XXXIII, 2/2013

XXXIII, 3/2013
3/2013.
Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS
* Izdavai: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. Alojzije Stepinac"
bosonogih karmelianki u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Draen Marija od
Milosra Euharistijskog Isusa (Vargaevi), OCD (bdrazenMarija@gmail.com); Pri ureenju
ovog broja suraivala: Senka Blaekovi; Adresa: esmikoga 1, HR-10000 Zagreb; Tel. (01)
4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail: provincija@karmel.hr; www.karmel.hr * Tisak: Grafocen-
tar * Ovitak: Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Svetog Lica - detalj slike ak. slikara ure Sedera u
Duhovnom centru sv. Ivana od Kria u Remetama (str. 1.); plodna remetska jesen (u pozadini);
karmelianke u Nnshatu (Albanija - gore); braa u Remetama na dan prvih zavjeta, 8. 9. 2013.
(dolje lijevo); karmelianke u Breznici . (dolje desno) - str. 3.; Papa na povratku sa Svjetskog
dana mladih u Brazilu (str. 4); Papine izjave s tiskovne konferencije za vrijeme leta povratka iz Bra-
zila u Rim, 28. srpnja 2013. i u trenutku kad mu je s. Yaneth Cardona Ramirez darovala knjigu o sv. Maloj
Tereziji 6. kolovoza 2013. (usp. http://www.ssvp.hr/intervju-s-papom-franjom.php i http://vaticaninsider.
lastampa.it/documenti/dettaglio-articolo/articolo/carmelitani-santa-teresa-di-lisieux-28260/) - str. 4.
RIJE OCA PROVINCIJALA 1
IZ SREDINJICE REDA 2
PRILOZI 6
IZ ZAJEDNICA BRAE 24
IZ SESTARSKIH KARMELA 27
SVJETOVNI RED OCDS 54
KARMELSKA IZDANJA 56
TEOLOGIJA POSVEENOG IVOTA 58
IZ VOJNOG ORDINARIJATA 61
NAJAVE 63
1
RIJE OCA PROVINCIJALA
Drage sestre i brao!

ini se da se na na hod u proteklom tro-
mjeseju moemo osvrnuti polazei od stvar-
nosti odnosa.
Smisao redovnike zajednice skriva se u
stvarnosti odnosa. Redovniku zajednicu
okuplja odnos s Isusom Kristom, i to svaku
zajednicu na poseban i originalan nain. Po-
tom taj odnos odreuje meusobne odnose
lanova zajednice, kao i nain na koji se za-
jednica odnosi prema van. itajui djela sv.
Terezije od Isusa, na to smo zadnjih godina
trajno pozivani, uoavamo kako su upravo
odnosi u njezinu ivotu sudbonosni. Kri-
za odnosa s Isusom Kristom, tj. unutarnja
podijeljenost sve do udaljavanja od iskrene
molitve, uvjetovala je krizu u meuljudskim
odnosima. Ta se kriza posebno oitovala u
sve manjoj zainteresiranosti za stvarnosti
vjere onih s kojima je komunicirala, odno-
sno u sve veem interesu za svjetovnom re-
alnou njihova ivota. Tek nakon promjene
odnosa s Kristom dovelo je do promjene
njenog odnosa s ljudima. Tako je novoosno-
vana zajednica u samostanu sv. Josipa po-
ivala upravo na iskrenom i velikodunom
odnosu sestara prema Isusu Kristu i po-
sljedino na iskrenom meusobnom od-
nosu sestara, koji se odlikovao meusobnim
uvaavanjem, poniznim sluenju i nenave-
zanosti na stvari ovoga svijeta. Ovi i ovakvi
odnosi postali su specifinosti terezijanske
karizme, koji su ubrzo postali prepoznatljivi
i respektirani u Crkvi i drutvu davnog 16.
stoljea.
Priprema za Petstotu obljetnicu roenja
sv. Terezije Avilske prilika je da iznova promi-
slimo, na osobnoj i na komunitarnoj razini,
kakvi su danas nai odnosi s Isusom Kristom
i jednih prema drugima. Bolje poznavanje
tih odnosa pomae nam da bolje poznamo
sami sebe, kao i da potpunije odgovorimo na
poticaje koje nam pristiu iz Generalne kue.
O. General nas, naime, iznova poziva na iz-
gradnju zajednica utemeljenim na gore nave-
denim vrijednostima. Osobito nas potie na
otvorene i bratske razgovore o svim onim sa-
stavnicama ivota koje nas ine ovakvima ka-
kvi jesmo, da bi smo nakon razmjene milje-
nja bili jo odluniji u nastojanju oko svega
onoga to nas moe uiniti onakvima kakvi
bismo eljeli biti. Zato nastavimo izgraivati
na istini i ljubavi utemeljene odnose s Isusom
Kristom i jedni s drugima, jer e samo tako
nae zajednice pruiti odgovore na upite ljudi
naega vremena i postati putokazima svima
onima koji eznu za iskustvom unutarnje
radosti, za iskustvom ljepote meuljudskog
zajednitva i u konanici za iskustvom zajed-
nitva s osobom Isusa Krista.
Zahvalni smo Bogu na svemu onome to
smo njegovom milou do sada ostvarili.
Opisi slavlja i susreta u zajednicama karme-
lianki svjedoanstva su postojanja lijepih i
blagoslovljenih odnosa. Poveani klerikat u
Remetama, odvani hod naih novaka, dola-
zak novih kandidata u nae zajednice i stalni
interes mladih za na Red, novi su poticaj da
nastavimo izgraivati i njegovati spomenute
odnose. Katolika osnovna kola koja ini
svoje prve korake zamjetljivo je osvjeenje
na polju odnosa u s drutvom kome smo
poslani. Mrea odnosa koju Karmel razvi-
ja u albanskoj Crkvi pravo je ohrabrenje za
tamonji ispaeni narod. Dok zahvalno pri-
hvaamo ove Boje darove, molimo da nas
njegova milost i dalje prati u svim naim
pothvatima.
Drage sestre i brao, molimo da nam svi
Sveti naega Reda, osobito naa Majka i Kra-
ljica, pomognu odvaiti se na nove iskorake u
odgovoru na izazove vremena, kako bi smo
sve vie rasli u prisnosti s Isusom Kristom, u
radosnom meusobnom sluenju i u zauze-
tom djelovanju u drutvu kome pripadamo.
Va br. Vinko Mami, provincijal
2
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 3/2013.
PISMO GENERALNOG
DEFINITORIJA (18)
Potreba kulture molitve za
izgradnju terezijanske zajed-
nice; uspostava misije u Angoli
pred vratima; priprava stoljet-
nice roenja o. Anastasija
Ballestrera; novosti vezane uz
terezijanski jubilej: prvi poziv
na pomo u ljudstvu zajednici
u Avili
Generalna kua Bosonogih karmeliana
Corso dItalia, 38
00198 Rim Italija
+ 14. rujna 2013.
Predraga brao i sestre u Karmelu:
MIR!
Nakon trodnevnog sudjelovanja na IV.
meunarodnom terezijanskom kongre-
su u CITeS-u (Avila), usredotoenom na
prouavanje Zamka due, o. General i
definitori susreli su se u Rimu 6. rujna na
18. susretu ovog estogodita. O. George
Tambala pridruio nam se 8. rujna, nakon
odranog predavanja na spomenutom
kongresu.
Posebno smo molili za nau brau iz
Reda karmeliana koji imaju svoj general-
ni kapitul. O. Fernando Milln Romeral
12. rujna je ponovno izabran za generala.
Ovih mjeseci definitori su imali sljede-
e posjete: o. General posjetio je provinci-
ju Juni Brazil, o. Marcos Jchem Karipski
komesarijat, o. Peter generalno izaslanstvo
Tajvan-Singapur i komesarijat Indonezije.
O. Augustine Mulloor imao je bratski po-
sjet provinciji Tamil Nadu (Indija).
Uz raspravu o pitanjima vezanim uz
ove oblasti, mogli smo iznova razmotriti
jedno vano pitanje koje elimo podijeli-
ti sa svima vama: izgradnju terezijanske
zajednice.
Nije prvi put da smo dotakli ovu temu
o kojoj se nairoko raspravljalo na Izvan-
rednom definitoriju prije dvije godine u
Aricciju, ali s obzirom na njegovu vanost
elimo vas iznova obavijestiti o plodovima
razgovora koje smo vodili ovih dana.
Svi znamo da se zajednica koju je za-
mislila, ivjela i predloila sv. Terezija te-
melji na dvije kljune sastavnice: molitvi
3
IZ SREDINJICE REDA
i bratskom suivotu. to se tie molitve,
uviamo kod mnoge brae dvostruko ne-
zadovoljstvo. S jedne strane neka braa ne
pronalaze dostatnu motivaciju da idu u
kor ili da zajedno mole u vrijeme predvi-
eno za molitvu, to se mnogo puta odra-
ava na rasporedu zajednice ili na stvar-
noj uestalosti prakticiranja molitve koja
je oito siromana. To dovodi do drugog
nezadovoljstva: ima onih koji bi eljeli po-
svetiti vie vremena zajednikoj misaonoj
molitvi, ali u zajednici ne pronalaze zado-
voljavajui odgovor na tu svoju opravdanu
tenju.
Rjeenje ovog problema je u prvom
redu u prepoznavanju uzroka osiroma-
enja molitvenog ivota u naim zajedni-
cama. ini nam se da je najvei problem
nedostatak onoga to moemo nazvati
kulturom molitve, tj. razumijevanjem iste
kao nunog stava koji izraava i omoguu-
je odnos s Kristom u terezijanskom stilu,
a koji zahtijeva vrijeme da bi se dogodio i
produbio susret.
Zajednika molitva kad svi zajedno po-
svetimo vrijeme razgovoru nasamo s onim
za kojeg znamo da nas ljubi pronalazei
zatim vrijeme da podijelimo nae moli-
tveno iskustvo ini da rastemo u prija-
teljstvu s Uskrslim i u isto vrijeme ojaava
nae zajednitvo. Svi znamo kako je za sv.
Tereziju nuno, i to ponavlja puno puta
u svojim spisima, da sestre budu svjesne
kako su okupljene za isto poslanje, istom
ljubavlju prema Isusu jer je uvjerena da e
ova spoznaja osnaiti njihovo zajednitvo.
Raati ovu kulturu zahtijeva takoer i
to da posvetimo vrijeme pedagogiji moli-
tve, ne samo u poetnoj formaciji, nego i
u trajnoj. Tako emo otkriti da se molitva
ne moe nikada shvatiti kao obveza ve je
to put kojim idemo kroz ivot i koji ima
egzistencijalan sadraj, tj. koji je kljuni
element onog to jesmo, a ne neka stvar
koju moemo initi i prestati initi ovisno
o naim obvezama i naem stanju duha.
Takoer bi, bez sumnje, pomoglo na-
em ivotu molitve, obnoviti osobno i
zajedniko duhovno itanje to je neto
to pokuavamo terezijanskim itanjem
posljednjih godina, kao i pronai vie
vremena za sudjelovanje na teajevima
poput onih koje nudi CITeS ili koje defi-
nitorij organizira u Svetoj Zemlji. Istina je
da imamo brojne obveze, ali ako shvatimo
do koje je mjere vano za nas, pozvane u
terezijanski Karmel, njegovati i uvati na
ivot prijateljstva s Kristom u molitvi, si-
gurno emo se ohrabriti da ga obnovimo
pohaajui gore navedene teajeve.
Druga vana stvar koju elimo s vama
podijeliti je generalova odluka vezano uz
Angolu, donesena nakon to je posjetio
provinciju Juni Brazil. Naravno da smo
bili oduevljeni prijedlogom o suradnji
nekih provincija s ciljem uspostave misije
u ovoj afrikoj zemlji prije 2015. godine.
Ipak, ako elimo postaviti vrste misijske
temelje, osiguravajui sredstva za budu-
nost, moramo jo malo priekati. Stoga
je o. General, u dogovoru s definitorima,
odluio odgoditi projekt dok ne budu osi-
gurani temelji od kojih e se krenuti.
to se tie ekonomskih pitanja, za-
hvaljujemo na primljenim donacijama,
posebno naim sestrama bosonogim kar-
meliankama. Kao to smo ve rekli u
drugim prilikama, one nam omoguuju
da snosimo trokove oko pomaganja sa-
mostanima i provincijama u potrebi, kao
i trokove vezane uz potrebe Reda, koje su
brojne. Vano je da provincije koje to jo
nisu uinile uplate svoje godinje dopri-
nose Sredinjici Reda.
Ovih dana prouili smo doprinose ra-
znih bratstava iz cijelog svijeta predvie-
noj reformi Konstitucija OCDS-a, kojima
iskreno zahvaljujemo. O. Alzinir Debasti-
ani, generalov delegat, pokuao je napra-
viti sintezu ovih prijedloga koju je pred-
stavio o. Generalu i definitoriju kako bi
4
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SREDINJICE REDA
Karmelski vjesnik 3/2013.
napravili zavrno izvjee koje e to prije
biti poslano CIVCSVA-i (Kongregacija za
ustanove posveenog ivota, nap. prev.)
oekujui brzo odobrenje.
Dana 3. listopada, uz Boju pomo,
otvorit e se aktivnosti koje su na Red i
talijanska Crkva (osobito torinska bisku-
pija) osmislili za proslavu prve stoljetnice
roenja o. Anastasija Ballestrera. S tom
svrhom, definitorij je ovlastio generalnog
postulatora da se raspita o svemu potreb-
nom kako bi se pokrenuo proces za beati-
fikaciju o. Ballestrera.
to se tie
t e r e z i j a ns kog
jubileja, o. Emi-
lio Martnez
nas je detaljno
obavijestio o
d o g ov or e ni m
aktivnostima.
Meunarodna
komisija koju je
definitorij usta-
novio poetkom
ovog mandata i
dalje radi na ani-
maciji zajednica
i pastorala. Ve
je objavljen tekst
s referencama za
itanje u cijelom
Redu i terezijan-
skoj obitelji tije-
kom ove godine:
napravljen je izbor pisama i drugih krat-
kih spisa ije e itanje biti potkrijepljeno
brourama kao to i obiavamo koje
e se moi preuzeti na stranici www.para-
vosnaci.com. Otvorena je nova web stra-
nica: www.lugaresteresianos.com na kojoj
je zasad mogue virtualno posjetiti crkvu
i rodnu kapelicu sv. Terezije u Avili, La
Santa. Kasnije emo dodavati druga mje-
sta gdje se odvijao Terezijin ivot kako bi-
smo mogli zaviriti u njih kroz internetski
prozor.
Odsjek za pastoralnu animaciju pripre-
ma hodoaa i susrete u Avili, ukljuu-
jui posjete grobu Svetice u Albi de Tor-
mes u godini jubileja. Ovi susreti e biti
organizirani u suradnji sa panjolskom
biskupskom konferencijom i avilskom bi-
skupijom, kao i drugim susjednim bisku-
pijama. Takoer se pripremaju pastoralni
i katehetski materijali koji e pomoi svim
oblastima u proslavi jubileja i uskoro e
svim provincijama i samostanima Reda
biti poslan prvi slubeni plakat.
Odsjek za kulturalnu animaciju usre-
dotoio se na kongrese koji se odravaju u
CITeS-u (ove godine je odran IV., o Za-
mku due, kako smo gore spomenuli), s
novou da je prijenos preko interneta ove
godine subvencionirao CITeS uz pomo
Meunarodne komisije. Osim toga, i dalje
se radi na jeftinim prijevodima za Afriku
i Aziju.
Meunarodna je komisija takoer su-
djelovala u odravanju dvaju kongresa u
Americi (Dominikanska republika i Mek-
siko) i pomae pripreme onih koji e se
uskoro odrati u Aziji (Indija) i Africi. O
svemu tome nastojat emo vas obavijestiti
preko web stranice jubileja.
Drugo sredstvo komunikacije je strani-
ca terezijanskog jubileja na Facebook-u
Para Vos Nac na kojoj se svaki dan
objavljuju slike i tekstovi sv. Terezije, kojoj
je takoer pridruen i profil na Twitter-
u (oboma se moe pristupiti i sa stranice
www.paravosnaci.com). Nae statistike
nam pokazuju da je ovaj izvor najee ko-
riten u zemljama panjolskog govornog
podruja. Bilo bi dobro da se i iz drugih
zemalja koristi ovo sredstvo komunika-
cije, posjeujui ga i aljui materijale na
adresu komunikacija Reda ocdinform@
gmail.com kako bi ih i drugi mogli vidjeti
i svima proslijediti.
Za koordinaciju i organizaciju pasto-
ralnih, liturgijskih i kulturalnih aktivnosti
koje e se odvijati za vrijeme proslave jubi-
leja u panjolskoj, Red je ustanovio nepro-
fitni fond sa sjeditem u CITeS-u u Avili.
Upravo ekamo da panjolska vlada uspo-
stavi komisiju za terezijanski jubilej kao i
slubenu uspostavu komisije panjolske
5
IZ SREDINJICE REDA
biskupske konferencije, kako bi zapoele
suradnju.
Jedan od naih ciljeva je i, kao to vam
je poznato, toliko eljeni posjet Svetog
Oca panjolskoj tijekom 2015. godine, u
prigodi jubileja. Otac General je nedav-
no razgovarao o tome s Mons. Juanom
Antonijom Martnez Caminom, pomo-
nim biskupom Madrida i tajnikom gla-
snogovornikom panjolske biskupske
konferencije.
Kao Red svjesni smo odgovornosti da
ponudimo kvalitetan odgovor na svim
razinama na mjestu koje e biti epicen-
tar jubileja, tj. u samostanu karmeliana
u Avili, u kojem se nalazi rodna kapelica
Sv. Terezije. Sa zadovoljstvom smo pri-
mili pismo provincijala Kastilje o. Migu-
ela Mrqueza koji nas izvjetava o nekim
pripremama koje su ve zapoele i u isto
vrijeme trai pomo Generalne Kue.
Zajednica La Santa morat e primiti
veliki priljev hodoasnika tijekom jubi-
larne godine. Stoga kao Red trebamo po-
nuditi pomo brai koja tamo rade, a prvi
korak je omoguiti prisutnost ljudi koji e
moi primiti posjetitelje na raznim jezi-
cima, ponuditi im prikladne pastoralne,
liturgijske i katehetske aktivnosti. Defini-
torij je, radi molbe provincijala Kastilje,
ali i sam uvjeren u potrebu da odgovori na
ovaj opravdan zahtjev, poeo kontaktirati
neke redovnike i njihove provincijale, nu-
dei im mogunost da provedu spomenu-
tu godinu u zajednici u Avili. Samo tako,
takoer uz suradnju sa zajednicom u CI-
TeS-u, moemo dati prikladan i dostojan
odgovor u slubi onima koji e u to vri-
jeme doi da upoznaju nau Svetu Majku.
Naravno da je projekt jo uvijek u po-
ecima i da e ga trebati osmisliti u mjeri
u kojoj se pribliava 2015. godina. Ako se
uspostavi grupa otaca raznih jezika koji
su voljni pastoralno se ukljuiti u slue-
nje hodoasnicima u panjolskoj, mogle
bi se organizirati razne ponude, ne samo
u samostanu La Santa, poput teajeva na
raznim jezicima u CITeS-u ili potpore ho-
doasnicima koji e sigurno posjeivati i
grob Svetice u Albi de Tormes.
Ovim putem upuujemo prvi poziv
kako bismo potakli provincijale u tom
smjeru.
Pozivamo vas da posjetite web stranicu
jubileja kako biste bili u toku, iako emo
nastojati da novosti dou do vas na sve
naine koji su nam na raspolaganju.
Tijekom naeg sastanka primili smo
alosnu vijest o smrti o. Oliviera Sakubua,
savjetnika generalne delegacije Konga,
zbog rana zadobivenih u prometnoj nesre-
i. Neka ga Gospodin primi u vjenu slavu
i utjei njegove blinje.
Od srca se preporuamo u vae moli-
tve, nosei vas u naima. +
Vaa braa u Karmelu Marije, Josipa i
Terezije,
o. Saverio Cannistr, General
o. Emilio J. Martnez
o. Albert Wach
o. Augustine Mulloor
o. Robert Paul
o. Marcos Juchem
o. Peter Chung
o. George Tambala
o. John Grennan
L.D.V.M
Sa panjolskog prevela: s. MJ
6
Karmelski vjesnik 3/2013.
V. SKUPTINA
UDRUGE
BOSONOGIH
KRAMELIANKI
Pod motom Amen. Vjerujem! odrana
je V. Skuptina Udruge Bl. Alojzije Stepi-
nac bosonogih karmelianki iz Hrvatske
i Bosne i Hercegovine od 25. 28. lipnja
u Karmelu Bezgrene Kraljice Karmela
u Brezovici, koja se odrava svake tree
godine.U radu Skuptine sudjelovale su
priorice, savjetnice i delegatkinje svih pri-
druenih samostana te od od Svete Stolice
imenovani asistent Udruge dr. sc. o. Jure
Zeevi, OCD.
Kao duhovni poticaj na poetku Skup-
tine, uz Godinu vjere, predavanje Isku-
stvo vjere u ivotu sv. Terezije Avilske
odrao je sudionicima Skuptine dr. sc. o.
Dario Toki, OCD.
Tijekom rada Skuptine podneseni su,
meu ostalim, izvjetaji o stanju zajednica
Udruge i zajednica koje su bliske Udruzi,
iz Slovenije, Bugarske i Albanije. Potom se
radilo na izmjenama i dopunama Statuta
Udruge, kojega odobrava Sveta Stolica, i
spisima vanim za rad Udruge te su raz-
matrane i druge aktualne teme, odrava-
nja teajeva temeljnog i permanentnog
obrazovanja kao to je izdavanje literature
iz podruja karmelske duhovnosti i dr.
Na Skuptini je izabrano novo vodstvo
Udruge. Za predsjednicu je izabrana s. M.
Jelena od Krista Kralja, Lipi (Breznica
akovaka) a za savjetnice: s. M. Gabrijela
od Otkupiteljeve Ljubavi, Batelja (Marija
Bistrica); s. Ilijana T. od Karmelske Gospe,
Cvetni (Brezovica); s. Danijela T. od sv.
Obitelji, Licul (Klotar Ivani); s. Lucija od
Fatimske Gospe, Pea (Sarajevo). +
7
PRILOZI
PISMO PROELNIKA
KONGREGACIJE
ZA USTANOVE
POSVEENOG
IVOTA I INSTITUTE
APOSTOLSKOG
IVOTA KARD. JOA
BRAZ DE AVIZA
PREDSJEDNKU
HKVRPP-A
(Preuzeto s: www.redovnistvo.hr,
27. lipnja 2013.)
Pismo prefekta Kongregacije Joo Braz
Kard. De Aviz upueno predsjedniku
Hrvatske konferencije viih redovnikih
poglavara i poglavarica o. Vinku Mamiu
ovdje donosimo u cijelosti.
Vatikan, 17. svibnja 2013.

Preasni oe,
ovaj je dikasterij putem Apostolske
nuncijature primio godinje Izvjea o
aktivnostima Hrvatske konferencije vi-
ih redovnikih poglavara i poglavari-
ca (HKVRPP) te Zapisnik s 44. godinje
skuptine, koja je odrana u Lunici (Za-
greb) 22. i 23. studenog 2012.
itali smo s velikom panjom ta dva
izvjea, iz kojih izlazi na vidjelo bogat-
stvo i ivotnost posveenog ivota u Hr-
vatskoj. elimo Vam zahvaliti za njihovu
cjelovitost koja nam omoguuje sve bolje
upoznati Vau stvarnost i zajedno s Vama
izraziti zadovoljstvo zbog postignutih re-
zultata. Potiemo Vas da zauzeto i ustraj-
no nastavite na tome putu raunajui na
nau blizinu.
Drago nam je istaknuti neke toke iz
jednog i drugog. Tema Skuptine je bila
Crkva i redovniki ivot pred izazovima
sekularizacije; zanimljiva je to tema i bre-
menita dubokim sugestijama.
Predava mons. Mate Uzini, dubro-
vaki biskup i predsjednik Komisije za
ustanove posveenog ivota i drube apo-
stolskog ivota Hrvatske biskupske kon-
ferencije (HBK) s velikom je strunou
obradio tu temu, objanjavajui termine i
razluujui s dubokom pronicljivou ra-
zlike koje ona u sebi sadri. Izraavamo
napose svoje slaganje s pozivom da se na
stvarnost ne gleda pesimistiki, da se ne za-
uzima obrambeni ili, jo gore, borbeni stav,
ve da se radije treba usredotoiti na pozi-
tivnu ulogu koju Crkva i redovnici mogu
ostvariti u ovom svijetu. Sekularizacija je
zasigurno veliki izazov za Crkvu i posve-
eni ivot danas, ali je takoer izvanredna
prilika za kairs, vrijeme ienja i milosti,
kako bismo snanije i djelotvornije svjedo-
ili ljepotu i veliinu kranskog navjetaja.
Postaje sve urgentnije da se svaka zajed-
nica kao i svaki redovnik duboko i istinski
8
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
zamisli nad vlastitim ivotom kako bi se
prepoznalo one konkretne odluke, stavo-
ve ili dinamike odnos koji oituju, vie
no izraze vlastite vjere, stanoviti pragma-
tiki i konzumeristiki stav. Kultura slike
i stanoviti relativizam lako se uvlae i u
nae redovnike zajednice, pretvarajui se
u povrnost koja teti zajednikom ivotu.
Opasnost da se izgubi i same temeljne ele-
mente gramatike vjere je stvarna, to ima
za posljedicu da se upada u neko duhovno
propadanje i neku prazninu srca, ili napro-
tiv u nadomjesne oblike redovnike pri-
padnosti i neodreenog spiritualizma. U
takvom jednom scenariju, nova evangeliza-
cija se predstavlja kao poticaj kojeg trebaju
umorne zajednice kako bi ponovno otkrile
radost kranskog iskustva, kako bi ponov-
no pronale prvu ljubav koju se izgubilo
(Otk 2, 4), kako bi ponovno potvr
dile na-
rav slobode u traenju Istine (Lineamenta
za Biskupsku sinodu 2012., br. 6).
Crkva mnogo oekuje od dananjih
redovnik i redovnic koji e, oieni od
starih talog, opsluivanjem siromatva,
istoe i poslunosti biti znak jednog bu-
dueg svijeta koji relativizira svako dobro
ovoga svijeta.
Poduprti i osnaeni kranskim isku-
stvom, neka i nadalje pruaju svoj dra-
gocjeni doprinos ivotu i poslanju Crkve,
takoer u ovim tekim vremenima.
Ovo je doba promjena i preobrazbi,
doba koje trae i nadalje i jo uvijek svje-
doke i promicatelje nove evangelizacije,
prema znaajkama vlastite karizme.
U Izvjeu o aktivnostima odranim
tijekom godine izneseni su na vidjelo
brojni pothvati u koje ste se upustili i iza-
zove s kojima ste neprestano pozvani se
hvatati se u kotac. elimo posebno ista-
knuti vanost pastorala zvanja, poglavito
u ovim danima u kojima pogrena inter-
pretacija sekularizacije nastoji podrivati
cjelovitost kranske vjere, udaljavajui
nove narataje od evaneoskog puta.
Na tome polju, suradnje nikada previe!
Uputno je zato ojaati i produbiti veze i
zajednitvo ne samo s Biskupskom kon-
ferencijom, ve takoer sa susjednom
Bosnom i Hercegovinom. Cilj kojem se
tei zahtijeva da se upregnu sve sile i sna-
ge; pozivamo vas da odluno nastavite,
ne obeshrabrujui se zbog neizbjenih
teko.
I ostale inicijative zasluuju pohvalu,
odobravanje i poticaj; zbog toga Vam e-
limo zajamiti zanimanje i blizinu ovog
dikasterija za sve ono to pridonosi izgra-
ivanju Bojeg kraljevstva.
Na kraju, moramo istaknuti dobar is-
hod ovog iskustva ponovnog ujedinjenja
dviju Konferencija. Jedinstvo, suradnja,
zajednitvo to je najbolji zalog za zajed-
niki hod i ujedno svjedoenje dobrote i
ljepote Kristova evanelja.
Koristim prigodu da uputim srdaan
pozdrav svim hrvatskim redovnicima
i redovnicama koje od srca blagosliv-
ljam. +

Joo Braz kard. de Aviz
Proelnik
9
PRILOZI
NOVACI NA
SVEENIKOM
REENJU U
GRAKOJ
PRVOSTOLNICI
I NA PROSLAVI
KARMELSKE
GOSPE U BEU
U nedjelju 30. lipnja sudjelovali smo na
sveenikom reenju u grakoj prvostol-
nici koja je, za ovu prigodu, bila dupkom
puna. Uz veliko sudjelovanje sveenika i
vjernika iz Graza i okolice, osobito brojni
bili su vjernici podrijetlom iz Nigerije. Na-
ime, od tri ovogodinja sveenika kandi-
data biskupije Graz-Seckau dvojica su ni-
gerijaci (Anthony Ndubueze Nwachukwu
i Isidore Ifeadigo Ibeh) a samo jedan
domai sin (Thomas Franz Sudi). Pored
mjesnog biskupa Egona Kapellaria i umi-
rovljenog biskupa Johana Webera reenju
je sudjelovao i biskup iz Nigerije. Tijekom
liturgije izmjenjivale su se puke crkvene
popjevke uz pratnju bubnjeva i drugih in-
strumenta iz Nigerije i gregorijansko pje-
vanje u izvedbi grakog katedralnog zbo-
ra. I nakon reenja nastavila se nigerijska
pjesma i ples u dvoritu biskupijskog sje-
menita kamo su bili pozvani svi sudionici
liturgijskog slavlja na domjenak i bratsko
druenje. Sudjelovanjem u ovom reenju
imali smo prigodu doivjeti jedinstvo Cr-
kve u bogatstvu razliitosti. Zbilja lijepo i
nezaboravno iskustvo.
Drugi dogaaj koji bismo eljeli po-
dijeliti s vama jeste proslava Gospe kar-
melske koju smo ove godine ak u tri na-
vrata slavili. Dva puta u Grazu (14. i 16.
srpnja) i jednom u Beu (21. srpnja). Na
ovu vanjsku proslavu Gospe Karmelske u
Beu pozvao nas je prior bekog karmel-
skog samostana P. Roberto Maria Pirastu.
Proslava je prebaena na nedjelju kako bi
vjernici u to veem broju mogli sudjelo-
vati u njoj.
Tom prigodom pozvani su svi lanovi
Bratovtine karmelskog kapulara a tije-
kom liturgije, nakon homilije, u Bratovti-
nu je primljeno oko 30-ak novih lanova.
Liturgijsko slavlje predslavio je prior o.
Roberto u koncelebraciji provincijala o.
Paula i magistra novaka o. Petra te dru-
gih sveenika beke karmelske zajednice.
Nakon sveanog misnog slavlja, za sve su-
dionike, uprilien je prigodni domjenak u
samostanskom vrtu.
Drugi dan, 22. srpnja, iskoristili smo u
cijelosti za obilazak grada i njegovih zna-
menitosti. Onoliko koliko se dalo vidjeti
u jednom danu. Budui smo prvog dana
uspjeli posjetiti katedralu (Stephansdom)
- nakon jutarnje molitve, mise i doru-
ka zaputili smo se pravac Donauturma,
10
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
smjetenog na umjetnom otoku usred Du-
nava. Donauturm je sa svojih 252 m najvi-
a graevina u Austriji i meu 75 najviih
graevina u svijetu. Do podnoja vrha,
gdje se uz restoran i kafi nalazi vidikovac,
stie se liftom koji vozi brzinom do 6.5
m/s. Vidikovac se nalazi na visini od 150
metara i prostire se na etiri kata. Najvii
kat se nalazi na 170-om metru odakle se
prua prekrasan pogled. Taj pogled s vi-
dikovca Donauturma na Be ostavio nas
je bez daha i stvarno smo uivali proma-
trajui grad koji se prostirao ispod nas kao
na dlanu.
Nakon Donauturma svratili smo do za-
bavnog parka Pratersterna. Tu smo obili
gotovo sve to se dalo vidjeti. Oni, hrabri-
ji provozali su se tzv. vlakovima smrti i
slinim sredstvima. Tu smo neto i preza-
logajili, a potom smo se zaputili u daljnji
obilazak grada. Preko Schwedenplatza
proetali smo glavnom ulicom uz katedra-
lu do Hofburga. Od znamenitosti vidjeli
smo sredinju palau dinastije Habsburg i
okolne palae negdanjeg plemstva s veli-
kim parkom iz kojega puca pogled na vi-
jenicu (Rathaus) i parlament. Mnoge od
tih zgrada i palaa danas su muzeji. U sva
ta zdanja ugraena su stoljea rada najbo-
ljih majstora i prikupljeni najbolji materi-
jali iz svih zemalja podreenih austrijskoj
kruni. Sve u svemu, ostali smo zadivljeni
tim ljepotama.
Nakon napornog, ali nadasve divno
provedenog dana u razgledavanju ljepota
i bratskom zajednitvu, vratili smo se oko
18 sati u samostan. Malo smo se odmorili,
spremili, potom veerali te se zaputili na-
zad, za Graz, puni dojmova i zahvalnosti
za lijepo provedeno vrijeme. +
POZDRAVNO SLOVO
NA POETKU
OPE SKUPTINE
DOMINIKANSKOG
REDA
(Preuzeto s: http://trogir.op.org,
24. srpnja 2013.)
Predsjednik Hrvatske konferencije viih
redovnikih poglavara i poglavarica o.
Vinko Mami, OCD, posjetio je 22. srp-
nja prije podne sudionike Ope skuptine
Reda propovjednika. Susreo se s Uiteljem
Reda fr. Brunom Cadoreom i provincija-
lom Hrvatske dominikanske provincije
fr. Antom Gavriem te uputio pozdravni
slovo sudionicima na otvaranju Skuptine.
Donosimo u cijelosti njegovo pozdrav-
no slovo.
Vrlo potovani o. Bruno Cador, Ui-
telju Reda propovjednika, potovani de-
finitori, dragi sudionici Ope skuptine,
veliko mi je zadovoljstvo i ast pozdravi-
ti vas na poetku Ope skuptine koja se
odrava u Hrvatskoj prvi puta u 8 stoljea
povijesti Reda propovjednika. Ovaj do-
gaaj doprinosi ne samo jaanju bogate
tradicije Dominikanskog reda ve i novi-
joj povijest Crkve u Hrvatskoj. Proslava je
prilika da se prepozna i izrazi zahvalnost
Hrvatskoj dominikanskoj provinciji na
njezinom utjecaju na irenje Evanelja u
regiji, osobito za njezin humanistiki i kr-
anski utjecaj na obrazovni i intelektualni
ivot Hrvatske.
Glavna svrha ovoga skupa jest redefi-
niranje centralnih tema evangelizacijskih
aktivnosti kao dijela odgovora na sve oi-
tiju potrebu nove evangelizacije, a dotiui
se izazova koji su bili u sreditu pozornosti
Crkve posljednjih nekoliko desetljea. Na-
ime, jo od poetka pontifikata blaenog
pape Ivana Pavla II., nova evangelizacija je
u svome aru, svojim metodama i svome
izriaju postupno postala sredite teolo-
kog promiljanja i pastoralne aktivnosti
11
PRILOZI
Crkve. Ocrtavanje specifinosti konkret-
noga pastoralnog djelovanja ostavljeno je
lokalnim crkvama i redovnikim zajed-
nicama, ali sveobuhvatno preispitivanje
dananje eklezijalne prakse i uspostava
novih oblika pastoralnih aktivnosti, pri-
mjerenijih dananjem kulturnom, dru-
tvenom i politikom kontekstu, i dalje
ostaje velik izazov. Nakon paljivog pre-
ispitivanja dananjih pojedinanih i opih
eklezijalnih okruenja 13. opa sinoda bi-
skupa decidirano je tragala za novim an-
gamanom u obnovi pastoralnih struktura
kako bi od pastoralne strategije odrava-
nja mogle postati pastoral koji je uistinu
misijski. Duboko sam uvjeren da e da-
nanja Skuptina na kojoj smo se okupili
dati znaajan doprinos bitnom obiljeju
Katolike Crkve u njenom nastojanju da
obnovi i ojaa vrijednosti Evanelja u mo-
dernom drutvu.
U ime Hrvatske konferencije viih re-
dovnikih poglavara i poglavarica elim
vam blagoslovljen jubilej 800. godinjice
potvrde Reda. Zajedno sa svim redovni-
cima i redovnicama Hrvatske molim za
uspjean rad u danima i tjednima ispred,
te za ciljani puni uspjeh ove Ope skupti-
ne. Neka vas zagovor sv. Dominika i blae-
nog Augustina Kaotia podri u sluenju
Dominikanskom redu, opoj Crkvi i cije-
lom svijetu. +

o. Vinko Mami, OCD,
Predsjednik Hrvatske konferencije viih
redovnikih poglavara i poglavarica
DIJAMANTNI
JUBILEJ ZAVJETA
S. M. KARMELE OD
KRISTA KRALJA
(Preuzeto s: http://djos.hr)
Dijamantni jubilej, 60 godina ivota po
zavjetima s. M. Karmele od Krista Kralja
(Blaenke Jukanovi) zajednica sestara
karmelianki u Karmelu sv. Josipa u Bre-
znici akovakoj proslavila je 20. srpnja,
na blagdan svetoga Ilije. S. M. Karmela
redovnike zavjete obnovila je za vrijeme
euharistijskog slavlja u krugu zajednice
sestara koje je predvodio karmelianin o.
Bernardin Viszmeg, prior karmelskog sa-
mostana u Somboru i ispovjednik sestara.
Govorei o usmjerenosti starozavjetne
molitve na spasiteljski Boji plan, propo-
vjednik je u homiliji rekao: Sveta povijest
izraelskog naroda nosi peat molitve: za-
panjujue je koliko je velikih trenutaka te
povijesti obiljeeno molitvom posrednika
i cijeloga naroda.
Jedan od takvih posrednika bio je i sv.
Ilija Tibijac.Osvrnuvi se na Ilijinu si-
gurnost u nastupu i pred kraljem i pred
udovicom istaknuo je: Ovakva sigurnost
moe proizlaziti samo iz duboke poveza-
nosti s Bogom. Povezanost s Bogom i pre-
poznavanje njegove volje dogaa se kroz
upoznavanje Boga. Upoznati ga moemo
ako razgovaramo s Njim, a istinski raz-
govor s Bogom jest molitva.Podsjetivi
potom na Ilijinu brigu za malene, bijedne
i siromane, o. Bernardin osobito je na-
glasio da je Ilijina molitva bila praena
djelovanjem. Bog upravo preko proroka
Ilije pokazuje da djelo spasenja nadilazi
granice Saveza, rekao je te pozvao sestre
da po primjeru velikog starozavjetnog
proroka mole za sve ljude na svijetu. Kar-
melski red proroka Iliju naziva voom
i ocem, a njegove rijei Revnovao sam
gorljivo za Gospodina, Boga nad vojska-
ma na latinskom jeziku nalaze se kao ge-
slo u karmelskome grbu.
12
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
estitajui jubilej s. M. Karmeli i cijeloj
zajednici, o. Bernardin jubilarki se obra-
tio rijeima: Za mene ete uvijek ostati
Majka Karmela. Ovu zajednicu ne bismo
mogli bez Vas zamisliti. Dok ova zajedni-
ca postoji uvijek e se sjeati Vaih koraka
kojim ste je osnovali. Kao Mojsije kroz pu-
stinju vodili ste ovu zajednicu kroz vrije-
me Domovinskog rata. U svim tegobama,
traenjima i patnjama imali ste stup od
oblaka Boji putokaz kojima Vam je ii.
Slavimo Boga to nam je darovao Vas Vi
ste dar. Ova je misa zahvalnica za dar Va-
ega poziva i ivota po redovnikim zavje-
tima i molitva da Vas Gospodin jo dugo
podri na vaem ivotnom putu! Dari-
vajui slavljenici kip Gospe Karmelske, o.
Bernardin izrazio je elju da je Njezin za-
govor uvijek prati te nadu da emo u nebu
svi biti pod istim platem: Ovo je maleni
kip Gospe Karmelske, ali je Njezin zagovor
velik. Nadamo se da e Vam puno milosti
isprositi od Gospodina. elim da od sesta-
ra doivljavate puno ljubavi i panje to ste
i zasluili, a zagovor Gospe Karmelske, ije
ime nosite, neka Vas uvijek prati! S. M.
Karmeli estitke su uputili oci nadbiskupi
- mons. Marin Sraki i mons. uro Hra-
ni, o. Vinko Mami, provincijal Hrvatske
karmelske provincije Sv. Josipa te mnoga
braa i sestre iz cijele karmelske obitelji,
kao i brojni prijatelji Karmela i slavljenice.
S. M. Karmela od Krista Kralja (Blaen-
ka Jukanovi) roena je 2. veljae 1931. u
Glamou kao najmlaa od devetero djece
u obitelji oca Josipa i majke Ivke roene
Sedlar. U jedanaestoj godini, za vrijeme
Drugog svjetskog rata dolazi s obitelji u
Vukovar gdje svrava kolovanje. Nakon
radnog iskustva u kombinatu Borovo, u
vremenu dok su joj dva brata tamnovala u
zatvoru u Zenici, 1951. godine ulazi u Kar-
mel u Brezovici gdje 1953. godine polae
zavjete. Godine 1964. odlazi na osnutak
Karmela sv. Male Terezije u Jurie u Istru,
odakle se 1977. godine cijela zajednica seli
u Klotar Ivani. 1988. godine vodi osnu-
tak Karmela sv. Josipa u arengradu, koji
je zajednica u vrijeme domovinskog rata
1991. godine prisiljena napustiti te nai
privremeni smjetaj u Iloku, zatim ako-
vu i Zagrebu-Remetama do 2001. godine
kada se zajednica nastanjuje u novoizgra-
enom samostanu u Breznici akovakoj.
Tijekom svog redovnikog ivota u
vie je navrata obnaala slubu priorice te
primila veinu sestara sadanje zajednice.
Ostavila je dubok trag u ivotu sestara i
svih onih za koje je svoj ivot darivala po
molitvi i rtvi, utnji i radu, rijei i supat-
nji. Tijekom svog 60-godinjeg sluenja
zajednici sestara, Karmelskom Redu, Cr-
kvi i svijetu po redovnikim zavjetima,
svjedoila je, kako stoji u jednoj od upu-
enih joj estitki da je vjera u ivoga Boga
blago nad svim blagom ove zemlje. Zaista,
poput Ilijine, Vaa je vjera bila iskuana i
potvrena tako istinskom, iskrenom, du-
bokom i jakom i to je ono to e Vae
sestre slaviti dok Crkva i Vaa zajednica
slavi 60 godina tijekom kojih ste slijedili
Gospodina, svoga Boga u posvemanjem
predanju ljubavi po uzoru na nau Gospu
Karmelsku. Na kraju skromnog slavlja s.
M. Karmela izrazila je svoju zahvalnost
dragom Bogu i svima onima koji su joj
pomogli do toga dana, a osobito zajednici
sestara u kojoj ivi. +
s. Terezita Kalini
13
PRILOZI
PROSLAVA
MALIH TEKIJA U
PETROVARADINU
(Preuzeto s: www.matis.hr,
29. srpnja 2013.)
U svetitu Gospe Snjene na Tekijama
u Petrovaradinu proslavljene su 25. i 26.
srpnja Male Tekije. Tih dana svake go-
dine vjernici hodoaste u to biskupijsko
svetite te euharistijskim slavljima na hr-
vatskom i maarskom jeziku, procesijom
i prigodnim programom aste Gospu Te-
kijsku. To je ujedno prigoda za Svetu is-
povijed. Uz sudjelovanje mnogobrojnih
sveenika i vjernika iz Petrovaradinskog
dekanata i drugih upa Srijemske biskupi-
je proslava je zapoela u etvrtak 25. srp-
nja veernjom misom, koju je predvodio
o. Vinko Mami, sveenik, karmelianin
provincijal Hrvatske karmelske provincije,
Predsjednik Hrvatske konferencije viih
redovnikih poglavara i poglavarica, dok-
tor biblijskih znanosti, te predava na vie
teolokih fakulteta u Hrvatskoj i Rimu.
U homiliji, govorei o svetom Joakimu
i svetoj Ani koji su podigli i odgojili Mari-
ju, o. Vinko Mami je istakao: Mi zahva-
ljujemo Bogu da je Blaenoj Mariji majci
Bojoj darovao takve roditelje poput svete
Ane i svetog Joakima, da je mogla postati
Majkom Bojom, takve roditelje koji su
odgajali jedan ivot koji se Bogu svidio.
Danas je odgoj openito, a napose odgoj
djece jedna vrlo zahtjevna stvarnost. To
najbolje znaju roditelji, ali svi smo mi po-
trebni odgoja, odgajati se za Boga dok smo
ivi.
Nije lako odgajati i biti odgojen na na-
in kojima se veseli Bog. Nije lako zbog
toga to danas sustav vrijednosti nije tako
jasan da bi smo znali to je dobro i to je
stvarno po volji Bojoj. Jer stalno posto-
je proturjeni glasovi u drutvu u kojem
danas ivimo, pa se esto puta dogaa da
ono to roditelji govore svojoj djeci net-
ko u drutvu rui, i kae da nije tako. Da
vrijednosti za koje su se roditelji trudili,
netko kasnije dovodi u pitanje. To je je-
dan globalan problem. Suvremeni zakoni
su takvi da uglavnom nisu po volji Bojoj.
To uvijek tako bilo u povijesti, pa i u doba
Blaene Djevice Marije kada je odgajala
14
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
Isusa, jer u svijetu stalno postoji jedna sila
koja se protivi onome to je Boje.
O. Vinko Mami je nastavio: Ono to
bi nam trebao biti cilj jest da odgajamo
sebe i druge za poslunost Bojoj rije-
i, koja nam je objavljena u pismima, i u
Bojoj rijei koju nam On upuuje pojedi-
nano kroz savjest. Bog trai esto ono to
mi ne elimo ispuniti, stoga treba odgajati.
Marija je jedna osoba koja je rado sluala
glas Boji. Meutim mi gotovo da nita ne
znamo o njenim roditeljima, ali moemo
naslutiti kakvi su bili po njenoj keri koju
su odgajali.
Marija je predstavljena da slua rije
kroz pisma i rijei koje su joj dolazile kroz
savjest, kroz glas Boji. Marijin cijeli i-
vot je proao u oslukivanju i prenoenju
Boje rijei. Tako i mi ako sluamo Boju
rije i ako mu damo mjesto u svome srcu
i svome ivotu, onda emo doista jedni
drugima biti radost. Bit emo blii jedni
drugima i uinit emo da se volja Boja
dogaa meu nama. Bog je Bog radosti
ivota i mira, ali samo tamo gdje se ovjek
potpuno otvori Bogu.
I danas u ovo teko vrijeme, kada ima
jako puno tih strujanja u drutvu koji se
protive Bojoj rijei, Boja rije uvijek
nalazi mjesto kod onoga koji oslukuje u
svojoj savjesti i to nalazi mjesto u ivotu.
Ne moe se Boja rije okovati, nijedno
drutvo je ne moe okovati , nijedan men-
talitet, nijedan zakon.
Slavlje je zavrilo tradicionalnom pro-
cesijom sa svijeama i slikom Majke Boje
Tekijske kroz prostor Krinoga puta uz
svetite. Nakon procesije u svetitu je bilo
uprilieno klanjanje pred Presvetim oltar-
skim sakramentom.
Sutradan na sam dan proslave, u petak
26. srpnja u crkvi Gospe Snjene slavljena
je sveana sveta misa koju je takoer pred-
vodio o. Vinko Mami u koncelebraciji
sveenika Srijemske i Subotike biskupije.
U svojoj homiliji o. Vinko Mami je
istakao: Posljednjih godina svi smo priti-
snuti tekim ivotnim uvjetima, to je jed-
na globalna stvarnost, koja zahvaa ljude
ne samo ekonomski, ve i duhovno. Sigur-
no da se u takvim ivotnim okolnostima
esto pitamo dokle e to trajati, kako emo
dalje nastaviti ivjeti. Ta situacija u svijetu
prouzrokuje krize i neizvjesnosti, prou-
zrokuje strah kod ljudi. Blaeni papa Ivan
Pavao II. kad je izabran jednom od svojih
govora je rekao: Nemojte se bojati i onda
je to stalno ponavljao i time pozivao ljude
na povjerenje Boga. Ali jo u ljudima po-
stoji strah. Taj strah je za budunost, strah
od gubitka posla, strah od enidbe, strah
da se ne ostane sam, tako da su ti strahovi
prisutni kod ljudi, osobito kod mlaih lju-
di. Mladi ljudi ele sigurnost, ele graditi,
ele imati viziju, neto emu teiti, neto
to e osmisliti ivot, kao to razmilja i
svaki ovjek. Ako drutvene strukture si-
tuacija u jednoj sredini ne omoguavaju
i rue nastojanja koja su ovdje navedena
onda se javljaju nesigurnosti i strah, onda i
na moralnom podruju postoje velike mo-
ralne dileme kod ljudi. Na koji nain ivje-
ti, to je vrijedno u ivotu? To su osnovne
egzistencijalne stvari, koje ako nisu jake
onda je itav ivot u pitanju. Ako temelji
kue ne valjaju onda e kua pasti. Slua-
jui itanja, opjevajmo svoje slavne mue-
ve, pretke nae po njihovim pokoljenjima,
iako su ljudi poboni koji su inili dobra
djela, oni se ne zaboravljaju, ostaje njihova
batina njihovo pouavanje. Danas zbog te
nesigurnosti i potekoa dolazi do urua-
vanja kriterija vrednovanja. Ustvari nema
15
PRILOZI
vie toga naslijea izmeu roditelja i djece
i unuka, nema vie te vrijednosti koje su
se nekada spontano prenosile s koljena
na koljeno. Nema te uniformnosti koja je
davala sigurnost strukturalnu, a onda i si-
gurnost moralnu.
O. Vinko Mami je nastavio: Tako da
zbog tih razlika u sustavu vrijednosti kod
pojedinca dolazi do sukoba, jer nemamo
isti sustav vrijednosti, ne razmiljamo na
isti nain. Ne trebamo se stoga uditi kad
zbog toga doe do sukoba izmeu rodite-
lja i djece. Za roditelje je neto vrijedno,
a za djecu je vrijedno neto drugo, svako
ide svojim putem, a moraju biti zajedno.
Tako je i u drutvu, a tako je i na jednoj
globalnoj razini. Zato je ovo vrijeme krize
vrijeme promiljanja.
O. Vinko Mami je zakljuio: Za sve te
probleme dananjeg ovjeka Isus daje od-
govore, jer on ima svoj sustav vrijednosti.
Isusu je Bog Otac na prvom mjestu. Zato
mi kroz ovo vrijeme krize trebamo pro-
misliti vlastiti ivot i stvoriti svoje odluke
i pribliiti se Bogu. Ako je trebalo sve ovo
sve proi godinama, onda da barem bude-
mo blii Bogu, a ne da se jo vie udaljimo
od Boga. Zato je ovo vrijeme svetkovine
gdje smo drai Bogu. Isus je u krizi molio
Oca: Ako je mogue da me sve ovo mi-
moie. Mi ljudi pred mukom elimo po-
bjei i Isus je molio i molitva ga je odrala
na putu, i poruio je uenicima da i oni
moraju moliti. Zato kroz molitvu trebamo
promiljati, iako kroz molitvu ne moe-
mo razumjeti zato nemamo posla i zato
je obitelj takva. Mogla je Blaena Djevica
Marija pitati se zato je moje dijete roe-
no u tali, a ne u kui kao svako dijete, ali
je Marija ipak promiljala i traila smi-
sao u svemu tome. Danas je slavimo kao
najveu od svih , jer je razumjela trenut-
ke krize, kao trenutak u kojem se ovjek
moe pribliiti Bogu... Samo snagom vjere
u Boga mogu se rijeiti ivotne situacije.
Bog moe sve, pribliit u se k njemu. On
e to uiniti za mene po zagovoru Blaene
Djevice Marije, neka nam ona bude blizu
i na pomoi.
Proslava Malih Tekija zakljuena je
veernjim misnim slavljem. +
MARIJA POZNAJE
NAE BOLI I
DOLAZI K NAMA
Velika Gospa i ove je godine sveano pro-
slavljena u svetitu Majke Boje Remetske
Zagovornice Hrvatske u Zagrebu. Sre-
dinji dogaaj bio je euharistijsko slavlje
kojeg je predslavio kardinal Bozani uz
suslavljenje otaca karmeliana, brojnih
drugih sveenika, redovnica i redovnika
te nekoliko tisua vjernika.
Na poetku homilije kardinal je, izra-
zivi zadovoljstvo molitvenim ozrajem i
brojnou hodoasnika, osobito istaknuo
radost zbog prisutnosti obitelji s malom
djecom.
Kardinalove pastirske rijei bile su
snano nadahnute porukom prve enci-
klike Pape Franje Svjetlo vjere. Vjernici
su kroz encikliku provedeni korak po ko-
rak, otkrivajui na razne naine Marijin
ulogu na putu vjere. Povjerovati u Boju
ljubav, prihvatiti vjeru poniznom mudro-
u, predavati dalje vjeru primljenu od
Boga, vjerom konkretno utjecati na ope
dobro koraci su to na kojima vjernike
prati Blaena Djevica Marija savrena
slika vjere koja je zaela, nosila i donije-
16
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
la na svijet vjeru i radost. Vjera i ljubav
konkretno nadahnjuju osobito odnose
u obitelji, koja je gnijezdo istine susreta
sa stvorenim svijetom u kojemu se raa
povjerenje i pouzdanje u ljubav roditelja,
istaknuo je kardinal. U suoenju s raznim
potekoama vjera se pokazuje kao snaga
u trpljenjima, svjetlo na putu pred pitanji-
ma i svjetlo u razlikovanju dobra i zla.
Ovom enciklikom zavrena je trilogija
o vjeri, nadi i ljubavi kojima Crkva preko
rimskih biskupa nudi odgovor na zbiljsku
krizu zapadnoga svijeta, krizu istine o o-
vjeku antropoloku krizu koja se preli-
jeva u razne sfere njegova ivota, istaknuo
je zagrebaki nadbiskup i dodao: Vrijeme
u kojemu ivimo bremenito je trpljenjem.
Na kunji je vjera pojedinaca, obitelji, na-
roda Puno je obeshrabrenosti, nezapo-
slenosti, nerazumijevanja, ali ne malak-
emo! Povijest svijeta odvija se u borbi
izmeu ene zaodjenute suncem i zmaja.
Povezanou s Marijom i Crkvom posta-
jemo sudionici te borbe do konca povije-
sti, ali Marija uznesena u nebo hrabri nas
da se ne bojimo protivnih sila ni kunje.
Svaki trenutak ivota proet je Bojom bli-
zinom. Njegova prisutnost oslobaa!
Nadbiskup je okupljene dodatno ohra-
brio sljedeim rijeima: Marija poznaje
nae boli i razumije nae srce i spremna
je u svakom trenutku doi k nama. Maj-
ka Boja dolazi k nama u ovom svetitu i
donosi nam dar Isusa Krista zaeta po
Duhu Svetom.
U vjernicima sabranima na molitvu,
osobito u brojnoj djeci koju su roditelji
doveli pastir zagrebake crkve prepoznao
je znak nade te ih sve pozvao da ive vje-
ru u Krista i u Crkvu unato promjenama
koje obeshrabruju: Zaloite se da vjera
bude ivljena u ivotu svakog od vas, oso-
bito u obiteljima, u svakoj situaciji. Bog
rauna s vama. Odgovorite mu.
Upravitelj remetskog svetita o. Vjen-
ceslav Mihetec na koncu je zahvalio svim
sudionicima i dobroiniteljima rijei-
ma bistrikoga slijepoga pjesnika bokca:
Molitve i svete mae, nek naplate dare
vae. A Marija, Boja Mati, daj vam v nebu
stanovati.
Misno slavlje pratio je remetski mje-
oviti upni zbor iji su lanovi, zajedno s
drugim hodoasnicima iz okolnih prigor-
skih upa, bili odjeveni u narodne nonje.
Tijekom svetkovine remetskim sve-
titem prole su rijeke hodoasnika, a
sveenici su tijekom cijeloga dana bili na
raspolaganju za sakramenat pomirenja
kojemu su pristupili brojni vjernici. +
17
PRILOZI
RADOST I
UZBUENJE U
UIONICAMA PRVE
KATOLIKE KOLE
U ZAGREBU
(Preuzeto s: www.laudato.hr,
2. rujna 2013.)
Sretan sam to smo uspjeli otvoriti vrata
Prve katolike kole u Zagrebu i to u ma-
nje od godine dana, istaknuo je privreme-
ni ravnatelj ove kole otac Vinko Mami
istiui kako se u koli nalazi vie od 140
uenika i 25 nastavnika na prvi dan nove
kolske godine, a ujedno i na prvom danu
Prve katolike kole u hrvatskom glavnom
gradu.
Prvu katoliku kolu osnovala je Hrvat-
ska karmelska provincija sv. oca Josipa, a
nastavu e prema programu MZOS-a uz
laike provoditi i redovnici i redovnice.
Nai uitelji su oduevljeni i entuzi-
jastini to kreu s radom u katolikoj
osnovnoj koli, jer vjeruju u ono to rade
i vjeruju u smisao ove kole. Nadam se
da e se to osjetiti i u naem radu. Osobi-
to oekujem da e suradnja s roditeljima
biti izvrsna. Prvenstveno emo zajedniki
raditi na razvijanju sposobnosti uenika.
Takoer, pokuat emo da se svaki uenik
osjea kao doma, poruio je o. Mami.
Uzbuenje kolaraca ali i njihovih ro-
ditelja osjetilo se na kolskim hodnicima
i uionicama Prve katolike kole prosto-
rima Kulturnog centra Peenica, Ivani-
gradska 41a.
Imamo dijete u prvom i petom ra-
zredu u ovoj koli, a imamo jo i srednjo-
kolku koja ide u ensku opu gimnaziju.
Oduevljeni smo katolikim obrazovnim
ustanovama, jer su nam djeca ila i u kato-
liki vrti. im smo uli za otvaranje Prve
katolike kole htjeli smo djecu upisati u
tu kolu, ali bilo nam je malo daleko. No,
kad smo uli da je prijevoz organiziran,
nismo se vie dvoumili. Sretni smo to e
nam djeca dobivati katoliki odgoj i u ko-
li te se neemo morati niega bojati. Sigur-
ni smo da smo u dobrim rukama, rekla je
ponosna majka Ozana.
Voditelj ureda za obitelj pri Hrvatskoj
biskupskoj konferenciji Petar Hodi svo-
ju je djecu takoer upisao u Prvu katoli-
ku kolu. Svoje zadovoljstvo otvorenjem
ove kole nije krio: Sretan sam to su
se oci karemliani odluili na ostvarenje
ovakvog velikog projekta koji nam je po-
treban. Ozraje ovog kolskog prvog dana
koji je zapoeo s molitvom me oduevio.
Vidim svoju djecu s osmjesima na licima
i unato tome to su napustila svoju kolu
gdje su imali drutvo i dobre uitelje, sret-
na su jer je ipak ovdje drugaije pozitivno
ozraje. Potrebno je jo otvoriti ovakvih
kola, poruio je Hodi.
kola je besplatna, a uenicima od 1.
do 4. razreda bit e omoguen i produ-
eni boravak ija e cijena naknadno biti
utvrena. Nastava se odvija od prvog do
osmog razreda.
Preselio sam se iz kole Brestje. Manje
nas je sad u razredu i veselim se to emo
moi vie raditi, a imam osjeaj da emo
biti blie Isusu i raditi uz Njega. Mislim
da u ovdje imati i bolje drutvo, rekao je
Marko, uenik 8. razreda.
Dragi kolarci i nastavnici Prve ka-
tolike kole u Zagrebu, sretno u prvoj
i novoj kolskoj godini! +
18
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
PRVA KATOLIKA
OSNOVNA KOLA
U ZAGREBU
(Preuzeto s: www.vecernji.hr,
5. rujna 2013)
Uvjet za upis je prijava, a ne vjeroispovijest
kola radi prema programu Ministar-
stva, a uz strane jezike, za uenike od pe-
tog do osmog razreda obvezni su grki i
latinski jezik.
Djeja graja i smijeh od ponedjeljka
se uju u jo jednoj koli, prvoj Katoli-
koj osnovnoj koli u Zagrebu. Zasad 135
djece sjelo je u svoje klupe na zagrebakoj
Peenici, a trea je to kola ovoga tipa u
Hrvatskoj.
Na inicijativu roditelja
Iako bi neki pretpostavili da je uvjet za
upis bio krsni list, takvo pravilo ne postoji.
Nikada nikoga nismo pitali je li katolik
ili nije kae ravnatelj, otac Vinko Mami.
Ateisti, agnostici ili muslimani, neva-
no je kako se netko izjanjava, jer uvjet za
upis bila je tek prijava.
Djecu smo upisivali redom kako su
nam stizale prijave. To je bio jedini kri-
terij. Nismo nikoga provjeravali i pitali
koje je vjeroispovijesti jer to nije uvjet
za pohaanje ove kole. Vie panje po-
sveujemo odgoju nego tome kako se tko
izjanjava dodaje ravnatelj Mami.
kolu je osnovala Hrva
tska karmelska
provincija sv. oca Josipa, a na to su se od-
luili zbog molbi roditelja.
esto su me roditelji znali pitati zato
mi nemamo kolu. Poeli smo o tome in-
tenzivnije razmiljati. Gradu Zagrebu ne-
dostaje osnovnih kola i u suradnji s njima
i Ministarstvom mi smo u oujku izradili
Statut, a evo ovaj tjedan krenuli s radom
kazao je ravnatelj Mami.
Program po kojem rade je program Mi-
nistarstva znanosti i obrazovanja, a ako on
bude uvjetovao i uvoenje zdravstvenog
odgoja, u koli e se provoditi.
Nemamo vjeronauk pet puta tjedno,
nego jedanput, a to se tie zdravstvenog
odgoja, imat emo ga kao i druge kole, no
imat emo svoj pristup tom predmetu, kr-
anski kazao je ravnatelj.
19
PRILOZI
Mladi nastavni kadar
Uz jo tri zagrebake klasine osnove ko-
le, i u ovoj su latinski i grki jezici obvezni
za uenike od petog do osmog razreda, a
prve dane na svom novom poslu zapoela
je profesorica latinskog Ana Oreki.
Puno je jednostavnije raditi u razre-
dima s manjim brojem uenika, njih 18.
Pristup je individualniji, radimo u jednoj
smjeni i na taj nain se moe puno bolje
uiti kazala je A. Oreki.
kolovanje u katolikoj koli je besplat-
no, a uz dva klasina jezika, uenici imaju
priliku birati izmeu francuskog, njema-
kog, engleskog i talijanskog. Specifinost
kole je i to to uz obveznog psihologa i
pedagoga imaju i duhovnika.
Njegova uloga je da pomogne rodite-
ljima i djeci koja zatrae njegovu pomo, a
taj posao radimo mi sveenici objasnio
je ravnatelj.
Kadar nastavnika i nastavnica, njih 25,
pomno je biran. Sve su redom mladi ljudi
koji govore i vie stranih jezika, a upravo
ta prednost jedan je od razloga to su neki
roditelji upisali svoje maliane ba u ovu
kolu.
Mi smo nae drugo dijete ve zapisali
na listu za iduu godinu. Uz nastavnike,
razlog naeg odabira je i odgoj koji je u
ovakvim kolama drukiji, kuni kazala
je Maja timac, mama djevojice koja po-
haa kolu.
Dijana Koul/VLM
U UMJETNIKOJ
GALERIJI BIH
OTVORENA IZLOBA
VODA I DRVO
(Preuzeto s: www.avaz.ba,
15. kolovoza 2013)
Izloba Voda i drvo, koja predstavlja tra-
diciju, obiaje i prirodne ljepote BiH na
fotografijama, autora oca Zvonke Martia
i fotografa Jasmina Fazlagia, otvorena je
sino u Umjetnikoj galeriji BiH.
Do 21. avgusta svi zainteresirani moi
e besplatno posjetiti izlobu svaki dan
od 12.00 do 20.00 sati, osim nedjelje i po-
nedjeljka, i upoznati se sa prirodnim lje-
potama BiH o temi voda i drvo, koje su
prikazane u sprezi sa tradicijskom odje-
om i obiajima naroda u BiH, kae se u
saoptenju.
Fotografije su obogaene priama i
predanjima o znaaju vode i drveta u na-
im ivotima i bogatoj tradiciji naroda
BiH, koje su na ovaj nain sauvane od za-
borava. Izloba je do sada bila postavljena
u Olovu, Novom Travniku, Mostaru, Ko-
njicu, Brkom, Livnu, Jelahu, Grabovici,
Travniku, Usori i Maloj Brijesnici..
Pred vama su fotografije, prie i pre-
danja, sakupljena i sauvana od zaborava
za nas i nau djecu. Raznolikost i bogat-
stvo drvea, te neizmjerna ljepota i isto-
a vode u BiH, bili su nadahnue za ovaj
projekat.
Voda nas vijekovima uva, isti,
pere, titi, brani, okuplja i hrani. Neke
zemlje jo uvijek grade svoju tradiciju,
a mi je ivimo, kazao je jedan od au-
tora, otac Zvonko Marti. +
20
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
POSLUNOST JE
ODLIKA HRABRIH
REDOVNIKI
PODMLADAK
U KARMELU
U remetskome Karmelu na blagdan Male
Gospe, 8. rujna 2013., estorica su kar-
melianskih novaka poloila svoje prve
redovnike zavjete, a dvojica postulanata
primila sukarmelski habit. Na uonicu
pak Male Gospe osmorica su privremeno-
zavjetovanih karmeliana obnovila svoje
zavjete.
Prve zavjete novaci su poloili u ruke
provincijala o. Vinka Mamia tijekom
euharistijskoga slavlja u 10.30h u svetitu
Zagovornice Hrvatske, koje ove godine
obiljeava svoju 725. obljetnicu. Imena
novozavjetovane brae su: Kreimir Jo-
sip od Muke Kristove (Bahmec), Ivan od
Boanskog Milosra (ivkovi), Mate od
Muke Kristove i Marijine (Danoli), elj-
ko od Srca Isusova i Marijina (Bezi), Ni-
kola od Svete Obitelji i Male Terezije (Gri-
zelj) i Ivan od Presvetoga Trojstva (Plee).
Provincijal je istaknuo sretnu podu-
darnost svetkovine Marijina roenja sa
zavjetovanjem pripadnika marijanskoga
reda, tj. Reda bosonoge brae Blaene
Djevice Marije od Gore Karmela. U svo-
joj homiliji predslavitelj se osvrnuo na ne-
sigurnost kao obiljeje dananjice te izra-
zio zadovoljstvo i estitke mladiima koji
svoju sigurnost polau u Boga u vjeri. O.
Mami naglasio je da su istoa povezana
s posluhom i siromatvo svijetu neprivla-
ni, ali su u vjeri zapravo izraz hrabrosti i
izvor sigurnosti.
Stoga nisu slabii i kukavice ti koji su
posluni, nego odvani ljudi. I Isusu je
bilo teko posluati i molio je da ga mi-
moie kale, ali je ipak smogao snage po-
sluati te je time uinio najvanije djelo u
svome ivotu, istaknuo je o. Vinko te do-
dao: Vi sada zavjetujete istou, siroma-
tvo i posluh zato to je Isus tako ivio i iz
ljubavi prema njemu. Radujemo se vaoj
slubi Bogu i ljudima. Raunajte s naom
molitvom.
Prije slavlja zavjetovanja u intimi sa-
mostanskoga kora dvojica su mladia,
Tomislav Atelj i Leopold Koli, primili
karmelski habit i zapoeli svoj novici-
jat koji ima svoje sjedite u Grazu. Tom
prigodom o. Provincijal naglasio je kako
21
PRILOZI
odijevanje odijela Blaene Djevice Marije,
kako se zbog kapulara u Karmelu nazi-
va habit, obiljeava novi identitet dvojice
mladia: Danas mnogi mladi tragaju za
identitetom. Vi ste ga pronali u stoljetnoj
stalnosti Karmelskoga reda, naglasio je o.
Vinko. Redovnika imena novoodjevenih
novaka su: br. Tomislav od Majke Boje
Vukovinske i br. Leopold od Predragocje-
ne Krvi Kristove.
Osmorica karmeliana koji su na uo-
nicu Male Gospe obnovili svoju odluku
nasljedovanja Isusa Krista prema Pravilu i
Ustanovama Karmelskoga reda sada e za-
jedno sa novozavjetovanicima sainjavati
etrnaestolanu zajednicu klerikata Hr-
vatske karmelske provincije sv. O. Josipa
sa sjeditem u zagrebakim Remetama. +
MISTINO
ISKUSTVO VJERE
U POSVEENOM
IVOTU - XXIX
REDOVNIKI DANI
(Preuzeto s: www.redovnistvo.hr,
14. rujna 2013.)
XXIX redovniki dani na temu Mistino
iskustvo vjere u posveenom ivotuzapo-
eli su u splitskom dominikanskom samo-
stanu 13. rujna pozdravima predstavnika
Povjerenstva za trajnu formaciju redovni-
ka i redovnica Hrvatske konferencije viih
redovnikih poglavara i poglavaricadr.
Ante Gavria i mr. s. Vianeje Kusture koji
su predsjedali programom prvoga dana te
dr. Vinka Mamia koji je kao predsjednik
HKVRPP-a otvorio Dane koji e nakon
Splita biti odrani i u Zagrebu 20. i 21. ruj-
na u Franjevakom samostanu u Dubravi.
Prvoga dana splitskih Redovnikih
dana nakon otvorenja okupljene su po-
zdravili splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barii te dubrovaki biskup Mate
22
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
Uzini kao predsjednika Vijea Hrvatske
biskupske konferencije za ustanove posve-
enog ivota. Mons. Barii je i predvodio
misno slavlje u crkvi sv. Dominika.
Prijepodnevnom dijelu programa na-
zoilo je oko 150 redovnica i redovnika,
a zavrio je euharistijskim slavljem koje je
predvodio nadbiskup Barii.
Prvo predavanje na temu Doprinos
Drugoga vatikanskog koncila obnovi re-
dovnikog ivota odrala je franjevka
od Bezgrjene dr. s. Valerija Kova (KBF
Zagreb).
Dr. Kova je u izlaganju predstavila
koncilsku sliku Crkve kao temelj razumi-
jevanja redovnitva, zatim aspekte kon-
cilske vizije redovnikoga ivota, narav i
kriterije obnove te dinamiku obnove re-
dovnitva u kojem se i kritiki osvrnula
na problematiku redovnikoga ivota.
Naglasila je da se umjesto obnove, od
koje se oekivao procvat redovnitva, u
nekim segmentima dogodila stagnacija.
Smanjio se broj redovnika i redovnica,
ugasile su se djelatnosti, zatvorile su se
ustanove, nestale pojedine zajednice, a
to znai da je redovnitvo ulo u duboku
krizu. Smanjio se i poloaj i ugled redov-
nika u drutvu, a cijene se tek pojedinci
redovnici i redovnice koji sa svojim spo-
sobnostima doprinose Crkvi i drutvu.
Dr. Kova je propitkivala problema-
tiku zatvaranja redovnitva u vlastite in-
stitucije i zajednicu, rad na promociji i
afirmaciji vlastite zajednice ne gledajui
je dovoljno kao dio ivota Crkve. Zaklju-
ila je da je kriza redovnitva povezana s
krizom Crkve, posebno naglasivi vanost
unutarnjega redovnikog ivota, odnosno
potrebu temeljite duhovne obnove koja je
najtea jer se radi o promjeni duha, men-
taliteta, naina ivota i egzistencije.
Poslijepodnevni program nastavio se
u 16 sati predavanjem koje je odrao fr.
Sreko Koralija, OP (Fribourg Oxford)
na temu itanje Svetog pisma kao stal-
ni pronalazak sebe - primjer sv. Efrema
Sirskog. Fr. Koralija je svoje predavanje
podijelio u tri cjeline.
U prvom dijelu govorio je o nekim ka-
rakteristikama sirske teoloke misli, kao i
o ivotu sv. Efrema Sirskog iz 4. stoljea.
Zatim je razlagao o itanju Svetoga pi-
sma kao vjebi pronalaenja samoga sebe
kroz molitvu. U tom smislu govorio je o
molitvi u nekoliko misli koje su inspiri-
rane na himnima o raju: o molitvi kao
iskustvu, odnosno kunji potrage za svr-
hom, o molitvi/itanju kao pronalasku
Rijei unutar vlastitog iskustva, o prona-
enom iskustvu kao potrebi te o Gdje si
Adame? eli li i dalje dana blaenstva?
U treem dijelu fr. Koralija je govorio
o sakramentalnosti stvorenoga o Bo-
23
PRILOZI
joj objavi poziva na zajednitvo. Naglasio
je da je polazei od tumaenja ponaanja
praroditelja Adama i Eve do poziva ueni-
ka i govora o blaenstvu, svako od razmi-
ljanja potkrijepljeno nekim Efremovim
spisom ili komentarom na Diatessaron.
Budui da je Efrem stavljao naglasak na
fides adorans mysterium, posebnost nje-
gove misli je u tome da se itanje kao mo-
litva i djelovanje shvaa sakramentalno, a
samim time je i ljudski ivot neprestano
traganje i pronalaenje kroz uspone i pa-
dove, zakljuio je fr. Koralija.
Drugoga dana Dana otemi Vjera i slu-
anje rijei izazov monake duhovnosti
redovnitvu danas govorila je dr. s. Ozana
Krajai iz drube Keri Boje ljubavi, a
temu Proces mistine preobrazbe vjerni-
kamolitelja u Krista: ivim, ali ne vie
ja, nego ivi u meni Krist okupljenima je
pribliio karmelianin dr. Vinko Mami.
Dr. Krajai je predstavila monahe kao
svjedoke ivljene vjere i svjedoke radikal-
nog nasljedovanja Krista, kao ljude koji
nisu bili teoretiari duhovnosti, nego su
bili istinski traitelji Boga. Naglasila je da
je danas aktualna kultura povrnosti u ko-
joj zbog ivotne buke i urbe ovjek vie
ne zna mirovati, ne zna biti sam sa sobom
i uiniti svojom Boju rije koju prima.
Danas se puno govori, zato rije gubi na
ozbiljnosti i teini rekla je dr. Krajai
poruivi da je vano odvojiti dragocjeno
od bezvrijednog i da redovnitvu Boja ri-
je mora biti na prvom mjestu.
Dr. Mami je govorio o potekoama
prenoenja mistinog iskustva vjere zbog
naravi samoga iskustva koje nije svojstve-
no sluatelju.
Kao primjer prenoenja toga iskustva
izloio je put sjedinjenja s Bogom prema
nauku sv. Terzije Avilske. Ona se u svojim
spisima, podsjetio je dr. Mami, koristila
opisom slika i usporedbi i tako govorila
o svojem mistinom iskustvu sjedinjenja
koje je milost Boja, ali tu milost Bog daje
onom tko se za nju pripremi.
Mistino sjedinjenje, po sv. Tereziji,
znai sjedinjenje s voljom Bojom do te
mjere da vjernik moe rei: ivim, ali ne
ivim vie ja, nego u meni ivi Krist, zavr-
io je dr. Mami.
Misno je slavlje u crkvi sv. Dominika
predvodio fra arko Relota, a program
29. redovnikih dana u Splitu zavren je
okruglim stolom na kojem su sudjelovali
predavai, a koji je, uz aktivno sudjelova-
nje publike, moderirala urednica i reli-
gijska novinarka na HRT-u Tanja Baran.
(www.dominikanci.hr/hkvrpp). +
24
PRILOZI
Karmelski vjesnik 3/2013.
KARMEL - REMETE
Karmelska Gospa: Marija
ureuje dom srca za Isusa;
mons. Jezerinac na devetnici
Velikoj Gospi; izlet zajednice u
Graz; slavlja zavjeta i ulaska u
novicijat; novosti o o. uri
Drage sestre i brao, iza nas su proli ljetni
mjeseci, koji kao i uvijek obiluju marijan-
skim predznakom. Kao prvo spominjem
proslavu svetkovine Karmelske Gospe za
koju smo se pripremali trodnevnicom.
Sveanu Euharistiju predslavio je o.
Antonio-Mario koji je u propovijedi, iz-
meu ostalog, istaknuo slijedee:
Gora Karmel je slika naega duhov-
nog utoita i mira, mjesto molitve i tii-
ne. Gora Karmel je na Isus Krist na ije
se vrhunce milosti svaki dan penjemo.
Marija nas na tome putu prati i zagovara.
Karmelska duhovnost potie da svaki o-
vjek radi na sebi, da unie u svoju nutri-
nu, oisti svoju duu od svega onoga to ga
sprjeava da vidi Boju prisutnost u svo-
me ivotu i krene meu druge ljude. to
jasnije vidimo oima due, to postajemo
intimniji s Bogom. Tu je toliko potreban
Marijin zagovor. Kao Majka ona e se po-
brinuti da uredi dom naega srca kako bi
bio dostojno prebivalite za Isusa. Zato je
vano pitanje da li elimo biti Boji? Da
li Boga astimo samo ustima, a srce nam
je daleko od njega? U ivotu se pitamo i
traimo tolike beskorisne stvari, no da li
znamo kao Marija iskati nebeske istine za
nau duu? Dua u milosti posjeduje lju-
bav, a posjedujui ljubav posjeduje Boga.
To nas potie na molitvu i djelovanje. Bez
molitve Karmel je nita, samo relikt pro-
losti, no u ozraju molitve Karmel postaje
snaga Boje blizine za dananje vrijeme.
Kada se druimo s Bogom tada postajemo
bolji ljudi. to vie od Njega primamo, to
vie moramo davati. Jer to vie primamo
vie je znak da je On u nama i s nama. I
to je danas zadatak Karmela da svaki dan
doputamo Bogu da unie u nau svakod-
nevicu, u nae planove i projekte nasljedu-
jui Mariju.
Proslavu Velike Gospe obiljeio je vei
broj hodoasnika na sam dan svetkovine.
No i ostali dani devetnice bili su pristojno
posjeeni. Prvi dan devetnice predslavio
25
IZ ZAJEDNICA BRAE
je vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac. U
svojoj propovijedi podsjetio je na obljet-
nicu 725. godina remetskog svetita koja
se ove godine na poseban nain proslavlja,
a o emu smo ve pisali u prolim broje-
vima Vjesnika. No i svi ostali dani bili su
proeti obiljeavanjem jubileja.
Na samu svetkovinu Velike Gospe,
kardinal Josip Bozani u svojoj propovije-
di pozvao je vjernike da ive svoju vjeru
unato primjerima koji obeshrabruju te
se zauzmu da vjera bude ivljena u osob-
nom ivotusvakoga vjernika, a posebno u
obiteljima.
Ve tradicionalno, iza Velike Gospe or-
ganizira se izlet nae zajednice. Ove godi-
ne cilj nam je bila karmelska zajednica u
Grazu (Austrija) u kojoj borave nai nova-
ci zajedno sa magistrom o. Petrom Janji-
em i o. Endreom Nagyem. Prekrasan dan
omoguio nam je nezaboravan doivljaj
meusobnog zajednitva preko nogome-
ta, kupanja, etnji. A kao vrhunac svakako
je bila zajednika Euharistija, te prije po-
vratka u Zagreb veernje pohvale. Ovom
prilikom zahvaljujem prioru iz Graza o.
Michaelu Obermayru na njegovoj velikoj
nesebinosti i gostoprimstvu.
Proslava Male Gospe pripremala se je
trodnevnicom, a kao to e se moi proi-
tati na drugom mjestu u ovome broju kar-
melskog vjesnika, naa braa bogoslovi na
veernjim pohvalama uoi Male Gospe,
obnovili su svoje redovnike zavjete. Na
sam dan svetkovine, pod jutarnjim pohva-
lama slavili smo obred ulaska u novicijat,
a pod Euharistijom u 10.30 prve zavjete
brae koja su se vratila iz novicijata. ita-
vu nau odgojnu zajednicu preporuamo
Mariji u zagovor da po njezinom primjeru
naa budunost sazrije u autentine kar-
meliane. U tome e im sigurno pomoi
nae molitve, ali i nae svjedoanstvo.
Kod naega subrata o. ure Filipovia,
iako mu je stanje oko motorikih funkcija
i dalje nepromijenjeno, primjeuje se po-
zitivni pomak u govoru i brem izricanju
reenica negoli je to bilo dosada. Vjerujem
da mu - uza svu kompletnu njegu koju do-
biva u sestarskom domu u Cugovcu, uz
lijeniku skrb, zajedno sa ponudom du-
hovnih sadraja - pomau i redovite posje-
te nae subrae koja su se tamo pastoralno
aktivirala. Na o. uro takoer kao
sveenik nije ondje sam, nego su s njime
i druga dvojica sveenika iz salezijanske
Drube. Njega kao i sve ostale u Cugovcu
preporuamo i dalje u vae molitve. +
br. Antonio-Mario irko
26
IZ ZAJEDNICA BRAE
Karmelski vjesnik 3/2013.
KARMEL - KRK
Karmelska Gospa s biskupom
upanom; skupine gostiju na
odmoru i duhovnim obnova-
ma; boravak dvojice postula-
nata
Ljetno vrijeme u naem samostanu obi-
ljeeno je dolaskom gostiju na ljetovanje
i odmor. U najveem broju to su roditelji
nae subrae, prijatelji naih zajednica u
domovini i Europi, te naa subraa.
Istaknut nam je susret sveenika otoka
Krka na svetkovinu Majke Boje Karmel-
ske 16. srpnja. Budui da nemamo crkve
nismo kadri za uzvanike organizirati litur-
gijsko slavlje, to bi mnogi voljeli; pozove-
mo ih na zajedniki objed i druenje. Tom
skupu predsjeda preuzvieni gospodin
ordinarij Krke biskupije Valter upan s
kanonikim zborom i upnicima otoka.
Udjela uzmu i prijatelji nae zajednice. Su-
sret je veoma ugodan i koristan.
Drugi znaajan dogaaj toga vremena
jest susret skupine gostiju koji su uz od-
mor poeljeli uiniti i duhovnu obnovu.
Tako je od 29. srpnja do 3. kolovoza upri-
liena takva duhovna obnova za dvadese-
tak sudionika. Prijepodnevni dio dana bio
je radni, tj. s nagovorom, razmatranjem i
slavljem euharistije, a popodnevni: odmor
s veernjim vrednovanjem dana. Sudio-
nici su sudjelovali, neki djelomino, neki
cjelovito.
U tom vremenu u zajednici su boravili
i nai postulanti, njih dvojica. Oni su se
prije ulaska u novicijat pridruili Duhov-
nim vjebama za novake koje su od 26. do
31. kolovoza uinjene u Grazu.
U tom vremenu u zajednici su boravi-
li i nai postulanti, njih dvojica. Jedan od
njih trebao je pripremati popravni ispit iz
engleskog za dravnu maturu, to je do-
sta poremetilo program rada postulature.
U budue o tome e trebati promisliti i
omoguiti nesmetano odvijanje progra-
ma postulature. Postulanti su se pridruili
Duhovnim vjebama za novake koje su od
26. do 31. kolovoza uinjene u Grazu.
Ono to je vrijedno istaknuti jest da
mnogi od gostiju sa zajednicom sudjeluju
u molitvenom ivotu, a posebno uzimaju
udjela u slavlju euharistije. Na mnoge to
ostavlja snaan dojam i ve se prijavljuju
za takav oblik odmora na godinu. +
27
KARMEL -
BREZOVICA
Skuptina Udruge; primitak
Hrvatske u EU; misionari
i mladomisnici; svetkovina
Gospe Karmelske - Majka
bijae vrsta u vjeri; protenje
Gospe Karmelske Marija je
naa stvarnost; predavanja
o. Vjenceslava Miheteca; pos-
jet prof. dr. Mate Zovkia;
zajednike duhovne vjebe
predslavio o. Jozo Milanovi;
Zahvala s. M. Vjekoslave od
sv. Josipa; sveani zavjeti s.
M. Gabrijele od Rijei Boje;
estitka uz sv. Malu i Veliku
Tereziju
Dragi na Oe Provincijale, drage nae se-
stre i brao!
ivot s Gospodinom priredio nam je
i ovoga ljeta svakidanja i nesvakidanja
iznenaenja. O nekima ste itali na stra-
nicama naega tiska, neka ste pratili svo-
jom blizinom, a druga su ostala u naim
srcima. Ipak emo se ponekih prisjetiti na
stranicama naega glasila. Vjerujemo da
e Vas ona potaknuti na jo snaniji ivot
vjere i molitve, predanja Gospodinu i nade
koja ne umire. Jesen je uostalom vrijeme
sabiranja plodova prirode i plodova Duha
na razne naine. Neka nam ti plodovi
donesu Boju i Marijinu blizinu, ljubav i
radost. Na Karmelski vjesnik bit e nam
zanimljiv suputnik u naoj jesenskoj ber-
bi, na naem dnevnom zadatku. Evo to u
njemu moete ubrati:
Skuptina Udruge u
naem Karmela
Uz izvjetaj koji Karmelski vjesnik do-
nosi u rubrici Prilozi ovdje istiemo
kako je predavanje o. Darija bilo izvrsno
te je osnailo prisutne za daljnji rad, kao
i doprinos najmlaih lanova zajednica
domaina radosti i srdanosti sudionica
skuptine svojim prigodnim igrokazom i
estitkama novom vodstvu Udruge.
28
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
Hrvatska primljena za
28. lanicu Europe
Dan koji smo s nadom i radou oekivali
i pratili arkim molitvama, a znamo da u
tome nismo bili sami, bio je ponedjeljak,
1. srpnja 2013. Toga dana primljena je,
kako vam je poznato, Hrvatska u Europ-
sku Uniju kao njezina 28. lanica. Ono
to smo kao narod ivjeli stoljeima, sada
nam je to i Europa potvrdila jer smo po-
stali dio velike europske obitelji.
Tome su uvelike doprinijeli i nai prija-
telji: bl. Ivan Pavao II. i Sv. Otac Benedikt
XVI., emeritus, koji su prigodom svoga
pohoda Hrvatskoj naglaavali da je Hr-
vatska dio Europe i da svojim kulturnim
i duhovnim, osobito vjerskim vrednota-
ma moe oplemeniti i obogatiti duh eu-
ropskih naroda. Dao Gospodin da se to
ostvari.
Misionari u Karmelu
Meu onima koji su nas ovoga ljeta po-
sjetili, tonije, u etvrtak, 4. srpnja, bila
je i misionarka, s. Felicita Christi, uki,
MC, roena Vinkovanka, u pratnji svoje
majke Ljubice, sestre Gabrijele i brata Iva-
na ukia. Svoj godinji odmor podijelila
je i s nama, te nas obogatila misionarskim
ivotom vjere, apostolata, hrabrosti i gor-
ljivosti. Upoznala nas je sa svojim radom
u Junoafrikoj republici, s djecom i bo-
lesnicima koje njeguje, s prilikama u ze-
mlji, kao i sa siromatvom i bijedom koje
je svjedok. Njezina radost i vedrina odraz
su njezinog sretnog misionarskog srca, a
preporuke u molitve znak su povjerenja
u Gospodina i njegovu ljubav, kojoj se
predala.
U ponedjeljak, 8. srpnja bio je s
nama misionar iz Zagreba, brat Mario,
u pratnji roakinje Marine i studenti-
ce Mateje Krasi. On je lan jedne mi-
sijske kongregacije u panjolskoj koja
ima svoje misije u Africi, a povezana je
s kontemplativnim redovima. Misionar
Mario predstavio je svoja dosadanja
misionarska iskustva u misijama, svoje
radosti i probleme, te se ivo preporuio
u molitve sestara koje mu puno znae.
29
IZ SESTARSKIH KARMELA
Zagrebaki i Varadinski
mladomisnici
U Godini vjere darovao nam je Gospodin
brojne mladomisnike irom Domovine.
Meu njima su i nai zagrebaki mlado-
misnici, koji su u utorak, 9. srpnja, zajed-
no s varadinskim, slavili u naem sveti-
tvu, mladomisniku euharistiju. Misno
slavlje predslavio je mladomisnik vl. Jo-
sip Mudronja iz upe sv. Nikole Tavelia,
na zagrebakoj Kustoiji, uz jo est mla-
domisnika, suslavitelja, a propovijedao je
mladomisnik vl. Mario Kaniki iz upe
sv. Marije Magdalene, Gornji Kneginec,
dok nam je vl. Mudronja srdano za-
hvalio za molitvenu i duhovnu pratnju na
putu do oltara.
U bl. Mariji o Propetog Isusa gledamo
osobu koja je sva pripadala Bogu, rekao
je na poetku prigodne propovijedi vl.
Mario. Jednako tako potaknuo nas je da se
nadahnjujemo na primjeru Blaenice koja
je postala slina Kristu Gospodinu, na to
smo svi pozvani. A onda nam je zaelio da
dozvolimo Isusu da u nama ivi, kako bi
ga ljudi u nama sreli i prepoznali. Misno
slavlje animirao je na zbor pod ravna-
njem s. M. Bonite Kovai, OCD.
Na kraju euharistijskog slavlja mlado-
misnici su nam podijelili svoj mladomi-
snuki blagoslov, a onda je slijedio obi-
teljski objed i druenje u govornici, gdje
smo obnovili radost zbog prijeenog puta,
izmijenili duhovna iskustva i naim mla-
domisnicima obeali daljnju molitvenu
podrku.
Svetkovina Gospe Karmelske
- Majka bijae vrsta u vjeri
Svetkovinu i protenje zatitnice naega
Reda, svetita i samostana, Gospe Karmel-
ske, proslavili smo i ovoga ljeta, u utorak,
16. i u nedjelju, 21. srpnja, na sveani i do-
stojanstveni nain. Vjera je bila zlatna nit
svih misnih slavlja koja su se nadahnjivala
na sljedeim mislima nae sv. Majke Tere-
zije: Njegova Presveta Majka bijae vrsta
u vjeri, jer ga je ljubila savreno.
Vl. Vladimir Cvetni, upnik u Odri,
Novi Zagreb, uz preko dvadeset i pet su-
slavitelja, predslavio je na samu svetko-
vinu sveanu euharistiju, dok su petorica
sveenika ispovijedala hodoasnike, a o.
Dario Toki, OCD, oblaio je vjernike u
Gospin kapular. Misno slavlje uzveliao
je svojim umjetnikim pjevanjem mjeo-
viti zbor upe Brezovica, pod ravnanjem
mo. eljka Nestia, bogoslova.
U prigodnoj homiliji vl. Cvetni je
oduevljeno propovijedao o radostima
susreta s Majkom Bojom Karmelskom, o
slinosti s njom po vjeri, sluanju Rijei,
molitvi, otvorenosti i ljubavi, te je spo-
menuo: Danas smo doli k Majci Bojoj
Karmelskoj da joj se javimo; da ojaamo
vjeru na njezinoj vjeri, da naemo kod
nje hlada, mira, duevne utjehe... Nju da-
nas pozdravljamo kao Onu koja je milosti
puna, a mi ljudi smo grenosti puni. Zato
nam je Majka potrebna jer su u nama mir i
sklad narueni u odnosu prema sebi, Bogu
i svekolikoj stvarnosti. Isus Krist nam
moe po Mariji vratiti mir i sklad.
Popodnevno misno slavlje predslavio je
o. Alojz ubeli, OP, Prior otaca domini-
kanaca u Zagrebu. Uz njega su bila estori-
ca suslavitelja, a na zbor i brojni hodoa-
snici pratili su euharistijsko slavlje svojim
pjevanjem.
Otac Prior, nadahnjujui se na misnim
itanjima svetkovine, govorio je o smislu
30
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
molitve, o duhovnoj preobrazbi ovjeka i
svijeta po Mariji, a osobito o Mariji, Isu-
sovoj i naoj Majci: eni i uiteljici molitve
i vjere. Tako je u svojim promiljanjima
naglasio i ovo: Molitva je u Marijinom
sluaju prije svega svjedoenje vjere. Ona
zaziva ivot ivoga Boga koji je s njome
nerazdruivo povezan. Bog i ovjek su
potpuno integrirani u njezin intelektualni,
moralni i emocionalni svijet. U sreditu
njezina zanimanja je lomljenje kruha za
ivot svijeta...
Za svetkovinu Gospe Karmelske pri-
premali smo se Devetnicom, kao i Trod-
nevnom duhovnom obnovom. Prvi i
drugi dan Trodnevnice predslavio je i
propovijedao domai upnik vl. Zvonko
Vukov, a trei dan vl. Boidar Tenek,
upnik u sv. Nikoli Taveliu, u Zagrebu.
Pjesmom: Zdravo Djevo otvorio je Trod-
nevnicu Collegium pro musica sacra iz
Zagreba, a pod vodstvom prof. s. Ceci-
lije Plee. lanovi Collegiuma su svojim
vrhunskim pjevanjem, kao i boanski li-
jepim koncertom nakon sv. Mise, podali
slavu Bogu i poastili Gospu Karmelsku,
te oduevili hodoasnike. S njima je bila
i prof. Imakulata Malinka, dugogodinja
voditeljica Collegiuma.
Prvog i drugog dana Trodnevnice
razmiljali smo, u Godini vjere, o vjeri,
tonije o Vjerskoj slobodi kao putu koji
vodi k miru. Vl. upnik Vukovi se na-
dahnjivao na poruci nezaboravnog Pape
Benedikta XVI., od nove godine 2011., te
je govorio o dva tipa progonstva krana
i vjere.
Na uonicu Gospe Karmelske, u po-
nedjeljak, 15. srpnja, vl. Tenek govorio
je o karmelskoj duhovnosti, koja je du-
hovnost Marijina: prihvaanje volje Boje,
glasa Bojega; duhovnost molitve, utnje,
rada. Kad bi od Marije uili ljubiti Boga
i ovjeka, mijenjali bi svijet, ustvrdio je
propovjednik. Misno slavlje animirao je
na sestarski zbor.
Protenje Gospe Karmelske
Marija je naa stvarnost
Protenje Gospe Karmelske, u nedje-
lju, 21. srpnja, okrunilo je blagdansko i
predblagdanska slavlja u naem Karmelu.
Msgr. Antun Sente, upnik upe sv. Bar-
bare u zagrebakom Vrapu, predslavio je
poldanju sv. misu, uz desetak suslavitelja,
a slavlje je uzveliao svojim vrhunskim
pjevanjem upni zbor spomenute upe
Panis angelicus pod ravnanjem mo. To-
mislava ekolje.
Molitva proroka Ilije na brdu Karmelu
i vjera Blaene Djevice Marije pod kri-
em, bila je glavna tema zapaene homili-
je msgr. Sentea. Propovjednik je posebno
svratio pozornost na Ilijin stav kod moli-
tve: uronjenost u sebe, susret s Bogom u
sebi, povjerenje u Gospodina i ustrajnost
u molitvi, kao i Ilijinu strpljivost.
Spomenuo je takoer da oblak kojega
je Ilija zapazio moe biti znak i nagovje-
taj jedne ene, preko koje e doi spase-
nje ovjeanstva. Tako je izmeu ostalog
ustvrdio: Mariju nam Isus daje za Maj-
ku pod kriem. Marija je naa stvarnost.
Ona je uiteljica i sigurnost nae vjere...
Marija je prola kroz iskuenja vjere kroz
itav ivot, ali i kroz Boja ohrabrenja i
osvjeenja. Kri i iskuenja se isprepliu
kroz Marijini na ivot. Nakon misnog
slavlja zbor Panis angelicus oduevio je
srca hodoansika i uzdigao ih k nebeskim
visinama svojim koncertom biranih sklad-
31
IZ SESTARSKIH KARMELA
bi klasinih majstora, meu kojima je bio i
Hndlov Aleluja.
Protenje Gospe Karmelske otvorio je
jutarnjom sv. Misom na o. Mato Milo,
OCD, iz Remeta, koji je bio cjelodnevno
u slubi Gospe Karmelske i hodoasnika.
U snanoj homiliji o. Milo je upoznao
Gospine tovatelje s karmelskom duhov-
nou, osobito s ulogom i poslanjem sv.
Oca Ilije na brdu Karmelu, usporedivi ga
s Mojsijem, kao i s poecima karmelskoga
Reda kod Ilijinog izvora na gori Karme-
lu, o emu govore i pisani dokumenti iz 4.
stoljea. Jednako tako upoznao je hodoa-
snike s marijanskom duhovnou Karme-
la, osobiti s Marijinom vjerom, molitvom i
s njezinom otvorenou volji Bojoj, a na-
pose sa kapularskom duhovnou. Kad
je Red preselio u Europu i bio u opasnosti
da nestane, Gospa je dala generalu Reda
imunu Stocku, od 15. na 16. srpnja 1251.
godine, kapular, odijelce, znak njezine
zatite i opstanka Reda, rekao je voditelj
slavlja, te naglasio da je kapular blago-
slovina, koju je Marija dala karmelskom
Redu, a pape i Crkva su ga potvrdili.
I prvi hrvatski karmelianin, danas
sluga Boji o. Gerard Stanti, OCD, bio je
sinovski odan kapularskoj Gospi, pisao
je i svjedoio o kapularskoj pobonosti,
te napisao i ovo: Marija je kia
koja daje vlagu u oima greni-
ka... Marija je svjei povjetarac
koji pomae ovjeku da uiva
miomiris kreposti.
Hodoasniku zavjetnu sv.
Misu predslavio je vl. uro
Sabolek, upnik i dekan u Vu-
kovini, uz suslavitelje, te uz
prepuno svetite i prostor oko
svetita hodoasnika. Tu su
bile u sveanim odorama, oko
oltara, i znamenite povijesne
postrojbe, Turopoljski bande-
rij pod svojim barjakom i pod
vodstvom svoga upana gospo-
dina Franje pl. Kosa iz Mracli-
na. Misno slavlje je uzveliao i
mjeoviti zbor iz Mraclina pod
ravnanjem gospodina prof.
Vladimira Cvetnia.
Misao vodilja prigodne homilije bila je:
pod Marijinim okriljem stii do onog brda
koje je Krist. Vl. Sabolek promotrio je i-
vot sv. Ilije i prvih pustinjaka karmeliana
na brdu Karmelu, s osobitim naglaskom
na Marijin ivot vjere, sluenja, poniznosti
i raspoloivosti Bogu, to je suprotno od
dananjih modernih ponuda svijeta koji
naglaava sebe, samodostatnost, samosvi-
jest, a zaboravlja na Boga i na ovjeka kraj
sebe. Propovjednik je pozvao prisutne,
osobito obitelji, da se vrate k Bogu, k mo-
litvi, da budu nositeljice ivota, vjere, lju-
bavi i duhovnih vrednota. S tom nakanom
upljani upe Vukovina ve skoro sedam
decenija dolaze na protenje Gospe Kar-
melske i povjeravaju joj svoju sadanjost i
budunost.
Limena glazba iz Velikog Trgovia
ugradila je svoj obol u protenjarska slav-
lja i razveselila mnoga hodoasnika srca.
Poslijepodnevno misno slavlje predsla-
vio je o. Pejo Orki, SDB, provincijal ota-
ca salzijanaca iz Zagreba, uz asistenciju
bogoslova i ministranta, a mjeoviti zbor
upe Brezovica, pod ravnanjem bogoslo-
va mo. eljka Nestia, pratio je euharistiju
svojim oduevljenim pjevanjem.
Marija, posrednica kod svoga Boanskog
Sina i Marija uzor u nasljedovanju Krista,
32
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
bile su misli vodilje nadahnute propovi-
jedi Oca Provincijala. Osobito je naglasio
vanost Marijina jednostavnog, svakida-
njeg ivota od vjere, koji je bio usmjeren
na sluenje i na ivot kreposti, kojega
moe svatko nasljedovati. Blaena Djevi-
ca Marija je bila od Boga izabrana, a ipak
je imala velikih kunja u ivotu. Bila je
najblagoslovljenija od svih ena, puna mi-
losti, jedina bez istonog grijeha, a ivjela
je svoj zemaljski ivot puna Boga, dobrote
i poniznosti, ustvrdio je izmeu ostalog
propovjednik.
Isto tako pozvao je hodoasnike da
poput Marije, koja nam je put do Isusa,
posrednica njegovih milosti, vjeruju Gos-
podinu, otvore mu svoja srca i ljube ga,
te im zaelio da njihov ivot bude pro-
slava Boga, njegovog ivota u dananjem
svijetu.
Jo o mladomisnicima
U srijedu, 7. kolovoza, na spomendan sv.
Alberta, OCD, priznavaoca, sv. Misu u
naem svetitu predslavio je vl. Josip Mu-
dronja, mladomisnik iz Zagreba. U krat-
koj homiliji osvrnuo se na misna itanja
te nas potaknuo na upornost i ustrajnost
u vjeri, po primjeru na enu Kanaanku iz
Evanelja. Ako njegujemo te kreposti, do-
gaa nam se da se: Bog koji je svemoan,
ali pred naom slobodom i jakom vjerom
nemoan, daje pobijediti i kapitulira, na-
glasio je, izmeu ostalog, mladomisnik
Mudronja.
Vl. Ivan Bingula, mladomisnik iz Ja-
strebarskog, predslavio je kod nas euhari-
stiju, u etvrtak, 8. kolovoza, na spomen-
dan sv. Dominika.
Protumaio nam je Rije Boju, osobito
retke iz Evanelja, te upitao: to govore
ljudi, tko je Sin Boji? Zatim je ustvrdio
da ljudi onda i danas govore svata to bi
Isus Krist onda i danas trebao biti i uini-
ti u svijetu. Isto tako je primijetio da i u
Karmel ljudi dolaze s pitanjima: Kakva je
slika Boga danas?
Oni ele na neki nain danas vidjeti
Boga. Nae je: pokazati ljudima rijeju,
razgovorom, molitvom i djelima Lice Bo-
je. Vl. Bingula zakljuio je molitvom sv.
Dominiku da nam pomogne da propo-
vijedamo i navijetamo ivu osobu Isusa
Krista koji nam daje ivot vjeni.
Ljetna osvjeenja
Budui da su ljetni odmori zahtijevali
odmak od svakidanjice, ali ne za karme-
lianke, ovoga ljeta imali smo prilike slu-
ati predavanja samo u sklopu sakramenta
pomirenja, i to po naim ispovjednicima.
Tako smo u petak, 21. lipnja sluali pre-
davanje naeg P. Vjenceslava Miheteca,
OCD, uz okvirnu temu: Devalvacija mo-
litve danas, a isto u petak, 19. srpnja, P.
Vjenceslav nam je govorio na uvjerljiv na-
in, o moljenju asoslova, dok smo u uto-
rak, 13. kolovoza sluali, u sklopu izvan-
redne ispovijedi, predavanje naeg P. Jure
Zeevia, OCD, pod naslovom: Istine i
zablude u molitvi, koje je ostavilo snaan
i ohrabrujui dojam.
Posjet prof. dr. Mate Zovkia
Susret s prijateljima Karmela koji su u svo-
joj mladosti bili posebno povezani s nama,
uvijek je uzbudljiv, srdaan i nezaboravan.
Tako je bilo i u utorak, 3. rujna, kad nas
33
IZ SESTARSKIH KARMELA
je nakon 45 godina posjetio prof. dr. Mato
Zovki, bivi generalni vikar Vrhbosanske
nadbiskupije. Doetao je do nas od sestara
karmelianki iz Hrvatskog Leskovca. Kod
njih je kao mladi sveenik doktorand te-
ologije, stanovao i povremeno dolazio u
na Karmel slaviti svetu Misu sestrama.
U vedrom i toplom razgovoru prisjetio se
tih dana, obnovio uspomene, pomolio se
u naem svetitu i preporuio se u molitve
sestara. Posebna mu je radost bila svjeina
zajednice i veliki broj mladih sestara.
Zajednike duhovne vjebe
Ovogodinje zajednike duhovne vjebe
predvodio nam je P. Jozo Milanovi, OSB,
od 8. do 15. rujna, pod naslovom: Posve-
eni ivot u svjetlu vjere.
Duhovne vjebe bile su nam posebni
dar Boji, u trenucima koje je Gospodin
predvidio za nau Zajednicu i pravi du-
hovni rudnik iz kojega smo crpili bogat-
stva vjere i Duha za na posveeni ivot.
Odisale su monako-kontemplativnim
i liturgijsko-cenobitskim duhom. To se
oitovalo kroz dva dnevna predavanja,
euharistijsko slavlje, dnevnu homiliju,
asoslov, meditaciju, utnju, sabranost,
sakrament pomirenja i trenutke osobnog i
zajednikog klanjanja, te istinskih susreta
sa sobom i s Gospodinom.
Tako nam je P. Jozo, izmeu ostalog,
rekao i ovo: U Crkvi ima mjesta koje je
tvoje. Nastavi ono dobro koje je Bog u tebi
zapoeo. On nam je povjerio dio svoje
muke i pozvao nas da inimo djela ljubavi.
Bog nas na taj nain eli poastiti.
Isto tako nam je skrenuo panju na za-
hvaljivanje Bogu, koje u Euharistiji i Mari-
jinom Velia ima svoj vrhunac, te naglasio
da svaka muka zavrava uskrsnim slavljem.
Jer: udesan je na ivot skriven s Bogom.
Blago nama jer su nam vrata vjere kroz koja
gledamo Gospodina, uvijek otvorena.
Uz to bile su zapaene i ove misli tije-
kom duhovnih vjebi: Kad kri nosimo,
jo se vie u Boga zaodijevamo. To zao-
dijevanje u Boga nosi svoju posebnu prak-
tinu i duhovnu dimenziju, koju je voditelj
duhovnih vjebi ovako okarakterizirao:
Mistika i motika trebaju ii zajedno.
I dok smo razmiljali o naem putu vje-
re i nastojali je ojaati i osnaiti, ponijeli
smo u ivot i ove Patrove misli: Vjera se
raa u susretu s Bogom koji je Ljubav. Taj
susret nas mijenja da postanemo novi; da
gledamo Bojim pogledom sebe, blinje,
cijelu stvorenu prirodu... Radost posve-
enog ivota izlazi iz kria. Kri je znak
koliko nas je Isus ljubio, znak nae vjere.
Kri koji nosimo trebao bi biti naa slava.
Zahvala s. M. Vjekoslave
od sv. Josipa
Draga brao karmeliani i moje sestre
karmelianke!
Zahvaljujem od srca za Vau molitvu
koju ste uputili za mene u mojim tekim
trenucima. Sada je sve iza nas. Dragom
Bogu velika hvala!
Danas i uvijek molim za sve Vas, i neka
Vas uva na dobri Bog i Majka Boja. Od
srca Vas pozdravljam, uz sestrinski zagr-
ljaj. Molimo jedni za druge! Vaa
s. M. Vjekoslava od sv. Josipa,
karmelianka (tefanija piljak)
P.S. Na blagdan Male Gospe lijenici su
morali s. M. Vjekoslavi amputirati nogu
zbog teke infekcije i sepse, da bi joj spasili
ivot. Zahvali s. Vjekoslave pridruuju se i
34
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
njezine susestre iz Brezovice.
Sveani zavjeti s. M.
Gabrijele od Rijei Boje
Radost potpunog predanja Kristu Gos-
podinu i Presvetoj Djevici Mariji po sve-
anim, doivotnim zavjetima nae s. M.
Gabrijele od Rijei Boje (Ivane Belani),
doivjeli smo u subotu, 21, rujna za vri-
jeme sv. Mise i Obreda sveanog zavjeto-
vanja, koju je predslavio na o. Antonio
Mario irko, Prior u Remetama, uz pet-
naestak suslavitelja.
Vl. Zvonko Vukovi, upnik u Brezo-
vici, na poetku misnoga slavlja biranim je
rijeima pozdravio voditelja slavlja, s. M.
Gabrijelu, sveenike, redovnike, bogoslo-
ve, roditelje, brata i sestru s. M. Gabrijele,
rodbinu i prijatelje, te sve prisutne. Litani-
je Svih Svetih znalaki je solirao na bogo-
slov iz Brezovice, eljko Nesti.
U svom pozdravnom govoru vl. Vu-
kovi spomenuo je da je s. M. Gabrijela u
Karmel dola iste godine kao i on na upu
Brezovica i da su se pratili molitvom.
Biti karmelianka znai biti Isusova
prijateljica. Gdje je ljubav na prvome mje-
stu tu je sloboda, radost i blagoslov. Bog
nas ljubi nesebinom ljubavlju, bez rau-
nice, kao majka dijete. Bog nam je dao ta-
lente da ih u ivotu umnaamo. Prekrasno
je biti posveena osoba Bogu, rekao je na
poetku svoje uvjerljive homilije P. irko.
Zatim je govorio o ljepoti i zahtjevno-
sti karmelskog ivota, osobito potpunog
predanja Gospodinu po sveanim, doi-
votnim zavjetima, te o ljubavi i slobodi
koju Isus ivi s Ocem i koju dariva nama.
Zapravo je bit svakog posveenog ivota
na odgovor na Boju ljubav, suoblienje
i sjedinjenje s Bogom ljubavi, te pokazati
svijetu da je Isus Krist i danas iv. To nas
ini radosnima, ispunjenima, sretnima.
Govorei o smislu sveanih zavjeta u
svijetu medija koji taj govor ne razumiju,
otac Prior naglasio je i ove misi: Zavjeti
su sredstva da bismo ivjeli svoje posla-
nje. To je gesta najvee slobode. Tako je
ivjela Blaena Djevica Marija koja je re-
kla: Neka mi bude po tvojoj
rijei, kao i Krist Gospodin i
mnogi Boji odabranici. Sna-
ga redovnikih zavjeta je i re-
dovnika zajednica, iako niti
jedna nije savrena. No, lju-
bav sve podnosi, sve vjeruje,
svemu se nada, potvrdio je
P. Antonio Mario.
Na kraju, nakon estita-
ka i sveanog blagoslova, P.
Prior je zaelio slavljenici da
bude prekrasni cvijet Karme-
la po kojemu e Karmel jo
vie mirisati i cvasti ovdje i u
svijetu.
estitka uz sv. Malu
i Veliku Tereziju
Uz blagdane Male i Velike Terezije od srca
vam elimo da na ivot molitve bude me-
lem za rane Crkve i naega naroda te da
poput nae sv. Male Terezije budemo srce
Crkve, a poput nae velike Majke Terezije
ljubav i mudrost Crkve. +
Uz te elje ostajemo duhom i srcem s
vama,
Vae sestre iz Karmela-Brezovice
35
IZ SESTARSKIH KARMELA
KARMEL
KLOTAR IVANI
Mladi iz Gua; karmelski
i zagrebaki mladomisnici;
don Mladen Deli na Gospu
Karmelsku; preminuli fra Josip
Vrbanec i fra Nevinko Duak;
o. Stjepan predstavio govor
o. Generala; prva sjednica
Savjeta Udruge Bl. Alojzije
Stepinac
Mnogopotovani i dragi oe Provincijale,
draga brao, drage sestre!
Ovom prigodom elimo s vama slaviti
Gospodina i podijeliti, u bratsko sestrin-
skom duhu, vanija dogaanja u zajednici
od naeg proteklog javljanja
16. lipnja, 11. nedjelje kroz godinu, u
poslijepodnevnim satima, slavili smo sv.
Euharistiju u zajednitvu s mladima iz
Gua, upa sv. Nikole biskupa. upnik, p.
Marijan Kritofi, SCJ, elio je da njegovi
mladi upljani upoznaju sestre koje ive u
klauzuri, da se s njima poveu i da znaju
da postoji netko tko na njih misli u njiho-
vim traenjima i prati ih molitvom.
Od 25. 28. lipnja u Karmelu u Bre-
zovici odrana je V. skuptina Udruge Bl.
Alojzije Stepinac bosonogih karmelian-
ki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i
izabrano je novo vodstvo (vie u rubrici
Prilozi). Novoizabranom vodstvu eli-
mo blagoslov u daljnjem radu Udruge te
promicanju sestrinskog zajednitva u iv-
ljenju karmelskog duha i karizme.
Dar sveenitva veliki je Boji dar.
Dana 9. srpnja imale smo milost proslaviti
Mladu Misu sa estoricom ovogodinjih
mladomisnika Zagrebake metropolije.
Vl. Marko Bari predslavio je sv. Euhari-
stiju, a propovijedao je vl. Nikola Marku-
i. Ovim misnim slavljem mladomisnici
su izrazili svoju zahvalnost za molitvu ko-
jom smo ih pratile na putu do sveenitva.
U prigodnoj homiliji, govorei o liku
patrijarha Jakova, vl. Nikola je istaknuo
kako se svatko od nas, bez obzira na spo-
sobnosti i vjetine koje posjedujemo, mora
nai sam, u borbi s Bogom. Razlog i cilj
te borbe jest primanje Bojeg blagoslova.
Isus je i svojim uenicima govorio kako je
potrebno moliti, boriti se da u Gospodnjoj
etvi bude dovoljno radnika koji nee biti
poteeni te iste borbe. Propovjednik je
svima prisutnima zaelio hrabrost kojom
emo se upustiti u borbu s Bogom i ljudi-
ma, takoer i pobjedu u toj borbi dobi-
vanje Bojeg blagoslova u molitvi i radu.
Nae druenje s novozareenim svee-
nicima nastavili smo i nakon sv. Mise kroz
kratko druenje i razgovor. Uz njihove
preporuke u nae molitve, od srca im eli-
mo milost ustrajnosti i veliki ar ljubavi za
Boga i blinje. Molimo Gospodara etve
da ne prestaje slati radnike u svoju etvu.
Svetkovinu Gospe Karmelske, glavne
zatitnice naeg Reda, proslavile smo 16.
srpnja zajedno sa brojnim upljanima,
prijateljima i njezinim tovateljima. Euha-
ristijsko slavlje u 11 sati predslavio je don
Mladen Deli, SDB, upnik upe sv. Ane
u Rudeu, Zagreb. Koncelebrirali su fra
36
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
Petar Posilovi, OFM, fra Josip Vrbanec,
OFM, fra Mirko Kemive, OFM cap, don
Ante Pali, SDB i vl. Julije Bai.
Don Mladen je u homiliji govorio kako
moemo pogrijeiti ako Bl. Djevicu Mariju
promatramo samo u svjetlu uzvienih i ne-
dostinih kreposti. Marija nam je poseb-
no bliska kad ju promatramo kao Majku
boli, podno kria gdje nam je i darovana za
Majku. Ona nam moe biti najbolji uzor u
paljivom oslukivanju i vrenju Boje ri-
jei U dananjem vremenu buke, strke
i urbe, jo uvijek ima ljudi koji odluuju
svoj ivot posvetiti oslukivanju Boje rijei
u samoi i utnji, poput Marije.
Vjernici koji su eljeli obui karmelski
kapular, znak osobite Gospine zatite i
ljubavi, uinili su to nakon misnog slavlja.
Velika radost za nau karmelsku obi-
telj bila je ovogodinje sveeniko reenje
nae brae Danijela ole i Stipe Tomia.
O. Stipe slavio je s nama Mladu Misu 30.
srpnja, a o. Danijel samo tjedan dana ka-
snije, na blagdan Preobraenja Gospodi-
nova. Naa su srca ispunjena zahvalno-
u Gospodinu za ovaj veliki dar. Brau
Danijela i Stipu nadalje pratimo sestrin-
skom ljubavlju i molitvom da radosno i
s odlunom odlunou slue u irenju
Bojeg Kraljevstva, kako bi svi kojima su
poslani upoznali milosrdno Lice Boga koji
je sama Ljubav.
Na blagdan sv. Bartola, 24. kolovoza,
kada se u Karmelu obiljeava poetak te-
rezijanske obnove, posjetili su nas, po po-
vratku s hodoaa na Trsat, upljani upe
sv. Antuna iz Bjelovara, predvoeni svo-
jim upnikom fra Josipom Vrbanecom,
OFM. Hodoasnici su imali elju poblie
upoznati na nain ivota te se preporuiti
u molitve.
Fra Josip Vrbanec je bio negdanji u-
pnik u Klotar Ivaniu. Nismo ni slutile da
e Nebeski Otac uskoro pozvati k sebi fra
Josipa. Kad smo primile vijest o njegovoj
iznenadnoj smrti, 12. rujna, na Ime Ma-
rijino, bile smo iznenaene, ali zahvalne
Gospodinu za sve dobro koje je fra Josip
iskazao naoj zajednici. Svojim tihim, jed-
nostavnim ivotom ispunio je dane svoga
sluenja Bogu da bi svojom prisutnou u
sve nas utkao ono najvanije: ljubav, do-
brotu i ponizno sluenje.
Samo dva tjedna prije, 29. kolovoza, u
Vjenost se preselio fra Nevinko Duak,
OFM, dugogodinji upski vikar u naoj upi.
Zahvaljujemo Gospodinu za njegov ivot, za
dugogodinju vjernost i radosnu naklonost u
sluenju naoj zajednici. Hva
lospjev uskrsnoj
svijei koji je tako rado i zanosno pjevao, jo
37
IZ SESTARSKIH KARMELA
uvijek odjekuje u naim srci-
ma te vjerujemo da ga sada u
punini nastavlja klicati.
Dana 11. rujna, na
izvanredni ispovjednik,
o. Stjepan Vidak, OCD,
odgojitelj bogoslova u
Remetama, kao pripravu
za sakrament pomirenja
predstavio nam je govor o.
Generala sa Susreta karme-
lianskih odgojitelja Euro-
pe odranim od 28. sijenja
do 2. veljae 2013. u Avili.
Tema izlaganja o. Generala
bila je Antropologija i pe-
dagogija svete Terezije u su-
oenju s trenutnim kultur-
nim kontekstom u Europi.
U ovom izlaganju istaknuto
je kako je danas najvaniji zadatak u ivo-
tu Reda onaj, odgojiteljski. Odgajati, for-
mirati, oblikovati znai dati formu, oblik
jednom identitetu koji ima svoj povijesni
i kulturoloki kontekst. Taj se kontekst ne
moe zaobii, ve se treba s njime sueliti
i to je jedini nain na koji se slavi otajstvo
utjelovljenja i bezuvjetne ljubavi Boga za
ovjeanstvo.
Pedagogija sv. Terezije Avilske i danas
je aktualna. Za one koji su je zamolili da
govori o molitvi, Terezija odgovara na je-
dini mogui nain u kontekstu suvreme-
nosti, to jest proirujui raspravu s molitve
na molitelja, od uenja molitve na uenje
da budemo ljudima koji su dodirnuti Bo-
gom i utemeljeni na vlastitom iskustvu
Boje blizine. Poniznost, nenavezanost
(odricanje) i bratska ljubav su oitovanja
ovog ovjetva koje se mijenja kroz dodir
s Bogom koji je postao tijelom. Terezija,
predlaui duhovni put, pokazuje da du-
boko suosjea s tjeskobama, pitanjima i
otkriima svoga vremena.
Dana 18. rujna, u naem je samostanu
odrana prva sjednica Savjeta Udruge Bl.
Alojzije Stepinac u petom trogoditu. Na
sjednici su sudjelovali, uz predsjednicu
Udruge, s. Jelenu Lipi i savjetnice iz svih
samostana Udruge, te duhovni asistent
Udruge o. Jure Zeevi, OCD.
Jo bismo za kraj izdvojile susret s dje-
com iz nae upe Marijina Uznesenja koja
pjevaju u upskom djejem zboru. Susret
je organizirala Antonija Bori, zborovoa.
Uz razgovor, pjesmu i kolae uvrstili smo
dobrosusjedske odnose i preporuili se
jedni drugima u molitve.
O svetkovinama Male i Velike Terezije
ostajemo s vama u srdanoj molitvenoj
povezanosti te vam elimo obilje rua mi-
losti i duha naih Terezija! +
Uz tople i iskrene pozdrave,
Vae sestre iz Klotar Ivania
38
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
KARMEL - BREZNICA
AKOVAKA
Novi nadbiskup Hrani govo-
rio Papi o Karmelu sv. Josipa;
na Karmelsku Gospu obojica
Nadbiskupa u Karmelu; 60
godina zavjeta s. M. Karmele;
mladomisnici; susreti, preda-
vanja; molitva za mir; o. Mi-
hly Szentmrtoni, DI predvo-
dio duhovne vjebe
Draga brao i sestre u Kristu i u Karmelu!
Zemlja plodom urodila! Bog nas bla-
goslovio, Bog na! (Ps 67) Uistinu, Bog
je blagoslovio svakim blagoslovom, nebe-
skim i zemaljskim, ovo nae ljeto. I kao to
vidimo i kuamo obilni urod zemlje, tako
oima vjere vidimo, i nadamo se jednog
dana u punini kuati i bogati urod svih
onih duhovnih darova i blagoslova koje
smo primile u proteklom razdoblju. A iz
nae prepune koare za vas smo izvukle
slijedee
Na novi nadbiskup
Dana 6. srpnja slubu nadbiskupa nae
akovako osjeke nadbiskupije preu-
zeo je mons. uro Hrani. Uz zahvalnost
i potovanje prema naem dosadanjem
nadbiskupu mons. Marinu Srakiu rado-
vale smo se i molitvom sjedinile s naom
mjesnom Crkvom dan ranije zajednikim
klanjanjem, a toga dana putem televizije
pratile smo sveanu Sv. Misu uvoenja u
slubu naeg novog poglavara.
A da se i na nadbiskup uro raduje
nama ponovno nam je potvrdio ve tje-
dan dana nakon toga: 13. srpnja nas je
iznenadio i obradovao svojim posjetom!
Istaknuo je znaenje Karmela za nau
nadbiskupiju, od srca nam zahvalio za
molitvenu podrku te preporuio potrebe
nadbiskupije i sebe i nadalje u nae moli-
tve. Ukratko nam je prenio svoje dojmove
iz susreta s papom Franjom na Petrovo,
kada je iz njegovih ruku primio palij. Silno
nas je razveselio time to je u kratkom raz-
govoru to ga je imao s Papom spomenuo
i nau zajednicu kao jednu svijetlu toku
nae nadbiskupije. Radost je to, ali ujedno
i odgovornost koja obvezuje!
Skuptina Udruge
Bl. Alojzije Stepinac
Na Skuptini nae Udruge, koja je odrana
u Karmelu Brezovici od 25. do 28. lipnja
sudjelovale su i predstavnice nae zajed-
nice. Molitvom smo pratile rad Skuptine
39
IZ SESTARSKIH KARMELA
i s radou primile vijest o izboru nae s.
M. Jelene od Krista Kralja (Lipi) za novu
Predsjednicu Udruge. Zahvalne za povje-
renje iskazano naoj sestri, a time i naoj
zajednici, radujemo se to e njeno slue-
nje biti blagoslov u naem daljnjem zajed-
nikom hodu.
Svetkovina Gospe
Karmelske 25. obljetnica
utemeljenja nae zajednice
Kao pripravu za najveu karmelsku
svetkovinu imale smo trodnevnicu
koju je vrlo lijepo vodio na o. Stjepan
Vidak, OCD. Na samu svetkovinu Sv.
Misu u 11 sati predslavio je o. Josip o-
tari, OFM, upnik u arengradu, a
veernje euharistijsko slavlje u 19 sati s
nama su slavila obojica naih nadbisku-
pa mons. Marin Sraki i mons. uro
Hrani. Uz veliko sudjelovanje vjernika,
brojne ispovijedi i primljene kapulare
kroz trodnevnicu i na svetkovinu velika
nam je radost to nam osobito u te dane
rado dolaze i brojni nai sveenici. Kroz
ova lijepa slavlja ujedno smo obiljeile
srebrni jubilej 25. obljetnicu utemeljenja
nae zajednice, koje se dogodilo 14. srpnja
1988. u arengradu. Detaljniji prikaz mo-
ete nai u zasebnom prilogu.
60. obljetnica zavjeta s. M.
Karmele od Krista Kralja
Dijamantni jubilej 60. obljetnicu za-
vjeta nae drage s. M. Karmele od Kri-
sta Kralja (Jukanovi) proslavile smo na
blagdan sv. Ilije, 20. srpnja, Sv. Misom
koju je slavio na redoviti ispovjednik,
o. Bernardin Viszmeg, OCD, i slavljem u
krugu zajednice. U zahvalnosti za njezi-
no predanje, vjernost i ustrajno sluenje
Bogu i Crkvi u naoj zajednici, rado smo
se prisjetile svega to je po njoj, nama i
mnogima, Gospodin inio kroz sve ove
godine. Opirniji izvjetaj takoer moe-
te nai u lanku meu prilozima.
Mladomisnici
I ove nas je godine Gospodin obradovao
darom novih sveenika. Neizmjeran je to
dar, po kojemu On sm dolazi k nama i
meu nas te svjedoi da nas nikada nee
ostaviti same. Zato su uvijek osobito sve-
ana slavlja Mladih Misa i mladomisni-
kih blagoslova
Na brat, o. Danijel Saleki od Boje
Ljubavi (olo), OCD, 23. lipnja proslavio
je kod nas svoju Mladu Misu. U propovi-
jedi je postavio pred sve nas Isusovo pita-
nje upueno apostolima A to vi kaete,
tko sam ja?. Oni koji Ga prepoznaju kao
Krista, Pomazanika Bojega, pozvani su
na nasljedovanje, snagom vjere, nade i lju-
bavi. To nasljedovanje je put odricanja od
samih sebe, koje za dananji svijet nema
logike i nailazi na opiranje. Ako ivi
najviu vrijednost, i sve si njoj podredio,
nita nee izgubiti, pogotovo na svome ja
i na svome dostojanstvu. I to nam nitko
ne moe oduzeti. istaknuo je o. Danijel
i pozvao na duboko prianjanje uz Isusa i
uvanje dragocjenog dara vjere.
A veer prije Mlade Mise, u zajednikoj
smo rekreaciji imale priliku i dar dublje
upoznati bratsko srce naeg o. Danijela
Mladomisnici nae akovako osje-
ke nadbiskupije vl. Marko Marti, vl.
40
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
Mario Brki, vl. Ivan Stipi i vl. Tomi-
slav Benakovi pohodili su nas 2. srpnja
i s nama po prvi puta slavili Euharistiju.
Predvoditelj slavlja bio je vl. Marti, a
propovijedao je vl. Brki. Prikazao je Cr-
kvu kao lau, iji trup izgleda poput dvije
spojene ruke koje nose sve one koji se u
njoj nalaze, a to su putnici i kormilar. Kor-
milar je sam Gospodin, a putnici smo mi,
Njegovi uenici. U toj lai putujemo kroz
razliita vremena: Dok je more mirno
lako je vjerovati da emo sretno stii do
naega cilja. Ali u tekim trenucima, kada
zapue snaan vjetar i uzburka se more,
i kada lau prekriju valovi, uzdrma se i
naa vjera.
Koliko puta i naa vjera malake,
premda znamo da je Krist trajno s nama
u Crkvi? zapitao se s nama propovjed-
nik. Zato vjeri prethodi jedan vrlo vaan
zadatak: upoznati Gospodina. Ako eli-
mo imati gorljivu vjeru, upoznajmo Ga.
Upoznajmo Ga sve vie! naglasio je na
kraju vl. Brki
Uz zahvalu za molitvenu podrku kroz
vrijeme bogoslovije, nai mladomisnici su
se i nadalje preporuili da ih podrimo
svojim molitvama i rtvama na njihovom
tek zapoetom sveenikom putu.
Dana 4. srpnja Gospodin nas je iznena-
dio i razveselio jo jednom Mladom Mi-
som. Don Ivan apalija koji je odrastao u
naoj nadbiskupiji, ove je godine zareen
u Firenzi. Don Ivan je zahvalio Bogu na
milosti da moe biti s nama i slaviti svoju
Mladu Misu. Istaknuo je vanost Bojeg
oprosta ovjeku greniku, i to posvjedoio
svojim ivotnim iskustvom. Ujedno je us-
poredio na posveeni ivot sa Bojim za-
htjevom Abrahamu da rtvuje sina Izaka, i
pitanjima koja iz toga proizlaze Gospo-
dine, obeao si mi potomstvo! Kako? Gdje
su ta djeca? Gdje je to Nebo? - i uspore-
dio sebe sa jednom zvjezdicom na Nebu.
elio nam je poruiti da postoje ta djeca
s kojom smo povezani molitvom, a za koju
ni ne znamo, i tako nas ohrabriti na naem
putu.
U kasnijem susretu pojasnio nam je
poveznicu svoga zvanja i nae zajednice,
opisao svoj ivotni i vjerniki put te pre-
poruio u nae molitve svoje nakane i sve-
eniko sluenje.
I na brat o. Stipe od Boanskog Srca
Isusova (Tomi), OCD 5. rujna nas je
obdario i obradovao svojim posjetom,
Mladom Misom i mladomisnikim blago-
slovom. U srdanom susretu u veernjoj
rekreaciji dan ranije, nakon meusobnog
upoznavanja, o. Stipe nam je prenio i po-
svjedoio dodire Srca Isusova u svom i-
votu koji su ga poveli na put redovnitva
i sveenitva.
I u propovijedi na Mladoj Misi o. Sti-
pe nas je vratio u poetke naeg redov-
nikog poziva, u ar i novost kojoj smo
otvorili vrata srca. No, kako je rekao, to
je tek prvi korak, nakon kojeg slijedi duga
i trnovita staza. Spoznaja volje Boje, po
primjeru sv. Pavla, preduvjet je zaloene
borbe. a volja Boja najizravniji je izraz
Njegova bia, bia koje je sama Ljubav. A
tko ne bi htio biti u okrilju ljubavi i dopu-
stiti da ga ona vodi? Povjerenje u tu Boju
ljubav, unato naim slabostima, a jo vie
Boje povjerenje u nas svjedoi i sv. Petar
u dogaaju udesnog ribolova i poziva u
krug izabranih uenika. Nemojmo pre-
41
IZ SESTARSKIH KARMELA
stati bacati mree na Njegovu rije, a On
e u svoje vrijeme i na svoj nain dati da
to ustrajno bacanje mree urodi plodom
potaknuo nas je.
Predavanjem o Malom putu sv. Male
Terezije o. Stipe nas je ohrabrio ivotnim
primjerom ove drage svetice ija je velii-
na u tome da je prihvatila svoju slabost i
zadovoljila se time da ljubi bez djelovanja.
Priznati se zloestim i prikazati Bogu
svoje nitavilo to je dosta da se od nas
moe nainiti svetac. Uzeti se takav ka-
kav jesam, podnositi se i boriti uvijek i do
kraja to je Terezijin odgovor na pitanje
svetosti jer Bog vie voli nae ponizno
nastojanje nego ohole uspjehe.
Susreti, predavanja
Kroz protekla tri mjeseca Gospodin nas
je pohodio i u brojnim i blagoslovljenim
susretima s ljudima koji su posjetili na
samostan. Plodovi tih susreta su svjedo-
anstva, preporuke u molitve, kransko
zajednitvo i meusobna izgradnja. Po-
sjetili su nas: p. Ante iko, CSSp sa kriz-
manicima iz Podvinja; o. Sreko Rimac sa
lanovima naeg Svjetovnog reda iz Sofije;
vl. Alojzije Asi iz Gradita sa svojim u-
pljanima; mladi iz Pokreta Boanskog Mi-
losra; vl. Antun Devi sa sestrama eu-
haristinkama iz Makedonije; hodoasnici
iz Zagreba i Zapreia
Najtoplije dane kolovoza bratski je s
nama podijelio o. Endre Nagy, OCD, koji
je kod nas imao osobne duhovne vjebe,
ali je ujedno i nas obogatio nadahnutim
i poticajnim propovijedima. Obradovao
nas je i posjet o. Zdenka Kriia, OCD te
zajednitvo s njim u Euharistiji.
A svetkovina velikih apostola Petra i
Pavla donijela nam je znakovito i duhovi-
to Boje iznenaenje: na jutarnju Sv. Misu
k nama je dolo dvoje mladih misionara
iz nae nadbiskupije s. Felicita Christi;
MC, misionarka u Junoafrikoj Republici
te Ivan Toti, bogoslov iz drube Misiona-
ra slugu siromaha 3. svijeta, koji trenutno
studira u Toledu.
I na blagdan sv. Bartola, kad se spo-
minjemo poetka Obnove naeg Reda,
Gospodin nam je pokazao njean znak
svoje prisutnosti i blagoslova: takoer na
jutarnjoj Euharistiji po prvi puta je u nau
crkvu doao jedan dominikanac, bogoslov
Ivan Dominik Ilii. Odmah smo se sjetile
velike uloge znamenitog dominikanca o.
Dominika Baeza u poecima Obnove
Taj dan smo provele u naem vrtu na tefe-
riu dijelei radost zajednitva.
Imale smo jo nekoliko predavanja: vl.
dr. Ivica Ragu, prof. na KBF-u u akovu,
proveo nas je kroz grki pojam Parrhe-
42
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
sia i njegovo shvaanje u grkoj i suvre-
menoj filozofiji, a o. Mato Milo, OCD,
na izvanredni ispovjednik, u nastavku
govora o redovnikim zavjetima progo-
vorio nam je o zavjetu siromatva.
Molitva za mir
Na poziv pape Franje, ujedinjene s vjerni-
cima i ljudima dobre volje cijeloga svijeta,
dana 7. rujna prikazale smo post, molitve
i osobito klanjanje od 19 do 24 h za mir
u svijetu, osobito u Siriji, toj izmuenoj i
okrvavljenoj zemlji koja vapi za mirom
Duhovne vjebe
U smiraju ljetnih aktivnosti, od 8. do 14.
rujna, Gospodin nas je pozvao na zajed-
niko putovanje kroz osam dana duhov-
nih vjebi kojemu je kormilar opet bio
On. A o. Mihly Szentmrtoni, DI, bio je
posrednik Njegove rijei, svjetla i milo-
srai zajedno je s nama putovao u naoj
laici. U pratnji su nam bile sv. Marta
model Isusove uenice, sv. Mala Terezija,
kao velika prijateljica o. Mihlya, te papa
Franjo kao nadahnue i uzor. Osnovna
tema bila je: Otvoriti vrata.
U uvodnom nagovoru, o. Szentmrtoni
nas je potaknuo: Dvije su stvari koje mo-
ramo initi za vrijeme duhovnih vjebi:
moliti i sluati. Moliti: traiti Boga u moli-
tvi sa srcem. Sluati: moda nismo sasvim
pomireni sa slikom koju imamo o Bogu,
stoga moramo od njega uti, kakav je on,
i tko je prema nama. A moramo sluati i
zbog toga jer moe togod traiti od nas.
Moda se bojimo da e nam poremetiti
na mir, preokrenuti na mali, komotni,
uobiajeni svijet, nae navike. Ne moramo
se bojati. On uvijek stie kao potar koji
nosi dobre vijesti. Evanelje je uvijek do-
bra vijest, radosna vijest.
Koji je cilj duhovnih vjebi? Duhovne
vjebe nisu svrha za sebe. Naa namjera
nije u tome da gajimo vlastitu duu. Mi se
ne trudimo da ostvarimo svetost. Mi trai-
mo osobu, Boga, i idemo za tim da ga bo-
lje upoznamo i vie ga volimo. Kroz pro-
povijedi i razmatranja, u utnji i osobnoj
molitvi traile smo susret s Njime i ono to
je On svakoj pojedinoj od nas elio rei i
darovati.
Osam dana smo putovali zajedno:
isusovac i karmelianke, dvije duhov-
nosti: Ignacije i Terezija. Nali smo se u
Isusu napisao je u knjigu dojmova o.
Szentmartoni.
Po zavretku duhovnih vjebi imale
smo jednu srdanu i sadrajnu rekreaci-
ju s o. Mihlyem te jo nekoliko dana u
drutvu s njime. Mistika patnje tema je
predavanja kojom nas je o. Szentmrtoni
dodatno obogatio i potaknuo na put du-
hovnog sazrijevanja kroz neizbjene pat-
nje i bolest te ga prikazao na primjeru sv.
Pavla i suvremene blaenice, Chiare Luce
Badano.
I na kraju
Zahvalne dragom Bogu na svemu, na-
stavljamo putovati u laici nae zajed-
nice, Reda i Crkve po mirnom i sun-
anom, kao i vjetrovitom i uzburkanom
moru, ali s pouzdanjem u Njegovu pri-
sutnost i ljubav. Neka sve nas, draga bra-
o i sestre, povezane u molitvi, na tom
putovanju prati zagovor i pomo Majke
i Kraljice Karmela, svete Male Terezije i
nae sv. Majke Terezije, ije vam svetko-
vine od srca estitamo! +
Vae sestre iz Breznice akovake
43
IZ SESTARSKIH KARMELA
KARMEL MARIJA
BISTRICA
Opinski vijenici na sv.
Misi u Karmelu; pre. Ivan
Mikec predslavio euharistiju
na Gospu Karmelsku; bro-
jni hodoasnici i gosti, meu
njima biskupi Pulji, Koi,
Uzini i ako; recital o sl. B.
Marici Stankovi; trajna for-
macija
Drage sestre i brao!
Povodom dragog blagdana sv. Male Te-
rezije molimo ju da nam pomogne da kao
ona izgaramo od ljubavi prema Gospodi-
nu, a da to odsijeva u naoj svakodnevici.
eljele bismo s vama podijeliti neke tre-
nutke iz naeg ivota od prolog javljanja.
Za svetkovinu nae drage Gospe Kar-
melske pripravljali smo se, kao i obino,
uz devetnicu, takoer i trodnevnicom
koja zapoinje na svetkovinu Majke Boje
Bistrike.
Toga dana sv. Misu je predslavio vl.
Ivan Bingula, ovogodinji mladomisnik,
u koncelebraciji sa vl. Antunom Motoi-
em. Uveer prije svetkovine Majke Boje
Bistrike u naoj crkvi, neposredno prije
sveane sjednice Opinskog vijea, na sv.
Misi su bili vijenici s naelnikom Josi-
pom Milikim i predsjednikom opinskog
vijea g. Teodorom valjekom i prepo-
ruili su se sestrama u molitvu. Na samu
svetkovinu Gospe Karmelske sv. Misu u 11
sati predslavio je pre. Ivan Mikec u kon-
celebraciji s vl. Stjepanom Haluanom,
vl. Blaom Bartolom i naim misnikom
vl. A. Motoiem. Pre. Mikec nas je u
propovijedi podsjetio na veliku vanost
molitve u naem kranskom ivotu, mo-
litve po kojoj dobivamo snagu za noenje
svagdanjih krieva i po kojoj silazi Boji
blagoslov na nae obitelji, domovinu i sav
svijet. Stavio nam je pred oi Isusa koji
nam u posljednjim asovima svoga ivota
daje i svoju Majku i sama sebe da bi nas
nauio darivati se, initi dobro. Nama kar-
meliankama posvijestio je vanu zadau
44
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
koju nam je Bog namijenio da budemo u
svijetu ona sol koja se ne vidi, ali se osjeti;
i svjetlo koje se samo ne vidi, ali se vidi
njegov odbljesak; da budemo uistinu one
po kojima Boji blagoslov silazi na druge,
da svaki ovjek u tekim trenutcima svo-
ga ivota moe biti siguran: ima netko tko
ovaj as misli, tko ovaj as moli za mene.
Nakon sv. Mise bila je prilika za primanje
Karmelskog kapulara koji su i ove godine
mnogi primili.
Blagdan naeg svetog oca Ilije proslavi-
le smo u zajednitvu s vl. Pavlom Marka-
em, koji je predvodio sv. Misu, a poslije
nam je u govornici predstavio upu Sv.
Marije u Meimurju u kojoj je upnik i
svoj sveeniki put.
Mnogi hodoasnici na svom hodoa-
u u Mariju Bistricu svratili su i k nama u
Karmel pa su tako bili oni iz Ravne Gore,
Pokupskog, Donje Lomnice, Klanjca, Ri-
jeke, Gradike kraj upanje, tefanja, Sv.
Jane, Virovitice i mnogih drugih krajeva
Lijepe nae, a i ire. Posjetile su nas sestre
Sluavke Malog Isusa i to: 28. srpnja po-
stulantice i novakinje sa svojom odgojite-
ljicom, zatim 25. kolovoza sestre koje su
ove godine proslavile svoj srebrni jubilej,
i napokon 4. rujna zlatne jubilarke; zatim
sestre Klanjateljice Krvi Kristove (31. ko-
lovoza) karmelianke BSI sa Vrhovca (12.
rujna). Primile smo i jednu skupinu starih
momaka i djevojaka koji su se doli pre-
poruiti da nau ivotne suputnike, kao i
don Ivana Filipovia sa grupom roditelja
lijeenih ovisnika iz zajednice Cenacolo.
Oni su kod nas imali sv. Misu u subotu 14.
rujna. Osobito mnogo posjetitelja imale
smo za vrijeme zagrebakog hodoaa,
na Malu Gospu. Kao i svake godine crkva i
prostor oko nje bili su puni vrea za spava-
nje u kojima su se smjestili mnogi hodoa-
snici pjeaci, dok smo u vanjske prostorije
samostana primile mnoge redovnice, ta-
koer hodoasnice.
Meu raznim posjetiteljima valja sva-
kako izdvojiti susrete sa naim biskupi-
ma. Tako nas je 13. srpnja posjetio mons.
Mate Uzini, biskup dubrovaki, koji nas
je upoznao sa prilikama u dubrovakoj
biskupiji ije je potrebe preporuio u nae
molitve, osobito susret hrvatske katolike
mladei koji se ima odrati u Dubrovni-
ku sljedee godine. Mons. Ivan ako, po-
moni biskup zagrebaki, posjetio nas je 4.
kolovoza. S njim smo imale vrlo zanimljiv
45
IZ SESTARSKIH KARMELA
rekreativno formativni susret u kojem
smo razgovarali o liturgiji i raznim crkve-
nim temama. Ujutro 11. kolovoza iznena-
dio nas je mons. elimir Pulji, zadarski
nadbiskup, doavi k nama i predvodei
redovitu sv. Misu u 7.30 sati u koncele-
braciji s naim misnikom vl. A. Motoi-
em. U subotu 17. kolovoza posjetio nas
je i sisaki biskup mons. Vlado Koi koji
nam je preporuio potrebe svoje biskupije
u molitve, osobito Godinu muenika koju
je proglasio u svojoj biskupiji da bi se odr-
ao spomen mnogim hrabrim svjedocima
vjere koji su ubijeni zbog svoje vjernosti
Kristu Gospodinu i sv. Crkvi.
U ponedjeljak, 12. kolovoza u naoj je
crkvi odran recital Tragom putova sl. B.
Marice Stankovi koji je govorila Ankica
Juki. Bio je prisutan i na provincijal o.
Vinko Mami, OCD kao postulator kauze
sl. B. Marice Stankovi.
Nau trajnu formaciju potpomo-
gli su svojim predavanjima i nai oci
karmeliani:
31. srpnja o. Jure Zeevi imao nam je
prigodno predavanje uz 1700. obljetnicu
Milanskog edikta o prilikama u Rimskom
carstvu i dogaajima koji su prethodili i
doveli do davanja slobode vjeroispovjesti
kranima, ali i svima ostalima u Rim-
skom carstvu, a o. Sreko Rimac nam je
3. rujna govorio o redovnikom duhu i
uzrocima koji ga razaraju. Zatim smo 29.
kolovoza zapoele s nizom predavanja iz
patristike koje e nam drati prof. Antica
Nada epuli.
Godina vjere koju smo zapoeli prole
godine polako se blii svome kraju. Una-
to tome elimo i dalje biti usmjereni na
velike istine vjere da bismo ih promilja-
njem usvojili i ivljenjem odjelotvorili.
Imamo u tome odlian primjer naih sve-
taca, a osobito u naoj sv. Majci Tereziji
koja je bila spremna dati tisuu ivota za
jednu jedinu istinu vjere. Zato i mi, okru-
eni tolikim oblakom svjedoka, upiremo
i dalje oi u Poetnika i Dovritelja vjere
molei Ga da i nama i svima vama dade
ivjeti to vjerujemo! +
Vae sestre iz Marije Bistrice
KARMEL - SORA
SLOVENIJA
Dragi bratje in sestre!
V zadnjih treh mesecih se je pri nas
zgodilo veliko zanimivih stvari: prijetnih
in malo manj prijetnih.
Konec meseca junija so bili v stolnicah po
Sloveniji posveeni letonji novomaniki. e
nekaj dni zatem smo jih nekaj smele gostiti
v svoji sredi. Z zahvalno sveto mao smo se
Bogu zahvalili za dar duhovnitva, ki ga je
prejelo po rokah naih kofov devet mladih
mo. Po slovesnosti in kosilu smo se zadrali
v prijetnem pogovoru v govorilnici.
Tu so nam novomaniki predstavili pot,
po katerih jih je Gospod vodil in pripeljal do
manikega posveenja. Iz razlinih koncev
Slovenije in z razlino zgodovino jih je Gos-
pod poklical za delo v svojem vinogradu:
nekatere zgodaj, druge malo kasneje, kakor
v evangeljski priliki o delavcih v vinogradu.
Hkrati z zahvalo pa smo Gospoda tudi pro-
sili, naj polje novih delavcev na svojo etev.
Na praznik Karmelske matere Boje
smo smele biti delene obiska kofa Petra
tumfa iz kofije Murska Sobota (Pre-
kmurje). Vodil je slovesnost na ast Kar-
melski materi Boji. Na ta dan je nekaj nad
40 bratov in sester ter duhovnikov spreje-
lo sveti karmelski kapulir nazadnje tudi
kof tumf sam. To dejanje smo sprejeli s
spontanim ploskanjem, Bogu v zahvalo.
Letonje poletje so se k nam vrnile e-
Novomani blagoslov
46
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
bele, ki jih dve leti nismo ve imele.
Konec meseca julija je Cerkev na Sloven-
skem doivela lepo prievanje vdanosti in
sinovske pokorine svetemu oetu dveh na-
ih metropolitov: g. nadkofa Antona Stresa
in g. nadkofa Marjana Turnka. Na pripo-
roilo svetega oeta Franika sta se namre
odpovedala slubi nadkofa v Ljubljani in
Mariboru zaradi znanega finannega zlo-
ma drub v lasti mariborske nadkofije. To
dejanje nas je spodbudilo, da e bolj goree
molimo za Cerkev na Slovenskem in za nae
duhovnike ter za njihovo modrost in zvesto-
bo pravi in neokrnjeni veri.
in prazen dom se je spet napolnil z ivljenjem.
Prile so pogledat, e bodo nale dom
ponudile smo jim bivalie, ogledale so si ga
Maa na praznik Karmelske matere Boje
Na predveer Marijinega vnebovze-
tja, 14. avgusta, je izrekla vene zao-
bljube naa draga s. Marija Favstina
Bojega usmiljenja (Maja Vodopivec iz
Vrtojbe). Slovesnost je vodil upokojeni
koprski kof Metod Pirih. V svojem na-
govoru je lepo orisal evangeljske svete
in Bogu smo se z zahvalno pesmijo za-
hvalili za novo sestro, ki bo z molitvi-
jo in rtvijo molila za Cerkev na Slo-
venskem in za mnoge stiske. Cerkev in
svet potrebujeta predvsem v sedanjem
tekem asu veliko molitve. Slovesnosti
so se udeleili njeni domai in farani
sorke fare.
Na praznik svetega Janeza Krstnika je
naa samostanska druina dobila novo
vodstvo: predstojnica je s. Ivana od Kri-
a, njena namestnica s. Terezija Jezusova,
svetovalki pa e s. Regina in s. Petra. Novo
vodstvo priporoamo v molitev, da bomo
lahko v asu, ki nam ga je Gospod naklo-
nil, vse delale v Njegovo ast in hvalo.
Povezani v molitvi in v branju del sve-
te matere Terezije vam poiljamo prisren
pozdrav iz Karmela v Sori. +
47
IZ SESTARSKIH KARMELA
KARMEL
SARAJEVO (BIH)
Duhovne vjebe: o. ani o
unutarnjoj molitvi; srebrnom-
snik vl. Oap na Karmelsku
Gospu govorio o Marijinom
majinstvu; mladomisnik o.
Danijel u Sarajevu; nova pos-
tulantica
Mnogopotovani i dragi Oe Provincijale,
drage nae sestre i brao!
Ve se provlai blagi dah jeseni i neka-
ko poziva na sabiranje plodova pa tako i
mi elimo u zahvalnosti podijeliti s vama
neto od ljetine koju nam je darovao
Gospodin. Od 2. do 8. lipnja obavile smo
zajednike duhovne vjebe pod vodstvom
naeg o. anija Kordia, OCD, zajedno
razmatrajui poslanicu Hebrejima. Poni-
rali smo dublje u iskustvo vjere kroz ivo-
te. Pater nas je potaknuo na ivlju vjeru,
koja je iskorak iz loginog, naputanje
svih naih sigurnosti i bezuvjetno preda-
nje Bogu kako bi On i u nama i oko nas
i danas inio udesna djela. Posebno se
osvrnuo na ulogu Svetog pisma u naem
vjernikom ivljenju. Samo Sveto Pismo
zna tajnu naeg ivota. Stoga nas je po-
zvao na intenzivnije i intimnije drugova-
nje s Bojom rijei kako bi se vie otvarali
vjeri, voeni od slova k Duhu Pozvao
nas je na zauzetije vjebanje u nazonosti
Bojoj, u promicanju i njegovanju duha
unutarnje molitve, unutarnje i vanjske
utnje.
Mrtvenje odricanje, utnja, povue-
nost. Bez ovoga nema molitve, a bez mo-
litve Karmel je nita: Unutarnja je molitva
znak raspoznavanja Karmela. Unutarnja
molitva, razmatranje, to je dua karmel-
skog ivota, to je naelo njegove svetosti
Kard. Jean Danilou je zapisao: Crkva je
toliko oslonjena na molitvu karmelianki
koliko i na autoritet biskupa.
Ljepotu zajednitva u vjeri mogle smo
iskusiti kroz zavjetnu devetnicu Gospi
Karmelskoj koju ve tradicionalno moli-
mo uz sudjelovanje brojnih vjernika nae
upe i ostalih hodoasnika. Kroz trodnev-
nicu, od 13. do 15. srpnja, nai misnici vl.
Jakov Kajini, duhovnik travnikog sjeme-
nita i na o. ani Kordi, OCD, podijelili
su s nama kroz Euharistiju svoje najljepe
misli o Mariji i tako nam rasplamsali ar
ljubavi i djetinje odanosti pema naoj Ne-
beskoj Majci i Suputnici.
Dana 16. srpnja proslavile smo nau
Zatitnicu. Molitve i zahvale Gospi Ka-
melskoj naoj Majci i Kraljici zajedno
s nama uputilo je tristotinjak vjernika na
svetoj Misi koju je predslavio srebrnomi-
snik vl. arko Vladislav Oap, duhovnik
bogoslova u Vrhbosanskom bogoslovnom
sjemenitu. Uz vl. arka suslavilo je 18
sveenika, meu kojima su bili provincijal
Franjevake provincije Bosne Srebrene fra
Lovro Gavran i na o. ani Kordi, kar-
melianin. Srebrnomisnik, vl. Vladislav
Oap, u uvodu u misno slavlje estitao
nam je dan nae Zatitnice, rekavi da po-
bonost prema Gospi Karmelskoj na ovim
prostorima zaivljava upravo zahvaljujui
sestarskoj prisutnosti. Ovu misao on je u
prigodnoj propovijedi pojasnio tumaei
48
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
pojam majka. No prethodno je govorio
o ljepoti i uzvienosti svete Mise. Ukazao
je na ovjekovu krhkost koja dovodi do
obistinjenja Izajinih rijei koje je citirao i
sam Gospodin: Ovaj narod me usnama
asti, a srce mu je daleko od mene (Mt
15,8). Zato je pozvao: Ponesimo na oltar
svoje rane i brige te ne dopustimo da nas
one iznesu i odvedu iz crkve. Govorei o
majci, vl. arko je kazao da kranin
ima etiri majke: onu koja ga je rodila,
domovinu, Crkvu i Majku Mariju. Poseb-
no se zadrao na odnosu vjernika prema
Gospi. Podsjetio je da je nju oporuno ras-
peti Gospodin pod kriem ostavio ueni-
ku Ivanu, a njega Gospi. Time je ukazao na
neraskidivu povezanost i duhovno maj-
instvo izmeu krana i Blaene Djevice
Marije. Najjednostavniji put do Boga je
put do Marije. Ona ima zadatak u nama
roditi Krista, kako bismo njezinim zago-
vorom mi Krista raali tamo gdje se nala-
zimo, rekao je vl. Oap pozvavi vjernike
na molitvu Gospi kako bi nas ona uila
ljubiti Boga i ovjeka.
Kod prinosa darova, svaka od nas se-
stara, prinijela je po jedan simbolian
dar na ruke Srebrnomisnika, to je bilo
popraeno meditativnim tekstovi
ma
koje je itao O. ani
Kordi.
Pri kraju svete Mise,
naa Ruica obuena u
sarajevsku narodnu no-
nju proitala je Moli-
tvu pjesnika-sveenika
Izidora Poljaka i estita-
la Srebrnomisniku nje-
govu obljetnicu. Bila je
to molitva i poticaj na-
em jubilarcu za njegov
daljnji hod i apostolat.
Potom je Srebrnomisnik
s nama podijelio duboku
zahvalnost Bogu za svo-
ju ustrajnu i plodnu sve-
eniku slubu i na
kraju
svete Mise podijelio nam
je svima svoj srebrnomi-
sniki blagoslov.
Nakon euharistijskog
slavlja, pod lipama ispred crkve, priredi-
le smo skromnu zakusku: sok i kolae za
sve pristigle vjernike. U naem postranom
i ugodnom holu uz okrjepu i osvjeenje
nastavili su srdano bratsko druenje svi
misnici, nai blii prijatelj i dobroinitelji,
sve do kasnog poslijepodneva.
Od posjeta izdvajamo susret s vl. Da-
vorom Topiem, dugogodinjim tajnikom
naeg Oca kardinala Vinka Puljia i njego-
vim vjernim pratiocem po putovima njive
Gospodnje, Vrhbosanske nadbiskupije,
23. kolovoza. Kao i uvijek bio je to doista
srdaan prijateljski susret, u zahvalnosti
za molitvu, uz preporuku za blagoslov i
uspjenost svog budueg misijskog posla-
nja u Makedoniji.
Dana 25. kolovoza bile smo ugodno
iznenaene posjetom naeg biveg ispo-
vjednika fra Slavka Topia koji ve skoro
godinu dana obnaa slubu ispovjednika
u Rimu, u lateranskoj bazilici. Tom pri-
godom je bratski s nama podijelio svoje
bogato iskustvo u nesebinom radu u is-
povjedaonici s izranjenim duama, po-
taknuvi i nas na veu zauzetost u spaa-
vanju neumrlih dua kroz na karmelski
apostolat molitve i rtve.
U predveerje blagdana Male Gospe,
49
IZ SESTARSKIH KARMELA
radosno smo doekale naeg mladomi-
snika o. Danijela olu, OCD, koji je i do-
mai sin nae upe Stup. Sutradan, na taj
lijepi Gospin blagdan, predvodio je sveto
Euharistijsko slavlje s narodom u naoj sa-
mostanskoj crkvi, a potom i u upnoj crkvi
na podnevnoj svetoj Misi. Bio je veoma sr-
dano doekan od razdraganog mnotva
upljana koji ga poznaju. U nadahnutoj je
propovjedi, meu ostalim divnim primje-
rima i svjedoenjem svoga ivota, iskreno
i s puno topline u glasu priznao da je za
ovaj trenutak ivio.
Toga istog dana 8. rujna, na Gospin
roendan, naa je mala zajednica bila
obogaena za novog lana. Naime, vra-
ta nae samostanske klauzure, a jo vie
vrata naih srdaca, radosno smo otvorile
i doekale djevojku Ruicu Bali, bivu
uspjenu uiteljicu, sada Bojom dobro-
tom nau postulanticu. Kao i uvijek u
takvim prigodama bilo je dirljivo vidjeti
tugu i suze njenih najmilijih koji su je do-
pratili do samog praga klauzure, posebno
njene majke, a s druge pak strane njenu
duboku radost kojom je upravo svjedo-
ki izraavala sigurnost da pozna Onoga
kome je povjerovala, jer samo Bog dosta-
je! Primivi majin blagoslov, oprostivi
se od prisutnih lanova obitelji i prijatelja
bratski ju je svojim mladomisnikim ru-
kama blagoslovio i o. Danijel olo, OCD.
Sestre su zapjevale pjesmu Kao Marija
i Krist na alu, te je, praena arobnim
zvucima gitare koju je svirala naa s. Te-
reza, prela prag zakoraivi u novi ivot
i posvjedoivi svima prisutnima: Bog je
toliko velik da mu se isplati darovati itav
ivot. Preporuamo je u vae svete moli-
tve da Gospodin dovri ono to je zapoeo
u njenom ivotu!
Ostajemo s Vama molitveno i sestrin-
ski povezane u velikoj ljubavi za Crkvu
naeg vremena, da naim autentinim
ivljenjem pridonesemo njenoj duhovnoj
plodnosti! +
Vae sestre iz sarajevskog Karmela
KARMEL NNSHAT
(ALBANIJA)
Predavanja o. Adolfa Scan-
dure, OCD; Talijani u mision-
arskim pothvatima; posjet ka-
pucinskog generala; talijanski
karmeliani dolaze u Albaniju
1. studenog 2013.
Draga naa brao i sestre!
Srdano vas pozdravljamo nakon jed-
nog vrueg i suhog, ali nadamo se i ne
manje plodnog i bogatog ljeta ispunjena
milostima, radostima, ali priznajemo i
znojem i umorom.
Polazimo najprije od naih karmelskih
tema: ovdje izdvajamo svetkovinu nae
drage Gospe Karmelske i sveane zavjete
nae sestre Mihaele od Ranjenog Srca Isu-
sova i Lica Marijina, o emu u nastavku
moete proitati poseban izvjetaj.
50
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
Nadalje, neposredno prije svetkovine
Gospe Karmelske, osvjeio nas je preda-
vanjima na budui misionar p. Adolfo
Scandura koji je doao vidjeti kako napre-
duju radovi za duhovni centar i samostan.
On nam je naime progovorio o Mariji na
jedan nov i iznenaujui nain. Meu
ostalim nam je rekao da kada u Evane-
lju aneo kae Mariji Ne boj se, Marijo!,
to ne znai da joj se nita loe ne e do-
goditi, (pred oima naroda trudna prije
braka, zli glasovi, ogovaranja, klevete) da
e biti zatiena, ve ba suprotno. To ne
znai da se i nama, kada elimo ivjeti pu-
ninu ivota s Bogom, ne e dogoditi ono
od ega najvie zaziremo i ega se najvie
bojimo, ve ba suprotno. Dogodit e nam
se ba to i ba u taj strah treba ui, ali ona
rije Ne boj se! znai da u tome trenutku
gledanja strahu izravno u oi, sueljavanja
s protivnikom nismo sami i da u to ne
ulazimo sami ve je Bog s nama, Bog koji
je jai i vei od toga i od svega. Zato i jest
ono: Ne boj se! P. Adolfo nam je spome-
nuo jo predivnih tema, ali budui da ih je
bilo puno, a vremena ne toliko, zadovoljile
smo se njegovim obeanjem da emo ima-
ti vremena za sve kada doe ovdje.
Posjetio nas je takoer i u kolovozu s
geodetom Maurom, Toninom i Stefanijom
i njihovom osmomjesenom keri Agne-
zom. Ovo je jedna obitelj s petero djece
koja s njim puno surauje i iji lanovi
vode teajeve priprave za brak, razliite
skupine mladih te su vrlo aktivni u ivotu
Crkve. Oni su s nama podijelili svoja isku-
stva obiteljskog ivota te nam pripovijeda-
li o svojem obraenju i susretu s Isusom
kada su se njihovi ivoti iz temelja promi-
jenili. Predstavnici su prijatelja i suradnika
p. Adolfa koji ele na neki nain sudjelo-
vati u misijama u Albanijii i bili su duni
prikupiti informacije o poslanju Karmela
te su vrlo brzo nakon povratka u Italiju,
tonije na blagdan Male Gospe, utemeljili
misionarsku skupinu za pomo misijama
u Albaniji. Nai novi misionari otvorili su
i svoju web stranicu koju moete pogledati
na sljedeoj adresi: www.carmelitanialba-
nia.org.
Kako prole tako i ove godine na brat
karmelianin p. Angelo, veliki zaljubljenik
u Albaniju, doao je 18. srpnja sa skupi-
nom misionara koji su otili u misije u
brda u Tropoju, kako bi tamonjim sta-
novnicima donijeli Radosnu vijest, ali i
bratsku ljubav i blizinu. U nekim dijelovi-
ma Tropoje ljudi doslovno eaju za Bo-
gom i sakramentima jer Svetu Misu imaju
esto samo tijekom toga ljetnog misijskog
mjeseca. U tim ljetnim danima puno se
puta dogodi da na istoj Svetoj Misi cijela
obitelj primi i krtenje i potvrdu i sakra-
ment enidbe, a ponekad i same misionare
51
IZ SESTARSKIH KARMELA
uzmu za svoje kumove. Pokazali su nam
takoer i slike kole koja je bila gotovo u
raspadanju, a koju su obnovili te doista
nije za prepoznati, a budui da su neki
od njih imali i slikarskih talenata, iskori-
stili su i to te oslikali razrede kole. Sve to
vlastitom inicijativom i vlastitim novcem.
Kroz vie od mjesec dana svaki vikend je
odlazila jedna skupina, a dolazila nova i
redovito bi mjesto odmora i mjesto pola-
ska bio na Karmel tako da smo izmi-
jenile mnoga iskustva i vidjele vrlo oitu
promjenu prije polaska i nakon to bi se
vratili iz brda. Poglavar komesarijata Rim-
Toscana, p. Gabriele, smatrao je nezaobi-
laznim poslati na ovakvo iskustvo i trojicu
svojih kandidata, a u posljednjoj skupini
zajedno s nekoliko mladih iz Rima bio
je i p. Sandro Pantolli, njihov magistar te
Fabiola, djevojka koja e ui u Karmel u
Crotone.
I na kandidat Emilijan e zapoeti po-
stulaturu, a za nas su velika radost bili i
zavjeti fra Emanuela na Uzvienje Svetog
Kria u ligurskoj provinciji. On je takoer
iz Albanije.
U ali kaemo da je ova godina bila go-
dina posjeta generala naem selu jer nas
je, uz naeg Generala, posjetio i General
nae brae kapucina zajedno sa svojim za-
mjenikom p. tefanom (koji je iz Sore) i
provincijalom. Tada su proslavili i 20. go-
dinjicu dolaska brae u Albaniju.
Svojim prijateljskim posjetima oboga-
tili su nas mnogi, a posebno izdvajamo
provincijala provincije Bosne Srebrene p.
Lovru Gavrana s p. Ilijom iz Jajca i sveti-
ta sv. Ive, don Rafaela s grupom mladih
iz neokatekumenskog puta iz Italije koji
su doli na hodoae u Albaniju. Imale
smo i jedan vrlo zanimljiv posjet skupine
koja na hodoaa ide hodajui te redovi-
to prelaze kilometre i kilometre. Smjetaj
trae tamo gdje ih prime: po upnim ku-
ama, povoljnim hotelima itd. Ono to je
bilo najzanimljivije je da su velika veina
starci. Poneki su izgledali kao da se jedva
mogu pokrenuti, a kamoli toliko hodati.
Ali u njima smo prepoznale volju za ivo-
tom i uinak jake volje.
Nezaboravan je i posjet sestre Vedrane
Ljubi, prijateljice naeg Karmela te misi-
onarke iz Ugande koja nas je odvela u
Afriku i nastavila nas upoznavati s njom
jer je ovo ve trei put kako dolazi k nama.
S nekoliko dogaaja nas je uspjela nasmi-
jati do suza, a s nekoliko vrlo rastuiti.
Brojni su bili posjeti i sveenika te re-
dovnica, samih ili s djecom iz upa, koji
su dolazili k nama na duhovne obnove i
duhovne vjebe i koji su u utnji i samoi
eljeli susresti Boga te obnoviti i skupiti
snage za poetak nove kolske i vjerona-
une godine.
Ove godine imale smo radost ree-
nja jednog sveenika iz nae biskupije, a
52
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 3/2013.
inae su bila svega etiri reenja u cijeloj
Albaniji. Uz to podosta misionara koji su
nauili i jezik i tradiciju naroda vratili su
se u svoje zemlje. Na sam dan reenja, 6.
srpnja, nakon ruka doao je k nama don
Artur, vrlo uzbuen i kao nevjesta koja je
pobjegla od svih te dola sa svojim sestra-
ma podijeliti svoje doivljaje i iskustva na
tako poseban dan. Odmah nam je dao i
svoj mladomisniki blagoslov. Sutradan je
imao Mladu Misu u svojoj rodnoj upi i
nakon toga otiao u misije u brda mjesec
dana i, moglo bi se rei, imao vatreno kr-
tenje. Na blagdan Isusova Preobraenja
imao je i kod nas Mladu misu, a takoer
nekoliko dana poslije i Dubrovanin don
Frano ivjak, mladi sveenik iz neokate-
kumenskog puta koji je inauguriran u bi-
skupiju Lezhe.
Budui da smo u Godini vjere na ka-
pelan p. Prela Syla, kapucin, na jednosta-
van nain i obogaeno citatima iz Svetog
Pisma u sedam predavanja nam je iznio
povezanost vjere i konkretne ljubavi u
zajednici.
Najavljujemo sveani dolazak i prima-
nje nae brae u nau biskupiju 1. stude-
nog i preporuamo ih u vae molitve da
ovaj novi poetak bude doista blagoslov-
ljen, voen Duhom Svetim i karizmom
nae sv. majke Terezije i oca Ivana od Kri-
a te da zajedno budemo znak i Kristovo
svjetlo ovom narodu i svijetu,
U tom duhu ostajemo u ljubavi poveza-
ne s vama te vam svima elimo blagoslov-
ljene i radosne blagdane naih Terezija!
ZAVJETI S. MIHAELE
Svetkovinu nae drage Majke i Kraljice
Karmela ove smo godine proslavile u po-
sebno radosnom ozraju zbog slavlja sve-
anih zavjeta nae s. Mihaele od Ranjenog
Srca Isusova i Lica Marijina.
Sveanu sv. Misu predvodio je Mons.
Lucjan Avgustini u zajednitvu sa Mons.
Ilijom Janjiem, veleasnim Josipm Kr-
peljeviem te sa jo tridesetak sveenika.
Kao predstavnik brae karmeliana slavlju
je nazoio o. Nazareno iz Firenze.
Ovu veliku radost darivanja jednog i-
vota Gospodinu doli su s nama podijeliti
brojne redovnice i vjernici koji su dup-
kom ispunili nau crkvu. Velika radost za
sve nas bili su hodoasnici iz Hrvatske
obitelj, rodbina i prijatelji nae s. Mihaele
za koje smo radi lakeg praenja slavlja
pripremile tekst sv. Mise i obred zavjeto-
vanja na hrvatskom jeziku. Mons. Lucjan
je naglasio kako je lijep znak jednistva
Katolike Crkve i vjere te njezinog misi-
onarskog znaaja to to smo svi okupljeni
lanovi nekoliko razliitih naroda. Bilo je
posebno dirljivo kad je Mihaelin tata, Ivo
Grbe, stalni akon Poeke biskupije, i-
tao Evanelje na hrvatskom jeziku.
53
IZ SESTARSKIH KARMELA
S. Mihaela je bila posebno radosna na
taj dan za koji se pripremala nekoliko go-
dina, a na poseban nain kroz duhovne
vjebe prije zavjeta. Ono to za nju pred-
stavlja ivot s Isusom u karmelskoj zajed-
nici izrazila je rijeima bl. Elizabete od
Presvetog Trojstva:
Zarunica, sve ono to to ime daje pre-
dosjetiti od ljubavi darovane i primljene
Zarunica , to znai imati sva prava
na Njegovo Srce
To znai biti srcem uz srce za itav
ivot
To znai ivjeti uzuvijek uz
To znai imati oi u njegovima, misli
obuzete Njime, srce sve zauzeto, sve zahva-
eno, kao izvan sebe i prelo u Njega, duu
punu Njegove due, punu Njegove moli-
tve, itavo bie zarobljeno i darovano
To znai ui u sve Njegove radosti, dije-
liti sve Njegove alosti
Mons Lucjan je u prigodnoj propovi-
jedi s puno ara opisao ljepotu potpunog
darivanja Bogu, razmatrajui primjer Bla-
ene Djevice Marije:
elim da ovaj znaajni dan za tebe, s.
Mihaela od Ranjenog Srca Isusovog i Lica
Marijinog, uputim nekoliko misli razma-
trajui primjer Djevice Marije koja je uzor
kako se trebamo znati posvetiti Bogu od-
govarajui na Njegov poziv kao i surai-
vati s Njim za dobro ovjeanstva. Ona je
bila i ostala najbolji i najuzvieniji primjer
Bogu posveenog ivota.
Ona je pozvana i izabrana od Boga na
najvee sudjelovanje u povijesti spasenja
i svojim ivotom, ljubavlju i vjernou
dopustila je da Bog po njoj ispuni svoje
planove.
Biti pozvan znai izai iz jedne ivotne
situacije i ui u drugu. Puno vremena prije
Djevice Marije Bog je suraivao s ovjekom
za njegovo dobro. Imamo primjer Abraha-
ma, lika koji nas je pratio tijekom ove Godi-
ne Vjere, u povezanosti s vjerom i istoom
vjere. Tako si i ti ostavila obitelj, mjesto i svoj
dom i dola ovdje, na jedno nepoznato mje-
sto, ali si poslije polako nauila povijest ovog
naroda i ovog mjesta gdje se danas nalazi
ovaj samostan i gdje je neko bilo sjedite
biskupije koje je unitila bezbona diktatu-
ra, ali danas ponovno prisutnou sestara
karmelianki postalo je vrt, i ljepi no prije,
postao je izvor mnogih Bojih milosti.
Formulu polaganja zavjeta s. Mihaela
je izrekla radosnim i mirnim srcem, a svi
prisutni su je pratili zahvalnom molitvom.
Mnogima je u oku zasjala suza radosnica.
Nakon to je novozavjetovanica primila
crni veo i bila ovjenana vijencem crvenih
rua, crkvom se zaorio radostan pljesak.
Na kraju sv. Mise svoju radost je svima
prisutnima izrazio i mons Ilija Janji, a
mons Lucjan je zavrio zahvalom:
Teko je u nekoliko reenica izrei bo-
gatstvo, puninu i irinu, dubinu i visinu
Bogu posveenog ivota koji si ti izabra-
la. Ali ovim izborom, ivotom posvee-
nim Bogu, ti danas svjedoi pred nama i
pred svijetom: pronala sam Krista, s Njim
sam pronala sve. Ljepota, radost i umije-
e osoba posveenih Bogu jest potpuno
predanje Bogu i to dananji svijet treba
shvatiti.
Zahvaljujem Bogu za ovaj dar, zahva-
ljujem obitelji koja te je odgajala i pratila
rtvom i molitvom, zahvaljujem zajednici
sestara ovdje u Nnshatu koje su ti pomo-
gle ostvariti tvoje posveenje. +
Vae sestre iz Albanije!
54
Karmelski vjesnik 3/2013.
REMETE
Susret Zajednice u lipnju; re-
dovite godinje duhovne vjebe;
prijem u novicijat; doivotna
obeanja; sudjelovanje sestre iz
San Antonija (SAD) na slavlju
DV u Remetama
Drage sestre i brao,

na naem susretu u lipnju predava-
nje na temu: Eklezioloka utemeljenost
koncilske duhovnosti odrao je o. Franjo
Podgorelec. Izlaganje o. Franje utemelje-
no je na Dogmatskoj konstituciji o Crkvi
Lumen gentium. Bio je to vrijedan poti-
caj da ponovo uzmemo u ruke dokumente
Crkve, posvjeujui si da smo svi pozvani
na izgradnju Kristova Tijela.
Redovite godinje duhovne vjebe Za-
jednice odrane su od 12. do 14. srpnja.
Voditelj je bio provincijalni asistent za
Svjetovni red o. Vjenceslav Mihetec. U
nedjelju 14. srpnja s nama je bio na du-
hovni asistent o. Dario Toki.
Glavna tema izlaganja o. Vjenceslava
bila je Strah Boji prema tumaenju sv.
Terezije od Isusa. U okviru teme o stra-
hu Bojem slijedila su izlaganja o pozivu
u Karmel i o nainu ivota lanova OCDS,
te o ozbiljnosti obeanja koja dajemo
Bogu. Na poziv je: slijediti Krista u moli-
tvi; o Njemu i o Njegovom Zakonu razmi-
ljati dan i no; vjerniki ivei Evanelje
biti svjedoci vremena koje e doi, a mi ga
se ve sada trudimo ivjeti oslonjeni na
Boga, kao dijete na majine grudi. Strah
Boji je strah da ne povrijedim milosrd-
nog, dobrog Boga. Naa obeanja su od-
govor na neizmjernu Boju Ljubav. Obe-
anjima siromatva, istoe i poslunosti
naa Mu srca govore: Boe, mi Te ljubimo.
Vjerujemo Ti. elimo da se vri volja Tvoja
u naim ivotima.
Tijekom slavlja duhovnih vjebi pri-
mljeni su u novicijat: s. Boidara Bokaj,
s. ura Sonja Andro-
i i br. Draen Boras.
13. srpnja u svetitu
Majke Boje Remetske
doivotna obeanja
poloili su: br. Vlat-
ko od Radosti Boje i
Svete Obitelji (Gmaz),
s. Blaenka od Boje
Ljubavi (Delija), s. Ta-
mara od Bezgrjenog
Srca Marijinog (Crnko
Gmaz), s. Zdenka Ma-
rija od Bojeg Milosr-
a (Broz), s. Boica od
55
SVJETOVNI RED OCDS
Euharistijskog Isusa (Martinek) i s. Snje-
ana od Boje Ljubavi (Forek). Bogu hva-
la na ovom milosnom daru. Molimo Ga,
neka uini da Mu budemo vjerni.
Velika radost bila nam je dolazak s. Jelice
Gluhak Heinrich iz Svjetovnog reda u San
Antoniju (Texas SAD) i njeno sudjelova-
nje u slavlju duhovnih vjebi. Zajednica u
San Antoniju ima ezdesetak lanova, kao
i naa. Susrete odravaju jednom mjeseno,
zapoinjui ih sv. Misom u bazilici sv. Tere-
zije od Djeteta Isusa. U nastavku susreta je
zajedniki objed a potom, nakon sabrano-
sti u utnji, ita se zapisnik o zbivanjima na
prethodnom susretu i slijedi rad po skupi-
nama (poduka molitve asoslova, upozna-
vanje Pravila ivota lanova OCDS, itanje
i razmatranje djela karmelskih svetaca);
nagovor sveenika karmelianina; Veernje
pohvale. Razmjena iskustava i druenje sa
s. Jelicom obogatilo nas je i razveselilo.
Posljednjeg dana ovog prelijepog trod-
nevnog susreta o. Dario odrao je preda-
vanje Iskustvo vjere u ivotu sv. Terezije,
odgovarajui na pitanja: to je vjera? to
utjee na vjeru? to nas ini vjernicima?
Razmatrajui o vjeri sv. Majke u razdoblji-
ma djetinjstva, mladenatva i u njenom
novom ivotu nakon iskustva spasenja
primjeujemo da njena vjera nije uvijek
ista, iako je Boja milost stalno prisutna.
Tek kada je postala svjesna to Gospodin
od nje trai da se odrekne lakih grijeha i
da Mu preda upravlja svoga ivotnog puta
Bog po njoj zapoinje initi velika djela.
Nismo pozvani ivjeti svoje planove. Po-
zvani smo otkrivati Boji plan za svoj ivot
i izvravati ono to Bog hoe. Samo tako
moe nastati Nebo na zemlji.
Potaknuti Terezijinim iskustvom vjere
pitamo se: kakva je naa vjera? Zahvalju-
jemo Gospodinu to, iako smo Ga tisuu
puta iznevjerili, jo uvijek rauna s nama
i molimo da nas strah Boji nikada ne na-
pusti. +
U molitvenom zajednitvu, srdaan
pozdrav,
s. Snjeana Forek, OCDS
56
Karmelski vjesnik 3/2013.
LIJEPE NOVOSTI
IZ KARMELSKIH
IZDANJA
Urednitvo Karmelskih izdanja (KIZ-a)
raduje se to moe priopiti da se veliki
projekt prevoenja svih djela sv. Terezije
Avilske na hrvatski jezik postupno privodi
kraju. Kao to je poznato, ve dugo vreme-
na u zajednikoj nakladi s Kranskom sa-
danjou itateljima omoguujemo lek-
tiru triju ve ranije objavljenih kapitalnih
djela sv. Terezije: Moj ivot, Zamak due i
Put k savrenosti. Jo uvijek nemamo u no-
vom prijevodu objavljenu njezinu knjigu
Osnutaka niti njene krae spise. Znalo se
da je prof. Rudolf Koljan preveo te spise,
ali su prijevodi bili zametnuti. Nakon to
su ti prijevodi, hvala Bogu ipak pronaeni,
uslijedilo je unoenje materijala sa papira
u raunalo. Nakon to su svi tekstovi bri-
no pretvoreni u elektroniki oblik, predani
su o. Zdenku Kriiu na doradu i teoloku
obradu prijevoda, kao to je to bio sluaj
i kod prve tri prevedene i ve objavljene
knjige. Radosna vijest je da je otac Zdenko
unato svojoj zauzetosti u Rimu, uz veli-
ke napore ipak uspio okonati svoj rad
na prevedenim tekstovima. Sada slijedi
lektura prevedenih tekstova u suradnji sa
sunakladnikom Kranskom sadanjou,
potom prijelom, priprema za tisak i objav-
ljivanje. Na taj nain e se zaokruiti sav
opus Terezije Avilske u jedan svezak Sa-
branih djela, koji e biti objavljen u jubi-
larnoj 2015. godini. Pisma Terezije Avilske
su zaseban projekt i u svim se suvremenim
publiciranjima na raznim jezicima tiskaju

u zasebnom svesku, ve i zbog samog op-
sega, budui da se radi o vie od 700 stra-
nica teksta. Tako e morati biti i u naem
sluaju. Od Terezijinih spisa nedostajao je
i hrvatski prijevod njezinih pjesama. Prof.
Koljan je zavrio prijevod njezinih pjesa-
ma i sada u suradnji s o. Jurom dorauje
problematina i sloena mjesta.
U meuvremenu, dok se finaliziraju
novi i cjeloviti prijevodi, u pogledu pred-
vienog terezijanskog itanja povodom
nadolazeeg jubileja, urednitvo prepo-
ruuje da se dri uputa danih u prolom
broju Karmelskog vjesnika, to jest da se
57
KARMELSKA IZDANJA
koristi ono to je dostupno u izdanjima
prijevoda Frana Binikog, a u pogledu
onoga to u njegovim prijevodima nema,
ako tkogod od priora i priorica eli imati
pojedine dijelove za zajedniku lektiru u
svojim zajednicama, mogu se obratiti o.
Juri Zeeviu, koji e im isprintati dijelove
bilo Terezijinih pisama bilo drugih kraih
spisa za koje su zainteresirani, a nema ih
kod Binikog. Tekstovi dodue jo nisu je-
zino lektorirani, ali mogu posluiti u svr-
hu zajednike lektire u zajednicama, gdje
se ona prakticira.
Uz iskrenu zahvalnost prevoditelju,
prof. Rudolfu Koljanu, koja se podra-
zumijeva jer bez njegova rada prijevoda
jednostavno ne bi ni bilo, Urednitvo eli
na poseban nain zahvaliti i s. Katarini iz
zajednice u akovakoj Breznici koja je
uloila veliki trud u skeniranje i unoenje
svih prijevoda Terezijinih spisa u rauna-
lo, jednako kao i njezinoj zajednici koja joj
je omoguila vrijeme za tu vrijednu po-
mo Karmelskim izdanjima za Sabrana
djela 2015. godine. Takoer, velika, veli-
ka, zahvalnost pripada i naem o. Zdenku
Kriiu, za njegov strpljivi i opseni rad
na prijevodima. Zahvaljujui njemu, nje-
govoj komparaciji sa panjolskim origina-
lima i teoloko-lektorskim zahvatima i ova
e nova izdanja, kao i prola tri na koji-
ma je radio, moi imati jednaki izriajni
standard.
Tijekom studenog oekujemo jo ne-
koliko znaajnijih izdanja, no njih emo
predstaviti u slijedeem broju naega Kar-
melskog Vjesnika. +
U ime Urednitva KIZ-a,
br. Jure Zeevi
Karmelskim izdanjima
sveano uruena
zahvalnica zaklade
ujem vjerujem, vidim
U okviru obiljeavanja Meunarodnog
dana osoba s invaliditetom i etvrte godi-
njice djelovanja Zaklade ujem, vjerujem,
vidim ta je Zaklada dodijelila zahvalnicu
i Karmelskim izdanjima za doprinos u
radu Zaklade ujem, vjerujem, vidim na
pomoi mladim osobama i studentima s
invaliditetom u edukaciji i omoguava-
nju pristupa literaturi slijepim osobama.
U sklopu prigodnog programa odranog
3. prosinca 2012. u dvorani Tribine grada
Zagreba, Kaptol 27, zahvalnicu je glav-
nom uredniku Karmelskih izdanja, o. Juri
Zeeviu, OCD, uruio upravitelj Zaklade
gosp. Mirko Hrka.
U okviru meusobne suradnje Karmel-
ska izdanja su Zakladi omoguila zvuno
snimanje, objavljivanje, distribuciju i pro-
daju vie naslova tiskanih knjiga, objavlje-
nih u nakladi KIZ-a.
Sveanosti je, meu ostalim uzvani-
cima, prisustvovao i zagrebaki grado-
naelnik Milan Bandi, koji je takoer
primio Zahvalnicu Zaklade, budui da je
podrao njen rad nabavkom raunala za
potrebe osoba s invaliditetom i zauzeo se
za osiguranje prostora za rad Zaklade i
Udruga osoba s invaliditetom. Zahvalnica
je dodijeljena i nizu drugih pojedinaca i
Ustanova.
Zaklada je prisutnima predstavila cije-
li spektar svojih aktivnosti, a na sveano-
sti je predstavljena i akcija Zaklade Stop
nasilju nad knjigama. +
58
Karmelski vjesnik 3/2013. Karmelski vjesnik
Diploma
Cjeloviti studij zavrava se diplomom o
uspjeno svladanom dvogodinjem
programu. Za diplomu se trai:
a. Pohaanje predmeta i praktinih vjebi.
b. Uspjeno poloeni ispiti.
c. Zavrna radnja.
Raspored cjelovitog
dvogodinjeg studija
Akademska godina 2013./ 2014.
Vikend Datum
1. 18. 19. listopad 2013.
2. 22. 23. studeni 2013.
3. 24. 25. sijeanj 2014.
4. 21. 22. veljaa 2014.
5. 21. 22. oujak 2014.
6. 04. 05. travanj 2014.
7. 09. 10. svibanj 2014.
Raspored cjelovitog
dvogodinjeg studija
Akademska godina 2014./ 2015.
Vikend Datum
8. 24. 25. listopad 2014.
9. 21. 22. studeni 2014.
10. 23. 24 sijeanj 2015.
11. 20. 21. veljaa 2015.
12. 20. 21. oujak 2015.
13. 24. 25. travanj 2015.
14. 15. 16. svibanj 2015.
Informacije:
o. Franjo Podgorelec, ocd.,
Tel: 01/4500-500;
GSM: 098/939-5523;
e-pota: franjo.podgorelec@gmail.com
ZAPOINJE
STUDIJ TEOLOGIJE
POSVEENOG
IVOTA
Dvogodinji vikend studij
Opis
Teologija posvenog ivota (dalje TP)
je studij inicijalne i permanentne for-
macije kroz sustavno istraivanje bi-
blijsko-teolokih osnova posveenog
ivota, vodei rauna o povijesno-kul-
turalnim, psiho-sociolokim i pravnim
aspektima s obzirom na uvjete u kojima
se odvija pastoralna aktivnost Crkve i
posveenih osoba.
Program
Cjeloviti program TP odrava se jed-
nog vikenda (petak i subota) u mjesecu,
tijekom dvije akademske godine. Sveu-
kupno 14 vikenda.
Jedan nastavni vikend sadri 12 kolskih
sati:
petak: od 16:30 do 20:15;
subota: prijepodne od 8:15 do 12:00;
poslijepodne od 14:00 do 17:45.
Polaznici
Upisati moe svaka osoba sa srednjom
strunom spremom otvorena osobnoj
izgradnji.
59
TEOLOGIJA POSVEENOG IVOTA
Program dvogodinjeg studija
Akademska godina 2013./2014.
Nastavnik Predmet Sati
V. Mami Poziv na svetost u Svetom pismu 10
D. Tepert Evaneoski savjeti u Svetom pismu 8
D. Toki Duhovnost psalama 8
D. Magdaleni Monatvo u otakom razdoblju 6
S. Slikovi Povijest posveenog ivota 10
I. Ragu Teologija ivotnih stalea prema V. Balthasaru 6
J. Zeevi Posveeni ivot u istonim crkvama 6
I. Koprek Redovnitvo u postmoderni 8
M. Mataui Sredstva drutvenog priopavanja i redovnitvo 8
M. Grubii-Ili Umijee komuniciranja 8
V. Mami Aktualni izazovi za redovnitvo 6
Akademska godina 2014./2015.
Nastavnik Predmet Sati
M. Pehar Crkveno uiteljstvo o Posveenom ivotu 10
J. Mami Teologija posveenog ivota 10
N. Gapar Marijino mjesto u posveenom ivotu danas 6
I. Marijanovi Modeli poetne i permanentne formacije 10
E. Nagy Posveeni ivot u Zakoniku kanonskog prava 8
I. Platovnjak Duhovno vodstvo posveenih osoba 8
A. Vukovi Filozofija i duhovne vjebe 8
I. ivkovi Ljudska zrelost u posveenom ivotu 8
B. Vidovi Osjeaji u duhovnom ivotu 6
I. Zgrablji Dinamika grupe 6
60
Karmelski vjesnik 3/2013.
TEOLOGIJA POSVEENOG IVOTA
Karmelski vjesnik 3/2013.
61
Karmelski vjesnik 3/2013.
DUHOVNO
REKREATIVNO
LJETOVANJE
STUDENATA,
DJECE DJELATNIKA
MORH-A I OS RH U
VOJARNI KOVANJE
NA MALOM LOINJU
Duhovno-rekreativni tjedan za studente
odran je od 25. do 31. kolovoza 2013. u
vojarni Kovanje na Malom Loimnju.
Projekt je nastao je kao nastavak razvoja
pastoralne ponude za rad sa djecom naih
djelatnika pri Vojnom ordinarijatu u RH.
Plan i program uinjen je na temelju
pozitivnih iskustava slinih dogaanja
rada sa mladima u raznim drugim ponu-
dama koje se mogu nai u ljetnim organi-
ziranim druenjim koje redovito organizi-
raju pri crkvenim pokretima i udrugama
kao to su Ljetna animatorska kola, kamp
Modrave, Kursiljo teaj na Krapnju, Prvi-
u, Postirama...
Htjelo se osim obinog odmora mladi-
ma ponuditi i sadraje koji e ih obogatiti,
oplemeniti i povezati cjelovitim pristu-
pom za tijelo, duu i duh.
Slijedea su obiljeja ovog ljetovanja:
Sudjelovalo je dvadesetpet studenata.
62
IZ VOJNOG ORDINARIJATA
Karmelski vjesnik 3/2013
.
Od toga osamnaest djevojaka i sedam
mladia.
U potpori ovom projektu bio je vojni
kapelan iz Vinkovaca vl. Alojz Kovaek,
pomonik Lorenc Tomki, djelatnica Voj-
nog ordinarijata gospoa Brankica andro
i medicinska sestre Mirna Ignac.
Dnevni progam se u prosjeku sastojao
od jutarnje molitve, predavanja na temu,
rada u grupama, slobodnog vremena,
mise i obilaska nekog mjesta ili podruja.
U sedam dana zajednikog ljetovanja
mladi su mogli sluati o temama iz Bi-
blije, antropologije, psihologije, komuni-
kologije... za to su u zavrnom upitniku
dali svoje ocjene koje pokazuju da su jako
zadovoljni. Njega smo u nekim danima
ispunili posjetom gradiima otoka kao
to su Mali i Veli Loinj, Cres, Lubenice,
unski...
Posebno dojmljiv i rado primljen bio je
obilazak akvatorija brodom kroz 8h a po-
sjetili smo Susak i Ilovik. Tog predzadnjeg
dana druenja upriliena je i sveana kre-
ativna veer gdje su mladi sudjelovali kroz
predstavljanje grupa, domaini kroz bo-
gatu veeru a voditelji kroz voeni cjelo-
veernji program uz recitale, glazbu, ples
i druenje.
Posebne pohvale idu na raun zapovi-
jednika vojarne Kovanje koje nam je bio
velika potpora i pomo u naim aktivno-
stima. Sam je rekao kako mu je ova grupa
najmanje zadala obveza i da je izuzetno
zadovoljan odvijanjem tjedna ljetovanje
za studente.
o. Viktor Grbea
63
Karmelski vjesnik 3/2013.
15. studenog 2013.
Svi Sveti Karmelskoga reda, svetkovina.
16. studenog
Duni dan - spomen svih vjernih mrtvih
karmelskoga Reda.
26. 28. studenog
Sabor HKP-e sv. o. Josipa i dan trajne for-
macije u Karmelu sv. Ilije na Bukom jeze-
ru s temom.
19. studenog
Sv. Rafael od svetoga Josipa (Kalinowski),
prezbiter, OCD.
28. studenog
Poetak obnove muke grane naega Reda
(sv. Ivan od Kria, Duruelo 1568.)
29. studenog
Bl. Dionizije od Poroenja, prezbiter i
muenik, OCD i bl. Redempt od Kria, re-
dovnik i muenik, OCD, spomendan.
7. prosinca
Duhovna obnova zajednice Svjetovnog
reda u Remetama
14. prosinca
Sv. Ivan od Kria, prezbiter i crkveni nau-
itelj, na Otac, OCD, svetkovina.
Dan Sustavnog studija duhovnosti u Re-
metama i promocija diplomanata
Karmelski vjesnik 3/2013.
64
Crkva roenja sv. majke Terezije od Isusa, vila, detalj virtualnog
posjeta dostupnog na mrenoj stranici: www.lugaresteresianos.com.
Nosio sam je jer sam uvijek tako inio:
kad putujem, ja je nosim. A unutra, to
je? Brijai aparat, asoslov, planer, jed-
na knjiga za itanje nosio sam jednu
od svete male Terezije iji sam tova-
telj. ... Toliko ju volim! (Papa Franjo)