri okvirne vrijednosti iznose
25 - 35 kPa.
Prijenos topline s ogrjevne plohe u prostoriju ovisi o protoku
ogrjevnog medija i razlici temperatura polaznog i povratnog voda,
dimenziji i razmaku cijevi, duljini ogrjevnog kruga, povrini ogrjevne
plohe, modelu koji je koriten u i temperaturi zraka u
prostoriji.
Broj ogrjevnih krugova ovisi o potrebnom toplinskom
i obliku prostorije te Pri tome se
sekundarni, odnosno ogrjevni krug razvodi na
osnovnih (il. 8.14):
usporedno s jednakim smjerovima strujanja
usporedno sa suprotnim smjerovima strujanja
spiralno s jednom cijevi
spiralno s dvije cijevi.
Uz to, kod spiralnog cijevi za sustave podnog grijanja
postoje za izvedbu kruga s obzirom raspored
cijevi u boravinoj i obrubnoj povrini (il. 8.15). Pri tome se
na polazni i povratni vod primarnog cijevnog razvoda, bez obzira
na sekundarnog kruga, moraju nalaziti na istom
mjestu, u razdjelniku, odnosno u razdjelnom
Cijevi se u ogrjevnoj plohi razvode uz moduini razmak
s korakom, primjerice, 75 - 300 mm i duljinom cijevi po jedinici
povrine 13,3 - 3,3 m/m" ili s razmakom 80 - 320 mm i duljinom
cijevi po jedinici povrine 12,5 - 3,1 m/m", Toplina koja se odaje u
prostoriju pri tome ovisi o duljini cijevi po jedinici povrine koja se
jednadbom:
1
'TO = -,
'T
pri su:
'TO - duljina cijevi ogrjevnog kruga po jedinici povrine, m/m"
'T - razmak cijevi ogrjevnog kruga, mm (tablica 8.12).
Ukupna duljina sekundarnog kruga je jednaka zbroju duljine
ogrjevnog kruga (cijevi u ogrjevnu plohu) i vodova za
spajanje na razdjelnik, tj. na polazni i povratni vod primarnog kruga
sustava grijanja. Ukupna je duljina tada jednaka:
pri su:
L
R
- ukupna duljina sekundarnog kruga, m
AF - povrina ogrjevne plohe, m
2
I1L
A
- duljina spojnog voda, m.
Ako se za vrijednost duljine sekundarnog kruga koja se
pri dimenzioniranju dobivaju padovi tlaka koji su od doputenih
vrijednosti, treba dimenziju cijevi.
Tablica 8.12
Duljina cijevi po jedinici povrine za
nekoliko vrijednosti cijevnog razmaka [12]
razmak cijevi mm duljina cijevi po jedinici povrine m/m"
75/80 13,3/12,5
150/160 6,616,25
225/240 4,414,16
300/320 3,3/3,12
352 ---------------- ZA GRIJANJE
I
!
ZA GRIJANJE ---------------- 353
- I
,-,
, ,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
aj usporedni razvod s
jednakim smjerovima strujanja
)1 )1 )( )1 )((
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
f_'-_"_J _ _'-_./ __''-_'' _ _J_'
1...._, ..
polazni +povratni
vod : vod
b) usporedni razvod sa
suprotnim smjerovima strujanja
,-
\' l I
l ( I l
I I l I I
I I I I l
I I I I l
I I l I l
I I I I I
I I I I l
I I I I l
I I I I I
I I I l I
I l I I I
l I I I I
I I l l I
\_-' '.. _... ' ..... _... '
polazni r povratni
vod 'vod
9.
e) spiralni razvod sjednom cijevi
PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE
,-
------ -
, ,
,
... -----
,
, t ,
,
, ,
,
,
, ,
rOJ
,
,
, , ,
, , ' ,
,
,
,
: '
,
, , ,
, ,
, ,
,
, ,
, ,
,
, ,
,-----_ ...
,
, , ,
,
----------- ,
-
zni -! povratni
od rvod
d)spiralni razvod s dVije cijevi
pola
v
,---------,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
" ,
I ,------
,
,
-:;-------'
: povratni
Yvod
polazni
vod
Ilustracija 8.14
cijevi
sekundarnog kruga u ogrjevnim plohama povrinskog grijanja [12J
b) jedan krug za cijelu e) jedan krug za cijelu
povrinu s povrinu Sa zasebnim, d)odvojeni krugovi
a) jedan krug cijevima izdvojenim krugom u za boravinu i
za cijelu povrinu uobrubnoj povrini obrubnoj povrini obrubnu povrinu
_Bl
Ilustracija 8.15
Osnovne izvedbe spiralnog razvoda cijevi u
boravinoj i obrubnoj povrini prostorije kod podnog grijanja [12J
354 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 355
9.t. OSNOVNE I PODJELA SUSTAVA
Ilustracija 9.1
Osnovni dijelovi sustava za pripremu PTV-a
u obiteljskoj s plinom kao energentom [8J
temperature na koje se voda treba zagrijati iznose:
za kupanje: 35 - 45 "C
za kuhinjske potrebe: 55 - 60 C.
Sustavi za pripremu potrone tople vode slue za zagrijavanje
pitke vode i zbog svojih se u smislu vrlo
promatraju zajedno sa sustavima grijanja, a nerijetko su izvedeni s
istim izvorom topline. U njihove se osnovne dijelove ubrajaju odgo-
izveden izvor topline, vodovi do troila (slavina i sl), a
i povratni, odnosno recirkulacijski vodovi te sigurnosni i regulacijski
elementi (il. 9.1).
sustavi pripreme (zagrijavanja) potrone tople vOde
l l
decentraini

centralni
skupni
1________
====-1
(akumulacijski)
l ------- -====---.1
--------- izravno grijani neizravno grijani
l
I--
na goriva l-
na otpadnu toplinu

I--.
na plinska goriva f4--
na energiju
I--
na kruta goriva .-
stopnnsxorn crpkorn .-
L-.

.- spojeni natoplinarski sustav .-
(toplinska podstanica)
Sustavi za pripremu PTV-a mogu se podijeliti na nekoliko osnovnih
(il. 9.2):
a) prema smjetaju u odnosu na troila (il. 9.3):
lokalni - smjeteni u neposrednoj blizini troila
centralni - smjeteni na jednom mjestu za cijeli stan, ili
zgradu
b) prema zagrijavanja vode:
- zagrijavaju vodu neposredno u trenutku potronje,
pri izmjena topline otvaranjem protoka kroz
troilo
ili akumulacijski - zagrijavaju vodu prije potronje,
pri se zagrijana voda sve dok nije potrebna pohranjuje u
spremniku
prema J
energentu 1
Ilustracija 9.2
podjela sustava za pripremu PTV-a [8J
prema {
smjetaju
uodnosu
na troila
prema \

zagrijavanja
prema \
izvedbi

topline
vod
ina
vod hladne vode
L recirkulacijski
IJvod tople vode l J
+
Z vod . tf
recirkulacijska
/ crpka
...I..---.
r,:r.:-------.=.-y:.L

:
L ___________.J
t
sigurnosni i /
/' regulacijski elementi

(vodovodna armatura)
r
protupovratni ventil/
-, . . .
I I I I
akumulacijski '--
do
pl
dovod
hladne
vode
....
e) prema izvedbi spremnika, odnosno vode:
otvoreni - unutranjost spremnika, odnosno je pod
okolnim tlakom, tj. u stalnom je doticaju s okolicom (uglavom
se koriste kod lokalnih sustava)
zatvoreni - unutranjost spremnika, odnosno je pod
tlakom mirovanja instalacije, tj. odvojena je od okolice
d) prema izvedbi topline:
izravno grijani - toplinu predaju vodi izravno, preko odgova-
(npr. plinskog i sl)
neizravno grijani - toplinu predaju vodi posredno, preko izmje-
topline kroz koji struji ogrjevni medij.
22 - 54
48 - 71
33 - 56
15 - 47
potronja, lid oprema
umivaonik, tukabina, perilica
umivaonik, velika kada, perilica
umivaonik, kada, perilica
umivaonik, kada, tukabina, perilica
2
3
4
model
Tablica 9.1
Modeli u godinje potronje tople vode
(prema VOI 2067-12) [8]
Faktor za centralne sustave za pripremu PTV-a se
jednadbom:
9.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA .
ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE
Godinja potronja tople vode u obiteljskoj odnosno stam-
benoj zgradi moe se odrediti jednadbe:
VplVgOd = 2: nstpo.stvVPlVd
d
,
pri su:
V - ukupna godinja potronja tople vode, I
PlVgod
n - bro] stanova u zgradi
st
p
o.stv
- stvaran broj stanara u stanu , ,
V - dnevna potronja tople vode po OSObi, ovisno o
lid (tablica 9.1)
d - broj dana u godini kada postoji potreba za toplom vodom, d.

L. L.
vode
smjeten u
podrumu
f
I
I
2. centralni
I
I
recirkulacijski 11----.-_--,
vod
I
I
b) skupni

L. L. L.
a)
1. decentraini
pri su:
NL - faktor
n - broj izljevnih mjesta, odnosno troila u stanu
Qr _ potronja energije za pripremu PTV-a za pojedino
tr
troilo, kW h (tablica 9.2)
p - broj stanara u stanu (tablica 9.3)
Qo,pr _ potronja energije za pripremu PTV-a za
kada
kadu (= 5,82 kW h).
Ilustracija 9.3
Podjela sustava za pripremu PTV-a
s obzirom na smjetaj u odnosu na troila [8]
358 ---------------- ZA GRIJANJE
J
ZA GRIJANJE ---------------- 359
Tablica 9.2
potronja energije za pripremu PTV-a za pojedino troilo [8J
troilo potronja energije, kW h
kada volumena 140 I 5,82
kada volumena 160I 6,51
velika kada (1800 - 750 mm) 8,72
tukabina satedljivom mlaznicom 1,63
tukabina s mlaznicom 3,66
tukabina stzv, luksuznom mlaznicom 7,32
bide 0,81
umivaonik (630 - 560 mm) 0,7
mali umivaonik 0,35
sudoper 1,16
Tablica 9.3
broj stanara u stanu ovisno o broju soba (prema DIN 4708-2) [8J
broj soba ustanu broj stanara ustanu
1, 1112, 2 2,0
2
112
2,3
3 2,7
3
112
3,1
4 3,5
4
112
3,9
5 4,3
6 5,0
7 5,6
Teoretska potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine
se jednadbom:
E teo = VPTVgoctCvP/1.{}v,
pri su:
E
teo
- teoretska godinja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
VpTV90d - ukupna godinja potronja tople vode, I
c
v
- toplinski kapacitet vode
(= 4187 J/(kg K) = 0,00116 kW h/(kg K)).
pv - vode, kq/dm" (tablica 2.1)
!'1.f}v - razlika ulazne i izlazne temperature vode, "C,
T
Stvarna potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine
jednaka je:
E
stv
= Eteoa,
pri su:
E - stvarna qodinja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
stv
E - teoretska qodinla potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
tea
a - faktor potronje, tj. stupanj djelovanja sustava (tablica 9.4).
Tablica 9.4
Faktor potronje u stvarne godinje potrebne energije
za pripremu PTV-a [8J
izvedba sustava izvedba izvora faktor napomena
zapripremu PTV-a topline potronje a
lokalni
1,01
-
plinski 1,1
-
centralni niskotemperaturni logV
gr
iznosi 1,12 - 1,5
kotlovi
a=2---
(tj, 11 = 66- 88%)
4,5
kondenzacijski
logV
gr
iznosi 1,1 - 1,5
kotlovi
a=196---
(tj, 11 = 66- 90%) , 45
Legenda:
V
gr
- ukupni volumen
360 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE -----------------
361
9.J. OPREMA SUSTAVA ZA PRIPREMU POTRONE
TOPLE VODE
T
9.3.1. Izvori topline i spremnici tople vode
Ilustracija 9.4
vode s plinskim atmosferskim plamenikom
topla voda
preklopnik
strujanja
glava
plamenika
injektorska
sapnica
glavni
plinski ventil
dovod hladne vode
----
\. / strujanja
U . "< dimnih plinova
U topline

za kontrolu
dimnih plinova
plinski sigurnosni
ventil (kontrola
plamena)
termoelement
(kontrola plamena)
plamen za
paljenje
Izvori topline su dijelovi sustava za pripremu PTV-a u kojima dolazi
do pretvorbe prikladnog primarnog izvora energije u toplinu koja
se potom izravno ili posredno (ovisno o izvedbi sustava) predaje
vodi. U broju po svojoj su izvedbi jednaki izvo-
rima topline sustava grijanja i nerijetko se izvode kao jedinstveni

Kao izvori topline sustava za pripremu PTV-a u stanovima, obitelj-
skim i zgradama razne namjene danas se koriste:
mali ili plinski odnosno tzv. brzo-
grijalice (il. 9.4)
veliki ili cirkulacijski ili plinski
akumulacijski, odnosno sa spremnikom u raznim izved-
bama s obzirom na energente (il. 9.5)
kombinirani kotlovi za sustav grijanja i pripremu PTV-a (plinski,
uljni, na kruta goriva, itd)
solarni sustavi s plinskim kondenzacijskim kombiniranim
kotlom)
toplinske podstanice (ako je zgrada spojena na toplinarski sustav).
Spremnici tople vode su dio odnosno akumulacijskih
sustava za pripremu PTV-a i slue za pohranu zagrijane vode kako
bi njezina potronja bila u bilo koje vrijeme. su
izvedeni kao akumulacijski odnosno u njima se ili u jednom
njihovom dijelu voda istodobno moe zagrijavati, tj. imaju
izravni ili neizravni topline (npr. plinski, toplo-
vodni).
podaci izvora topline i spremnika tople vode za sustave
za pripremu PTV-a raznih izvedbi prikazani su u tablicama 9.5 - 9.7.
T
Ilustracija 9.5
Akumulacijski zagrija vode s plinskim atmosferskim plamenikom
za
toplu vodu
termoelement
sapnlca plamenika
strujanja
dimnih plinova
rtvena anoda
cijevi
turbulator
unutranjost spremnika
izolacija
osjetnik termostata i
temperature
glavni plamenik
plamenik za paljenje
otvori za pranjenle i cirkulaciju
plinski
plinska armatura
Tablica 9.6
podaci vode VEO
Vaillant GmbH, Remscheid,
podaci izvedba
VED 12 I VED 18 I VED 21 I VED 24 I VED 27
toplinski kW 12
I
18
I
21
I
24
I
27
volumen,l 0,4
izlazni protok PTV-a, l/h(*) 3,8
I
5,8
I
6,7
I
7,7
I
8,6
ukupne dimenzije: dubina, mm 114
irina, mm 240
visina, mm 481
najvia temperatura PTV-a, 55
C(*) (**)
najvii nazivni pretlak, bar 10
ukupna masa, kg 5,4
Legenda:
(j - pri punom
tj - za ulaznu temperaturu vode 10 C
Legenda: .
(*) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 80 C i ulaznu, odnosno Izlaznu
temperaturu vode 10160C
s
podaci izvedba
WAU 150 WAU 200 WAU 300 WAU 400
toplinski kW (*) 23 30 36 45
nazivni volumen, I 150 200 300 400
izlazni protok PTV-a, l/h(*) 19 25 41,5 52,0
Ukupne dimenzije: promjer, mm 636 636 736 736
visina, mm 1064 1324 1359 1741
najvia radna temperatura PTV-a, C 95
najvii radni tlakna strani PTV-a, bar 10
dimenzije vodova hladne Rl"
i tople vode
dimenzije recirkulacijskog voda R3/4 "
dimenzije topline Rl"
ukupna masa, kg 102 122 150 185
Tablica 9.7
podaci spremnika tople vode Aqua Unit
Max Weishaupt GmbH Schwendi,
Tablica 9.5
podaci akumulacijskog vode STEB s i
spajanja na solarni sustav i toplovodni kotao
Centrometal d.o.o., Macinec)
podaci
izvedba
STEB-200 STEB-300 STEB-400
toplinski kW (*)
13,3- 26,7 16,0- 35,0 25,5- 50,9
snaga kW
2 x 1000 3 x 1000 4 x 1000
volumen, I
200 300 600
izlazni protok PTV-a, l/h(*)
330- 658 393- 862 629-1254
660 710 860
irina, mm 605 655 805
visina, mm 1550 1850 2030
najvii radni tlakPTV-a, bar
6
dimenzije vodova hladne i tople vode
R3/4"
dimenzije recirkulacijskog voda
R3/4"
dimenzije topline R3/4" R1 "
I
R1 u
Legenda:
t) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 70 C
9.3.2. Sigurnosna oprema
1
I
\
'c
,'-'
cl.
I-
ces >U
ro

N N
co
.o
-a
Q)

Sigurnosna oprema u sustavima za pripremu PTV-a
razne sigurnosne i regulacijske elemente vrsta i namjena ovise
o izvedbi i volumenu sustava te energentu (il. 9.6).
Ekspanzijske posude u sustavima za pripremu PTV-a, kao i u
sustavima grijanja, slue za preuzimanje toplinskih rastezanja vode
zbog promjena temperature (il. 9.8). se izvode kao mem-
branske, a za razliku od onih u sustavima grijanja, na njih se posta-
vljaju dodatni zahtjevi za higijenskom vode. Kod manjih
se sustava ne trebaju dok je kod velikih sustava njihova
primjena obvezna. Ipak, njihova je primjena prikladnija i kod manjih
sustava jer, za razliku od sigurnosnih ventila koji isputaju viak
vode, nemaju gubitaka vode ni energije potrebne za njezino zagrija-
vanje.
Membranske ekspanzijske posude namijenjene za sustave za pri-
premu PTV-a imaju oznaku MAG-W i u pravilu su zelene boje (za
razliku od onih za sustave grijanja koje su crvene boje). Njihove
dimenzije ovise o tlaku prednamjetanja, predtlaku (ovisnom o tlaku
u instalaciji) i tlaku namjetanja sigurnosnog ventila (tablica 9.11).
Prema potrebnoj opremi i izvedbi s obzirom na prisilno strujanje
vode kroz njih koje je nuno za osiguranje higijenske ispravnosti
vode mogu biti (il. 9.9):

s ventilom.
se s tlakom prednamjetanja (Po) koji proizvo-
(npr. za posuda volumena do 50 I iznosi 4 bar) i koji se
nakon ugradnje treba uskladiti s tlakom instalacije od 4
do 6 bar). Najmanji ispitni tlak iznosi 10 bar, dok je za posude
volumena od 20 I nuna dodatna proba. Zbog visokih
zahtijeva koji se postavljaju na higijensku ispravnost vode (odnosno
Sigurnosni ventil predstavlja obvezni dio sigurnosne opreme susta-
va za pripremu PTV-a, a kod manjih sustava moe biti i jedini
sigurnosni element. Djeluje tako da u porasta tem-
perature i toplinskih rastezanja vode jednostavno isputa vodu
iz sustava (il. 9.7). Namjeta se na tlak koji je za vrijednost
(npr. 20%) vii od radnog tlaka sustava.
366 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 367
t'
recirkulacijski
vod
recirkulacijski
vod
q
M
i

vode
.1

vode i
topla voda
-,
ventil
dovod hladne
vode
obilazni vod
dovod hladne
vode
b)ekspanzijske posude s ventilom
a) ekspanzijske posude
ekspanzijska
posuda
recirkulacijski
vod
sigurnosni
ventil
dovod
hladne vode
1II'Ii'!l11!l"_!1!I!!liAJl, __1I'lII
!
isputanje zagrijane vode
zbog razvoja mikroorganizama u vodi) treba
osigurati stalan protok vode kroz posudu.
Membranske ekspanzijske posude za sustave za pripremu PTV-a
se na dovod hladne vode u dok mjesto ugradnje
sigurnosnog ventila ovisi o izvedbi posude:
kod posuda: posude i izvora topline
kod posuda s ventilom: dovoda hladne vode
i posude.
Ilustracija 9.7
Ugradnja sigurnosnog ventila u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
Ilustracija 9.9
Dvije osnovne izvedbe membranskih ekspanzijskih posuda za
sustave za pripremu PTV-a i njihova ugradnja u sustav [BJ
Ilustracija 9.B
Ugradnja membranske ekspanzijske posude u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
sigurnosni
ventil
topla voda
recirkulacijski
vod
Tablica 9.8
Osnovne dimenzije membranskih posuda za sustave za pripremu PTV-a [BJ
tlaknamjetanja sigurnosnog ventila Psv, bar 6 10
predtlak PO, bar 3,0 3,5 14,0 3,0 3,5 4,0
nazivni volumen posude Pn,EP, I volumen spremnika potrone tople vode v.
p
, I
8 161 127 92 274 253 233
12 242 191 138 411 380 349
18 363 286 207 616 570 523
25 504 397 288 855 792 727
35 706 556 403 1198 1108 1017
50 1009 794 576 1711 1583 1453
Napomena: podaci vrijede za ulaze i izlaze temperature vode 10160 C.
368 ---------------- ZA ORIJANJE
ZA ORIJANJE ---------------- 369
370 ----------P R R U N ZA GRIJANJE
r
tO.
SUSTAVI CENTRALNOG TOPLOVODNOG
GRIJANJA
P R R U N ZA GRIJANJE ---------- 371
+
Ilustracija 10.1
Crpni dvocijevni sustav grijanja [18J
suprotnom smjeru. Pri tome su temperature medija na ulasku u
svako ogrjevno tijelo jednake, dok se regulacija izvodi
regulacijskih ventila, a sustavi se dimenzioniraju prema najne-
povoljnijem instalacije.
Jednocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji
od jednog voda koji serijski povezuje ogrjevna tijela, jedno nakon
drugoga, a s obzirom na vodova mogu biti s donjom,
gornjom ili vodoravnom raspodjelom (il. 10.3). Temperatura medija
na ulasku u ogrjevna tijela smanjuje se ovisno o njihovoj udaljenosti
od izvora topline i istodobno se njihova povrina odavanja topline
Requlacija se izvodi posebnih regulacijskih
ventila pri svako ogrjevno tijelo ima premosni ili prestrujni vod.
3
7 - izvor topline - kotao
9 - prestrujni ventil
10- zatvorena ekspanzijska posuda
11 - granski zaporni ventil s pranjenja
12- dijela instalacije
2 2 2
h
,
ts
,
4 ti
3t
: 14
:r
2 2
,
2 ,
3
1- za
2 - ogrjevno tijelo - radijator
3 - polazni vod
4 - povratni vod
6- zapranjenje
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja su prema HRNEN18282
kao sustavi grijanja kod kojih temperatura ogrjevnog
medija (tople vode) nije via od 105 C i danas predstavljaju
izvedbu sustava grijanja u stanovima, obiteljskim
i zgradama u europskim zemljama. U pravilu se dijele na dva
osnovna
a) prema ostvarenju strujanja ogrjevnog medija:
crpni ili pumpni
gravitacijski
b) prema izvedbi razvoda:
dvocijevni
jednocijevni
Tichelmannovi.
Orpni ili pumpni sustavi grijanja rade prema prisilne
cirkulacije, pri se strujanje ogrjevnog medija (tople vode) kroz
instalaciju ostvaruje djelovanjem crpke, odnosno
prisilnim putem (il. 10.1). Zbog viih tlakova u instalaciji uglavnom
se izvode kao zatvoreni, odnosno sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom. Danas su u primjeni i pri njihovom se
dimenzioniranju polazi od brzine strujanja medija (tj. protoka) ili od
zadanih padova tlaka u nekom instalacije.
Gravitacijski sustavi grijanja rade prema prirodne
cirkulacije, pri se strujanje ogrjevnog medija (tople vode)
ostvaruje prirodnim putem, odnosno djelovanjem uzgona zbog
razlike tople i hladne vode u instalaciji (il. 10.2).
se izvode kao otvoreni, odnosno s otvorenom ekspanzijskom
posudom, a danas se razmjerno rijetko koriste (npr. kod malih
sustava grijanja na kruta goriva). Glavni razlog tome su mali
pogonski tlakovi zbog su potrebni promjeri cijevi, a
regulacije je loija.
Dvocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji od
dva, u pravilu usporedno voda: polaznog i povratnog (il. 10.1
i 10.2). Kroz polazni vod od izvora topline do ogrjevnih tijela struji
zagrijani ogrjevni medij, a kroz povratni struji medij u
10.1. OSNOVNA PODJELA
372 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 373
+'
I
8- za
g- polazni vod
1O- povratni vod
11 - zapranjenje
12- izvor topline - kotao
8- specijalni ventil
g- slijepi zasun
10- sigurnosni ventil
12- zapranjenje
13- izvor topline - kotao
14- zatvorena ekspanzijska posuda
________ I
:h
I
.pr 13 :814
12 - -
5
Ilustracija 10.3
Crpni jednocijevni sustav grijanja s donjom raspodje/om [18J
t
6
1- ogrjevno tijelo - radijator
2- za
3- vod ogrjevnog medija
4- prestrujni vod
5- za
6- polazni vod
7- povratni vod
g
1
,
:---1
,
,
,
, ,
,
.T. 7
7
4 5: 6
,
IJIIIIIIIIIIIII Jllllllllllllr
8
,
,
,
,
I'
, , ,
,
gt
i!10
gt
i!1O
,
,
,
7
,
i.. 7
,
7 , ,
81111111111111 t
,
;Jllllllllllllr 8
,
tP1111111111111
,
,
,
,
,
1- vod
2- otvorena ekspanzijska posuda
3- prestrujni vod sprigunim ventilom
4- preljevni vod
5- sigurnosni povratni vod
6 - sigurnosni polazni vod
Ilustracija 10.2
Gravitacijski dvocijevni sustav grijanja [18J
4 - izvor topline - kotao
5- povratni vod
2- polazni vod
3- cirkulacijska crpka
, ,

:5
4
Tichelmannovi sustavi grijanja predstavljaju kombinaciju
dvocijevnih i jednocijevnih sustava i kod njihovog su razvoda
ukupne duljine polaznog i povratnog voda od izvora topline do
svakog ogrjevnog tijela jednake (il. 10.4). Padovi tlaka na svim
granama instalacije su jednaki pa nije potrebno
uravnoteavanje, a sustav se moe dimenzionirati prema bilo kojoj
grani. Ipak, njihov je osnovni nedostatak to to se jednake ukupne
duljine vodova vrlo teko mogu ostvariti.
Ilustracija 10.4
Tiehe/mannov sustav grijanja [18J
10.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
10.2.1. trpni dvocijevni sustavi
Osnovna pretpostavka pri dimenzioniranju crpnih dvocijevnih
sustava toplovodnog centralnog grijanja je da su poznate vrijednosti
toplinskog svih ogrjevnih tijela npr. postupkom
prema HRN EN 12 831) te poznati i ucrtani poloaji svakog
ogrjevnog tijela i izvora topline na crteu. Na njega
se unose svi ostali elementi sustava (razvod, armatura itd) i potom
se, od kotla, numeriraju polaznog i povratnog
voda. Svakome od njih pridruuju se, odnosno upisuju na crte ili
u obrazac vrijednosti duljina i masenog protoka,
odnosno brzina strujanja (dobivene na osnovi potrebnog toplinskog

Dimenzioniranje instalacije, odnosno promjera cijevi na
pojedinim temelji se na pada tlaka, pri
se polazi od vrijednosti brzina i padova tlaka. Kako bi se
pojava umova u instalaciji, treba voditi o
doputenim vrijednostima brzina i padova tlaka u pojedinim njezinim
dijelovima (tablica 10.1). se moe uzeti da padovi tlaka
iznose 50 - 200 Palm, a brzine strujanja u cijevnom razvodu 0,5 -
0,7 m/s, dok se pri 1 m/s moe pojava umova.
Dimenzioniranje na osnovi padova tlaka provodi se
osnovnih jednadbi mehanike fluida koje opisuju otpore do kojih
dolazi pri strujanju fluida kroz cijevi. Ukupni je pad tlaka pri strujanju
ogrjevnog medija (tople vode) kroz neke grane instalacije
jednak:
= + ,
pri su:
- ukupni pad tlaka na Pa
=lodR
od
+Zod - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja
medija kroz Pa
lad - duljina m
T
I
Rod = Aod . - linijski otpor na Palm (tablice 11.7,
du od 2 . .
, 11.8 I 11.9, II. 11.2)
A
Od
- koeficijent hrapavosti cijevi na (il. 11.3)
d d - unutarnji promjer cijevi na m
u,o
W
od
- brzina strujanja ogrjevnog medija kroz m/s
2
ZOd = 'od W od - lokalni otpor na elementu Pa
2
'Od - koeficijent oblika pojedinog elementa (tablica 11.10)
!lp", 1 . (: r- pad tlaka na regulacljskom ventilu na
v (u posve otvorenom poloaju), Pa
v - protok ogrjevnog medija kroz regulacijski ventil, l/h
kv - ventilski koeficijent (kv-vrijednost).
Za svaku granu instalacije (tj. za zbroj svih od izvora
topline do ogrjevnog tijela) potom treba zbrojiti sve padove tlaka
po
= L '
i
pri je:
k - ukupni pad tlaka na grani, Pa.
u ,gr
Grana s ukupnog pada tlaka predstavlja
najnepovoljniju granu i ta je vrijednost pada tlaka (uz potreban
protok) mjerodavna za potrebne visine dobave
cirkulacijske crpke, dok je za sve ostale grane potrebno
uravnoteavanje. Tada vrijedi:
=H+Huzg '
pri su:
- potrebni pogonski, odnosno tlak dobave crpke, Pa
376 ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE --------------- 377
- ukupni pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Pa
H - visina dobave crpke, Pa
H
uzg
- uzgonska visina, Pa.
Za potrebnog tlaka dobave crpke (pogonskog tlaka) na
temelju najnepovoljnije grane postoje dvije osnovne
1. najnepovoljnijom se smatra grana do najdaljeg troila, dok se kod
dimenzioniranja ostalih provjeravaju padovi tlaka kako neka od
njih ne bi bila nepovoljnija
2. dimenzioniraju se sve grane i na svima se padovi tlaka
te se na temelju toga koja je najnepovoljnija.
Pri uzimanju vrijednosti linijskih i lokalnih otpora iz tablica i dijagrama
treba imati na umu da su ti podaci u pravilu pri srednjoj
temperaturi ogrjevnog medija 80 C. Za ostale temperature treba
provesti korekciju koja se za linijske otpore (analogno za lokalne)
jednadbom:
R _ Raoc
t} - f '
pri su:
Rf} - vrijednost linijskog otpora pri stvarnoj srednjoj temperaturi
ogrjevnog medija, Pa/m
R
aooG
- vrijednost linijskog otpora pri srednjoj temperaturi ogrjevnog
medija 80 C, Palm (tablice 11.7, 11.8 i 11.9, il. 11.2)
f - korekcijski koeficijent (tablica 10.2).
Kao smjernice pri dimenzioniranju mogu posluiti
brzine strujanja i priblino konstantni padovi tlaka (pri treba
provjeravati brzine strujanja).
Kako bi se postupak pojednostavio, se koriste
obrasci (tablica 11.6).
Tablica 10.1
vrijednosti brzina strujanja i padova tlaka u pojedinim
dijelovima instalacije sustava toplovodnog grijanja [18J
dio instalacije brzina strujanja W;, m/s linijski otpori Palm
glavni vodovi i ogrjevna tijela
0,5- 0,7 50 - 100
(u stambenim zgradama)
glavni podrumski razvod
0,8-1,5 100- 200
(u stambenim zgradama)
razdjelni vodovi i ogrjevna tijela
1,0- 2,0 100- 250
(u proizvodnim pogonima)
Tablica 10.2
Korekcijski koeficijent za lokalne i linijske otpore pri
stvarnim srednjim temperaturama ogrjevnog medija [18J
srednja temperatura ogrjevnog medija {Tm, C korekcijski koeficijent f
80,0 1,0
70,0 0,994
62,5 0,989
60,0 0,988
10.2.2. Gravitacijski dvocijevni sustavi
Osnovne pretpostavke i polazne pri dimenzioniranju
gravitacijskih dvocijevnih sustava centralnog toplovodnog grijanja
jednake su kao kod crpnih dvocijevnih sustava. Osnovna je razlika
u tome to se potreban pogonski tlak ostvaruje djelovanjem uzgona
zbog razlike vode u polaznom i povratnom vodu kao
posljedice razlike njihovih temperatura te visinske razlike kotla i
promatranog ogrjevnog tijela (il. 10.5).
Potreban pogonski tlak je jednak uzgonskom i iznosi:
= H
max
. h = Hmax9(ppol ppov) ,
pri su:
- potreban pogonski, odnosno uzgonski tlak, Pa
H
max
- visinska razlika izvora topline i ogrjevnog tijela, m
h - uzgonski tlak po visini, Palm (tablica 10.3)
378 ZA CRIJANJE ZA GRIJANJE 379
P
pov
- ogrjevnog medija u povratnom vodu, kq/rn"
ppO! - ogrjevnog medija u polaznom vodu, kq/m",
polazni vod
sredina ogrjevnog tijela
---------..--
Kako je kod gravitacijskog grijanja na raspolaganju razmjerno mali
pogonski tlak, cijevi se ne mogu dimenzionirati po volji, treba
uzimati vrijednosti promjera.
Postupak dimenzioniranja se sastoji od prethodnog i
Prethodnim se dimenzionira najnepovoljnija
grana, odnosno ona s duljinom i najmanjom visinskom
razlikom izvora topline i ogrjevnog tijela. Prvi korak postupka je
raspoloivog pada tlaka:
l1{Juzg ( )
R
ngr
=-- 1-x ,
i;
pri su:
R
ngr
- raspoloivi pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Palm
Ingr - ukupna duljina najnepovoljnije grane (polaznog i povratnog
voda), m
x - procijenjeni udio lokalnih otpora u ukupnom padu tlaka (= 33
ili 50%).
u obzir uzima stvarne vrijednosti lokalnih otpora
pojedinih elemenata svake grane instalacije, pri ukupni pad
tlaka kao zbroj lokalnih i linijskih otpora mora biti manji
od uzgonskog tlaka:
2/jRi +2Zi s; l1{Juzg .
i j
Ako su dobivene vrijednosti ukupnog pada tlaka prevelike, treba
dimenzije, a ako su premale, razlika se nadomjeta
priguivanjem na ventilima ogrjevnih tijela za to se koriste
termostatski ventili posebno namijenjeni za gravitacijska grijanja koji
imaju velik ventilski koeficijent i mali pad tlaka.
Analognim postupkom se dimenzionirajuostale grane, pri se kod
dimenzioniranja grane prema najviem ogrjevnom tijelu novi uzgonski
tlak uzima kao ulazna za dimenzioniraje preostalih grana.
1
I
I "WN
I "S:
_srediila __1 . .x.:
1
----- 1
povratni vod
Ilustracija 10.5
gravitacijskog grijanja [18J
Tablica 10.3
Uzgonski tlak u ovisnosti o temperaturi [18J
temperatura polaznog voda Povo DC
temperatura povratnog voda Povo DC 70 80 90
uzgonski tlakh, Palm
40 143 201 265
50 101 159 223
60 53 112 176
70 - 59 122
10.2.3. Jednocijevni sustavi
Pri dimenzioniranju jednocijevnih sustava centralnog toplovodnog
grijanja u pravilu iznova treba ogrjevnih tijela jer
se zbog odavanja topline od jednog do drugog ogrjevnog tijela u
krugu (grani instalacije po prostoriji) smanjuje temperatura medija
pa se njihova mora
Pri tome najprije treba odrediti raspodjelu topline po ogrjevnom tijelu
kao udio ukupne raspoloive topline, odnosno protoka ogrjevnog
medija u krugu, to iznosi 30 - 50%. Razlika do ukupnog
protoka nadomjeta se kroz premosni, odnosno prestrujni vod (npr.
ako je termostatski ventil zatvoren, protok kroz premosni vod je
100%).
Kako bi se ostvarila eljena raspodjela topline (protoka) po
ogrjevnim tijelima, povrinu svakoga od njih treba odrediti
i uskladiti ga s potrebnim za
to moe bilanca temperature i mase (il. 10.6). Postupak
dimenzioniranja se sastoji od 11 koraka.
380 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 381
1. korak: ukupnog normnog toplinskog svih
ogrjevnih tijela u prostoriji na osnovi potreba za toplinom.
2. korak: masenog protoka u pojedinom krugu (tj. za
sva ogrjevna tijela u prostoriji) jednadbe:
m
_ ON,kr
kr -

pri su:
m
Kr
- maseni protok ogrjevnog medija kroz krug, kg/s
0N,kr - ukupni normni projektni toplinski ogrjevnih tijela u krugu,
odnosno potrebe prostorije za toplinom, W
- razlika temperatura na ulasku i izlasku iz kruga, C
COM - toplinski kapacitet ogrjevnog medija (vode), J/(kg K)
(tablica 1.10).
3. korak: raspodjela ukupnog normnog projektnog toplinskog
po pojedinom ogrjevnom tijelu u prostoriji:
pri su:
OaT - projektni toplinski pojedinog ogrjevnog tijela, W
O-potreban toplinski pojedinog ogrjevnog tijela, W
z - projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
4. korak: pridavanje vrijednosti toplinskog Oj prvom ogrjev-
nom tijelu koje se
5. korak: odabir udjela masenog protoka kroz ogrjevna tijela.
6. korak: masenog protoka kroz ogrjevno tijelo
jednadbe:
mOT = xm
kr,
pri su:
mOT - maseni protok medija kroz ogrjevno tijelo, kg/s
x - udio masenog protoka kroz ogrjevna tijela (= 30 - 50%).
7. korak: srednje temperature ogrjevnog tijela na osnovi
temperature prethodnog i temperature u premosnom vodu:
prema pravilu mijeanja:
1't pov,OT
mOT
+1'tpol,OT(i-1l(mkr - mOT)
1'tpol,OT = ,
mkr
pri su:
1't
pol
,oT' 1't
pol,OTO-1)
- temperature ogrjevnog medija na ulasku u pro-
matrano i prethodno ogrjevno tijelo, C
prema odavanju topline s promatranog ogrjevnog tijela:
OaT
1'tpol, OT = 1'tpol - ---"-'----
mkrCOM
pri je:
1't
p01
- temperatura ogrjevnog medija na ulasku u krug (za prvo je
ogrjevno tijela jednaka temperaturi na ulasku u njega), C.
8. korak: temperature na izlasku iz ogrjevnog tijela:
OT
pri je:
1't OT - temperatura ogrjevnog medija na izlasku iz ogrjevnog tijela, C.
pov,
9. korak: srednje nadtemperature:
10. korak: faktora:
F-( ln _( 60 ln
- - m,stv '
pri su:
F - faktor
- nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog
voda te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
t - nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
rn,s v
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka
u prostoriji, DC
n - eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8).
11. korak: normnog toplinskog ogrjevnog tijela:
QOT,N = QoTF .
pri je:
QOT,N - normni projektni toplinski ogrjevnog tijela (radijatora), W.
Normni toplinski ogrjevnog tijela slijedi iz normalnih uvjeta
prema HRNEN 442 (tj. za temperature 75/65/20 dc), to da
se za njihov odabir koriste tablice. Ako se u njima
ogrjevno tijelo ne moe treba udio
masenog protoka kroz njega (najvie do 50%).
Zavrni dio postupka dimenzioniranja je duljine cijevi,
odnosno diferencijalnog tlaka ventila iz nomograma ventilskog
koeficijenta za jednocijevne sustave i pada tlaka svih
krugova. Tada uravnoteavanje nije potrebno unutar kruga,
pojedinih krugova.
kotao
Ilustracija 10.6
Bilanca temperature i mase kod dimenzi-
oniranja jednocijevnih sustava grijanja [18J
10.1. O.nov. r'IIII.lij1I.'.v. Irij.nj.
10.3.1. Osnovni zadaci regulacije
Suvremena regulacija u sustavima grijanja ima nekoliko osnovnih
zadataka:
pogonske sigurnosti (npr. zatita od smrzavanja, pregri-
[avanja i sl)
smanjenje potronje energije i trokova
toplinske ugodnosti u prostorijama
pojednostavljenje rukovanja sustavom
i stalno rada sustava potrebama.
S obzirom na zahtjeve za smanjenjem potronje energije koji se na
sustave grijanja (i pripreme PTV-a) u posljednje vrijeme sve vie
postavljaju, regulacija se moe podijeliti u osnovne skupine:
regulacija temperature u prostoriji
regulacija temperature polaznog voda s obzirom na vanjsku
temperaturu
regulacija temperature PTV-a
regulacija rada sustava s obzirom na promjenu potreba za topli-
nom (tj. prilagodba rada cirkulacijske crpke).
10.3.2. Regulacija temperature uprostoriji
RegUlacija temperature u prostoriji slui za rada
ogrjevnih tijela promjenama potreba zatoplinom u prostoriji u skladu
s promjenom uvjeta u njoj. pri tome su
toplinski izvori (npr. upad kroz plohe prostorije,
odavanje topline rasvjetnih tijela, opreme, osoba i sl) i
ponori u prostoriji (tj. toplinski gubici kroz plohe prostorije). Takva
se regulacija moe izvesti kao:
individualna ili decentraina
centralna.
Individualna ili decentraina regulacija temperature uglavnom se
koristi u sustavima grijanja zgrada i requlaciju tempera-
ture zraka u prostoriji u svakoj prostoriji zgrade zasebno. Ostvaruje
384 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 385
referentna
prostorija ogrjevno tijelo u :
referentnoj prostoriji :
----------------, ,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
osjetnik temperature
ureferentnoj prostoriji
ventil
izvor topline
- kotao
vremenski upravljan
sredinji regulator
temperature uprostoriji

: : --OSjetnii<
I I temperature
:: polaznog voda
__ J L _
cirkulacijska
crpka
Ilustracija 10.8
shema centralne regulacije temperature u prostoriji [18]
termostatski
ventil
,----
,
,
I
,
,
I
,
,
I
dovod
goriva
(plina) '---- --'
Centralna regulacija temperature uglavnom se koristi u sustavima
grijanja stanova i obiteljskih te regulaciju tempera-
ture zraka u svim prostorijama na osnovi temperature u jednoj, tzv.
referentnoj prostoriji prema kojoj se regulira temperatura polaznog
voda (il. 10.8). Ostvaruje se regu-
latora koji se postavljaju u referentnu prostoriju ogrjevna tijela
ne smiju imati termostatske ventile) i slue kao glavni ili
regulatori. Za svoj rad zahtijevaju energiju i izravno djeluju
na temperaturu polaznog voda, odnosno na kotlovsku regulaciju.
c) termostatski ventil povezan
kapilarnim vodom sodvojenim
osjetnikom i regulatorom
b) termostatski ventil povezan kapilarnim
vodom s odvojenim osjetnikom
Ilustracija 10.7
Osnovne izvedbe
termostatskih ventila
se regulatora koji za svoj rad ne
zahtijevaju energiju, se njihovo djelovanje osniva na
rastezanju prikladne tvari ili sredstva, pri se postiu
proporcionalni regulacijski odnosi. Takvi se regulatori
izvode kao termostatski ventili koji mogu biti (il. 10. 7):
s osjetnikom (ventil, regulator i osjetnik jednu
jedinicu) .
s odvojenim osjetnikom s kojim su povezani kapilarnim vodom
(ventil i regulator jednu jedinicu)
s odvojenim osjetnikom i regulatorom s kojim su povezani
kapilarnim vodom (osjetnik i regulator jednu jedinicu)
mikroprocesorski upravljani (jedinlca se sastoji od programatora,
osjetnika, regulatora, uklopnog sata i ventila, a za svoj rad
zahtijeva pogonsku energiju).
386 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 387
Ilustracija 10.10
shema regulacije temperature polaznog
voda i individualne regulacije temperature u prostoriji [18J
il
lli
li
prostorija
termostatski
ventil
cirkulacijska
crpka
,
--------------------
izvor topline
- kotao
plamenik '- -'
osjetnik
temperature .
na vremenski
Gl/upravljani
regulator
osjetnik temperature , :
pOlazn\Og voda J' I :
_ _ __ L _
"
: sigurnosni
, l
i temperature
, 1-------'
,
I
.r.
\r !
T
pri su:
f3 - nagib krivulje grijanja (il. 10.9)
Llf} I - raspon temperatura polaznog voda, C
po
Llf}ok - raspon vanjskih temperatura, C.
10.J.J. Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj
temperaturi
Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj
temperaturi prostoriji slui za rada izvora topline
promjenama vanjskih (okolnih) uvjeta, pri je
vanjska temperatura, a se koristi u sustavima
grijanja stanova i obiteljskih
Na regulatoru je svakoj vrijednosti vanjske temperature pridruena
vrijednost temperature polaznog voda, ovisno o
namjetanju krivulje grijanja (il. 10.9). Pridruivanje je zadano
karakteristikom regulatora i mora odgovarati karakteristici sustava,
to se u pravilu ostvaruje namjetanjem nagiba i usporednim
pomakom na regulatoru. Nagib je jednadbom:
Treba napomenuti da regulacija temperature polaznog voda nije isto
to i regulacija temperature u prostoriji termostatskog
ventila, se one u pravilu trebaju izvoditi i koristiti istodobno (il.
10.10). Isto tako, ako se sustav grijanja sastoji od krugova s
temperaturama polaznog voda (npr. od radijatorskog i
podnog grijanja), za namjetanje potrebne temperature u svakome
od njih koriste se ventili (il. 10.11).
Pri regulacije temperature polaznog voda treba
paziti da ne do sniavanja temperature povratnog voda do
vrijednosti na kojima bi moglo do tzv. niskotemperaturne
korozije. Kako bi se to izbjeglo, se koriste
temperature povratnog voda i ventili.
Ilustracija 10.9
Krivulje grijanja [18J
-10 -14 -20
vanjska temperatura {}Ok. C
o 10
20 =-
20
90
J
'g 80
o
c::
"c

70
@
-g
601-----+---+----j,.L- ?--j-:7"t'=-------\
"c
;
cl
g 50
ci
cl.
40
Q)
cl.
. 30
388 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 389
f
- ,
I'
razdjelnici polaznog
i povratnog voda
osjetnik
temperature
PTV-a
spremnik
tople vode
ogrjevno tijelO
sustava grijanja
t..:..:.:..:-'-'-'-'-:..:.:..:..J

osjetnik temperature
polaznog voda
Ilustracija 10.12
shema regulacije temperature potrone tople vode [18J
plamenik
regulacija 1--
osjetnici temperature polaznog
/. voda ukrugovima 1 i 2
/r-O--: \ 0-,
fr i @] i cirkulacijske
" 'k k ____,-__ - e rugova
______: 1 i 2
krug :
grijanja 2 :
.----------
I :
: I
I :
: I
I :
:I! ventili
krugova 1i 2

1
1 :
: I
$:
izvor topline - kotao
Ilustracija 10.11
shema regulacije temperature polaznog
voda u dva kruga s temperaturama [18J
10.J.4. Regulacija temper8fure potrone tople vode
Regulacija temperature potrone tople vode slui za
rada izvora topline promjenama potreba za PTV-om
(akumulacijskim) sustavima za pripremu PTV-a i u
pravilu se izvodi zajedno s regulacijom sustava grijanja (il. 10.12).
Ostvaruje se regulatora u dvije koji djeluje na
zasebnu crpku kruga pripreme PTV-a i koji u pomaka iz
zadanih temperatura (55 - 60 C) odnosno
crpku te uspostavlja ili prekida dovod topline u

T
,
izvor '
prestrujni '
topline primarni krug ventil, :
-kotao ---,-------------------------------------e------------
sekundarni krug 2
,
: cirkulacijske
\J----->:- crpke-
ukrugovima ,
sekundarni krug 1 a) razvod bezglavne crpke
tO.4. OSNOVE HIDRAUUIE SUSTAVA CENTRALNOG
TOPLOVODNOG GRIJANJA
Razvod ogrjevnog medija u sustavima grijanja koji se sastoje od
vie krugova (npr. kod primjene ogrjevnih tijela, u
stambenim zgradama i sl) izvodi se na dva glavna (il. 10.13):
bez glavne crpke
s glavnom crpkom.
premosni
vod
sekundarni sekundarni sekundarni
krug 1 krug 2 krug 3
cirkulacijske
crpke u
krugovima
/lustracija 10.13
Dva glavna za razvoda u
sustavima grijanja s vie sekundarnih krugova [18]
glavna
cirkulacijska
crpka
,
,
primarni krug : prestrujni ventil
I I l I

izvor
topline
- kotao
b) razvod s glavnom crpkom
Razvod bez glavne crpke ima vie cirkulacijskih crpki, za svaki
krug posebno. Svaka crpka mora savladati pad tlaka u svojem krugu
i u dijelovima polaznog i povratnog voda od razdjelnika do izvora
topline. ogrjevnog medija u primarnom, odnosno krugu
izvora topline je promjenjiva, a u pojedinim sekundarnim krugovima
konstantna pri postoje razlike diferencijainih tlakova
krugova.
Razvod s glavnom crpkom ima jednu cirkulacijsku crpku koja je
izvora topline i razdjelnika te premosni vod
razdjelnika i sabirni ka. ogrjevnog medija u primarnom krugu
je konstantna, da razdjelnika i sabirnika uvijek postoji
diferencijalni tlak. U sekundarne se krugove mogu ugraditi zasebne
cirkulacijske crpke koje se dimenzioniraju prema padu tlaka u
pojedinom krugu, a u protivnom glavna crpka mora svladavati
ukupne padove tlaka i tome se mora prilagoditi regulacija.
U sustavima s vie krugova jo treba izvesti razvod za ostvarenje
najmanjeg potrebnog protoka kroz kotao i za regulaciju tempera-
ture po krugovima i temperature povratnog voda.
temperature polaznog voda pri tome se rjeava
sigurnosnom opremom izvora topline.
Standardni kotlovi u stacionarnom rada uglavnom rade s
viom i priblino konstantnom temperaturom vode u kotlu, pri
se promijenjenim uvjetima u pravilu ostvaruje djelo-
vanjem ventila. Za razliku od toga, niskotemperaturni i
kondenzacijski kotlovi rade s promjenjivim vode u kotlu,
u ovisnosti o vanjskoj temperaturi.
Osim s vie krugova, postoje i sustavi grijanja s vie izvora topline.
U takvim sustavima izvori koji se ne koriste moraju imati
i vlastitu cirkulacijsku crpku kako bi volumen vode u
svakome od njih bio konstantan. da se zahtijevani protok u
takvim sustavima mijenja u irokom rasponu, moe do
nepovoljne raspodjele medija ili pojave umova. Za uklanjanje
problema koji su uzrokovani diferencijalnim tlakom se
koriste skretnice koje
povezivanje primarnih i sekundarnih krugova (il. 10.14). Pri tome
postoje tri
protok u sekundarnim krugovima je jednak protoku u primarnim:
skretnica je
i92 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- i9i
T
protok u sekundarnim krugovima je od protoka u primarnim
(npr. zbog potreba za toplinom): prestrujavanjem od
povratnog do polaznog voda u skretnici se
diferencijalni tlak
protok u sekundarnim krugovima je manji od protoka u primarnim
(npr. zbog smanjenih potreba za toplinom): prestrujavanjem od
polaznog do povratnog voda u skretnici se
diferencijalni tlak.
I
,
li
I:
li
i'
'Ii
I
I
II
III
li
II
uranoteavanje sustava grijanja je postupak koji se
provodi kako bi se i u promjene pogonskih uvjeta (npr. zbog
sniavanja temperature u prostoriji, stanki u pogonu i sl) u svim
ogrjevnim tijelima i dalje mogli ostvarivati protocl u skladu sa
stvarnim potrebama za toplinom.
se moe da se uravnoteavanjem
namjetaju svi padovi tlaka do kojih dolazi u instalaciji tako da u
svakoj radnoj do svakog ogrjevnog tijela dolazi potrebna
medija.
Dimenzioniranje izvora topline, cijevnog razvoda, cirkulacijske crpke
i ogrjevnih tijela provodi se za nazivnog odnosno
kada kroz ogrjevno tijelo struji nazivni protok. Pri tome se
uspostavlja ravnotea protoka i pada tlaka. Ipak, pogonski
tlak koji ostvaruje crpka ne se jednako po cijeloj
instalaciji, da u pojedinim granama padovi tlaka nisu jednaki.
Zbog toga dolazi do nejednake raspodjele ogrjevnog medija jer se
pri strujanju nastoji slijediti put s najmanjim otporima. Uravno-
teavanje na osnovi promjera, odnosno duljine cijevi
prema Tichelmannovom zbog brzina strujanja i
uvjetovanih izvedbom nije uvijek
se uravnoteavanje stoga ostvaruje ugradnjom
dodatnih otpornih elemenata koji imaju namjetanja,
odnosno regulacije:
termostatskim ventilima s prednamjetanja
granskim regulacijskim ventilima s prednamjetanja
povratnog voda ogrjevnog tijela s na-
mjetanja (rijetko).
tO.S. URAVNOTEAVANJE
sekundarni
krug 2
sekundarni
krug 1
cirkulacijske
crpke sekundarnih
krugova
osjetnik
temperature
osjetnici
_____.. _ . .. ' /
povratnih t mlJesaJucl: promjenjivi
vodova ,-I- - _.' h ventili: protoci )
" ,
- - - _. - - - - - - - - - . -' ':' - - - - - - - - - - - - - -e- - - - - - - - -e-
+-- skretnica +--
Ilustracija 10.14
Djelovanje skretnice u sustavima
grijanja s vie primarnih i sekundarnih krugova [18]
primarni
krug 2
cirkulacijske
crpke
primarnih
krugova
izvori topline
.----, -->--/ - kotlovi
primarni
krug 1
se u pravilu ostvaruje na osnovi ventilskog
koeficijenta (kv-vrijednosti) ventila ogrjevnog tijela, a kada to nije
koriste se granski regulacijski ventili. Na svakom se
elementu instalacije moe ostvariti samo jedno
protoka, pri je bitno koristi li se linearna ili proporcionalna,
odnosno logaritamska krivulja iz dijagrama.
394 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 395
Kao mjerodavna se koristi ventilski koeficijent koji daje
ventila i koji pokazuje koliki je protok kroz njega pri
razlici tlaka.
Kao osnovna, odnosno standardna koristi se kvs-vrijednost
koja predstavlja teoretsku vrijednost koju daje
i koja predstavlja protok kroz posve otvoren ele-
ment pri razlici tlaka 1 bar.
proporcionalnosti regulacijskih ventila iznosi
2 K.
Kako bi regulacijski element u instalaciji ispunjavao svoju
moraju mu odgovarati udio pada tlaka (/'J.P
v
) u ukupnom
padu tlaka u instalaciji odnosno ravnotenom padu tlaka (.1\)-
Taj se udio naziva autoritetom ventila (P) i predstavlja omjer pada
tlaka otvorenog ventila i ukupnog pada tlaka u krugu sustava grijanja
s promjenjivim protokom:
pri su:
Pv - autoritet ventila
I1pv - pad tlaka na ventilu, Pa
I1P
Uk
- ukupni pad tlaka u instalaciji, Pa
I1POS! - ostatak ukupnog pada tlaka, Pa.
Za postizanje dobrih regulacijskih odnosa, autoritet ventila treba biti
to pa treba paziti na doputene brzine strujanja kroz njega.
Pri tome vrijednosti iznose 0,3 - 0,7.
Pri dimenzioniranju se vrijednosti razlike
tlakova u krugu grijanja:
dalje od crpke: 50 - 100 mbar
blizu crpke: 150 mbar.
Istraivanjima je pokazano da kod primjene termostatskih ventila
ogrjevnih tijela zbog tlakova crpke redovito dolazi do
T'
pojave umova. Vrijednost diferencijalnog tlaka
je na 200 mbar, a najmanjeg pada tlaka na ventilu na
40 mbar.
Za uravnoteavanja treba poznavati padove
tlaka za svako ogrjevno tijelo, odnosno mora postojati
razlikatlaka u odnosu na najnepovoljnije ogrjevno tijelo. Ta se razlika
priguuje, odnosno uravnoteava na radijatorskom ventilu se
pri prednamjetanju ostvaruje dodatni pad tlaka.
l;
396 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 397
398 ------------- P R R U N ZA GRIJANJE
+"
11.
PRILOZI
P R R U N ZA GRIJANJE ------------- 399
11.1. I MJERNE JEDINICE
E
o
N-
en
.;
, ,
JI
N
E
'E
en N -!#. "'" en .g;. .. '"
... 'v <1:l"
-
>

c:
jedinica naziv oznaka
m metar duljina I, L, h, d, D, r. oo
kg kilogram masa m
s sekunda vrijeme t, or
A amper jakost struje I, J
K kelvin temperatura T
cd kandela jakost svletlosti I, Iv
mol mol tvari n
11.1.1. Jedinice Melunarodno9 sustava jedinica
Od 1960. godine u znanosti i tehnike za uporabu se prepo-
samo jedinice sustava jedinica (SI). Prema
Zakonu o mjernim jedinicama (NN58/93), u Hrvatskoj je doputena
uporaba jedinica SI-ja (osnovnih i izvedenih), broja
jedinica izvan SI-ja (doputenih, iznimno i privremeno doputenih)
te njihovih izvedenih i decimalnih jedinica, a iznimno i drugih jedi-
nica, ako je to ugovorom ili ako to zahtije-
va trgovina s nekom zemljom.
Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i
propisima piu fonetski, prema izgovoru i s malim slovom,
dok se oznaka jedinice ne sklanja po padeima i pie bez na
kraju, osim ako se ne radi o kraju Oznake jedinice u
tiskanom tekstu u pravilu se piu uspravnim, a oznake
kosim slovima (tzv. italicom).
Osnovne jedinice (tablica 11.1) temelj su SI-ja i ima ih ukupno
sedam.
Izvedene jedinice (tablica 11.2) tvore se od osnovnih ili drugih
izvedenih algebarskih izraza mnoenja i dijeljenja. Znak
mnoenja se ne mora pisati, ali treba ostaviti razmak irine jednog
znaka, odnosno tzv. razmak jedinica (npr. kW . h =
kW h itd). Znak dijeljenja se kosom crtom ili se u
Tablica 11.1
Osnovne jedinice SI-ja i neke oznake njihovih
Tablica 11.3.
Vanije doputene, iznimno i privremeno doputene jedinice izvan SI-ja
nazivniku stavljaju na potenciju, pri se nazivnik
sastavljen od vie jedinica pie u zagradi (npr.: kJ/m
3
, m S-1, kJ/(kg K),
kW h/(m
3
K) itd). Za neke izvedene jedinice postoje posebni nazivi
i oznake (npr. N, J, V itd), a za neke ne (npr. m/s, m
2
itd).
Osim jedinica SI-ja, za primjenu uz njih se mogu koristiti i
doputene jedinice izvan SI-ja, a za primjenu u podru-
odnosno u skladu propisima ili normama iznimno
i privremeno doputene jedinice izvan SI-ja (tablica 11.3).
jedinica
ar
ha
bar
mmHg
I,L
t
min
h
d
naziv
ar
hektar
bar
mm ivinog stupca
litra
tona
minuta
sat
dan
(kutna) sekunda
(Kutna) minuta
(kutni) stupanj

povrina zemljita
povrina zemljita
tlak
tlak tjelesnih
volurnen
masa
vrijerne
vrijeme
vrijeme
kut
kut
kut
odnos sdrugim jedinicama
100m
2
100 a== 10000 m
2
105 Pa
133,32237 Pa
drn
3
=; 10-
3
rn
3
1000 kg
60$
60min =3600 s
24h=86400 S
4,84814 . 10-
6
rad
60" =2,90888 . 10.
4
rad
60l = 3600 "=1,74533 . 10-
2
rad
F
Za jednostavnije izraavanje mjernih jedinica se koriste njihovi
decimalni dijelovi, odnosno viekratni ci (tablica 11.4).
se predmeteima koji iz latinskog ili jezika, tj. poseb-
nim oznakama koje se piu ispred njih i zajedno s njima, kao jedna
(npr. kN, MW h, ml, cm itd).
Primjena pravila SI mijenja neke oznake za uvjete pri
kojima jedinica vrijedi, to se do sada iskazivalo posebnim indek-
sima uz mjernu jedinicu ili posebnom jedinicom. Tako vie nije
pravilno pisati Nm
3
ili rn"N za normni kubni metar, W
l h
za toplinski ili
W
el
za odnosno a, god, g. i sl. u nazivniku)
za godinu itd. U takvim postoji nekoliko rjeenja:
uvjeti se posebnim indeksom uz oznaku
npr:
Q = 140 m
3
/ h
Vo
Pih = 300 MW, P
el
= 4000 kW
E
90d
=10 000 GW h
uvjeti se tekstom iza jedinice
(ili ispred nje, ako je o kontekstu), npr:
Q
v
= 140 mvh normnih; pri normalnim uvjetima;
pri OC i 101 325 Pa itd.
P = 300 MW toplinskog toplinskih itd.
P = 4000 kW itd.
E = 10 000 GW h godinje; po godini itd.
Tablica 11.4
Decimalni dijelovi i viekratnici, odnosno predmetci mjernih jedinica
oznaka naziV oznaka naziv
<1 >1
cl deci 10-1
da deka 10
1
e centi 10-2
h hekto 10
2
m mili 10-3
k kilo 10
3
fA.
mikro 10-6
M mega 10
6
n nano 10-9
G giga 10
9
p piko 10-
12
T tera 10
12
f femto 10-15
P peta 10
15
a ato 10-18
E eksa 10
18
402 ---------------- ZA GRIJANJE
\
11.1.2. AngioSIske jedinice i njihOVI pretvorbI ujedinice SI-jI
Anglosaske jedinice danas se jo koriste uglavnom u SAD-u,
odnosno u nekim uskim znanosti i tehnike pa se kod
nas smiju koristiti samo u iznimnim (tablica 11.5).
anglosaska jedinica je (palac, col) s oznakom in ili II
pri vrijedi:
1 in (") =25,4 mm =2,54 cm.
ZA GRIJANJE ---------------- 403
jedinica, engleski naziv
veza sjedinicom SI-ja
vrijednost izgovor, napomena
duljina
in., ", inch 25,4 mm
1 mm = 0,03937 in.
palac, col
ft., foot (= 12in.)
30,48006 cm 1cm = O, 03281 ft.
fut, stopa
yd., yard (= 36in.) 0,9144 m
1 m= 1,09361 yd.
jard
SM, statute mile 1,60934 km
1 km = 0,62137 SM
statutarna milja
NM, nautical mile 1,8532 km
1 km = 0,53961 NM
milja
povrina
sq. in., square inch 654,16 mm'
1 mm' = 0,00155 sq. in.
kvadratni
sq. ft., square foot 929,03406 crn'
1 cm
2
= 0,00108 sq. ft.
kvadratna stopa
sq. yd., square yard 0,83613 m
2
1 m
2
= 1,19599 sq, yd.
kvadratni jard
ac., acre
4044 m
2
1 mm' = 0,00025 ac.
akar (mnoina: akri)
volumen
cu. ln., cubic inch 16387mm'
1 mm' = 0,00005 cu. in.

cu. ft., cubic foot 28317,01382 crn'
1 crn' = 3,53144 10-5cu. ft.
stopa
cu. yd., cubic yard 0,76455 m'
1 m
3
= 1,30796 cu. yd.
jard
USgal., US galion 3,785 drn"
1 dm
3
= 0,2642 USgal.
galon
Imp. gal., imperial galion 4,5456 dm'
1 dm' = 21 999 Imp. gal.
imperijalni (britanski) galon
bbl, barrel (=42USgal) 0,25898 m
3
1 m' = 6,28994 bbl
barel
SCF, standard cubic foot
0,0267945 m
3
1 m
3
= 37,32109 SCF
standardna stopa
(14,7 psi a, 60OF) (O -e, 1,013 bar)
Tablica 11.5 Vanije anglosaske jedinice i njihova veza s jedinicama SI-ja
-I:>
....
'" e
(':>,
z
....
Q
'"
c:::
z
c-
m
....
'" e
o<
z
....
Q
'"
c:::
z
c-
m
masa
oz.i ounce 28,34953 g 1 g= 0,03527 az. unca
Ib(s)., pound (= 16az) 0,45359 kg 1 kg = 2,20462 Ibs. funta, libra
short ton (= 2000 Ibs) 907,18 kg 1 kg= 0,0011 sh. ton kratka tona
(long) ton 1016,05 kg 1 kg= 0,00098 ton (duga) tona

ft.lcu. in. 276,8 kg/m
3
1 kg/m
3
= 0,00004 ft.lcu. in. funta po
ft.lcu. ft. 16,018 kg/m
3
1 kg/m
3
= 0,06243 ft.lcu. ft. funta po stopi
ft.lcu. yd. 0,29328 kg/m
3
1 kg/m
3
= 1,68554 ft.lcu. yd. funta po jardu
tlak
psi, PSI, Ib/sq. in. psi, funta po kvadratnom
psia, PSIA (absolute) 6895 Pa 1 Pa = 0,00015 psi apsolutni psi
psig, PSIG (in gauge) psi pretlaka
in.of mercury 3386 Pa 1 Pa = 0,0003 in.of mercury stupca ive
in.of water 249,1 Pa 1 Pa = 0,00401 in.of water stupca vode
ft. of water 2989 Pa 1 Pa = 0,00033 ft. of water stopa stupca vode
-I:>
O
\1'1
r
CI"
energija, rad
ft. lb., toot-pound 1,356 J 1J = 0,73746 ft. lb. stopa-funta
ft. ton, foot-(Iong) ton 3037 J 1J = 0,00033 ft. ton stopa-tona
HPh, horsepower per hour 2,684 MJ 1 MJ = 0,37258 HPh konjska snaga po satu
toplina
STU, british thermal unit 1055 J 1J = 0,00094 STU britanska toplinska jedinica
snaga,
ft.ls, foot power per second 1,356 W 1W= 0,73746ft/s funta snage po sekundi
HP, horse power 0,7457 kW 1 kW = 1,34102 HP konjska snaga
temperatura
oF (OF) - 32) C {} (0C) + 32-r
Fahrenheitov stupanj
9
...
'" c:
e'"
z
:o:
N
:1:0
o::>
'"
c:::
:1:0
z
e-
rn
...
'"
'" c:
Oe
Z
:o:
N
:1:0
o::>
'"
c:::
:1:0
z
e-
rn
""
O
....
...... ...... ...... ...... ...... ...... ...... ...... ......
<o ex> "'-J c"l oi .j:>-
e:..:>
'"
...... ex> "'-J c"l c..n .j:>- e:..:>
'"
...... <::)
*
I
D

OD
B

! ! I
>
I
D
<?

X-
y
ID
I ,
I I ,
I I . I . I I ,
I . I I
,
:>:> e. ;:>;" o
6f
;:>;" "c
<il
o e'> en en
S
e'> e'> e'>
N' e'>
3
!?I
o e. o
o"
o:::l
-a
"c "c

.:::
-a5: Q.
.:::
3
N
o"
:::l e-
.:=!.
<il
pr CD CD
iij <
e'>e
pl CD
;:>;"
< < < <
:>:> "c
CD
:>:>
<
:>:>
3 3
o e'> CD e'>e

en en en
e
.:::
:::l :::l ;:s: :::l
:::l :::l
;:>;" "c
:::l pl en
O
;;<' ;;<' 'Q :>:>
N :>:>
Q
pl pl O zs,
;:>;"
g e'>
.....
0<
""
2
,g:
a :>:>
e. e.
0.::
"c
-a;:
CD
o <
:>:>
CD
"c
.::: .:::
@ e-
e'>.
<
g
o" e.
S
:::l <
CD
a
o
a
..... :::l
3
C=;'
:::l
"c

i55"
3' o g
e'>.
"c
S 3
CD e'>.
CD :::l CD
3 cc
g
:::l
g 3
CD
:::l
Ej
3
cnl::O:::

Q. ;';;".::::
co -.Ql
.::!. :3 ....
Ql' o- ....
2.:""
tl> -.
-
-;.
o
,.
Z
O
e
Z
-
,.
-
O
..
-
c:
...
..,
z
Z
-
o
-
o
- ...
,.
Z
...
,.
,,, , __ 1
19 l><I
- zaporni element
20 -w-
- zavarena ili zalemljena armatura
21 f{X]-J - armatura
22
r%
- zaporni element s motornim pogonom
23
- zaporni element s magnetnim pogonom

24
6i<l
- zaporni element s membranskim pogonom
25
- zaporni element s pogonom naplovak

26
- zaporni element s klipnim pogonom

27
lXl
- ravni ventil
28
- ravni zaporni ventil

29
t><l
- ravni zaporni ventil s isputanja
30
- ravni ventil s plovkom

31
r;tu
- ravni sigurnosni ventil soprugom
32
!u
- kutni sigurnosni ventil soprugom
33
r*i
- ravni sigurnosni ventil s
34
- troputni ventil
35
- ventil
36
- kutni ventil
408 ZA GRIJANJE
+
37

- zaporni ventil skonstantnim regulacijskim odnosom
38 r)<] - ventil s kapom
39 t:<l - redukcijski ventil
40
---.t-
- protupovratni element (ventil ili zaklopke)
--i*-
41
t<J
- ravni protupovratni ventil s ispitnim
42
- kutni protupovratni ventil

43 ts;] - protupovratna zaklopka
44
- zaporna zaklopka
45 l>I<l - zaporni zasun
46 [)X:J - ravna slavina
47
lfl
- kutna slavina
48
l:ZfI
- troputna slavina
49
- slavina
50
lX!X1
- zaporna kuglasta slavina
51
X
*
- ispusni ventil
52
---+-
- rastavljivi spoj
53
-+-
- nerastavljivi spoj
54
----\I-
- spoj
ZA GRIJANJE ---------------- 409
OI:lI
-CI
CJ1 CJ1 CJ1 CJ1
o>
-...j o:> CJ1
,
,
l
+
:
!TJ
, , , ,
c"> en :J

.:: -o
"F:
CD
.2.
<:
.2. -O
:J en
l' :!.
l'
en 6" en
-o
o<
-o =;-
.2. l' .2. e
6"
cr
:J
3
(').
l'
....
ill
o
.::;,
Ill'
....
:-"
....
::l
III
CI)
s
Q'j
":'
...
'" c:
O'
z
X
N
:to
Q
'"
<:
:to
z
C-
m
------
I
-
-
-
-
w
w
.
-
.
c)
ll:I'"
O ..
'"
..
N
-
..
,.
ft
N
Z
..
-
-
O
..
o
..
..
'"
ft.
l:
':Dt
:::s
,.
-
O
..
D-
-
o
...
=
....
-
':Dt
iD
K"'
..
r-
l:
-
O
2.
'"
...
-
rc
:::s
c'
o
51
-
..
...
..
':Dt N
CD
rc
o
'"
D-
I:
':Dt
-
protok unutarnji povrina brzina duljina linijski RI, koeficijent lokalni otpor
br. ogrjevnog promjer strujanja otpor oblika
Z=1;
p
w
2
,
medija Qr cijevi presjeka ogrjevnog I, m R, Palm Pa 1;
m
3/h
dur mm cijevi medija
2
A,m
2
w, m/s
Pa
"'i.RL= "'i.Z=
;: Tablica 11.6
Obrazac za padova tlaka u cijevnom razvodu
o,
z
x
N
:to
Q
'" <::
:to
z
c-
m
OI:lI
-
-
ukupni pad tlakau instalaciji: i1Puk = "'i.RL + z: = Pa
.-.__..
2000
-
.<::
:::,
:::,:
-
1000
c.
500
400
" .......
"
X
" "
" "
_"
l,
"
"
,
/
,v l,
'\. / '\.
"
..><: ,i>'x' <, .......
> ....... K'
-, -, -,
..x
....... 1'\
-, r-, '\.,.
>;....
.......
" "
l/" .-0
"
..>< l,
..o'ol\ .......
"
....... -09
"
/,"
I'- ;...-
"
V
, >,1-'"
,- '\. ......
......

t::.--"""
l"
V
l"
X

.........
l"
L OX

.>< 1)<"
t\. I--'"

--:
-,
Y I::X
........

,

V ...... ,'" ........ I"':
" )...." V
a
V I'\. V
......
r\- V '\. '\. I'\.
l..--
!z.
......
"'"
/ I-"" ......... .---
k' .'\. l?
V
k"
.......
,.).V
-
t::S
V
K:"
-,
/ K V I'\.
......

-
K

K:
V
es<-
V
V
i""'\
r-,
.......
?"
1\
-,
...... .e: V
, "
-
,,,,.
.0. "I- ......... V ....... r-,
-
........
V
r-, I-"" J..--' V ........". 1"1-""
'V'
po;;
V
....... :,.....><;
-
'\. V V
L), ........
V e-
/
..,; "1-_' V
-"
......... "V
l"

......
1).:: ......
'\.
...... V ![) ....-"\: ex V
I...... r... ........ I-"" ./ r-, ....... "s.
.:t>
::,.v -,
ko"1-1>: V
.............. -,
V
"
, .... '
....... K l..--
......
........ .........
......
r-, y.-'

-
"
-
I-'"
"
...... .... ""\ V '\\)
I-'" I'\. "l- V .........
.
V
...... v
'"
Ilustracija 11.2
Dijagram linijskih otpora u cijevnom razvodu sustava grijanja od preciznih cijevi [6J
...
'" c:
C'><
:z
x
N
1:0
Q
'"
o:::
1:0
:z
e-
m
300
200
100
50
40
30
25
20 30 40 50 100 200 300 400 500 1000 2000
linijski otpor R, Palm
-
-
w
I: cl'
ft .::
_. ID
-CD
CD ...
e ID
: El
El
ji; - N ID
ea-
o - D- _.
I:
::
o
D-
a;
Doo
=.
...
...
...
_.
...
o
CD
o
-
-
o
ji;
--
relativnalhrapatost k/d
u
'
,0,08
5.10-
2
--L
0,05
10

0,04
'1''''
'0,03
J,07
0,05
0,01
\1
cu
g- '" ----'--1
3
<::
0,06 1--+l--H-"x'--F--!."1---=::JL'I
'
hid i hrapa apod
2.10-
3
75
1-10-
3
150
5.10-4 300 0,02 k/d
u
I I 2.10- 750 1.10-4
idrau gla kopo 0-5
..--1.10-5
I I I
I I I '\'2.10-6
05 10
3
2 5 1 2 I 5 105 2: 5 106 2 5 1 ns O
I I I I IIII ! I ! t IJI tt l I , I t!, t ,I ! I I t I 111 ! I , I I.!II !
5 0,001 5 0,01 5 0,1 5 1 5 10 3
umnoak brzine i unutarnjeg promjera wd
o
(za vodu, 80C), m
2/s
...
'"
'" c:
C'><
:z
X
N
1:0
Q
'" o:::
1:0
:z
e-
m
-
w
Ilustracija 11.3
Dijagram koeficijenta hrapavosti za ravne cijevi (prema Karmannu, Prandtlu i Colebrookeu) [6J
Legenda:
1 2,51 (:J
prijelazno r = -210g +--
"VA Re"v A 3,71
1 3 71
hrapavo ,[i 2109 ( :" ]
krivulja: RefJ:( :u)= 200
glatko = 210gRefJ:
"VA 2,51
T
Tablica 11.7
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od navojnih cijevi [6J
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN10 DN15 DN 20 DN 25 DN 32
unutarnji promjer du, mm 12,5 16,0 21,6 27,2 35,9
navoj R3/8" R1/2" R3/4" R1 " R11/4 "
protok V, lih
brzina strujanja w, m/s
2,4 13,0 25,7 59,3 114 244
0,030 0,035 0,050 0,055 0,070
2,8 14,4 28,2 64,8 124 267
0,035 0,040 0,050 0,060 0,075
3,3 15,9 31,2 71,2 136 293
0,040 0,045 0,055 0,070 0,085
4,0 17,9 34,9 79,2 151 326
0,045 0,050 0,065 0,075 0,095
5 20,3 39,7 89,7 172 370
0,050 0,060 0,Q70 0,085 0,11
6 22,3 44,0 99,4 192 412
0,055 0,065 0,080 0,095 0,12
7 24,3 47,9 108 208 447
0,060 0,070 0,085 0,10 0,13
8 26,1 51,5 117 224 482
0,065 0,075 0,095 0,11 0,14
10 29,6 58,4 133 254 546
0,070 0,085 0,11 0,13 0,16
12 32,8 64,9 147 281 601
0,080 0,095 0,12 0,14 0,17
14 35,8 70,9 160 307 657
0,085 0,10 0,13 0,15 0,19
16 38,6 76,4 173 331 710
0,095 0,11 0,14 0,17 0,20
18 41,3 81,5 184 354 755
0,10 0,12 0,15 0,18 0,22
20 43,8 86,1 195 374 801
0,11 0,13 0,16 0,19 0,24
24 48,5 94,9 217 413 882
0,12 0,14 0,18 0,20 0,26
414 ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 415
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 10 DN15 DN 20 DN 25 DN 32
navoj R3/8" R1/2" R3/4" Rl" R11/4"
protok V, lih
brzina strujanja w, mis
28 52,9 104 236 1451 959
0,13 0,15 0,19 0,22 0,28
33 58,1 115 261 498 1060
0,14 0,17 0,21 0,25 0,30
36 60,8 120 273 519 1100
0,15 0,18 0,22 0,25 0,32
40 64,5 127 298 545 1160
0,16 0,19 0,24 0,28 0,34
45 68,8 136 309 583 1240
0,17 0,20 0,24 0,30 0,36
50 73,1 144 325 615 1310
0,18 0,22 0,26 0,30 0,38
55 77,6 151 344 645 1380
0,19 0,22 0,28 0,32 0,40
60 81,3 159 360 679 1450
0,20 0,24 0,30 0,34 0,42
65 84,6 167 376 707 1510
0,20 0,24 0,30 0,36 0,44
70 87,9 173 391 738 1580
0,22 0,26 0,32 0,36 0,44
75 91,6 180 406 766 1630
0,22 0,26 0,32 0,38 0,46
80 94,9 186 419 798 1690
0,24 0,28 0,34 0,40 0,48
90 101 199 447 850 1800
0,24 0,30 036 0,42 0,50
100 107 211 474 900 1900
0,26 0,32 0,38 0,44 0,55
110 113 222 500 946 2000
0,28 0,32 0,40 0,48 0,55
T Tablica 11.7 - nastavak
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 10 DN15 DN 20 DN 25 DN 32
navoj
R3/8" R1/2 " R3/4 " Rl" R11/4 "
protok V, lih
120 118 233 524 992 2090
0,28 0,34 0,42 0,50 0,60
130
123 246 548 1030 2180
0,30 0,36 0,44 0,55 0,60
140 128 252 570 1070 2270
0,32 0,38 0,46 0,55 0,65
150 132 262 591 1110 2350
0,32 0,38 0,48 0,55 0,65
160 137 271 611 1150 2430
0,34 0,40 0,50 0,60 0,70
170 142 280 631 1190 2510
0,34 0,40 0,50 0,60 0,70
180 146 289 648 1220 2600
0,36 0,42 0,50 0,60 0,75
190 151 299 668 1260 2670
0,36 0,44 0,55 0,65 0,75
200 155 307 687 1290 2750
0,38 0,46 0,55 0,65 0,80
220 163 322 723 1360 2890
0,40 0,48 0,60 0,70 0,80
240 171 337 757 1430 3030
0,42 0,50 0,60 0,70 0,85
260 179 352 790 1490 3160
0,44 0,50 0,65 0,75 0,90
280 186 367 822 1550 3290
0,46 0,55 0,65 0,80 0,95
300 193 381 852 1610 3410
0,46 0,55 0,70 0,80 1,0
330 204 402 894 1700 3500
0,50 0,60 0,70 0,85 1,0
416 ---------------- P R R U N ZA GRIJANJE
l
P R R U N ZA GRIJANJE ----------- _
417
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN10 DN 15 DN 20 DN 25 DN 32
navoj R3/8" R1/2 u R3/4" R1 " R1 1/4 "
protok V, lih
360 216 421 933 1770 3750
0,50 0,60 0,75 0,90 1,1
400 226 447 989 1870 3960
0,55 0,65 0,80 0,95 1,1
450 240 475 1050 1990 4210
0,60 0,70 0,85 1,0 1,2
500 254 502 1110 2100 4450
0,60 0,75 0,90 1,1 1,3
550 267 527 1170 2210 4680
0,65 0,75 0,95 1,1 1,3
600 280 552 1230 2310 4900
0,70 0,80 1,0 1,2 1,4
650 292 574 1280 2420 5100
0,70 0,84 1,0 1,2 1,5
700 304 597 1330 2500 5300
0,75 0,90 1,1 1,3 1,5
750 315 619 1380 2590 5490
0,75 0,90 1,1 1,3 1,6
800 326 640 1430 2680 5670
0,80 0,95 1,2 1,3 1,6
900 347 682 1520 2860 6020
0,85 1,0 1,2 1,4 1,7
1000 366 722 1600 3020 6350
0,90 1,11 1,3 1,5 1,8
1100 385 760 1690 3170 6650
0,95 1,1 1,4 1,6 1,9
Napomena:
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 "C, dok za
temperaturu 50 oGvrijednosti linijskog otpora treba za 3 - 6%.
T
Tablica 11.8
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od beavnih cijevi [6J
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 40 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150
unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijski
protok V, l/h
otpor R, Palm
brzina strujanja W, m/s
2,4 322 663 1520 2360 4010 7200 11 800
0,075 0,090 0,11 0,13 0,14 0,17 0,19
2,8 350 722 1660 2560 4360 7840 12700
0,080 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
3,3 384 791 1820 2820 4770 8550 13950
0,090 0,11 0,13 0,15 0,17 0,20 0,22
4,0 428 879 2010 3120 5310 9470 15500
0,10 0,12 0,15 0,17 0,19 0,22 0,26
5 485 995 2270 9530 6040 10700 17500
0,11 0,14 0,17 0,19 0,22 0,24 0,28
6 539 1100 2500 3910 6680 11 900 19200
0,13 0,15 0,19 0,20 0,24 0,28 0,32
7 587 1200 2720 4250 7260 12900 20800
0,14 0,16 0,20 0,22 0,26 0,30 0,34
8 632 1290 2950 4560 7790 13900 22200
0,15 0,18 0,22 0,24 0,28 0,32 0,35
10 715 1460 3330 5140 8720 15600 25000
0,17 0,20 0,24 0,28 0,32 0,36 0,40
12 789 1630 3680 5690 9660 17200 27800
0,18 0,22 0,28 0,30 0,34 0,40 0,46
14 862 1780 4000 6180 10500 18600 30300
0,20 0,24 0,30 0,34 0,38 0,44 0,50
16 926 1910 4300 6640 11 300 20000 32700
0,22 0,26 0,32 0,36 0,40 0,46 0,53
18 987 2030 4580 7090 12100 21400 34800
0,24 0,28 0,34 0,38 0,44 0,50 0,55
20 1050 2150 4830 7480 12800 22500 36700
0,26 0,30 0,36 0,40 0,46 0,55 0,60
24 1160 2360 5330 8250 14000 24900 40400
0,28 0,32 0,40 0,44 0,50 0,60 0,65
dimenzije cijevi
unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijski
protok V, lih
otpor R, Palm
28 1250 2570 5790 8960 15300 27100 43800
0,30 0,36 0,44 0,48 0,55 0,65 0,70
33 1385 2816 6381 9874 16660 29600 45200
0,32 0,39 0,47 0,53 0,60 0,68 0,73
36 1450 2940 6610 10300 17400 29500 47600
0,34 0,40 0,50 0,55 0,65 0,70 0,75
40 1540 3110 7000 10800 18400 32800 52600
0,36 0,42 0,50 0,60 0,65 0,75 0,85
45 1630 3300 7440 11 500 19500 34900 55700
0,38 0,46 0,55 0,60 0,70 0,80 0,90
50 1720 3490 7870 12200 20600 36800 59000
0,40 0,48 0,60 0,65 0,75 0,85 0,95
55 1820 3650 8310 12900 21700 38600 61900
0,42 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,0
60 1900 3830 8690 13500 22700 40300 65000
0,44 0,55 0,65 0,70 0,80 0,95 1,1
65 1990 3990 9070 14100 23700 41900 67800
0,46 0,55 0,65 0,75 0,85 1,0 1,1
70 2060 4150 9440 14600 24700 43500 70600
0,48 0,55 0,70 0,80 0,90 1,0 1,1
75 2140 4320 9810 15200 25500 45100 73300
0,50 0,60 0,75 0,80 0,90 1,1 1,2
80 2220 4470 10100 15700 26400 46700 75800
0,50 0,60 0,75 0,85 0,95 1,1 1,2
90 2350 4770 10800 16600 28100 49600 80400
0,55 0,65 0,80 0,90 1,0 1,2 1,3
100 2400 5050 11 400 17600 29700 52400 84800
0,60 0,70 0,85 0,95 1,1 1,2 1,4
110 2620 5310 11 900 18500 31200 55100 89000
0,60 0,75 0,90 1,0 1,2 1,4 1,6
T
,
dimenzije cijevi
unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijski
protok V, lih
otpor R, Palm
120 2740 5550 12500 19300 32700 57600 93400
0,65 0,75 0,95 1,0 1,2 1,3 1,5
130 2860 5800 13000 20100 34100 60100 97100
0,65 0,80 1,0 1,1 1,3 1,5 1,6
140 2970 6020 13500 20900 35400 62500 101 000
0,70 0,85 1,0 1,1 1,3 1,5 1,6
150 3080 6230 14000 21600 36700 64800 105000
0,70 0,85 1,0 1,2 1,3 1,5 1,7
160 3190 6450 14500 22400 37900 67000 108000
0,75 0,90 1,1 1,2 1,4 1,6 1,8
170 3290 6640 15000 23000 39100 69000 112000
0,75 0,90 1,1 1,2 1,4 1,6 1,8
180 3390 6850 15400 23800 40200 71100 115000
0,80 0,95 1,1 1,3 1,4 1,7 1,9
190 3490 7050 15900 24500 41300 73000 118000
0,80 0,95 1,2 1,3 1,5 1,7 1,9
200 3590 7240 16300 25100 42400 74900 121 000
0,85 1,0 1,2 1,3 1,5 1,7 2,0
220 3770 7640 17100 26500 44600 78700 127000
0,85 1,0 1,3 1,4 1,6 1,8 2,0
240 3940 7970 17900 27700 46400 82300 133000
0,90 1,1 1,3 1,5 1,7 1,9 2,2
260 4110 8310 18700 28800 48600 85700 139000
0,95 1,1 1,4 1,5 1,7 2,0 2,2
280 4280 8640 19400 29900 50400 89100 144000
1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,4
300 4430 8970 20100 31000 52200 92300 150000
1,0 1,2 1,5 1,7 1,9 2,2 2,4
330 4660 9420 21100 32500 54700 96800 157000
1,1 1,3 1,6 1,7 2,0 2,2 2,6
420 ---------------- P R R U N ZA GRIJANJE P R R U N ZA GRIJANJE ---------------
421
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 40 DN50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150
unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijsKi protoK V; lih
otpor R, Palm brzina strujanja w, m/s
360 4880 9860 22100 34000 57300 101 000 164000
1,1 1,4 1,6 1,8 2,0 2,4 2,6
400 5150 10400 23300 35900 60500 107000 173000
1,2 1,4 1,7 1,9 2,2 2,4 2,8
450 5480 11100 24800 38000 64300 114000 184000
1,3 1,5 1,8 2,0 2,4 2,6 3,0
500 5800 11700 26200 40200 67800 120000 -
1,4 1,6 1,9 2,2 2,4 2,8 -
550 6090 12300 27600 42200 71200 126000 -
1,4 1,7 2,0 2,2 2,6 3,0 -
600 6380 12800 28900 44200 74500 132000 -
1,5 1,8 2,2 2,4 2,6 3,0 -
650 6640 13400 30000 46100 77 600 105000 -
1,5 1,8 2,2 2,4 2,8 3,0 -
700 6910 13900 31100 47900 80600 - -
1,6 1,9 2,4 2,6 3,0 - -
750 7160 14400 32200 49600 83300 - -
1,7 2,0 2,4 2,6 3,0 - -
800 7400 14900 33300 51400 - - -
1,7 2,0 2,4 2,8 - - -
900 7860 15800 35400 54600 - - -
1,8 2,2 2,6 3,0 - - -
1000 8290 16700 37400 57500 - - -
1,9 2,2 2,8 3,0 - - -
1100 8700 17600 39300 - - - -
2,0 2,4 3,0 - - - -
Napomena:
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 C, dok za
temperaturu 50 C vrijednosti linijskog otpora treba za 3 - 6%.
Tablica 11.9
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od bakrenih cijevi [6J
dimenzije cijevi
unutarnji promjer i
debljina stijenKe du, mm 12 x 1 15 x 1 18 xl 22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5
linijsKi otpor R, Palm
protoK V; l/h
14 21 44 77 143 263 515
0,08 0,09 0,11 0,13 0,15 0,18
16 23 47 84 154 284 556
0,08 0,10 0,12 0,14 0,17 0,20
18 25 51 90 165 304 594
0,09 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21
20 26 54 95 176 323 631
0,10 0,12 0,14 0,16 0,19 0,22
22 28 57 100 184 338 660
0,10 0,12 0,14 0,17 0,20 0,24
24 29 60 105 194 355 700
0,11 0,13 0,15 0,18 0,21 0,25
26 30 63 110 203 371 730
0,11 0,13 0,16 0,18 0,22 0,26
28 31 66 115 212 390 760
0,11 0,14 0,16 0,19 0,23 0,27
30 33 68 120 220 404 790
0,12 0,15 0,17 0,20 0,24 0,28
35 36 75 132 240 445 860
0,13 0,16 0,18 0,22 0,26 0,31
40 39 80 141 259 476 930
0,14 0,17 0,20 0,24 0,27 0,33
45 42 86 151 277 508 990
0,15 0,18 0,21 0,25 0,30 0,35
50 44 92 161 294 540 1050
0,16 0,20 0,23 0,27 0,31 0,37
55 47 97 170 311 570 1110
0,17 0,21 0,24 0,28 0,33 0,39
60 49 102 179 328 600 1170
0,18 0,22 0,25 0,30 0,35 0,41
dimenzije cijevi
unutarnji promjer i
debljina stijenke du, mm 12 x 1 15 x 1 18 x 1 22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5
protok tt: lih
65 52 107 187 342 626 1220
0,19 0,23 0,27 0,31 0,36 0,43
70 54 111 195 357 652 1270
0,20 0,24 0,28 0,33 0,38 0,45
75 56 115 202 372 675 1320
0,20 0,25 0,29 0,34 0,40 0,47
80 58 120 211 385 703 1370
0,21 0,26 0,30 0,35 0,41 0,49
90 62 129 225 412 753 1460
0,23 0,27 0,32 0,38 0,44 0,52
100 66 137 239 437 800 1550
0,24 0,29 0,34 0,40 0,47 0,55
110 70 144 252 462 842 1640
0,26 0,31 0,36 0,42 0,49 0,58
120 74 151 266 485 885 1720
0,27 0,32 0,38 0,44 0,52 0,61
130 77 158 277 507 926 1800
0,28 0,34 0,39 0,46 0,54 0,64
140 80 166 290 529 966 1880
0,29 0,35 0,41 0,48 0,56 0,67
150 84 172 301 551 1000 1950
0,30 0,37 0,43 0,50 0,58 0,69
160 87 179 312 571 1040 2020
0,32 0,38 0,44 0,52 0,61 0,72
170 90 185 323 591 1080 2090
0,33 0,40 0,46 0,54 0,63 0,74
180 93 191 334 610 1110 2140
0,34 0,41 0,48 0,56 0,65 0,77
190 96 198 344 629 1150 2220
0,35 0,42 0,49 0,57 0,67 0,79
f
dimenzije cijevi
unutarnji promjer i
debljina stijenke du, mm 12 x 1 15 x 1 18 x 1 22 xl 28 x 1,5 35 x 1,5
protok tt: lih
brzina strujanja w, mIs
200 99 203 355 647 1180 2290
0,36 0,43 0,50 0,59 0,69 0,81
220 104 214 374 683 1250 2410
0,38 0,46 0,53 0,62 0,72 0,86
240 109 225 393 717 1320 254P
0,39 0,48 0,56 0,65 0,76 0,90
260 114 235 411 750 1370 2650
0,42 0,50 0,58 0,68 0,80 0,94
280 120 245 428 782 1420 2760
0,44 0,53 0,61 0,71 0,83 0,98
300 125 255 445 813 1480 2870
0,45 0,55 0,63 0,74 0,86 1,02
330 131 270 470 859 1560 3030
0,48 0,58 0,67 0,78 0,91 1,08
360 139 284 493 901 1640 3170
0,50 0,61 0.70 0,82 0,95 1,13
400 147 302 523 956 1740 3370
0,53 0,62 0,74 0,87 1,01 1,20
450 157 322 561 1015 1850 3590
0,57 0.69 0,80 0.93 1,08 1,28
500 167 342 595 1080 1970 3800
0,61 0,73 0,85 0,99 1,15 1,35
600 185 379 658 1200 2190 4220
0.67 0,81 0,94 1,09 1,27 1,50
Napomena:
- za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 50 C vrijednosti linijskog otpora treba
za oko 6%.
424 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE --------------- 425
11.3.2. Tablica za odre'ivanje lokalnog otpora ucijevnom razvodu
Tablica 11.10
Koeficijent oblika raznih dijelova cjevovoda [16J, [20J
element Cjevovoda skica koeficijent oblika
redukcija
[D:1
0,5
etanl luk
L:::::::::J
0,5
T
element cjevovoda
T-komad 90o
(razdvajanje protoka
usuprotnim smjerovima)
T-luk
. (razdvajanje protoka - prolaz)
skica
--S]-
t
koeficijent oblika
3,0
o
@
DN 10 2,0
koljeno 90o ....
DN 15 2,0 Q>
.E'
DN 20 1,5
e
Q.
DN 25 1,5
.-
e
>
DN 32 1,0
N
ro
DN 40 1,0 e
DN 50 1,0
koljeno 45o
II
luk90o
"l::!
--
....
luk45o
0,7
0,5 1,0
1,0 0,35
2,0 0,20
3,0 0,15
0,3
T-luk
(razdvajanje protoka - odvojak)
T-lukza
T-luk
(razdvajanje protoka u
suprotnim smjerovima)
krini komad 90o
(razdvajanje protoka)
krini komad 90o
(razdvajanje protoka)
--v-
t
__rUi_
rUi_
t
1,3
1,3
1,5
o
1,5
ii
ji
1
I
I
I
,I
T-komad 90o
(razdvajanje protoka - prolaz)
T-komad 90o
(razdvajanje protoka - odvojak)
T-komad za 90"C
o
1,5
1,5
krini komad 90o
(razdvajanje - odvojak)
krini komad za 90o
(razdvajanje - prolaz)
--M-
t
--M
o
1,5
2,0
5,0
0,8- 1,5
0,27 - 0,4
0,15 - 0,3
10 0,12
20 0,17
30 0,21
40 0,27
10 0,24
20 0,37
30 0,46
40 0,60
koeficijent oblika c;;
'c Q; DN 50
.:::"E' DN 100
e
c o. DN 200
skica
I
0,5
proirenje

'"
(postupno, udugoj cijevi)
"'c
-...
<:ci:
0,25
protupovratna zaklopka
-Oj
"- >...
cc!>
1,5
(sdvokrilnim metalnim .:::"E'
zapornim tijelom)
NO
1,3
(lj>...
Co.
kondenzata
{p
2,0
rl
.- >... DN 50 0,75
cc!>
dilatacijska lira(glatka) ,
.:::'E'
DN 100 0,75
,t

Co.
DN 200 0,75
proirenje (naglo)
zaporna zaklopka
element cjevovoda
-Dj
c W
DN 50 7,0
.:::'E'
DN 100 5,5
(sgumenim zapornim tijelom)
NO
(lj>...
Co.
DN 200 3,2
-Dj
.- >... DN 50 3,2
cc!>
(smetalnim zaporni mtijelom)
.:::'E'
DN 100 3,2
NO
(lj>...
Co.
DN 200 3,1
DN 25 5,9
DN 50 3,7
DN 100 4,9
DN 200 5,5
DN 25 13
.- >...
cc!>
DN 50 11
":::'E'
NO
DN 100 19 (lj>...
Co.
DN 200 12
DN 25 12
"- >...
cc!>
DN 50 10
.:::"E'
NO
DN 100 18 (lj>...
Co.
DN 200 11
DN 25 10,5
.- >...
cc!>
DN 50 10,3
.:::"E'
NO
DN 100 8,0 (lj>...
Co.
DN 200 5,0
.- >...
cc!>
3,7
.:::"E'
NO
3,4
(lj>...
Co.
0,5
koeficijent oblika c;;
.- >...
cc!>
":::'E'
NO
(lj>...
Co.
element cjevovoda skica
zaporni ventil - normalni ili

fl(
ravni zaporni ventil

kutni zaporni ventil
t
protupovratni ventil (vodoravni)

protupovratni ventil (okomiti)
zasun
6
slavina
kutna slavina

T
Tablica 11.10 - nastavak Tablica 11.10 - nastavak
element cjevovoda skica koeficijent oblika 1:; element cjevovoda skica koeficijent oblika 1:;
I'
I
I,
I:
III
lij
I
I
I
Wd
0,5 0,5
W 1,0
0,3 7,0
0,4 4,0
w
a
0,6 1,5
W 0,8 0,8
1,0 0,6
2,0 0,5
razdvajanje pod kutem 45o
(usmjeru ogranka)
(u smjeru ravno)
0,7
0,1 okrugao 0,2
-
Kao kap 0,07
o cs
1,4
otpor

"t
---
0,25
zs
okrugao 0,55
o
"t
o
i--
kao kap 0,23
4,0
0,50 okrugao 2.,0
kao kap 0,9
0,2 0,08
0,4 0,08
0,6 0,06
0,8 0,02
1,0
otar rub 0,59
izlomljen rub 0,75
zaobljen rub 0,90
rub kao
mlaznica 0,99
otar rub 0,59
izlomljen rub 0,75
zaobljen rub 0,90
rub kao
mlaznica 0,99
istjecanje
utjecanje
suenle (naglo) All : tA, lo
I
suenje
(postupno, = 20- 90O)
-+ A: Aa
a = 0,59 (otar rub)
0,4 6,5
0,6 3,0
0,8 1,8
1,0 1,3
1,3 1,0
1,5 0,8
2,0 0,5
W
a
W
Wd
0,5 0,5
W 1,0 O
0,3 12,0
0,4 7,0
w
a
0,6 3,5
W 0,8 2,5
1,0 2,0
2,0 1,0
razdvajanje udvije jednake
grane pod pravim kutem
(u smjeru ravno)
(u smjeru ogranka)
90 4,5
60 3,1
45 2,0
90 1,5
60 0,77
45 0,43
90 0,74
60 0,47
45 0,45
90 0,62
60 0,58
45 0,54
2,0
3,0
0,5
1,0
t
aA
o
aA
o
(sotrim rubom)
blenda
(sotrim rubom)
0,6 <1 0,3
1 0,5
Vd
-
dd spajanje pod kutem 45o
0,8 <1 0,3
(u smjeru ravno) V d
1
I------
0,3
1,0 1
0,1 0,3 0,3

0,4 -1,0
-
0,5 -3,0
d,V
dd,V
d
0,2 0,3 0,8
~ ~
0,4 0,8
~
0,5 0,3
da 0,7 -0,5
~ ~ f
I--
d spajanje pod kutem 45o
Va
0,3 0,4 1,0
(u smjeru ogranka)
V
0,5 0,8
0,7 0,5
-
1,0 -1,0
0,4 0,4 0,8
0,5 0,8
0,7 1,0
I------
1,0 1,3
0,5 0,7 1,0
-
1,0 1,5
0,5 5,0
0,7 6,5
0,3
0,8 9,0
1,0 15,0
da' Va
f--
0,5 1,3
spajanje dvije jednake grane
-----+ +-
Va da
0,7 2,0
pod pravim kutem
III
V
0,5
d 0,8 3,0
Y d, V
1,0 5,0
-
0,5 1,0
0,7 1,3
0,7
0,8 1,8
1,0 .
3,0
element cjevovoda
spajanje pod kutem 90o
(u smjeru ravno)
spajanje pOd kutem 90o
(u smjeru ogranka)
skica
w
______Wd
koeficijent oblika 1;
1,5
0,2 1,3
wd
0,4 1,1
W
0,6 0,8
0,8 0,5
1,0
0,2 -1,0
0,4 0,5
W
a
0,6 1,0
W
0,8 1,3
1,0 1,5
r
Tablica 11.10 nastavak
element cjevovoda skica koeficijent oblika 1;
432 ---------------- P R R U N ZA GRIJANJE
P R R U N ZA GRIJANJE ---------------- 433
II
11.4. VANIJE NORME I PROPISI UTEHNICI
GRIJANJA
11.4.1. Norme i strukovni propisi
DIN 1314: 1977
DIN 1341 : 1986
DIN 1343 : 1990
Tlak; Osnovni pojmovi; Jedinice
Prijenos topline; Pojmovi,
Referentno stanje, normalno stanje, normalni
volumen; Pojmovi i vrijednosti
Jedinice i termodinamika
Termodinamika; Osnovni pojmovi
Prijenos tvari; Difuzija i prijelaz tvari, osnovni
pojmovi, jednadbe,
DIN 1345 : 1993
DIN 5491 : 1970
HRN EN 12 831: 2004 Sustavi grijanja u - Postupak pro-
normiranoga toplinskog
sustava grijanja i pripreme potrone tople vode
HRN EN ISO 7730 : 2003 Umjerene toplinske okoline;
predvidive srednje izjave (PSI) i predvidivog
postotka nezadovoljstva (PPN) uvjeta
toplinske udobnosti
i jedinice - O. dio:
HRN
ISO
IEC
EN
DIN
VOE
- hrvatska norma
- norma
- norma povjerenstva
- europska norma
- norma
- norma Saveza za elektrotehniku, elektroniku
i informacijsku tehniku
VOI - smjernica Udruge inenjera
DVGW - radni list udruge za vodu i plin
HSUP - pravilnik Hrvatske udruge za plin
VDMA - norma Udruge strojoqradn]e
ASTM - norma udruge za ispitivanje materijala
HRN ISO 31-0: 1996
ISO 31-4: 1992
ISO 31-4 AMD 1: 1992
ISO 14617-5: 2002
ISO 14617-6: 2002
ISO 14617-8: 2002
ISO 14617-9: 2002
ISO 14 617"11 : 2002
i jedinice - 4. dio: Toplina
i jedinice - 4. dio: Toplina: Izmjene
simboli za crtanje shema - 5. dio:
Mjerne i regulacijske funkcije
Mjerne i regulacijske funkcije
Armatura
Crpke, kompresori, ventilatori
Sustavi za opskrbu toplinom i
topline
ISO 2533 : 1979
DIN 1946-2 : 1994
DIN 1988-1 : 1988
DIN 1988-2 : 1988
DIN 1988-2
Beiblatt 1: 1988
Normalna atmosfera
Tehnika ventilacije i klimatizacije; Zdravstveno-
zahtjevi (Pravilnik o ventilaciji VOI-ja)
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); pravilnik DVGW-a
(TRWI); Projektiranje i izvedba; Sastavni
dijelovi, materijali; pravilnik
DVGW-a
pravilnik za instalacije pitke
vode (TRWI); normi i drugih
pravilnika o materijalima, sastavnim
dijelovima i pravilnik
DVGW-a
DIN 1988-3 : 1988
DIN 1988-3
Beiblatt 1: 1988
DIN 1988-4 : 1988
DIN 1988-5 : 1988
DIN 1988-6 : 2002
DIN 1988-8 : 1988
DIN V 4701-10: 2003
DIN V 4701-10
Beiblatt 1 : 2002
DIN V 4701-12: 2004
DIN 33 403-2 : 2000
DIN 33 403-3 : 2001
(TRWI); promjera cijevi;
pravilnik DVGW-a
(TRWI); Primjeri pravilnik
DVGW-a
(TRWI); Zatita pitke vode, kvalitete
pitke vode; pravilnik DVGW-a
(TRWI); i smanjenje tlaka;
pravilnik DVGW-a
(TRWI) - 6. dio: Sustavi za gaenje i zatitu od
poara; pravilnik DVGW-a
(TRWI); Pogon sustava; pravilnik
DVGW-a
Energetsko procjenjivanje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Grijanje,
priprema potrone tople vode, ventilacija
ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Dijagrami i
pri projektiranju za odabrane sustave
sa standardnim dijelovima
ventilacije i klimatizacije - 12. dio: Izvori topline
za pripremu potrone tople vode
Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 2.
dio: Utjecaj klime na zadravanje topline osoba
dio: Procjena klime u toplom izagrijanom
na osnovi odabrane ukupne mase
DIN 33 403-5 : 1997
DIN 50 014 : 1985
VOI 1067-3 : 1983
VOI 2067-1 : 2000
VOI 2067-4 : 1982
VOI 2067-5 : 1982
VOI 2067-6 : 1989
VOI 2067-7 : 1988
E VOI 2067-10 : 1998
E VOI 2067-11 : 1998
VOI 2067-12 : 2000
VOI 2067-20 : 2000
VOI 2067-21 : 2003
dio: Ergonomsko opremanje hladnih radnih
mjesta
Klima i njezina primjena; Normalna
klima
trokova sustava za opskrbu
toplinom; Tehnika ventilacije i klimatizacije
sustava zgrada -
Osnove i trokova
toplinom; Opskrba potronom toplom vodom
toplinom; Potronja pare u industrijskim
sustavima
toplinom; Toplinske crpke
toplinom; Kogeneracijska postrojenja u bloku
sustava zgrada -
Potronja energije grijanih i klimatiziranih
zgrada
sustava zgrada -
Postupak potronje energije grijanih
i klimatiziranih zgrada
sustava zgrada -
Potronja korisne energije za pripremu
potrone tople vode
sustava zgrada -
Potronja korisne energije toplovodnih sustava
grijanja kod predaje
sustava zgrada -
Potronja korisne energije kod predaje
- tehnika ventilacije
436 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------
437
+
VOI 2067-22 : 2005
VOI 2078 : 1996
E VOI 3807-1 : 2005
VOI 3807-1 : 1994
VOI 3807-2 : 1998
VOI 3807-3 : 2000
sustava zgrada -
Potronja energije sustava za pripremu
potrone tople vode kod predaje
rashladnog u klimatiziranim
prostorijama (Pravilnik o rashladnom
VOHa)
Pokazatelji potronje energije i tople vode u
zgradama - Osnove
Pokazatelji potronje energije u zgradama;
Osnove
Pokazatelji potronje energije u zgradama -
Pokazatelji potronje energije za grijanja i
struje
Pokazatelji potronje vode u zgradama i na
okolnom zemljitu
HRN EN 257 : 2000 termostati za plinske aparate
HRN EN 297/A6 : 2004 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
vrste 8
11
i 8
11BS
s atmosferskim plamenici ma i
nazivnim toplinskim jednakim ili
manjim od 70 kW
HRN EN 297 : 2000 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
vrste 8
11
i 8
11BS
s atmosferskim plamenicima i
manjim od 70 kW
HRN EN 298 : 2004 Automatski regulacijski sustavi za
plinske plamenike i plinske s ili bez
ventilatora
HRN EN 247: 2004 topline - Nazivlje
.
HRN EN 267 : 2004 uljni plamenici - Definicije, zahtjevi,
ispitivanja,
Dijelovi sustava grijanja i pripreme potrone tople vode, goriva i
opskrba gorivom
438 ----------'-------- ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------- 439
HRN EN 26 : 2000
HRN EN 26/AC : 1998
+ A1 : 2000 + A2 : 2004
HRN EN 88 : 2000
HRN EN 89 : 2004
HRN EN 125 : 2000
HRN EN 126 : 2000
HRN EN 161 : 2004
Plinske grijalice vode za sanitarnu
upotrebu s atmosferskim plamenicima
Plinske grijalice za sanitarnu
upotrebu s atmosferskim plamenicima
Regulatori tlaka za plinske aparate za ulazne
tlakove do 200 mbar
Plinske akumulacijske grijalice vode za
sanitarnu upotrebu
Naprave za nadzor plamena za plinske aparate
- paljenja
Viefunkcijske regulacijske (izvrne) naprave
za plinske aparate
Automatski zaporni ventili (zatvoreno -
otvoreno) za plinske plamenike i plinske

HRN EN 293 : 2004
HRN EN 299 : 2004
HRN EN 303-1 : 2003
HRN EN 303-2 : 2004
HRN EN 303-3 : 2000
HRN EN 303-3
A2: 2004
Sapnice za rasprivanje ulja - Minimalni
zahtjevi - Ispitivanja
Sapnice za rasprivanje ulja -
i kuta rasprivanja
Toplovodni kotlovi - 1. dio: Toplovodni kotlovi
s plamenikom - Nazivlje,
zahtjevi, ispitivanja i
s plamenikom - Posebni zahtjevi
za kotlove s plamenicima na
raspreno ulje
Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za
centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
plamenika s ventilatorom
Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za /
centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
plamenika s ventilatorom
,..
HRN EN 613 : 2004 Plinske konvekcijske grijalice prostora
HRN EN 621 / At : 2004 plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
manjim od 300 kW, bez ventilatora u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
HRN EN 621 : 2000 plinski generatori toplog zraka s
direktnim grijanjem i prisilnom konvekcijom za
grijanje prostora s nazivnim toplinskim
jednakim ili manjim od 300 kW
HRN EN 549 : 2001 Elastomerna gradiva za brtve i membrane u
plinskim i plinskoj opremi
I
I
I
:1
ll:
'I! il
li
Radijatori i konvektori - 3. dio: Procjena
sukladnosti
Ispitni plinovi - Ispitni tlakovi - Kategorije
Radijatori i konvektori - 2. dio: Metode
ispitivanja i ocjene
Odredbe za na ukapljeni naftni plin -
grijalice prostorija bez na
dimnjak grijalice s difuznim
izgaranjem)
Odredbe za na ukapljeni naftni plin -
grijalice prostorija bez dimnjaka
s nazivnim toplinskim do
10 kW
Plinski kotlovi za centralno grijanje s
atmosferskim plamenicima - Kotlovi vrste e s
manjim od 70 kW
Plinski s ukrasnim utiskom (deko-
rativnim efektom) gorenja
HRN EN437 : 2004
HRN EN 442-2 : 2003
HRN EN 442-3 : 2003
HRN EN 449 : 2004
HRN EN 461 : 2004
HRN EN 483 : 2004
HRN EN 509 : 2004
Plinske ovjesne
grijalice s plamenikom bez ventilatora - 1. dio:
Sigurnost
Kuglaste i konusne plinske slavine za
plinske instalacije koje se zatvaraju
Plinske ovjesne
grijalice s jednim plamenikom s ventilatorom
- 1. dio: Sigurnost
Toplovodni kotlovi - Postupak ispitivanja
toplovodnih kotlova s plamenikom
na raspreno ulje
topline - Metode mjerenja
parametara potrebnih za radnih

topline - Smjernice za izradu uputa
za ugradnju, rukovanje i odravanje radi
odranja radnih pojedinih tipova
topline
topline - Postupci ispitivanja za
za regeneraciju
topline zrak-zrak i zrak-dimni plinovi
topline - Kondenzatori
prisilnom konvekcijom zraka - Postupak
ispitivanja za radnih
topline - Postupci ispitivanja za
kriterija hladnjaka prisilnom
konvekcijom zraka
Toplovodni kotlovi - 5. dio: Kotlovi na kruto
gorivo, i automatski loeni, nazivne
toplinske snage do 300 kW - Nazivlje, zahtjevi,
ispitivanje i
s plamenikom - Posebni zahtjevi
za kotlove s uljnim plamenicima
snage do 70 kW i radnog tlaka 3 bar
- Nazivlje, posebni zahtjevi, ispitivanje i

HRN EN 419-1 : 2004
HRN EN 416-1 : 2004
HRN EN 331 : 2000
HRN EN 328 : 2004
HRN EN 327 : 2004
HRN EN 307 : 2004
HRN EN 308 : 2004
HRN EN 306 : 2004
HRN EN 304 : 2004
HRN EN 303-5 : 2004
HRN EN 303-4 : 2004
440 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE 441
HRN EN 625 : 2000
HRN EN 656 : 2004
HRN EN 676 : 2004
HRN EN 677 : 2000
HRN EN 736-1 : 2002
HRN EN 736-2 : 2002
HRN EN 736-3
/ A1 : 2003
HRN EN 736-3 : 2002
HRN EN 751-1 : 2000
HRN EN 751-2 : 2000
HRN EN 751-3
/ AC: 2004
HRN EN 751-3 : 2000
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni
zahtjevi za pripremu sanitarne vode kod
kombi-kotlova s nazivnim toplinskim
Plinski kotlovi za centralno grijanje s
atmosferskim plamenici ma - Kotlovi vrste B s
nazivnim toplinskim preko 70
kW do 300 kW
Automatski plinski plamenici s ventilatorima
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni
zahtjevi za kondenzacijske kotlove s nazivnim
toplinskim jednakim ili manjim
od 70 kW
Ventili - Nazivlje - 1. dio: Definicije vrsta ventila
Ventili - Nazivlje - 2. dio: Definicije dijelova
ventila
Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva
Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve
u dodiru s plinovima prve, druge i
skupine plinova i vodom - 1. dio:
Anaerobna brtvena sredstva
Brtvena sredstva koja ne otvrdnjavaju
Nesinterirane PTFE trake
skupine plinova i vodom - 3. dio..
Nesinterovane PTFEtrake
HRN EN 777-1 : 2004 Plinski ovjesni
cijevni sustavi grijanja s vie plamenika s
ventilatorima - 1. dio: Sustav D, sigurnost
ventilatorima - 1. dio: Sustav E, sigurnost
ventilatorima - 1. dio: Sustav F, sigurnost
ventilatorima - 1. dio: Sustav H, sigurnost
HRN EN 778 / A1 : 2004 plinski generatori toplog zraka s
HRN EN 1020/ A1 : 2004 plinski generatori toplog zraka s
manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
HRN EN 1106 : 2004 regulacijski pipci za plinske
HRN EN 1148 : 2004 topline - topline voda!
voda za daljinsko grijanje - Postupci ispitivanja
za radnih
442 ----------------- ZA GRIJA_N_J_E L
ZA GRIJANJE ----------------- 443
HRN EN 1196 : 2001 i plinski generatori toplog
zraka - Dodatni zahtjevi za kondenzacijske
generatore toplog zraka
HRN EN 1216 : 2004 topline - Hladnjaci i zraka
s prisilnim strujanjem - Postupci ispitivanja za
radnih
HRN ENV 1259-1 : 2001 Plinske ovjesne
grijalice s jednim plamenikom
ovjesne grijalice - 1. dio:
Zahtjevi i ispitni postupci za
racionalnog koritenja energije -
postupak A
postupak B
postupak C
HRN EN 1266 : 2004 Plinske konvekcijske grijalice prostorija s
ventilatorom (kao potporom) u
dovodu zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih
plinova
HRN EN 1267 : 2002 Ventili" Ispitivanje otpora strujanja uporabom
vode kao ispitnog fluida
HRN EN 1319 : 2000
HRN EN 1503-1 : 2002
HRN EN 1503-2 : 2002
HRN EN 1503-3
/ AC: 2002
HRN EN 1503-3 : 2002
HRN EN 1503-4 : 2003
HRN EN 1596 : 2000
HRN EN 1643 : 2004
HRN EN 1854 : 2000
plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
ventilatorom kao potporom plinskim plame-
nicima s nazivnim toplinskim
Ventili - Materijali za jarmove i pokrove
- 1. dio: specificirani u europskim
normama
- 2. dio: koji nisu specificirani u
europskim normama
Ventili Materijali za jarmove i pokrove
- 3. dio: Lijevana eljeza specificirana u
europskim normama; Dodatak AC
- 3. dio: Lijevana eljeza specificirana u
europskim normama
- 4. dio: Bakrene legure specificirane u
europskim normama
Odredbe za aparate na ukapljeni naftni plin -
i prenosive grijalice
zraka s prisilnom cirkulacijom i direktnim
grijanjem (bez topline)
Ventilski nadzorni sustavi za automatske
zaporne ventile za plinske plamenike i plinske

Naprave za nadzor tlaka za
plinske plamenike i plinske aparate
HRN EN 1319
+ A2: 2004
plinski generatori toplog zraka s / A1
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
ventilatorom kao potporom plinskim
plamenicima s nazivnim toplinskim
HRN EN 1949 : 2004
HRN EN 12067-1
/ A1 : 2004
Odredbe za instalacije u sustavima pogona na
ukapljeni naftni plin za namjenu stanovanja u
vozilima za odmor (kamp vozila) i drugim
vozilima
Regulator omjera plina i zraka za plinske
plamenike i plinske - 1. dio:
Pneumatska izvedba
444 ZA GRIJANJE
_L
ZA GRIJANJE -----------------
445
HRN EN 12 067-1 : 2001 Regulator omjera plina i zraka za plinske
plamenike i plinske - 1. dio:
Pneumatska izvedba
HRN EN 13 090 : 2004
Sredstva za naknadno brtvljenje navojnih
spojeva na unutarnjim plinskim instalacijama
u zgradama
446 ---------------- ZA GRIJANJE
HRN EN 12 078 : 2001 Nulti regulatori tlaka za plinske plamenike i
plinske
HRN EN 12 309-2 : 2004 Plinski adsorpcijski i apsorpcijski za
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim
toplinskim ne od 70 kW
- 2. dio: Racionalno koritenje energije
447
Plinske konvekcijske grijalice prostorija s
otvorenom komorom za izgaranje
Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta
goriva - Zahtjevi i metode ispitivanja
Grijalice prostora na kruto gorivo - Zahtjevi i
metode ispitivanja
Automatski kondenzata - Ispitivanja
proizvodnih i radnih
Automatski kondenzata -
gubitka pare - Postupci za ispitivanje
Automatski kondenzata -
kapaciteta pranjenja - Postupci za ispitivanje
Zatvorene grijalice vode -
Metode mjerenja
Automatski kondenzata s
prirubnicama - Mjere prirubnica
Automatski kondenzata - Razredba
HRN EN 13 240 : 2004
HRN EN 13 229 : 2004
HRN EN 13 278 : 2004
HRN EN 14037-1 : 2004 Stropno ugradive
punjene vodom temperature nie od 120 C -
1. dio: i zahtjevi
HRN EN 14037-2 : 2004 Stropno ugradive
2. dio: Metode ispitivanja toplinskog
HRN EN 14037-3: 2004 Stropno ugradive
3. dio: Metode ocjene i toplinskog

HRN EN 26 554 : 2002
HRN EN 26 553 : 2002 Automatski kondenzata -
HRN EN 27 841 : 2002
HRN EN 26 704 : 2002
HRN EN 26 948 : 2002
HRN EN 50 193 : 1999
ZA GRIJANJE -----------------
HRN EN 27 842 : 2002
nepodesivi regulatori tlaka s
maksimalnim izlaznim tlakom jednakim ili
manjim od 200 mbar, s protokom jednakim ili
manjim od 4 kg/h, i njihove pridruene
(pripadne) sigurnosne naprave za butan,
propan ili njihovu smjesu
HRN EN 12 864 : 2004
HRN EN 12815: 2004
HRN EN 12 514-2 : 2004 Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih
plamenika - 2. dio: Sigurnosni zahtjevi i
ispitivanja - Sastavni dijelovi, armatura, uljni
vodovi, zraka,
protoka
tednjaci na kruta goriva - Zahtjevi i metode
ispitivanja
HRN EN 12514-1 : 2004 Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih plame-
nika - 1. dio: Sigurnosni zahtjevi i ispitivanja -
Sastavni dijelovi, uljne crpke, regulacijski i
sigurnosni spremnici za loivo ulje
HRN EN 12309-1 : 2004 Plinski adsorpcijski i apsorpcijski za
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim
toplinskim ne od 70 kW
- 1. dio: Sigurnost
HRN EN 12263: 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline -
Sigurnosno-preklopni za
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
HRN EN 12 284 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili -
Zahtjevi, ispitivanje i
Sustavi grijanja i pripreme potrone tople vode
HRN ENISO4126-2 : 2003 Sigurnosni za zatitu od prekomjernog
tlaka - 2. dio: Sigurnosni temeljeni na
membranskom disku
HRN EN ISO4126-4 : 2004 Sigurnosni za zatitu od prekomjernog
tlaka - 4. dio: Sigurnosni ventili kojima upravlja
pilot
HRN EN ISO4126-6 : 2004 Siguronosni za zatitu od
prekomjernog tlaka - 6. dio: Primjena, izbor i
ugradnja sigurnosnih temeljenih na
membranskom disku
HRN EN 255-1 : 2004
HRN EN 255-2 : 2004
Klimatizacijski za
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
pogon - Reim grijanja - 1. dio:
Nazivlje, definicije i oznake
Klimatizacijski za
Ispitivanje i zahtjevi za za
grijanje prostora

i
HRN EN ISO 10 497 : 2004 Ispitivanja ventila - Zahtjevi za ispitivanja od
poara
HRN lEG 60 800 : 2001
HSUP P 600
DVGW G 260
DVGW G 613
DVGW G 638/1
DVGW G 638/1
DVGW G 643
DVGW G 660
DVGW G 674
DVGW G 675
DVGWTRF 96
kabeli nazivnog napona 300/500 V za
grijanje i stvaranja leda
pravilnik za plinske instalacije
Svojstva plinova
Plinski aparati; Upute za ugradnju i rukovanje;
Uvod, sadraj
Grijalice svijetlog Projektiranje,
ugradnja, pogon
Grijalice tamnog Projektiranje,
ugradnja, pogon
na ukapljeni naftni plin bez
dimnih plinova
Sustavi za odvod dimnih plinova s
pogonom za plinska loita bez ventilatora;
Postavljanje
Grijanje plinskim grijalicama
Plinom loene kalj eve
pravilnik za ukapljeni naftni plin
HRN EN 255-3 : 2004
HRN EN 255-4 : 2004
HRN EN 378-1 : 2004
HRN EN 378-2 : 2004
HRN EN 378-3 : 2004
HRN EN 378-4 : 2004
HRN EN 1736 : 2004
Klimatizacijski za
pogon - Reim grijanja - -e- dio:
Ispitivanje i zahtjevi za za
pripremu sanitarne tople vode
Klimatizacijski za
Zahtjevi za za grijanje prostora i
sanitarne tople vode
Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
i ekoloki zahtjevi - 1. dio: Osnovni zahtjevi,
definicije, razredbeni kriteriji i odabir
i ekoloki zahtjevi - 2. dio: Projektiranje,
izvedba, ispitivanje, i
dokumentacija
i ekoloki zahtjevi - 3. dio: Mjesto instalacije i
osobna zatita
i ekoloki zahtjevi - 4. dio: Postupanje,
odravanje, popravak i oporaba
Rashladni sustavi i dizalice topline - Savitljivi
elementi cjevovoda, izolatori vibracija i
ekspanzijski spojevi - Zahtjevi, oblikovanje i
ugradba
448 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ---------------- 449

!
HRNENISO15 138 : 2001 Industrija. nafte i prirodnog plina - Odobalna
proizvodna postrojenja - Grijanje, ventilacija i
klimatizacija
HRN EN 14 511-4 : 2004 Klimatizacijski za
pogon za grijanje i prostora
- 4. dio: Zahtjevi
HRN EN 1861 : 2004
HRN EN 12 170 : 2004
HRN EN 12 171: 2004
HRN EN 12 263: 2004
HRN EN 12284: 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Dijagrami
toka sustava i dijagrami cjevovoda i opreme -
Raspored i oznake
Sustavi grijanja u - Postupak
pripreme dokumenata za rad, odravanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji zahtijevaju
rukovatelja
Sustavi grijanja u - Postupak
pripreme dokumenata za rad, odravanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji ne zahtijevaju
rukovatelja
Rashladni sustavi i dizalice topline -
Sigurnosno-preklopni za
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili -
Zahtjevi, ispitivanje i
Toplinska: izolacija
HRN EN 823 : 1998
HRN EN 832 : 2000
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo,
debljine
Toplinske zgrada -
potrebne energije za grijanje; Stambene
zgrade
HRN EN 832/ AC : 2004 Toplinske zgrada -
potrebne energije za grijanje - Stambene
zgrade
HRN EN 12828: 2003 Sustavi grijanja u - Izvedba
sustava toplovodnog grijanja
HRN EN 13 136 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline -
prostrujni i cjevovodi -
Metode
HRN EN 13313: 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline -
Osposobljenost osoblja
- 1. dio: Nazivlje i definicije
- 2. dio: UVjeti ispitivanja
- 3. dio: Ispitne metode
HRN EN 832 : 2000
HRN EN 1026 : 2001
HRN EN 1121 : 2001
HRN EN 1294 : 2001
HRN EN 12 086 : 1998
HRN EN 12 114: 2002
HRN EN 12 207 : 2001
Toplinske zgrada -
potrebne energije za grijanje - Stambene
zgrade
Prozori i vrata - Propusnost zraka - Metoda
ispitivanja
Vrata - Ponaanje dva
klimatska uvjeta - Metoda ispitivanja
Vratna krila - ponaanja pri
promjenama klimatskih uvjeta
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- paropropusnosti
Toplinske zgrada - Propusnost zraka
kroz dijelove i elemente - Metoda
laboratorijskog ispitivanja
Prozori i vrata - Propusnost zraka - Razredba
HRN EN 12412-2: 2004 Toplinske prozora, vrata i zaslona-
koeficijenta prolaska topline
metodom komore - 2. dio: Okviri
HRN EN 12431 : 2000 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- debljine izolacijskih proizvoda za
podove
HRN EN 13 163 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
proizvodi od ekspandiranog
polistirena (ESP) - Specifikacija
HRN EN 12429: 2000 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Uspostavljanje ravnotene vlanosti u
uvjetima temperature i vlanosti
i
"
,
"
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -
proizvodi od fenolne pjene
(PF) - Specifikacija
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
proizvodi od ekstrudirane
polistirenske pjene (XPS) - Specifikacija
HRN EN 13472 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije -
vodoupojnosti kod kratkotrajnog
uranjanja predgotovijene izolacije za cijevi
HRN EN 13471 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
koeficijenta toplinskog izduenja
HRN EN 13470: 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
prividne predgotovijene izolacije za
cijevi
HRN EN 13469: 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
svojstava propusnosti vodene pare
predgotovijene izolacije za cijevi
HRN EN 13 169 : 2002
pluta (ICB) - Specifikacija
perlita (EPB) - Specifikacija
HRNEN13169/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
perlita (EPB) - Specifikacija
HRN EN 13 166 : 2002
HRN EN 13 165 : 2002
HRN EN 13 164: 2002
proizvodi od tvrde
poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
HRNEN13 165/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
proizvodi od tvrde
poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
T
Vrata - Klimatski utjecaji - Zahtjevi i razredba
proizvodi od mineralne vune
(MW) - Specifikacija
HRN EN 12939: 2002 Toplinske materijala i
proizvoda - toplinskog otpora
metodom sa i
tokomjernom metodom Proizvodi
debljine s visokim i srednjim toplinskim
otporom
HRN EN 12664: 2002 Toplinske materijala i
metodom sa i
tokomjernom metodom - Suhi i vlani
proizvodi sa srednjim i niskim toplinskim
otporom
HRN EN 12 667 : 2002 Toplinske materijala i
metodom sa i
tokomjernom metodom - Proizvodi s visokim
i srednjim toplinskim otporom
HRN EN 12412-4: 2004 Toplinske prozora, vrata i zaslona -
koeficijenta prolaska topline
metodom komore - 4. dio: Kutije za
rolete
HRN EN 12219: 2001
HRN EN ISO 7345 : 1998 Toplinska izolacija - Fizikalne
definicije
HRN EN ISO 9288 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos topline
- Fizikalne i definicije
HRN EN ISO 9251 : 2002 Toplinska izolacija - Uvjeti prijenosa topline i
svojstva materijala;
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
nazivne toplinske provodljivosti
Toplinske zgrada - Prijenos topline
preko tla - Metode
Toplinske prozora i vrata -
prolaza topline metodom
komore - 1. dio: Prozori i vrata u cjelini
Toplinska izolacija zgrada -
izmjena zraka u zgradama - Metoda s plinom
kao indikatorom
Toplinske zgrada - Koeficijent (trans-
misijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka -
Metoda
Toplinske dijelova -
toplinske - Metode

Toplinski mostovi u zgradarstvu - Duljinski
koeficijent prolaska topline - Pojednostavlje-
ne metode i pretpostavljene vrijednosti
Toplinsko izoliranje i industrijskih
instalacija - Pravila
HRN EN ISO 13 789 :
2000
HRN EN ISO 14 683
/ AC: 2004
HRN EN ISO 13 787 :
2004
HRN EN ISO 12 569:
2002
HRN EN ISO 13370 :
2002
HRN EN ISO 13786 :
2000
HRN EN ISO 12 241 :
2000
HRN EN ISO 12567-1 :
2002
f
Toplinske prozora, vrata i zaslona -
koeficijenta prolaska topline - 2. dio:
metoda za okvire
Toplinske prozora, vrata i zaslona -
koeficijenta prolaska topline - 1. dio:
Pojednostavnjena metoda
dijelovi i dijelovi zgrada -
Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -
Metoda
Toplinske zgrada -
propusnosti zraka kod zgrada - Metoda razlike
tlakova
Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u
zgradarstvu -
prionijivosti ljepila i temeljnog sloja na
toplinsko-izolacijskom materijalu
HRN EN ISO 10 :
2004
HRN EN ISO 10077-1 :
2002
HRN EN ISO 9346 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos tvari - Fizikalne
i definicije
HRN EN ISO 8990 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje toplinskih
svojstava koja opisuju prijenos topline u
ustaljenom stanju - Umjerena i
komora
HRN EN ISO 8497 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje koje
opisuju prijenos topline u ustaljenom stanju
gradiva za toplinsku izolaciju cjevi krunog
presjeka
HRN EN ISO 6946 : 2002 dijelovi i dijelovi zgrada -
Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -
Metoda
HRN EN ISO 6946
/ A1 : 2003
HRN EN 13829: 2002
HRN EN 13 494 : 2004
HRN ISOfTR 9165 : 1998 Svojstva gradiva i proizvoda u praksi
HRN EN ISO 14 683 :
2000
HRN ISO 8301 : 1998
HRN ISO 8302 : 1998
HRN ISO 9869 : 1998
Toplinski mostovi u zgradarstvu - Linearni
koeficijent prolaza topline - Pojednostavljena
metoda i vrijednosti
Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog
otpora i srodnih u ustaljenom stanju -
Tokomjerni
Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog
otpora i srodnih u ustaljenom stanju -
sa
Toplinska izolacija - elementi -
Mjerenje toplinskog otpora i toplinske
prohodnosti in situ
HRN EN 54-5 : 1997
HRN EN 54-6 : 1997
HRN EN 54-7 : 1997
HRN EN 54-8 : 1997
HRN EN 54-9 : 1997
Dijelovi sustava za automatsku dojavu poara
- 5. dio: Temperaturni detektori -
detektori sa elementom
- 6. dio: Temperaturni detektori -
detektori bez elementa
- 7. dio: dimni detektori - Detektori
koji upotrebljavaju rasap svjetlosti, prolaz
svjetlosti ili ionizaciju
- 8. dio: Temperaturni detektori za visoke tem-
perature
- 9. dio: Ispitivanje osjetljivosti na vatru
HRN ISO 9972 : 1998 Toplinska izolacija - Mjerenje zrakopropusnosti
zgrada - Postupak s uporabom ventilatora
HRN. ISO 10 051 : 1998 Toplinska izolacija - Utjecaj vlage na prijenos
topline - toplinske transmitivnosti
vlanih gradiva
VDI 2055 : 1994 toplinskih i rashladnih gubitaka
u industrijskim i sustavima;
osiguranja, postupci mjerenja i
ispitivanja, osiguranje uvjeti isporuke
Zatita od poara
HRN EN 1366-2 : 2002 Ispitivanja otpornosti na poar instalacija - 2.
dio: Protupoarne zaklopke
HRN EN 12 416-1 : 2001 Stabilni vatrogasni - za gaenje
prahom - 1. dio: Specifikacije i metode
ispitivanja sustava i sastavnica
HRN EN 12 416-2 : 2001 Stabilni vatrogasni - za gaenje
prahom - 2. dio: Projektiranje, konstrukcija i
odravanje
HRN EN 13 501-1 : 2002 Razredba proizvoda i
elemenata prema ponaanju u poaru - 1. dio:
Razredba prema rezultatima ispitivanja
reakcije na poar
HRNENISO13943: 2002 Zatita od poara -
HRN EN 2: 1997
HRN EN 54-2 : 1998
HRN EN 54-4 : 1998
Razredba poara
- 2. dio: za upravljanje i signalizaciju
- 4. dio: za napajanje
energijom
HRN ISO 6309: 2002
HRN DIN 3222 : 1998
Zatita od poara - Sigurnosni znakovi
Nadzemni hidranti za gaenje poara
456 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 457
HRN DIN 4102-2 : 1996 Ponaanje gradiva i
elemenata u poaru - 2. dio: elementi
- Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 18 230-1 : 2000 zatita od poara u industrijskoj
gradnji - 1. dio: potrebno trajanje
otpornosti na poar
HRN DIN 18 230-2 : 2000 zatita od poara u industrijskoj
gradnji - 2. dio: faktora gorivosti
m
HRN DIN 14 675 : 1997 Sustav za dojavu poara - Ugradba
HRN DIN 14 678 : 1997 detektor poara K za primjenu u eksplo-
zijom ugroenim pogonskim prostorijama
HRN DIN 14655: 1997 detektor poara G za primjenu u suhim
prostorijama
HRN DIN 4102-18: 1996 Ponaanje gradiva i
elemenata u poaru - 18. dio: Vatrootporne
pregrade - Dokaz svojstva 'automatsko
zatvaranje' (ispitivanje funkcije trajanja)
HRN DIN 14 493-4 : 1998 Stabilni za gaenje pjenom - za
gaenje laganom pjenom
HRN DIN 14494: 1998 za gaenje rasprenom vodom -
Stabilni, s otvorenim sapnicama
HRN DIN 18 095-1 : 1996 Vrata otporna na dim - 1. dio: Pojmovi i zahtjevi
HRN DIN 18 095-2 : 1996 Vrata otporna na dim - 2. dio: Ispitivanje trajne
funkcionalnosti i nepropusnosti
Ponaanje gradiva i
elemenata u poaru - 4. dio: Sastav i primjena
gradiva, elemenata i
posebnih elemenata
Ponaanje gradiva i
elemenata u poaru - 5. dio: Pregrade otporne
na poar, pregrade u zidovima okna za dizala
i ostakljenja otporna na poar - Pojmovi,
zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 4102-5: 1996
HRN DIN 4102-4 : 1996
HRN DIN 4102-4
/ Ispravak 3 : 2000
elemenata u poaru - 3. dio: Poarni zidovi i
nenosivi vanjski zidovi - Pojmovi, zahtjevi i
ispitivanja
Ponaanje gradiva i
elemenata u poaru - 4. dio: Sastav i primjena
materijala, elemenata i
posebnih elemenata
HRN DIN 4066 : 2001 Obavijesne oznake za vatrogasce
HRN DIN 4102-1 : 2000 Ponaanje materijala i elemenata u
poaru - 1. dio: materijali - Pojmovi,
zahtjevi i ispitivanja
elemenata u poaru - 6. dio: Ventilacijski
vodovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja
elemenata u poaru - 14. dio: Podne obloge i
podni premazi - Odredbe o irenju plamena
pod djelovanjem izvora toplinskog
HRN DIN VDE 0833-1 :
1998
HRN DIN VDE 0833-2 :
1998
Sustavi za dojavu opasnosti od poara,
provale i prepada - zahtjevi
Sustavi za dojavu opasnosti od poara,
provale i prepada - Zahtjevi za sustav za
dojavu poara
elemenata u poaru - 17. dio: Talite
izolacijskih materijala s mineralnim vlaknima -
Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja
ISOlTR 3814: 1989 Razvoj ispitivanja za mjerenje zapaljivosti
materijala
ISO 3941 : 1977 Klase zatite od poara
tp
Zatita od poara; Pojmovi; 6. dio: Evakuacija
i evakuacijska sredstva
Zatita od poara; Pojmovi; 5. dio: Zatita od
dima
Zatita od poara; Pojmovi; 3. dio:
Prepoznavanje poara i protupoarni alarmi
Zatita od poara; Pojmovi; 7. dio: Prepozna-
vanje eksplozije i sredstva za
Zatita od poara; Pojmovi; 4. dio: Aparati za
gaenje poara
Nepravilan rad dijelova sa
zahtjevima u plinskim
kod unutranjih i/ili vanjskih smetnji
Eksplozivne atmosfere - i zatita
od eksplozije - 1. dio: Osnovna i
metodologija
Sigurnost i
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
za grijanje
Sigurnost i
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za grijalice
prostorija
Sigurnost i
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za
termoakumulacijske
Sigurnost i
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
za zraka
ISO 8421-4 : 1990
ISO 8421-5: 1988
ISO 8421-3 : 1989
ISO 8421-7 : 1987
ISO 8421-6 : 1987
HRN ENV 1954 : 2001
HRN EN 60 335-1 : 1998 Sigurnost i
aparata - 1. dio: zahtjevi
HRN EN 1127-1 : 2000
Sigurnost opreme i i zatita od
strujnog udara
HRN EN 60 335-2-61 :
1998
HRN EN 60 335-2-65 :
1998
HRN EN 60 335-2-30 :
1998
HRN EN 60335-2-15 :
1998
Zatita od poara; Pojmovi; 2. dio: Zatita od
poara u graditeljstvu
Zatita od poara; Pojmovi; 1. dio: nazivi
i vrste poara
ISO 8421-2 : 1987
ISO 8421-1 : 1987
ISO 7240-15 : 2004
ISO 6790 : 1986 Oprema za zatitu od poara i gaenje poara;
simboli za planove zatite od poara;
Specifikacije
ISO 7240-1 : 1988 Sustavi za dojavu i uzbunjivanje u
poara; 1. dio: i odrednice
ISO 7240-2 : 2003 Sustavi za dojavu poara - 2. dio: Centrale za
dojavu poara
ISO 7240-4 : 2003 Sustavi za dojavu poara - 4. dio: Sustavi za
opskrbu energijom
ISO 7240-5 : 2003 Sustavi za dojavu poara - 5. dio: Dojavnici
topline, dojavnici
ISO 7240-6 : 2004 Sustavi za dojavu poara - 6. dio:
dojavnici CO koji koriste elektrokemijske
ISO 7240-7: 2003 Sustavi za dojavu poara - 7. dio: Dojavnici
dima; dojavnici prema
rasprene i proputene svjetlosti te ionizacije
ISOlTR 7240-14 : 2003 Sustavi za dojavu poara; 14. dio: Smjernice
za dobru praksu u projektiranju,
i primjeri sustava za dojavu poara
u zgradama i izvan njih
Sustavi za dojavu poara; 1. dio:
dojavniku (svjetlosti i topline)
Osnove protupoarne izvedbe zgrada s
posebnim osvrtom na vezu
stvarnim poarom i uvjeta
zagrijavanja normalnih ispitivanja otpornosti u
poara
ISO 6182-1 : 2004 Zatita od poara - Automatski sprinklerski
sustavi - 1. dio: Zahtjevi i postupci ispitivanja
sprinklera
ISOlTR 3956 : 1975
HRN EN 61 140: 2002 Zatita od udara -
gledita na instalaciju i opremu
HRN IEC/TR2 60479-1 :
1999
struje na ljude i ivotinje - 1.
dio: gledita
HRN CLC/R064-004 :
2003
instalacije zgrada - Zatita od
elektromagnetskih smetnja (EMI) u instala-
cijama zgrada
HRN IEC/TR361 200-413: Upute za instalaciju - 413. dio:
1999 Zatita od neizravnog dodira - Samoisklapanje
napajanja
HRN HD 384.3 S2 : 1999 instalacije zgrada - 3. dio:

ISO 5149: 1993 rashladni za grijanje
- Sigurnosni zahtjevi
HRN HD 384.4.41 S2
/A1 : 2004
HRN HD 384.4.41 S2 :
1999
HRN HD 384.4.42 S1 :
1999
HRN HD 384.4.47 S2 :
1999
HRN HD 384.4.482 S1
1999
HRN HD 384.5.54 S1 :
1999
HRN HD 384.7.753 S1 :
2004
instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zatita - 41. poglavlje: Zatita od
udara
udara
toplinskih
Sigurnosna zatita - 47. poglavlje: Primjena
mjera za sigurnosnu zatitu - 470. odjeljak:
- 471. odjeljak: Mjere zatite od
udara
Sigurnosna zatita - 48. poglavlje: Odabir
zatitnih mjera ovisno o vanjskim utjecajima -
482. odjeljak: Zatita od poara gdje postoje
posebne opasnosti ili pogibelj
instalacije zgrada - 5. dio: Odabir i
ugradba opreme - 54. poglavlje:
Uzemljenje i zatitni
instalacije zgrada - 7. dio: Zahtjevi
za posebne instalacije ili prostore - 753.
odjeljak: Podni i stropni sustavi grijanja
Ispitivanja i mjerenja
HRN EN 60 734 : 2004
HRN ISO 9169: 1998
ISO 13253: 1995
DIN 8957-4 : 1975
VDI 2450-1 : 1977
aparati - -
vode za ispitivanje
zraka - radnih obiljeja
metoda mjerenja
za pripremu zraka i toplinske crpke
zrak/zrak s kanalnim Ispitivanje i

Ispitivanje rashladnog
odnosno toplinske crpke pri rada za
grijanje
Mjerenje emisija, transmisija i imisija tvari koje
zrak; Pojmovi, odrednice,
pojanjenja
HRN IEC60 079-10: 1997 za potencijalno eksplozivne
atmosfere; Klasifikacija ugroenih prostora
462 ----------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 463
Regulacija i automatizacija
HRN EN 12 098-1 : 2003 Regulacija sustava grijanja - 1. dio: za
kontrolu sustava toplovodnog grijanja s
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi
HRN EN 12098-2: 2003 Regulacija sustava grijanja - 2. dio: za
optimalnu kontrolu toplovodnog
sustava grijanja
HRN EN 12 098-3 : 2003 Regulacija sustava grijanja - 3. dio: za
kontrolu sustava grijanja s
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi
HRN ENV 13 154-1 : 2004 Razmjena podataka za primjenu u GVK
sustavima - Mrea u polju - 1. dio: Ciljevi
HRN ENV 13 321-1 : 2004 Podaci za primjenu za GVKautomatsku mreu
- 1. dio: BACnet, Profibus, World FIP
.....
VOI 3805-5 : 1999
VOI 3805-6 : 2004
VOI 3805-7: 2000
E VOI 3805-7 : 2003
VOI 3805-8 : 2004
VOI 3805-9 : 2002
VOI 3805-10 : 2003
Izmjena podataka u opremanju
zgrada - Istrujni otvori
zgrada - Ogrjevna tijela
zgrada - Ventilatori
zgrada - Ventilatori
zgrada - Plamenici
zgrada - Modularni ventilacijski
zgrada - Filtri za zrak
HRN EN ISO 16 484-2 :
2004
DIN V 32734: 1992
VOI 3805-1 : 2001
VOI 3805-2 : 2003
VOI 3805"3 : 2004
VOI 3805-4 : 1999
E VOI 3805-4 : 2003
Sustavi kontrole i automatizacije zgrade (GVK)
- 2. dio: Oprema za kontrolni sustav
Digitalna automatika u opremanju
zahtjevi za projektiranje i
(digitalna automatika zgrada)
zgrada - Osnove
zgrada - Armatura sustava grijanja
zgrada - Izvori topline
zgrada - Crpke
zgrada - Osnove
VOI 3805-11: 2003
VOI 3805-16 : 2003
VOI 3805-17 : 2003
E VOI 3805-19 : 2004
E VOI 3805-20 : 2004
E VOI 3805-22 : 2003
E VOI 3805-23 : 2003
VOI 3814-1 : 1990
zgrada - topline fluid / vodena para
- zrak
zgrada - Protupoarne zaklopke
zgrada - Armaura za instalacije pitke vode
zgrada - Solarni kolektori
zgrada - Sprmnici i
zgrada - Toplinske crpke
zgrada - za ventilaciju stanova
Komunikacijska tehnika u zgradama;
Struktura, pojmovi, djelovanje
li
II
HRN EN 13084-2 : 2003 dimnjaci - 2. dio: Betonski
dimnjaci
HRN EN 13 084-4 : 2003 dimnjaci - 4. dio: Zidane cijevi -
Projektiranje i izvedba
HRN EN 12391-1 : 2004 Dimnjaci - Norma za izvedbu metalnih
dimnjaka - 1. dio: Dimnjaci za nebrtvljene
zatvorene sustave za loenje
HRN EN 13 384-1 : 2003 Dimnjaci - Metode toplinskog i
dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s
jednim za loenje
E VDI 3814-1 : 2004
VDI : 1999
E VDI 3814-2: 2004
VDI 3814-3 : 1997
VDI 3814-4 : 2003
VDI 3814-5 : 2000
VDI 3820 : 1993
VDI 6021 : 2000
VDMA 24191 : 1987
VDMA 24771-1 : 1990
Automatizacija zgrada; Pojmovi, odrednice,
struktura
Automatizacija zgrada; za projektiranje
i
Automatizacija zgrada; Zakoni, propisi,
pravilnici
Automatizacija zgrada; Upute za pogon
Automatizacija zgrada; Popis podatkovnih
i funkcija
Automatizacija zgrada; Upute za spajanje dru-
gih sustava komunikacijskih protokola
Osvrt na primjenu kod
postupaka u opremanju
Izmjena podataka pri toplinskog
zgrada
Usluge za sustave mjerenja, upravljanja
regUlacije sustava grijanja, ventilacije
klimatizacije
Komunikacija na razini polja;
za polja u sustavima grijanja, ventilacije,
klimatizacije i automatizacije; Pojmovi
...
HRN EN 1856-1 : 2003
HRN EN 1857 : 2003
HRN EN 1858 : 2003
HRN EN 1859: 2003
HRN EN 12 446 : 2003
HRN EN 13384-1 / AC:
2004
Dimnjaci - Zahtjevi za metalne dimnjake - 1.
dio: Proizvodi sustava dimnjaka
Dimnjaci - Dijelovi - Betonske dimovodne cijevi
Dimnjaci - Dijelovi - Betonski elementi
dimnjaka
Dimnjaci - Metalni dimnjaci - Ispitne metode
Dimnjaci - Dijelovi - Elementi betonskog plata
Dimnjaci - Metode toplinskog i
jednim za loenje
VDMA 24 772 : 1991 Osjetniciza mjerenje zrakau zatvorenim
prostorijama; Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja
HRN EN 13384-2: 2003 Dimnjaci - Metode toplinskog i
vie za loenje
Dimovodne instalacije
HRN EN 1443 : 2003 Dimnjaci - zahtjevi
HRN EN 13 502 : 2004 Dimnjaci - Zahtjevi i ispitne metode za glinene/
izlazne nastavke
HRN EN 1457 : 2003
HRN EN 1806 : 2003
Dimnjaci - dimovodne cijevi
- Zahtjevi i ispitne metode
Dimnjaci - dimovodni
elementi za dimnjake s jednom stijenkom -
Zahtjevi i ispitne metode
HRN DIN 18 160-1 : 2003 Dimnjaci - 1. dio: Projektiranje i izvedba
HRN DIN 18 160-5 : 2003 Dimnjaci - 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku
- Zahtjevi, projektiranje i izvedba
11.4.2. Hrvltski zIkoni i podzIkonski propisi
Naputak o obrascu, sadraju i o obavljenim
inspekcijskim pregledima inspektora zatite okolia (NN 79/95)
Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema poaru
zaklopki za zatitu od poara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima
(NN 10/94)
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju
boca s ventilom za plinove propan-butan (NN 131/2000)
pokretnih plinskih za grijanje bez na dimnjak (NN131/2000)
regulatora tlaka za plinove propan-butan (112001)
i prijevoznih aparata za gaenje poara (NN 1/2001)
Naredba o visini i naknade za trokova postupaka
ocjenjivanja sukladnosti opreme, zatitnih sustava i komponenata
namijenjenih eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i praina (NN
19/2002)
Podatak o etalonskoj cijeni (NN 183/2003)
Podatak o trokovima gradnje m
3
etalonske u
Republici Hrvatskoj (NN 4/2000)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje ispravnosti sustava
za detekciju zapaljivih plinova i para (NN 61/96, 112/98)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje stabilnih instalacija
za dojavu, gaenje i nastajanja i irenja poara (NN9019, 1061
2000)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje uvezenih za
gaenje poara (NN 61/96, 106/2000)
Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje
poslova zatite okolia (NN 187/2003)
T'
Pravilnik o dopunama Pravilnika o normativima za ventilacijske
ili klimatizacijske sustave (NN 69/97)
Pravilnik o koje podlijeu sanitarnom nadzoru te
obavljanja sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/2000)
Pravilnik o za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete
glede zatite od poara (NN 35/94)
Pravilnik o iskaznici inspektora zatite okolia (NN 97/98)
Pravilnik o iskaznici ovlatenih osoba za obavljanje poslova
kontrole zatite od poara (NN 35/94)
Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije
(NN 35/94)
Pravilnik o jednostavnim za koje nije potrebna
dozvola (NN 138/2004)
Pravilnik o kontroli projekata (NN 8912000)
Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u
atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim vrijednostima
(NN 92/93)
Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i gradnju stanova
iz programa drutveno poticane stanogradnje (NN 106/2004)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila toplinske energije (NN 251
2000)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za za ispitivanje plinomjera (NN
137/2003)
Pravilnik o i rokovima i naknada za emisiju
u okoli oksida sumpora izraenih kao sumporov oksid i oksida duika
izraenih kao duikov dioksid (NN 9512004)
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/2003)
Pravilnik o obliku, sadraju i obveznika
naknade na emisiju u okoli oksida sumpora izraenih kao sumporov
dioksid (NN 120/2004)
468 ---------------- ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE ----------------- 469
Pravilnik o obliku, sadraju i obveznika
naknade na emisiju u okoli oksida duika izraenih kao duikov dioksid
(NN 120/2004)
Pravilnik o obveznom elemenata tipskih
konstrukcija na otpornost prema poaru te o uvjetima kojima moraju
udovoljavati pravne osobe ovlatene za tih proizvoda (NN551
96,47/97,68/2000))
Pravilnik o programu i polaganja ispita za obavljanje
poslova ispitivanja sustava za dojavu i gaenje poara (NN 35/94, 55/94)
Pravilnik o razvrstavanju dijelova i prostora u
kategorije ugroenosti od poara (NN 62/94, 32/97)
Pravilnik o sadraju i davanja potvrde o glavnog
projekta sa uvjetima gradnje i vrstama koje
podlijeu sanitarnom nadzoru (NN 93/99)
Pravilnik o sadraju izjave projektanta o glavnog odnosno
idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 981
99)
Pravilnik o sadraju plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija (NN
35/94, 55/94)
Pravilnik o slubenoj iskaznici inspektora Inspekcije zatite okolia
Ministarstva zatite okolia, prostornog i graditeljstva (NN1/2005)
Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99)
Pravilnik o pregledu (NN 108/2004)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zatitne sustave i komponente
namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i praine (NN
69/98, 148/99, 1/2001, 112/2003)
Pravilnik o upisnicima iz zatite od poara i tehnolokih eksplozija
(NN 56194)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata
(NN 2/2000, 89/2000)
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljiti mjeriteljski
laboratoriji za servisiranje i pripremanje za ovjeravanje plinomjera i
korektora te njihova rada (NN 137/2003)
T
l
I
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za
dojavu i gaenje poara (NN 35/94, 55/94)
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih za gaenje poara (NN
75/94)
Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i
gaenje poara (NN 67/96, 41/2003)
Pravilnik o uvjetima za mjeriteljske laboratorije za servisiranje i
pripremanje mjerila toplinske energije za ovjeravanje (NN 47/2002)
Pravilnik o visini naknade koju vlasnik stana i poslovnog prostora kao
posebnog dijela zgrade za odravanje dijelova i
u stambenoj zgradi i za trokove upravljanja stambenom zgradom (NN101
96)
Pravilnik o zapaljivim (NN 54/99)
Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o znaku zatite okolia (NN 64/96)
propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama
(NN 79/2005)
Jedinstveni nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje
instalater grijanja i klimatizacije (NN 136/2003)
Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje plinoinstalater (NN
136/2003)
Program izmjena i dopuna jedinstvenog nastavnog plana i okvirnog
obrazovnog programa za zanimanje plinoinstalater (NN 167/2004)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor instalater centralnog
grijanja i klimatizacije (NN 102/1995)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor plinoinstalater (NN1021
95)
Program ispita za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije
(NN 5/2004)
Program ispita za zanimanje plinoinstalater (NN 5/2004)
Statut Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu (NN 40/99,
112/99)
Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inenjera u graditeljstvu (NN
40199)
Uredba o vrijednostima emisije tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/2002, 108/2003, 100/2004)
Uredba o naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim
kriterijima i mjerilima za naknade na emisiju u okoli oksida
sumpora izraenih kao sumporov dioksid i oksida duika izraenih kao
duikov dioksid (NN 71/2004)
Uredba o naftnih goriva (NN83/2002, 100/2004, 117/2004,
159/2004)
Uredba o odravanju zgrada (NN 64197)
Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN 154/2004)
Uredba o i vrijednostima zraka (NN 1011
96,2/97)
Uredba o tvarima koje ozonski (NN 7/99)
Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje poslova
zatite okolia (NN 7/97)
Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004)
Zakon o gradnji (NN 175/2003, 100/2004)
Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (NN47198)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003, 82/2004, 178/2004)
Zakon o najmu stanova (NN 91196)
Zakon o normizaciji (NN 163/2003)
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 421
2005)
472 ---------------- ZA GRIJANJE
T
I
Zakon o zapaljivim i plinovima (NN 108/95)
Zakon o zatiti od buke (NN 20/2003)
Zakon o zatiti od poara (NN 58/93, 33/2005)
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94, 128/99)
Zakon o zatiti zraka (NN 48195, 178/2004)
ZA GRIJANJE ----------------
473
T
LITERATURA
1. Fran 'Nauka o toplini - Prvi dio', knjiga,
Zagreb, 1970.
2. Petar 'Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije
i klimatizacije, 1. dio', Alfa d.d, Zagreb, 1996.
3. GQnther CERBE i dr: 'Grundiagen der Gastechnik', Carl Hanser Verlag,
MQnchen, 2004.
4. Ivan GALASO: toplinskog prostorije', Fakultet
strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Zagreb, 1992.
5. Antun 'Nauka o toplini II', Fakultet strojarstva i brodogradnje
u Zagrebu, Zagreb, 1993.
6. Claus IHLE i Franz PRECHTL: 'Die Pumpen-Warmwasserheizung',
Werner Verlag, Wolters Kluwer Deutschland GmbH, MQnchen,
Neuwied, 2003.
7. Boris i dr: 'Obnovljivi izvori energije', Energetika Marketing
d.o.o., Zagreb, 2002.
8. Boris i dr: 'Osnove tehnike instalacija vode i plina',
Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
9. Boris i dr: za ventilaciju i klimatizaciju - 2. izdanje',
Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
10. Denis 'Sunce - i izvor energije', EGE
4/2003, Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
11. Sao MEDVEDi Peter NOVAK: 'Varstvo okolja in obnovljivi viri energije',
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, Slovenija,
2000.
12. Zvonko 'Sustavi povrinskog grijanja i Energetika
Marketing d.o.o., Zagreb, 2002.
13. Branka PENZAR i dr: 'Meteorologija za korisnike', kolska knjiga d.d.
i Hrvatsko meteoroloko drutvo, Zagreb, 1996.
14. Hermann RECKNAGEL, Eberhard SPRENGER i Ernst-Rudolf
SCHRAMEK: 'Taschenbuch fur Heizung- und Klimatechnik' ,
Oldenburg Industrieverlag GmbH, MQnchen, 2003.

II
i
47S
15. Fritz STEIMLE: 'Handbuch - Haustechnische Plannung', Karl Kramer
Verlag, Stuttgart, Ruhrgas AG, Essen i Verbundnetz Gas AG, Leipzig,
2000.
16. Vladimir STRELEC i dr: 'Plinarski - 6. izdanje', Energetika
Marketing d.o.o., Zagreb, 2001.
17. Marijan iVAK: 'Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija',
djelatnost Marijan ivak, Zagreb, 1998.
18. Inglof TIATOR: 'Heizungsanlagen', Vogel Verlag und Druck GmbH &
Co. KG, Wi.irzburg, 1998.
19. Ivan TURK: 'Nauka o toplini I', Fakultet strojarstva i brodogradnje
u Zagrebu, Zagreb, 1992.
20. Slobodan i ivojin 'Grejanje i klimatizacija',
knjiga, Beograd, Srbija i Crna Gora, 1988.
21.... 'ASHRAE Handbook, Fundamentals 1997', ASHRAE lnc., Atlanta,
Georgia, SAD, 1997.
22.... 'HRN EN 12828 - Sustavi grijanja u - Izvedba sustava
toplovodnog grijanja (EN12 828 : 2003)', Dravni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb, 2003.
23.... 'HRN EN 12 831 - Sustavi grijanja u - Postupak
normiranoga toplinskog (EN 12 831 : 2003)',
Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 2004.
24.... 'HRN EN 13 384-1 - Dimnjaci - Metode toplinskog i
dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s jednim za
loenje (EN 13 384-1 : 2002)', Dravni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo, Zagreb, 2003.
25.... 'Pravilnik o zapaljivim Narodne novine 54/99, Narodne
novine d.d., Zagreb, 1999.
26.... na Republike Hrvatske - za
energetsko koritenje Energetski institut 'Hrvoje
Poar', Zagreb, 2005.
27.... propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
Narodne novine 79/2005, Narodne novine d.d., Zagreb,
2005.
28.... propisi za plinske instalacije HSUP P-600', Hrvatska
udruga za plin, Zagreb, 2002.
29.... 'Zemljopisni atlas Republike Hrvatske', kolska knjiga d.d.
Leksikografski zavod 'Miroslav Krlea', Zagreb, 1993.
T
PREZENTACIJE TVRTKI
AEKS, Grad 481
ARMACELL, Ljubljana, Slovenija 482
AGRIA, Osijek 484
AQT, Zagreb 485
ZG PLlNOSERVIS, Zagreb 487
BESTPROJEKT, Zagreb 488
CENTROMETAL, Macinec 489
DAIKIN AIRCONDITIONING CE, Zagreb 490
DANFOSS, Zagreb 491
DENIS, Zagreb 494
DHT PROJEKT, Zagreb 495
DRA.GER SAFETY, Zagreb 496
APARATI, Slavonski Brod 497
ELEKTROMETAL, Bjelovar 498
ENERGOATEST KONTROL, Zagreb .499
FERO - TERM, Zagreb 500
FLEGO PROJEKTING, Zagreb 501
GRIJANJA KOS, Kotoriba 502
GRUNDFOS, Zagreb 503
HAMEX, Novi Marof 504
HANS GONTNER, kofja Loka, Slovenija 506
HEP-ESCO, Zagreb 507
HKAIG - RIS, Zagreb 508
IMIINTERNATIONAL, Zagreb 509
IMPEKS, Kamanje 510
I
I
'I
II
'I
II;
Iii
'II
I:
'I
I
477
-
IMPULS - INTEGRACAD, Rijeka 511
INTEL TRADE, Opatija 512
ISOPLUS, Zagreb 513
ITS CONSULTING, Zagreb 515
JAKA, Ljubljana, Slovenija 516
JUPICO, Zagreb 517
KLIMAOPREMA, Samobor 518
LIPOVICA, Popovaa 520
LMB KOTLOVSKI INENJERING, Zagreb 521
LUPO DT, mrika 522
MAiNOPROJEKT, Zagreb 523
MERKANTILE, Zagreb 524
MRAMOTERM, Vikovo 525
MULTI PROJEKT, 526
NECO, Zagreb 527
OVENTROP, Olsberg, Njemaka 528
PA-EL, Veliko 531
PETROKOV, Zagreb 532
PLlNOMEHANIKA, Sesvetski Kraljevec 533
PLlNOSERVIS KUZMAN, Zagreb 534
REUS INENJERING, Zagreb 535
ROBUR, Verdellino-Zingonia, Italija 536
SERVOPLIN, Zagreb 538
Zagreb 539
SPEA TRGOVINA, Zagreb 540
STEP, Zagreb 542
TECE TRGOVINA, Zagreb 543
TEHNO-DOM, Zagreb 544
478 ZA GRIJANJE
TEHNOKOM, Zagreb 545
TERMOMONTING, Zagreb 546
TERMOPLIN, Bjelovar 547
TERMO SERVIS, Zagreb 548
TIMECO, Zagreb 549
TPK OROMETAL, Oroslavje 550
UNIVEL, Zagreb 551
VAILLANT, Zagreb 552
VIESSMAN, Zagreb 555
VOGEL&NOOT, Zagreb 557
WEISHAUPT, Zagreb 558
ILUSTRACIJE UBOJI
Ilustracija 1.9 559
Ilustracija 5.9 559
PREZENTACIJA NAKLADNIKA
ENERGETIKA MARKETING, Zagreb 560
ZA GRIJANJE 479

Priručnik Za Grijanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Priručnik Za Grijanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Grijanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

P R R U

umjerena kontinentalna klima

........ ::J < 3 (JJ -;+ ::J

ZA GRIJANJE --------------- 117

prostorije i odvod DP ventilatora bez ventilatora

odvod DP kroz 3 ispred ima

8 dovod zraka kroz 2 izaIT ima 03.2

vanjski zid i 3 ispred ima

::::J.t:::! > ci) "0:= en en

CO- > cl.

'" '" 140

"S; ;Ci5 ""cl ci" CL'l en

Sustavi s izvorom koji ima neizravnu izmjenu topline, odnosno

<o <o 00_

vanjskog zraka, kq/rn"

"c I'- '<:t CO

za obrubnu povrinu - povrinska temperatura: 35 C,

Pri tome iznimku predstavljaju podovi u kupaonicama i drugim

- zaporni element s magnetnim pogonom

- zaporni element s pogonom naplovak

- zaporni element s klipnim pogonom

- ravni zaporni ventil

- ravni ventil s plovkom

- kutni protupovratni ventil

428 ZA GRIJANJE ZA GRIJANJE ---------------- 429

0,1 0,3 0,3

You might also like