SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

TEHNOLOKI PROCES PRIJEVOZA ROBE UNUTARNJIM
VODNIM PUTOVIMA

Seminarski rad








Mentor: Broj indeksa:
Naziv predmeta: Tehnoloki procesi
u prometu
Smjer: Logistika i menadment
u pomorstvu i prometu
Status: Redovna studentica






Rijeka, 29. sijeanj 2009.
1

SADRAJ

UVOD __________________________________________________________________ 2
1. UNUTARNJI PLOVNI (VODNI) PUTOVI I PROMET ROBE ________________ 3
1. 1. Klase unutarnjih vodnih putova _____________________________________ 4
1. 2. Osnovna svojstva prometa unutarnjim vodnim putovima _________________ 4
1. 3. Unutarnji vodni putovi i promet Republike Hrvatske ____________________ 5
2. TEHNOLOGIJA I TEHNOLOKI PROCES PRIJEVOZA ROBE UNUTARNJIM
VODNIM PUTOVIMA __________________________________________________ 7
2. 1. Tehnoloki proces prijevoza robe ___________________________________ 7
2. 2. Elementi tehnologije prijevoza robe _________________________________ 8
2. 3. Elementi tehnologije prijevoza robe unutarnim vodnim putovima __________ 8
2. 3. 1. Tipovi plovila i tereta unutarnje plovidbe _________________________ 9
2. 3. 2. Luke unutarnje plovidbe ______________________________________ 10
2. 3. 3. Informacijski sustavi unutarnje plovidbe _________________________ 12
2. 4. Tehnologije transporta na unutarnjim vodnim putovima Republike Hrvatske 13
ZAKLJUAK ___________________________________________________________ 14
LITERATURA __________________________________________________________ 15

2

UVOD

Promet robe na unutarnjim plovnim putovima vaan je dio ukupnog vodnog prometa, a
prua i mnoge prednosti u odnosu na druge grane prometa, kao to je jednostavnost
odravanja plovnih putova, jeftiniji prijevoz, vea iskoritenost plovnih sredstava i sl.

Proces prijevoza robe iznimno je sloan i zahtijeva visoku razinu usklaenosti elemenata
koji u njemu sudjeluju. Poznavanje tehnologije i elemenata tehnologije prijevoza robe
nuan je preduvjet za razumijevanje tehnolokog procesa.

Svrha ovog seminarskog rada je upoznavanje s prometom robe unutarnjim vodnim
putovima i prikaz elemenata tehnologije prijevoza unutarnjim vodnim putovima. Cilj ovog
seminarskog rada je utvrivanje sloenosti i znaenja elemenata tehnologije prijevoza, te
nunosti njihovog sinkroniziranja i povezivanja za proces prijevoza robe unutarnjim
plovnim putovima. U prvom poglavlju objanjeni su unutarnji plovni putovi, znaajke
prometa na tim putovima i podaci o klasama unutarnjih plovnih putova i prometu robe u
lukama unutarnje plovidbe Republike Hrvatske. U drugom poglavlju opisani su elementi
tehnologije prijevoza robe unutarnjim vodnim putovima i znaenje procesa prijevoza robe,
sa osvrtom na neke tehnologije transporta unutarnjim vodnim putovima Republike
Hrvatske.
3

1. UNUTARNJI PLOVNI (VODNI) PUTOVI I PROMET
ROBE

Unutarnji plovni putovi su kontinentalne vodne povrine (rijeke, jezera, kanali) po kojima
zbog prometne potranje prometuju plovila.
1
Promet na unutarnjim plovnim putovima dio
je ukupnog vodnog prometa uz pomorski promet, predstavlja njegov podsustav, a dijeli se
na:
2

1. Rijeni. Rijeni promet najstariji je oblik prijevoza ljudi i dobara uz pomorski
promet, te ima znaajnu ulogu u unutarnjem prometu. Uz njega je tijesno povezan
kanalski promet.
2. Jezerski. Jezerski promet razvijen je u zemljama koje imaju jezera velikih povrina,
kao npr. Rusija, Kanada i Sjedinjene Amerike Drave.
3. Kanalski. Kanali mogu biti morski, morsko-rijeni i rijeni. Njihova uloga najee
je vienamjenska, od navodnjavanja, zatite od poplave do plovidbe.

Plovne rijeke su prirodni plovni putovi, a svaku rijeku moemo podijeliti na tri dijela:
3

- gornji tok (nije pogodan za plovidbu)
- srednji tok (moe se urediti za plovidbu)
- donji tok (najpogodniji za plovidbu).

Plovni kanali dopunjuju rijenu mreu glede plovidbe, a postoji vie naina njihove
podjele:
4

- prema ulozi u mrei (spojni, prikljuni, obilazni, boni)
- prema irini (jednotrani jednosmjerni, jednotrani dvosmjerni, dvotrani uvijek
dvosmjerni)
- prema brzini vode (kanal s mirnom vodom, kanal sa sporom vodom, kanal s brzom
vodom).


1
Ivakovi, . i dr., Osnove vodnog prometa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zagreb, 1997., str. 69.
2
Dundovi, ., "Tehnoloki procesi u prometu", Autorizirana predavanja iz nastavnog kolegija na
poslijediplomskom studiju, Sveuilite u Rijeci, Odjel za pomorstvo, Rijeka, 2001., str. 30-31.
3
Ivakovi, . i dr., op. cit., str. 77-78.
4
Ibidem, str. 74-75.
4
1. 1. Klase unutarnjih vodnih putova

Europski plovni putevi, kojima pripadaju i plovni putevi Republike Hrvatske, "razvrstavaju
se na osnovi nosivosti teretnih plovila prema preporuci ECE u est razreda (klasa)"
5
, to je
vidljivo u tablici 1.

Tablica 1: Internacionalne klase unutarnjih vodnih puteva
Klasa Nosivost teretnih plovila u tonama
I 250 400 t
II 400 650 t
III 650 1000 t
IV 1000 1500 t
V 1500 3000 t
VI vie od 3000 t
Izvor: Ivakovi, . i dr., Osnove vodnog prometa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zagreb, 1997.,
str. 73.

1. 2. Osnovna svojstva prometa unutarnjim vodnim putovima

Svaka grana prometa specifina je u odnosu na osnovna svojstva prometa, a osnovna
svojstva prometa kod unutarnje plovidbe imaju ove karakteristike:
6

- Ekonominost (ostvarivanje prijevoza na to jeftiniji nain). Prijevoz na vodi, kako
morem tako i unutarnjim vodama, smatra se najekonominijim nainom prijevoza
zbog male potronje energije po jedinici tereta.
- Brzina prijevoza. Unutarnja plovidba je svakako najsporiji oblik prijevoza, to je
ograniavajui imbenik njenog razvoja.
- Sigurnost u prijevozu. Zbog prirodnih karakteristika rijeka, razvijene navigacije,
blizine obale, te relativno lakog postizanja visokih standarda za prijevoz opasnih
tereta, unutarnja plovidba slovi za jedan od najsigurnijih oblika prijevoza.
- Tonost prijevoza (promet po tono odreenom voznom redu). Zbog prirodnih
karakteristika vode, koja se ponaa promjenjivo, nije mogue postii veliku tonost,

5
Ivakovi, . i dr.,op. cit., str. 73.
6
Vojkovi, G., Luke unutarnjih voda, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007., str. 10-12.
5

ali ona obino i nije potrebna zbog karakteristika tereta koji koji se vozi unutarnjim
vodama.
- Redovitost prijevoza (zahtjev da promet tee redovito svaki dan u godini). Manji
broj rijeka u Republici Hrvatskoj i u svijetu plovan je tijekom cijele godine. Teko
je postii redovitost zbog vremena niskog vodostaja i zaleivanja vodnih povrina
zimi.
- Udobnost prijevoza. Udobnost je vana za prijevoz putnika, a kako udobnost, uz
zahtjeve opremljenosti brodova, podrazumijeva i mogunost lakog ulaska i silaska
s prometnog sredstva, kod unutarnje ona ne ovisi samo o brodu ve i o kvaliteti
pristana za putnike brodove.

1. 3. Unutarnji vodni putovi i promet Republike Hrvatske

Republika Hrvatska prvenstveno je poznata po dugakoj i razvedenoj morskoj obali i
pomorskoj tradiciji, ali posjeduje veliki potencijal za razvoj prometa unutarnjim plovnim
putovima. Kada govorimo o unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i promet
robe tim putovima obuhavaamo uglavnom rijeni promet, a razlog tomu su neizgraeni
kanali i prijevoz putnika turistikim brodovima u jezerskom prometu.

Hrvatska je smjetena na dunavskom koridoru s tri glavne rijeke: Sava (hrvatska dionica
562 km), Drava (305 km) i Dunav (188 km).
7
Rijeni promet dio je europskog prometnog
sustava i integrirana je u mreu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora, a
klasifikacija svih plovnih putova vidljiva je iz tablice 2.

Republika Hrvatska danas ima etiri vane luke unutarnjih voda, a one se nalaze u Osijeku,
Sisku, Slavonskom Brodu i Vukovaru.
8
Sve navedene luke su rijene luke. U tablici 3 je
vidljiv promet u hrvatskim lukama unutarnje plovidbe u razdoblju od 2000. do 2005. god.
Podaci iz te tablice upuuju na poveanje koliine prometa kroz luke unutarnje plovidbe iz
godine u godinu, to znai da se ulaganjem u ove luke moe razviti i poveati ukupan
promet Republike Hrvatske.

7
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 7.
8
Vojkovi, G.,op. cit., str. 2.
6

Tablica 2: Klasifikacija postojeih plovnih putova u Republici Hrvatskoj

Izvor: "Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 7.

Tablica 3: Promet u lukama unutarnje plovidbe 2000-2005. (u tonama)
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Osijek 264.000 184.000 197.000 256.414 355.856 478.000
Sisak 169.000 210.000 205.000 201.000 198.000 174.000
Slavonski Brod 169.000 210.000 205.000 201.000 198.000 174.000
Vukovar 44.000 75.000 110.000 153.245 301.304 803.250
Ukupno 646.000 679.000 717.000 811.659 1.053.160 1.628.250
Izvor: Vojkovi, G., Luke unutarnjih voda, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007., str. 2.

Razvoj glavnih rijenih luka ovisi o nekoliko imbenika: raspoloivim sredstvima za
izgradnju infrastrukture, kvaliteti i mogunosti plovnog puta, postojanju odgovarajuih
tereta, meunarodnim okolnostima, razvijenosti brodara, kvalitetnoj promociji unutarnje
plovidbe i razvoju gospodarstva.
9


9
Vojkovi, G., op. cit., str. 4-5.
7

2. TEHNOLOGIJA I TEHNOLOKI PROCES
PRIJEVOZA ROBE UNUTARNJIM VODNIM
PUTOVIMA

Osnovni tehnoloki procesi u vodnom prometu vezuju se za razvitak pomorskog i rijenog
prometa.
10
Prema tome, moemo rei da je tehnoloki proces prijevoza robe iznimno vaan
za razvoj cijele grane prometa unutarnjim plovnim putovima. Za razumijevanje
tehnolokog procesa prijevoza robe potrebno je poznavanje tehnologije transporta na
unutarnjim plovnim putovima.

2. 1. Tehnoloki proces prijevoza robe

Tehnoloki proces je nain proizvodnje prema svojevrsnom skupu normativa poslova i
zadataka na osnovi kojih se "lako" rjeavaju i najsloeniji zahvati bilo koje pa tako i
transportne djelatnosti.
11
Moemo rei da je tehnoloki proces proizvodnja roba i usluga
prema tehnolokim propisima, stoga je osnova tehnolokih procesa "sreivanje
(sistematizacija) poslova i zadataka po nekom redu"
12
.

Kako bi mogli sistematizirati aktivnosti u procesu prijevoza potrebno je utvrditi
koliinu robe koju treba prevesti, a zatim na temelju potranje urediti odnose sredstava i
njihove karakteristike, to predstavlja odreenje ponude. Elementi tehnolokog procesa
glede potranje jesu koliina robe koju treba strukturirati po vrstama, vrstama poiljaka,
teini i obujmu, a neki od elemenata ponude jesu stabilna postrojenja namijenjena za rad s
poiljkama, dimenzije i odnosi, komunikacije, informatika, radna snaga.
13






10
Dundovi, ., op. cit., str. 30.
11
Ibidem, str. 120.
12
Ibidem, str. 121.
13
Bogovi, B. i M. Luketi, Prijevoz robe: marketing, tehnologija, organizacija, Fakultet prometnih znanosti
u Zagrebu, Zagreb, 1995., str. 121.
8
2. 2. Elementi tehnologije prijevoza robe

Pod elementima tehnologije prijevoza robe podrazumijevaju se elementi koji svojim
meudjelovanjem omoguavaju ostvarenje prijevozne usluge, ti elementi javljaju se kao
podsustavi tehnologije prijevoza, a oni su:
14

- Robni (teret). Oznaava robu kao predmet rada ijim se premjetanjem stvara
uinak (vrijednost) prijevozna usluga.
- Materijalni (sredstva). Materijalni imbenici su tehnika sredstva na kojima i
pomou kojih se odvija tehnologija prijevoza.
- Kadrovski (djelatnici). Kadrovski imbenici su ljudi, odnosno djelatnici koji
organiziraju, izvravaju i nadziru tehnoloki proces.

Prijevozna usluga rezultat je izravnog i neizravnog djelovanja ovih podsuatava pa je
njihova usklaenost i koordiniranost iznimno vana za postizanje eljenih uinaka. U
podruju rijenog prometa ima toliko toga zajednikog i meuovisnog da su skladine,
bagerske, pristanine, prijevoznike i druge organizacije jednostavno upuene jedne na
druge, pa su doista neophodna vra povezivanja.
15


2. 3. Elementi tehnologije prijevoza robe unutarnim vodnim putovima

Tehnoloki proces prijevoza robe unutarnjim plovnim putovima zahtijeva brojne elemente
tehnologije prijevoza, stoga je potrebno utvrditi koje se vrste tereta prevoze pojedinim
plovilima, infrastrukturu i suprastrukturu luka i terminala, organizaciju rada u lukama, te
informacijske sustave potrebne za obavljanje prometa unutarnjim plovnim putovima.






14
Bogovi, B. i M. Luketi, op. cit., str. 48.
15
Ibidem, str. 45.
9

2. 3. 1. Tipovi plovila i tereta unutarnje plovidbe


U prometu na unutarnjim plovnim putovima sudjeluju plovila, "jer brodom smatramo samo
ono plovilo koje ima maritimne znaajke"
16
. Plovila esto plove u sastavima, pa moemo
govoriti o plovnim sastavima na unutarnjim plovnim putovima. Plovila se dijele na:
17

- teglenice (lepovi)
- samohodne brodove
- morsko-rijene brodove
- potisnice (barge).

U Priruniku unutarnje plovidbe Republike Hrvatske
18
, plovila se prema vrsti tereta koji
prevoze najee dijele na:
- Plovila za suhi teret. Plovila koja prevoze suhi teret koriste se za prijevoz niza
razliite robe, kao to su elinicilindri, ito i rude. Ova plovila mogu se koristiti za
skoro sve, ime smanjuju broj praznih prijevoza. Najee se koriste potisnuti
konvoji. Potisni konvoj sastoji se od motoriziranogtransportnog plovila (plovilo sa
vlastitim pogonom) ili tegljaa, i jedne ili vienemotoriziranih bari koje su sigurno
privrene za motorizirano plovilo ili brod teglja.
- Kontejnerska plovila. Primjer plovila koje se koristi za prijevoz kontejnera je
kontejnerski potisni konvoj s etiri bare.
- RO-RO plovila. Najvaniji tipovi tereta koji se prevoze na ovaj nain su: teretna
prikolica i polu-prikolica (plovea cesta), putnika vozila, graevinska
mehanizacija, poljoprivredna mehanizacija, polu-prikolice, teak teret i tereti
velikih dimenzija. Veina roll-on/roll-off prijevoza izvodi se putem posebno
izraenih plovila. Posebno treba spomenuti katamaran brod sa duplim trupom.
- Plovila za teki teret. U principu je svako plovilo za suhi teret prigodno i za
prijevoz tereta velikih dimenzija. Meutim, za posebno teke terete, mogu
sekoristiti samo plovila koja imaju odgovarajuu tehniku opremu, kao to su
armiran pod plovila ili balastni tank. Posebno dizajnirana roll-on/roll-off plovila
koriste se za prijevoz tekih tereta.

16
Ivakovi, i dr., op. cit., str. 70.
17
Ibidem, str. 70.
18
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 29-35.
10
- Tankerska plovila. Specijalni tankeri prevoze razliite vrste robe u tekuem obliku,
ukljuujui: naftu i derivate, diesel, teka i laka lo-ulja, kemijske proizvode
(kiseline, baze, benzol, stiren, metanol), tekue plinove. Veina robe spomenute
prije su opasni tereti koji se prevoze putem specijalnih tankerskih plovnih jedinica
sa odgovarajuim sigurnosnim svojstvima.

2. 3. 2. Luke unutarnje plovidbe

Openito, mogu se izdvojiti etiri razliita tipa rijenih luka, obzirom na njihove specifine
uloge, aktivnosti i posebne usluge koje pruaju:
19

- Konvencionalne rijene luke - pruaju svoje prekrcajne usluge s broda na
obaluiskljuivo rijenim plovilima (bez poziva rijeno-morskim brodovima),
koriste prevladavajuu tradicionalnu Lo-Lo (vertikalnu) prekrcajnu tehnologiju
raznih vrsta za suhi teret ukljuujui kontejnere (luke koje nisu specijalizirane za
neku nekonvencionalnu robu ili tehnologije).
- Rijeno-morske luke - rijene luke (smjetene duboko u zaleu) na glavnim
plovnimputovima vie ECE klase koje pruaju usluge vodnog prekrcaja i rijenim i
rijeno morskim plovilima koji plove direktno prema usputnoj luci lociranoj preko
mora (morska luka ili druga rijeno-morska luka na drugom plovnom putu).
- Luke na otvornom moru sa znaajnom ulogom u uslugama unutarnje plovidbe -
suelje svih sredstava unutarnjeg prijevoza (unutarnja plovidba, ceste i eljeznice,
eventualno dalekovodi) i pomorskog prijevoza (na otvornom moru, SSS, obalni).
- Specijalizirane rijene luke - pruaju samo posebne usluge ili veinom koritene
konvencionalne tehnologije u prekrcaju i/ili u drugim aktivnostima. Takoer
privatne luke gdje su industrije direktno locirane na plovnom putu.


"Glavni cilj svake rijene luke, bez obzira na njenu veliinu, tip i zemljopisnu lokaciju, je
dadjeluje kao suelje izmeu vodnih i kopnenih sredstava prijevoza tj. uinkovit prekrcaj
s broda na obalu i s obale na brod."
20


19
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 49.
20
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 51.
11


Funkcije luka unutranje plovidbe:
21

- tradicionalne luke funkcije kao to su prihvat robe preko operativne obale, transfer
na zemljana sredstva (eljeznica, cesta, a icjevovod) i otprema na sljedeu
destinaciju (ili istu obrnutim redom),
- pratee luke funkcije su, na primjer, skladitenje, distribucija iobrada robe (npr.
punjenje/iskrcavanje intermodalnih transportnih jedinica), inspekcija, provjera i
prijavljivanje poiljaka (pratea dokumentacija),
- pomone funkcije u luci obuhvaaju mnotvo usluga kao to su opskrba plovila
gorivom, vodom, te priprema, popravci iodravanje plovila, kontejnera itd., iskrcaj
otpada, otpadnih i zauljenih voda brodova itd.

Uvjet za obavljanje lukih funkcija je postojanje posebnih tehnikih, tehnoloki i
organizacijskih komponenti:
22

- Tehnike komponente obuhvaaju objekte i njihov raspored unutar lukog
podruja. Ove komponente su veinom kvantificirane, kao npr. broj pristanita u
luci i njihova ukupna duina, dubina u luci, broj dizalica, veliina otvorenih i
natkrivenih podruja skladitenja, kapacitet silosa i spremnika itd.
- Tehnoloke komponente imaju veze sa svrhom i specijalizacijom luke, na primjer
one sa dominirajuom orijentacijom na opi teret, ili suhi rasuti teret, ili tekui
rasuti teret ili kontejnere, jer svaka grupa proizvoda namee primjenu
odgovarajue prekrcajne tehnologije (dizalice, transportna traka, pumpa).
- Organizacijske komponente odnose se na oblik poslovanja, tj. da li se radi o javnoj
ili privatnoj luci, a prisustvo jednog ili drugog oblika je pod utjecajem vrste i
intenziteta protoka tereta, dostupnih fizikih, tehnikih i ljudskih resursa te odnosa
cijena u lokalnom okruju.

"Termin luka infrastruktura obuhvaa sve vodene povrine koje pripadaju lukom
podruju (rijeni prilaz i luki bazeni), sve strukture na rivi (zidovi mola i drugi nasipi),

21
Ibidem, str. 51.
22
Ibidem, str. 51.
12
sve nekretnine lukog podruja (razvijene i nerazvijene) i infrastruktura javnog prijevoza
(ceste, eljeznica, mostovi itd.)"
23


"Termin luka suprastruktura obuhvaa konstrukcije i graevine koje su postavljene na
lukoj infrastrukturi i koriste se za prekrcaj, skladitenje i distribuciju tereta. Ovo ukljuuje
prekrcajne objekte (dizalice), skladita i silose, uredske zgrade ali i infrastrukturu
privatnog prijevoza (privatne eljeznice ili tranice od dizalice)."
24


Odgovornosti za konstrukciju i funkcioniranje infra- i supra- strukture u rijenim lukama
nisu openito regulirane u Europi, te postoji niz razliitih modela funkcioniranja koji
sadre razliite odgovornosti izmeu luke uprave/menadmenta i lociranih ili vanjskih
kompanija.

2. 3. 3. I nformacijski sustavi unutarnje plovidbe

Moderno logistiko upravljanje zahtjeva iroku razmjenu informacija izmeu partnera u
opskrbnom lancu, za olakanje komunikacije moe se poveati primijena informacijske i
komunikacijske tehnologije. "Ukljuujui unutarnju plovidbu, tijekom zadnjih desetljea
osobna raunala sa mobilnom internetskom vezom su ve postala standardna oprema na
brodu, a na obali se instaliraju prometni centri kao i sustavi javljanja brodova sa
meusobno povezanim bazama podataka."
25


Rijeni informacijski servis (RIS) je servis rijene unutarnje plovidbe, koji se dokazao kao
vaan instrument u promoviranju prijevoza plovnim putevima. RIS pojednostavlja
razmjenu informacija izmeu javnih i privatnih strana koje sudjeluju u rijenom
prijevozu.
26



23
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 51.
24
Ibidem, str. 51.
25
Ibidem, str. 69.
26
Ibidem, str. 69.
13

Rijeki informacijski servis, takoer, podrava sektor rijenog prijevoza sa sustizanjem
modernih razvoja u logistici i upravljanju opskrbnim lancima, a u budunosti e:
27

- znaajno modernizirati unutarnju plovidbu,
- pojednostaviti i ubrzati administrativne procese,
- uiniti unutarnju plovidbu sigurnijom i pouzdanijom,
- integrirati rijeni prijevoz u upravljanje modernim opskrbnim lancima,
- pridonijeti prebacivanju tereta na ekoloki prihvatljiv rijeni prijevoz.

2. 4. Tehnologije transporta na unutarnjim vodnim putovima Republike
Hrvatske

Neke od tehnologija koje se koriste za prijevoz unutarnjim vodnim putovima jesu:
28

- Znakoviti sastavi pri eksplotaciji potiskivanjem na plovnom putu IV. klase
plovnosti. Potiskivanje ima znatne prednosti u odnosu na sustav tegljenja u
prijevozu masovnih tereta. Potiskivani se sastav moe formirati od klasinih
teglenica ili od potisnica.
- Tegljeni sastavi. Ovi sastavi su skupina pojedinanih plovnih objekata koji su
meusobno povezani vunom uadi. Osnovna razlika izmeu ovih sastava i sastava
potiskivaem je u tome to se kod ovih sastava svakim plovilom mora posebno
upravljati.
- Znakoviti sastavi pri eksplotaciji flote tegljenjem na plovnom putu IV. klase.
Mjerodavni sastavi formirani su od tegljenica veliine 1350 i 1000 tona i tegljaa, a
ovisno o uvjetima gabarita mogua je primjena veih sastava.
- Znakoviti sastavi pri eksplotaciji flote tegljenjem na plovnom putu II. klase. Ovi
sastavi sastoje se od teglenica nosivosti 650 tona, i manjih.





27
"Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.,
Zagreb, prosinac 2006., str. 69.
28
Smolji, Ljiljana, "Tehniko-tehnoloka obiljeja transportnih kapaciteta na unutarnjim plovnim putovima
Europe i Republike Hrvatske", Suvremeni promet, God. 16, Br. 6, Zagreb, 1996., str. 434-437.
14
ZAKLJUAK

Tehnologija prijevoza robe unutarnjim vodnim putovima sloena je i ovisi o mnotvu
imbenika, poevi od promjena stanja vode do karakteristika plovila unutarnjih plovnih
putova. Svi elementi tehnologije prijevoza, kao to su vrste i koliine tereta, vrsta plovila,
karakteristike i sadraj luka, komunikacije i sl., moraju biti usklaeni i koordinirani na
najbolji mogui nain kako bi se proces prijevoza robe odvijao nesmetano. Poremeaji koji
nastanu u bilo kojem pojedinom dijelu procesa prijevoza brzo se prenose na druge dijelove,
to uzrokuje poremeaj u ukupnom procesu, a i cjelokupnom prometu robe. Prijevoz robe
unutarnjim vodnim putovima Republike Hrvatske ima veliki potencijal za razvoj, stoga bi
se trebalo kontinuirano raditi na poboljanju postojeih i uvoenju novih tehnologija
prijevoza robe.

15

LITERATURA

1. "Prirunik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj", Centar za razvoj
unutarnje plovidbe d.o.o., Zagreb, prosinac 2006.
2. Bogovi, B. i M. Luketi, Prijevoz robe: marketing, tehnologija, organizacija,
Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zagreb, 1995.
3. Dundovi, ., "Tehnoloki procesi u prometu", Autorizirana predavanja iz
nastavnog kolegija na poslijediplomskom studiju, Sveuilite u Rijeci, Odjel za
pomorstvo, Rijeka, 2001.
4. Ivakovi, . i dr., Osnove vodnog prometa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu,
Zagreb, 1997.
5. Smolji, Ljiljana, "Tehniko-tehnoloka obiljeja transportnih kapaciteta na
unutarnjim plovnim putovima Europe i Republike Hrvatske", Suvremeni promet,
God. 16, Br. 6, Zagreb, 1996.,
6. Vojkovi, G., Luke unutarnjih voda, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007.







16