Jedinstvom materije bavili su se misticni pisci. Sve su to klice te ideje: lajbnicove monade , bifonove organski molekuli etc. Postoji samo jedna zivotinja. Tvorac je stvorio sva organska bica po jednom istom uzoru. Drustvo stvara razlicite jedinke kao sto priroda chini zivotinjama. Razlika izmedju advokata i pekara kao razlika izmedju vuka i medveda Etc. Bilo je i uvek ce biti drustvenih vrsta kao sto ima i zooloskih. Kao sto je bifon napisao velicanstveno delo, pokusavajuci da u jednoj knjizi izlozi citavu zoologiju tako nesto treba napisati i o drustvu? Ali priroda je postavila zivotinjskim podvrstama granice koje ne mogu vaziti i za drustvo. Zenka muzjaka je uvek zenka a kod ljudi ona moze biti knjeginja ili zena umetnika koja vredi vise a i covek je slozeniji. Zatim bakalin moze da postane francuski per a plemic se spusti na poslednji drustveni stupanj. Zato je buduce delo trebalo da ima trostruki oblik: 1) ljudi, zene, stvari tj Lichnosti i materijalnu sliku njihove misli Rechju: choveka i zivot Jer zivot je nasha odeca
NOVA ISTORIJA( ANTICIPIRA DELIMOA) Jer velika suvoparna istorija je zaboravila da napise istoriju naravi( ha !! Balzak anticipira ist. Mentaliteta DIDRO) " petronijev odlomak o privatnom zivotu rimljana vise nas jedi no sto zadovoljava nasu radoznalost. Kad je zapazio tu veliku prazninu u oblasti istorije, opat Bartelemi posvetio je svoj zivot opisivanju grchkih naravi u svom Anaharzisu. MNOSTVO OBUHVATITI
- kako udoliti ukusu? Do sada su kreirali par tipicnih lichnosti a ja hocu 3-4000? ROMANOM (UZOR VALTERSSKOT) Oni su slikali samo jednu stranu zivota. Valter Skot je uzigao do filozofskog znacaja istorije roman. Licnosti romana zive samo ako su snazan odraz sadasnjice. Valter s. Je uneo u roman duh starih vremena, istovremeno sjedinio u njemu dramu, dijalog, pokret, pejzaz, opis; on je uveo u njega natprirodno i stvarno, te sastojke epopeje, on je docarao poeziju neposrednoscu najprostijih reci( kao stendal). Ali nije napravio sistem. Nije povezao dela tako da cine potpunu istoriju u kojoj bi svaka glava bila roman, a svaki roman jedno doba. Uocio sam nepovezanost i osmislio svoj sistem. Bio sam zasenjen Valterovom neobicnom plodnoscu ali nisam pao u ocajanje jer sam nasao razresenje njegovog dara u beskonacnoj raznolikosti ljudske prirode.
ISTORIJA NARAVI - slucaj je najveci romansijer na svetu - posto je francusko drustvo trebalo da bude istoricar, ja sam mogao biti samo njegov sekretar( popisujuci poroke i vrline, skupljajuci najglavnije slucajeve strasti, slikajuci karaktere, odabirajuci najvaznije drustvene dogadjaje, praveci TIPOVE spajanjem veceg broja oznaka istorodnih karaktera i mozda sam mogao napisati istoriju koju su zaboravili toliki istoricari- isyoriju naravi. O francuskoj XIX veka, knjigu koju na zalost nisu istavili ni Rim ni Persija... Ni indija, a koju je hrabri i strpljivi Montenj pokusao, po ugledu na opata Bartelemia, da napise o srednjem veku, ali u malo privlacnom obliku(?) - ali sa zasluzim hvale bilo mi je potrebno da izucim uzroke ili uzrok tih drustvenih pojava - najzad, posto sam nasao taj uzrok drustveni pogon zar nije trebalo razmisiliti o prirodnim nacelima i videti chime se drustvo UDALJAVA ili priblizava vecnom zakonu, onom sto je istinito i lepo?
PISCEV ZAKON- VASPITAC Da bi moj rad bio potpun, morao je imati svoj zakljucak. Tako naslikano, drustvo bi moralo nositu uzrok svog kretanja - pishcev zakon:( ono sto ga chini i vishim od drzavnika) izvestan pogled na probleme ljudskog zivota potpuna posvecenost nacelima. Makijaveli, jobs, lajbnic, kant...jesu nauka koju drzavnici primenjuju.pisac, rekao je Bonald, mora imati utvrdjena misljenja u moralu i politici; on mora sebe smatrati za vaspitacha ljudi. To je unutrasnji zakon mog dela. Chovek nije ni dobar ni rdjav, on se radja s nagonima i sposobnostima - drustvo ga ne kvari, kao sto je mislio Ruso, no usavrsava i chini boljim ali koristoljublje razvija u njemu i rdjve sklonosti
SUMA ZLA VS SUMA OBRA Nastava i vaspitanje kojE su davali kaludjerski redovi jeste glavni osnov zivota naroda, jedino sredstvo da se u svakom drustvu smanji suma zla i poveca suma dobra( povezi sa vaspitacem piscem i eto ti) - jedna vera, jedna religija ce sacuvati narode. Otuda potreba za monarhisTickim nacelom. Katolicizam i kraljevska vlast predstavljaju dva pOdjednaka nacela. To su dve vecne istine: religija i monarhija.
MORAL Za kraljeve i drzavnike, kako je rekao Napoleon, postoji veliki i mali moral. Kad bi gledelai sa Gledista obicnih ljudi ziVotU katarine II i luja XIV odrekli bi smo im svaki moral ROMAN- BOLJI SVET - istorija ne mora teziTi idealno lepom kao roman. Roman treba da bude bolji svet( gdja neker). Ali roman ne bi znacio nista kada u toj uzvisenoj lazi ne bi bio istinit u pojedinostima - zena kod protestanskog i katolichkog pisca. Za jednu je gotovo kad zgresi za drugu ima nade. Zato za protest. Pisca postoji samo jedna zena dok kod katoli. Pisca nalazi novu zenu u svakoj novoj prilici. Da je valter skot bio katolik...
EVOLUCIJA- POBEDA IDA, covek kao tvar Sve sto je cjovechansko, strast je - ne verujem u napredak drustva , verujem u pobedu choveka nad samim sobom. Zato se strasno varaju oni koji nalaze da smatram choveka za gotovo bice. Serafita, delaTna doktrina hriscanskog Bude, chini dovoljan odgovor na takve optuzbe Jedan novi moralni svet... Chime on moze poljuljati katolichke dogme? Mogu li misli to raditi? Nop. Svet ce ostati isti. -ja pridajem isto onoliko znacaja zivotu pojedinaca koliko su istoricari pridavali dogadjajima zivota naroda. - moji likovi vrli resili su problem knjizevnosti da se uchini zanimljivom neka lichnost puna vrlina-
SISTEM Nije bilo lako naslikati 2-3 iljade upadljivih lichnosti jednog doba( toliko ih uglavnom ima u svKom narastaju. To mnostvo zahteva okvire i galerije. Zato podela na : 1.Slike privatnog( detinjstvo, maldost i nkene greske), 2. provincijskog( doba strasti, interesa, rachuna, i slavoljublja), 3. Pariskog( sklonosti, poroka,i svih razuzdanosti koje izazivaju naravi svojstvene prestonicama u kojima se srece istovremeno krajnje dobro i krajnje zlo), 4 Politichkog, 5.Vojnichkog i 6. S eoskog zivota. U tih 6 galerija razvrstane su sve Studije naravi koje chine opshtu istoriju drushtva. Svaka galerija odgovara odredjenom zivotnom dobu.
TIPICNO(BITNO) - ljudi i glavni dogadjaji izrazeni su pomocu tipova. Ima prilika koje se sretaju u svacijem zivotu, tipichnih faza, i tu sam tachnost najvishe trazio. - posto sam u te tri knjige naslikao drustveni zivot, ostalo je da se pokazu zivoti izuzetnih ljudi koji predstavljju interese mnogih ili svih. Otuda Slike politichkog zivota Slike vojnickog zivota zasada najnepotpuniji deo mog dela, - zar tu prostranu sliku drustva, potpunu i konachnu, nije trebalo pokazati u njegovom najsilovitijem stanju u pohodima? Bilo radi odbrane ili radi zavojevanja-
. Zato ja smatran porodicu a ne jedinku za bitni drushtveni sastojak. Napoleon je izvrsno prilagodio izbore duhu nashe zemlje. Nijedna skupshtina nije vredela koliko Zakonodavno telo, ako im uporedimo svakog choveka pojedinachno. Zato je iz orni sistem Carsta s izmenicama koje su nalagala vremena neosporno najbolji.
KRITIKA Neko ce reci da je oholo irazmetljivo. optuzice romansijera kako zeli da bude istorichar, pitace ga za politichka uverenja. Evo mog odgovora: ja sam vrshim svoju duznost. Delo kog sam se poduhvatio bice dugo kao istorija Cilj Pisci koji imaju kakav cilja, pa bio taj cilj vracanje nachelima koje se nalze u proslosti samim tim shto su vechn, moraju uvek da krche zemljishte. A svakog choveka s lichnim doprinoSom u oblasti ideja, ko zigoshe zlo da bi se otklonil uvek smatraju za nemoralna. Nemoralni su bili Sokrat i Hrist; obojicu su proganjali u ime drushtva koja su hteli da srushe ili poprave Luter i Kalvin su znali sta rade sluzeci se povredjenim materijalnim interesima kao shtitom Dobro i zlo Pri opisivanju celog drushtva, deshava se da u nekom spisu ima ima vishe zla no dobra a kritika odmah drekne na nemoralnost Plan obuhvata istovremeni istoriju i kritiku drushtva, analizu njegovih bolesti i pretresanje njegovih nachela