1.

Traganje za pripadnou (osjeaj za zajednicu) ini se da novi religiozni pokreti nude: ljudsku toplinu, panju i podrku
u svojim zajednicama u kojima osoba osjea zatitu i sigurnost.
2. Traganje za odgovorima ivot koji ivimo pun je problema, zagonetki i zamreni situacija koje trae prave odgovore.
ini se da novi religiozni pokreti nude jednostavne i gotove odgovore na sva teka zamrena pitanja i situacije.
3. Traganje za cjelovitou (!olism!) "nogi se osjeaju povrije#enima i isklju$enima od strane roditelja, prijatelja,
pro%esora, &rkve. ini se da novi religiozni pokreti nude: religiozno iskustvo koje zadovoljava ne samo intelektualne, ve
jo vie a%ektivne potrebe ugroene osobe. 'ude %izi$ko i duovno ozdravljenje i pomo u problemima s drogom ili
alkoolom.
4. Potreba za priznanjem i osobitou (judi ne ele biti anonimna masa, broj ili $lan bez lica. )ni ele da se osjete
vanima, privaenima, da im se prilazi osobno i s potovanjem. * velikim upama to je jako teko ostvariti. ini se da
novi religiozni pokreti nude: odre#enu brigu za pojedince, jednaku priliku za sluenje i upravljanje, mogunost da se
razviju vlastiti potencijali, priliku da se pripada jednoj !elitnoj! grupi.
5. Glad za ogom ovjek trai i ono to je skriveno, misti$no, trai sve ono to bi moglo osmisliti i promijeniti vlastitu
egzistenciju. ini se da novi religiozni pokreti nude: smisao za spasenje..
!.. Potreba za du"ovnim vodstvom ini se da novi religiozni pokreti nude: vodstvo i orjentaciju karizmatski vo#a. )soba,
u$itelj, vo#e, gurua ima vanu ulogu u povezivanju u$enika.
#. Potreba za vizijom$ za novim svijetom ivimo u svijetu koji je zabrinut za svoju budunost. * takvoj situaciji mnogi se
osjeaju nemirnima ili $ak o$ajnima, bez pomoi isnage. ne vjeruju vie tradicionalnim religijama i trae nove znakove
nade da iza#u iz svoje nemoi. ini se da novi religiozni pokreti nude: !novu viziju!, sebe samog, $ovje$anstva povijesti,
svemira. )beavaju novi svijet.
%. Potreba za sudjelovanjem i anga&manom "nogi, posebno mladi, ele sudjelovati u donoenju odluka i predvi#anja
kojima se stvara novi svijet. ini se da novi religiozni pokreti nude: konkretno poslanje za bolji svijet, zatjev za potpunim
predanjem
Gatanje solju:. +idovnjak bi na otvorenom prostoru zapalio vatru i bacao u nju sol. ,romatrao je i oslukivao zvuk koji se pravi i
na$in na koji se plamen oblikuje prema ba$enoj soli.
Gatanje pomou pijetlova:+ra$ bi po zemlji bacao kukuruz crnim pijetlovima i tuma$io otiske koji su pijetlovi koracima ostavljali
u zemlji.
Gatanje jemom: +ra$ je mijesio i pekao posebno tijesto od je$ma i u tu smjesu dodavao jednu od alucinogeni biljaka koje su
djelovale kao opijum i poticale njegove vizije.
Gatanje pomou ptica: -atanje pomou ptica potje$e iz starog .ima. +ra$evi su promatrali pti$ji let i njiovu pjesmu, a na osnovi
toga proricali sudbinu $itavog carstva.
Spiritizam ili nekromancija, okultni nauk kojim se nastoji uspostaviti komunikacija s preminulim osobama. * spiritisti$kim
seansama doziva se, podsredstvom medija, du preminulog.
/elekineza je sposobnost micanja ili savijanja predmeta samo uz pomo misli. )d paranormalni sposobnosti, telekineza je najrje#a,
a samo je nekoliko osoba uspjelo dokazati da ima sposobnost telekineze.
Levitacija, u paranormalnom kontekstu i parapsiologiji ozna$ava uzdizanje %izi$ki objekata ili ljudskog tijela u zrak, odnosno
ponitavanje djelovanja zakona gravitacije misti$nim radnjama.

Telepatija je sposobnost razmjene misli izme#u dviju osoba bez posredovanja poznati osjetila.
Vjerovanja
+e sam u svom drugom postu !0to je to 1icca2! iznijela neka vjeti$ja vjerovanja, ali nisam ila u detalje. )vaj u post posvetiti
kvalitetnijem i opirnijem navo#enju i pojanjavanju stanovita sljedbenika 1icce. 'apomenula bi da je ovo saetak generalni
vjerovanja, a svaki pojedinac ima pravo prilagoditi neke stvari svojim osobnim potrebama. 3akle, kada pitate vjeticu u to vjeruje i
uo$ite razlike izme#u onoga to on4ona govori i toga to u ja ovdje napisati, nemojte se za$uditi, ali vjerujte mi da ete isto tako nai
i mnogo sli$nosti.
5icca obuvaa:
vjerovanje u 6oga i 6oicu (duoteizam)
slavljenje osam godinji svetkovina (7 8un$eve i 7 zemljine) i 9:;9< "jese$evi mijena (a neki i vie)
vjerovanje u reinkarnaciju
privaanje karmi$kog djelovanja ($ija je varijanta trostruko pravilo i o $emu govori vjeti$ja pouka)
iskazivanje zavalnosti, potivanje i slavljenje prirode u svim njeni aspektima
stvaranje vlastitog rama i !sveti spisa!
privaanje postojanja vii energija i drugi stvarnosti
vjerovanje u kontrolu energije i svijesti (magika)
toleriranje i privaanje drugi vjera
vjerovanje u slobodu volje i izbora
=ko sam neto zaboravila, samo me vi podsjetite :) i to u obavezno dodati, ali poto mislim da sam sve prekrila onda idem detaljnije
pojanjavati svaku to$ku.
1. Duoteizam
)vaj pojam ozna$ava vjerovanje u dva boanstva, u ovom slu$aju u 6oga i 6oicu kao aretipove koji simboliziraju polarnosti,
prirodni balans, muevnost;enstvenost, muko;ensko, 8unce;"jesec, dan;no, snagu;njenost i tako dalje. )ni u o$ima vjetica
nisu bia kojima se treba klanjati ve s kojima se poistovjeujemo. 'a$in na koji e i se zamiljati ovisi samo o pojedincu. >sto
vrijedi i za njiova imena. 'eki i zovu samo 6og i 6oica, drugi .ogati 6og i "ona "ajka, dok im drugi pak pridodaju imena
speci%i$ni boanstava iz ve postojee mitologije (npr. &errid1en, &ernunnos, 3ijana, ,an, >zida, )ziris itd.). * sutini nije vano
kako e i se zamiljati ili nazivati nego kako i doivljavamo.
=spekt 6oice je vaan jer ga se u modernim vremenima $esto izostavlja s obzirom da su ovo patrijaralna vremena. "oda se
upravo zbog ovoga pojavila potreba za stavljanjem mukog i enskog u isti rang.
3akle, 6oica predstavlja sve ono enstveno i sve enske aspekte. 'aravno, i mukarci se mogu poistovjetiti s njom jer u svakom
biu postoji i muevna i enstvena strana (samo u druk$ijim omjerima). +jetice $esto smatraju kako je osoba u istinskoj armoniji
tek kada dovede u balans svoju muku i ensku stranu. 8toga se nemojte sramiti svoje muevnosti4enstvenosti.
6oica je simbol svake ene. ?ao i svaka ena ona ima < ivotne %aze. * po$etku je 3jevica ; nevina, mlada, naivna, neiskusna ali
isto tako i puna entuzijazma, optimizma i ivotne snage. 8imbol 3jevice je rastui "jesec. 8 vremenom se ona razvije i postaje
"ajka (u skladu s mitologijom o kojoj u pri$ati u sekciji o sabatima tj. svetkovinama) kada je brina, mudra, iskusna i na vruncu
svoje %izi$ke snage zbog $ega je njezin simbol puni "jesec tj. utap. ?ao i svako bie i ona stari, a tada ulazi u razdoblje 8tarice@ iako
je njezina %izi$ka mo opala, ona je mudrije no ikad i puna ivotnog iskustva. Abog ove opadajue snage je simbol starice opadajui
"jesec.
6og se s 6oicom paralelno razvija. )n ima dvije %aze (a neki privaaju i treu). )penito se uzima da je u razdoblje jeseni4zime
.ogati 6og ; simbol divljine (zbog $ega su tu jelenji rogovi) i %izi$ke snage i muevnosti. Aa vrijeme proljea4ljeta je on Aeleni 6og ;
simbol zelene strane prirode kada je sve u cvatu. "oete lako ova dva aspekta povezati i s ranom koja se jede u odre#eno godinje
doba. (judi tuju .ogatog 6oga za zimski mjeseci kada im treba ivotinjsko meso za proteine, koa za odjeu i kosti za
samoobranu, dok u ljeto ne trebaju grijanje i mogu ivjeti od plodova zemlje. ,o drugom mitu se 6og dijeli na ?ralja 6oikovine i
?ralja Brasta. ?ralj 6oikovine vlada od :9.9:. (kada pobje#uje ?ralja Brasta) i vlada do :9.CD. (kada njega pobje#uje ?ralj
Brasta). ?ralj Brasta logi$no vlada od :9.CD.;:9.9:. 8 lijeve strane moete vidjeti prikaz Aelenog 6oga i ispod njega prikaz .ogatog
6oga u %ormi &ernunnosa. 8 desne pak vidite ?ralja Brasta sa svojom bradom od korijenja i ?ralja 6oikovine.
+e sam spomenula kako svaka vjetica moe imati razli$ita vjerovanja. /ako e neki odlu$iti tovati samo 6oicu (ima i takvi
tradicijaE) dok e drugi biti u potpunosti politeisti$ni, a neki tovati 6oga u svoja tri aspekta (neke tuju i %azu ,lavog 6oga kada je
zapravo beba) ili $ak 6oga, 6oicu i 3ijete (no na ove posljednje dvije varijante ete rijetko kada naii).
?ada bi ulazila u %ilozo%iju boanstava, to bi trajalo predugo, ali mislim da sam dala generalni uvid u ovu temu.
2. Sabati i ezbati
)boje su naziv za svetkovine. sabata ima F u cijeloj godini od $ega $etiri obiljeavaju 8un$eve promjene (: ekvinocija i : solsticija),
a ostala $etiri obiljeavaju promjene na zemlji (etve, sjetve i sli$no). Gzbati su slavlja punog "jeseca koji na godinu ima 9:;9<, a
neke vjetice $ak izvode rituale i za mladi "jesec.
'e planiram u ovom postu ii u vee detalje o sabatima jer smatram da je ovo sasvim dovoljno da svatite kako svi sabati prate
ivotne ili prirodne cikluse koji se re%lektiraju u razvoju 6oga i 6oice. ) svakom u sabatu zasebno pisati kako godina bude
odmicala i moi ete i nai u sekciji !sabati! na ovom blogu. /u ete moi pro$itati vie korespondencija (dakle nadopuniti u
tablicu za svako slavlje) i uz to navesti neke prikladne obi$aje i igre te kratku povijest tog sabata.
Gzbati su slavlje 6oicine moi, poto je "jesec za sebe simbol 'jene moi. 'o o prikladnom slavljenju sabata i ezbata u kada
prije#em preko teoretskog dijela gradiva @)
. !einkarnacija
8ama rije$ zna$i !ponovno ro#enje! i dolazi od latinske rije$i incarnare (roditi se, biti stvoren od mesa) koja dobiva novo zna$enje
dodavanjem pre%iksa re; koji ozna$ava ponavljanje neke radnja.
.einkarnacija nije novi pojam. Aapravo je bila poznata jo u >ndiji i -r$koj oko D.st.pr.n.e. (a smatra se da je bila poznata i ranije).
)vo je vjerovanje bilo popularno miljenje i me#u ?eltima u 9.st.pr.n.e., a $ak su i neke kranske skupine poput 6ogumila i ?atara
(99. i 9:.st.) pre%erirali vjerovati u reinkarnaciju. ,oznato vam je vjerojatno da se reinkarnacija pojavljuje i u nordijskoj mitologiji pa
i u egipatskoj. )va je ideja opstala sve do :C.st. kada su poznati %ilozo%i poput 8copenauera i 'eitzscea raspravljali o njoj.
'aravno, reinkarnacija je popularnija na istoku nego na zapadu. * induizmu je ona zapravo jedno od klju$ni vjerovanja te se
smatra da se osoba reinkarnira iz vie razloga: za obavljanje nedovrenog posla, u$enja ne$ega to je potrebno za daljnji razvoj due,
balansiranja karme (sve se vraa, sve se plaaE), dostizanje jo nedostignutog cilja itd.
)sim u induizmu, ovo je vjerovanje tako#er zastupljeno i u budizmu.
'o, da ne duim. ?ako se ovo vjerovanje uklapa u 1iccu2
?ad pogledamo %aze 6oga i 6oice, uo$avamo da sve ide cikli$no te da se, u skladu s tim, 6og ponovno ra#a, a 6oica pomla#uje jer
se i svaka godina opet vraa na svoj po$etak. .ekla sam jo na po$etku posta kako vjetice smatraju da se mogu poistovjetiti s
6ogom i 6oicom...pa tako je i po pitanju ovoga.
)va se cikli$nost vidi i u prolazu godinji doba, okretima Aemlje, ra#anju i smrti svakog ivog bia, pa na kraju krajeva u "jesecu i
8uncu, samim simbolima vjeti$ji boanstava.
3rugi razlog zbog kojeg se reinkarnacija uklapa u ne$ela 1icce je jer vjetice vjeruju u protok energije. ,rilikom nae smrti, naa se
%izi$ka tijela raspadnu, ali due nastave ivjeti u drugoj realnosti, nama nepoznatoj, i$ekujui reinkarnaciju na ovom svijetu iz
razloga maloprije spomenuti. 'ae due, naa energija, krui na ovaj na$in, iz ivota u ivot.
?ako biste bolje svatili ovo cirkuliranje energije, malo u se vie pozabaviti time u poglavljima H i F.
". #arma$ trostruko pravilo i vje%tija pouka
8vo troje govore o manje;vie istim stvarima. ) vjeti$joj pouci neu uope govoriti jer sam o njoj u detalje pri$ala u jednom od
prijanji postova.
8ada u malo pojasniti pojmove karme i trostrukog pravila u 1icci. )boje se zapravo odnose na jednu te istu stvar ; vraanje onoga
to napravite.
8ama rije$ 'arma dolazi iz sanskrita i zna$i djelo ili $in. 8astavni je dio indijske %ilozo%ije koja nalae da za svako djelo ima i
odgovarajua posljedica. 3akle, sve to napravi e ti se vratiti, bilo to dobro ili loe.
/rostruko pravilo je zapravo isto to i karma. )no se spominje i u vjeti$joj pouci (zbog $ega sam je i uvrstila u ovu sekciju):
(ind t"e T"ree)*old +a,s -ou s"ould$ t"ree times bad and t"ree times good.
/riput dobro i triput loe bilo, imaj na umu trostruko pravilo.
"akar se zove !pravilo!, to i nije pravilo u doslovnom smislu. 5icca nema knjigu zakona ve svaki pojedinac kroji vlastite zakone
temeljene na svoj moralu. )vo !pravilo! je zapravo savjet koji nas opominje da pazimo to radimo jer nam se sve moe vratiti.
/rostruko pravilo je !trostruko! jer je re$eno da e nam se sve tri puta vratiti, ali ovo opet nije doslovno. ?arma ne mjeri ja$inu
onoga to radite pa da moe rei da ete dobiti < poljupca ako se nekoga poljubili jednom. )vo je simboli$no re$eno samo kako bi
$itatelj svatio da e mu4joj se vratiti sve to napravi, ali u veoj mjeri.
&. Slavljenje priro'e
5icca (vjeti$ja religija) je prirodna religija, to zna$i da, osim to se orijentira prema prirodnim ciklusima, da potuje prirodu. "oral
bi trebao nalagati da ne tetimo ni jednom biu, no to je svejedno lijepo zapisano u vjeti$joj pouci $ija skraena verzija glasi:
'a engleskom ovo puno ljepe uti, no zbog rime sam na rvatskome morala prevesti ova dva stia koristei rije$ !drugima! to e
$itatelja uglavnom asocirati samo na ljude, ali se zapravo misli na sva iva bia@ dakle i biljke i ivotinje i ljude. ,riroda se tuje i
slavi jer je ona ta koja nam omoguava ivotE * sabatima se iskazuje zavalnost za sve to imamo, me#u $ime je i rana i pie koji
su ujedno i sastavni dio svakog rituala.
*pravo zbog ovoga ete $esto sresti vjetice koje su vegeterijanci ili vegani je smatraju da jedenjem ivotinja njima nanose tetu.
Gkoloka osvijetenost tako#er ide ruku pod ruku s vjeti$arstvom jer ne bi bilo ivota bez zemlje (izme#u ostalog).
(. #nji)a sjenki i sveti kru)
5icca nije organizirana religija te, za razliku od veine organizirani religija, nema zajedni$kog poglavara, zajedni$ka sveta mjesta
ni svete spise.
+jetice rade u manjim skupinama zvanim kovenima (koji se idealno sastoje od 9< ljudi, ali brojka varira) ili u manje slubenim
grupama, krugovima. 8vaki koven ima svog poglavara tj. poglavare. 8ve svetkovine vode +isoki sveenik i4ili +isoka sveenica
(ovisno o tradiciji), a razliku izme#u kovena i kruga $ini upravo to to koven ima stroa pravila po pitanju izvo#enja rituala. 3a bi
koven uope postojao, njega mora predvoditi sveenik i4ili sveenica dok u krugovima mogu raditi i neinicirani sljedbenici ove
religije gdje svetkovine vode razli$iti $lanovi u me#usobnom dogovoru.
'e postoji nekakva crkva ili ram u kojemu se vjetice skupljaju. 'jiovo sveto mjesto je prirodaE Abog ovoga je uvijek poeljno da
se ritual izvode na otvorenom zbog vee povezanosti s vanjskim svijetom i sa silama prirode. Iedini dodatak to $ini odre#eno mjesto
svetim je krug kojeg $lanovi naprave. Aa otvaranje4podizanje kruga (kako se zove po$etak svakog rituala koji uklju$uje stvaranje
svetog prostora tj. pro$iavanje prostora) postoji vie na$in za koje je, smatram, jo prerano sada. ?ada budem pri$ala o %ormi
rituala, onda u pri$ati i o ovome. 3akle, prostor je svet kada ga se pro$isti i posveti, a za to svaka osoba ima mo i sposobnost.
8veti spisi ne posotoje, iako e se dosta vjetica sloiti da se neke pjesme i ritualni procesi koriste $ee od drugi, ali to je naprosto
zbog toga to su te pjesme savreno skladne i prikladne (a uz to su i naj$ee i pisali za$etnici ove religije) a ritualni procesi snani.
'o uvijek se predlae da svaki koven4pojedinac pie vlastite rituale i $arolije knjiga sjenki gdje se dre sve tajne umijea i saznanja
koja je ta osoba stekla tijekom godina. )vo, naravno, ne mora biti tajna, ali je veina ljudi dri za sebe jer se ona koristi za
zapisivanje rituala, rezultata proricanja, zapisivanje i analiziranje snova itd....a sve su ovo jako osobne stvari.
+e sam napomenula, to je vie energije i vremena uloeno u neto, to e taj $in biti e%ektniji, snaniji i, na kraju krajeva, posebniji i
veeg zna$enja za prakti$ara4e. Abog ovoga se ne moe sloiti jedna sveta knjiga (ili $ak vie nji), ali zato svaki pojedinac ima svoju
!svetu knjigu! koja se zove
'aravno, rad u grupi nije obavezan. ,ostoji mnogo vjetica koje rade samostalno jer ili to ele, ili nemaju drugog izbora jer nema
grupe u blizini s kojom bi se mogli nalaziti. Ia radim samostalno otkad sam po$ela prakticirati 1iccu i smatram da nisam pogrijeila
put. 'o ovo je opirna tema za sebe koju u obraditi u sljedeem postu.
*. Dru)e ener)ije i stvarnosti
+jetice vjeruju da postoje druge energije i stvarnosti koje se mani%estiraju u raznim oblicima. 'ee se, naravno, sve vjetice sloiti.
.adi se zapravo o tome da postoji vjerovanje da na svijet nije jedini svijet, ve da postoje i drugi paralelno s naim. )vo moe biti i
meta%ora, ali i ne mora. /o u prepustiti vama na izu$avanje.
"akar se neki svjetovi ne mogu vidjeti, ipak vjerujemo da postoje. 'e vidimo zrak, ali znamo da postoji jer ga udiemo. +jerujemo u
postojanje emocija, podsvijesti i energije, a ne vidimo to. Abog ovoga vjetice $esto vjeruju u vile i sli$na bia za koje se smatra da
su iz ti drugi svjetova, ali isto tako vjeruju u vidljivost aure, djelovanje bioenergije i mogunost astralne projekcije. )vo, naravno,
ne mora vrijediti za svakog pojedinca. ,onavljam da ovo generalno govorim i da se ispri$avam pojedincima koji ne spadaju u neku
od navedeni skupina.
?ad smo ve kod vjerovanja da postoji energija moemo se nadovezati s drugim poglavljem.
+. ,a)ika
"agija je, usprkos onome to moda mislite, vrlo jednostavan koncept kojeg je malo tee svladati. * vie je navrata de%inirana kao
mogunost kontrole energije i svijesti. )vo je, naravno, para%razirano.
'eke od de%inicija uklju$uju:
"agija je $in koritenja vlastite volje da bi se uzrokovale promjene, %okusiranjem i usmjeravanjem svoje mentalne energije.
)ve su samo neke od de%inicija koje postoje, ali vidite da su sve manje;vie sli$ne. "islim da nije potrebno dalje pojanjavati to sam
mislila na po$etku posta kada sam rekla ! vjerovanje u kontrolu energije i svijesti !.
+rijedi jo napomenuti da magika nije igrarija. "oe imati ozbiljne posljedice i treba imati jaki karakter i moral kako se ne biste
izgubili i zavrili na krivom putu. Aa svakoga je krivi put neto drugo, no o ovome su pisane cijele knjige tako da u jednom posvetiti
cijeli post isklju$ivo magici i moralu.
-. .'nos /icce prema 'ru)im reli)ijama
"oda su, ba zbog toga to su vjetice u prolosti bile proganjane i osu#ene, one danas tolerantne, drueljubive i otvorene. Aaista,
nijednom do sada nisam naila na vjeticu koja gaji nekakvu mrnju ili ikoji negativan osjeaj prema drugim religijama ili njiovim
sljedbenicima.
8matramo da svatko ima pravo na svoj odabir i ukus. ?ao to se kae: !8to ljudi, sto $udi.!. 8vatko je druk$iji i ne moemo o$ekivati
da e se svi slagati s naim razmiljanjima, niti da emo se mi slagati sa svim tu#im miljenjima. 'o ono to neke oduevljava kod
vjetica je na$in na koji one(i) pristupe drugim uvjerenjima. /u je uvijek prisutan stav: !8uperE Ia potujem tvoje, ali i ti potuj
moje.! "islim da je ovo prili$no jednostavno i jasno re$eno :)
>z ovi razloga neete vidjeti vjeticu kako nagovara nekoga da prije#e na !pravi put!. ,rvo jer smatramo da 1icca nije jedini pravi
put. Aa svakog postoji drugi pravi put...njiov osobni pravi put kojeg e oni odabrati u skladu sa svojim potrebama i uvjerenjima.
'agovaranjem i odgovaranjem moemo jedino nanijeti tetu toj osobi, a zapamtite jedino pravilo 1icce: '=*3> '>?)"GE. >sto
tako smatramo da je svaka religija koja ne teti ikome ili i$emu odli$naE
0nre)en'es ,iteinan'er 1 0lt un' 2un) unter einem Dac3
.b jun) o'er alt 1 'ie meisten ,ensc3en /4nsc3en sic3 re)elm56i)e soziale #ontakte. 7enn tra'itionelle 8amili5re
Strukturen zer8allen$ /er'en Gemeinsc3a8ten /ie 'ie von ,e3r)enerationen35usern umso attraktiver.
3er demogra%isce 5andel in 3eutscland ist in vollem -ange. >m Iar :C<C 1erden in der 6undesrepublik mer als ::
"illionen "enscen leben, dieDJ Iare und Klter sind. (aut 8tatistiscem 6undesamt entsprict das einem =nteil an
der scrump%enden deutscen -esamtbevLlkerung von et1a:M ,rozent. ,arallel dazu sinkt die Aal der unter :C;IKrigen au%9:,M
"illionen ,ersonen, das sind 9H ,rozent. Binter diesen Aalen stecken tie%grei%ende +erKnderungen, die nict nur grundlegende Nolgen %Or
die =rbeits1elt und die 5irtsca%t, sondern auc %Or das tKglice Ausammenleben von Iung und =lt aben. 3aer bescK%tigen sic immer
mer )rganisationen und ,rivatleute mit der konkreten =usgestaltung dieses Ausammenlebens.
-emeinsam statt einsam
Gin zentrales /ema ist bezalbares 5onen im =lter. 3avon ist auc Benning 8cer% Oberzeugt. 3er eemalige 6remer 6Orgermeister und
=utor zalreicer 6Ocer mit /iteln 1ie P-emeinsam statt einsamQ engagiert sic scon lange %Or neue 5onkonzepte insbesondere %Or
Kltere "enscen. Audem %ordert der H7;IKrige einen 6austopp %Or ,%legeeime, die Pau% der grOnen 5ieseQ, %ernab der 8tadtzentren,
errictet 1erden.
erzeit bleibt nict nur in 6remen eine groRe Aal an ,%legeplKtzen unbesetzt. 3en -rund da%Or siet 8cer% in dem 5unsc der meisten
"enscen, so lange 1ie mLglic selbstbestimmt in den eigenen vier 5Knden und der ge1onten *mgebung 1onen zu bleiben. 3ass da%Or
gerade in "iet1onungen Ku%ig -rundvoraussetzungen 1ie 6arriere%reieit, seniorengerecte 6adezimmer oder NarstOle %elen,
veranscaulict 8cer% bei einem seiner zalreicen )rtstermine, von dem die "OnsterlKndisce +olkszeitung berictet: P5ir aben rund 7C
"illionen BKuser und 5onungen in 3eutscland S davon sind aber 1eniger als ein ,rozent seniorengerect.Q
8enioren;5-: ,rivatspKre und -eselligkeit
>mmer mer 5onungsbaugenossensca%ten erkennen das ,roblem und investieren in entsprecende *m; und 'eubauten so1ie alternative
5on%ormen. 8o at die (andes;6au;-enossensca%t 5Orttemberg ((6-) im =pril :C9< mitten in 8tuttgart ire erste 8enioren;
5- erL%%net. 3iese bestet aus separaten 5onungen so1ie groRzOgigen -emeinsca%ts%lKcen, zu denen ein 5onzimmer mit Gssbereic
und eine ?Oce geLren. 3ie z1iscen DC und F9 Iare alten "ieter kLnnen somit %rei entsceiden, ob sie sic in ire privaten .Kume
zurOckzieen oder mit iren "itbe1onern plaudern, kocen und einen geselligen =bend verbringen mLcten. PGine 8enioren;5- lKsst sic
nict so ein%ac zusammenstellen 1ie eine studentisce 5ongemeinsca%tQ, 1eiR Iose% +ogel von der (6-. 'ict nur die baulicen
+oraussetzungen so1ie die (age mOssen stimmen, sondern auc die P&emieQ unter den 6e1onern.
5onen mit der 5al%amilie
3as gilt auc %Or alternative 5onprojekte, in denen =lt und Iung unter einem 3ac leben. Gine solce Bausgemeinsca%t at Benning
8cer% bereits vor mer als :C Iaren mit seiner Nrau gegrOndet. =ls die er1acsenen ?inder auszogen, sucten die Gltern nac neuen
Normen gemeinsca%tlicen 5onens. "it Nreunden kau%ten sie ein Baus in der der 6remer >nnenstadt. 8eitdem aben einige 6e1oner
ge1ecselt, die =ltersstruktur der 5ongemeinsca%t ist bunt gemisct. P5ir %rOstOcken regelmKRig zusammen. 3azu laden 1ir uns der
.eie nac gegenseitig ein, und 1enn -Kste im Baus sind, kommen die natOrlic dazu. >mmer 1ieder ist auc ein gemeinsamer *rlaub mit
?indern und Gnkelkindern drin. 5ir sind so zu einer =rt 5al%amilie zusammenge1acsen.Q
8 bescreibt Benning 8cer% in einem 6eitrag %Or die Aeitung ,ublik der-e1erksca%t +erdi das Ausammenleben in seinem Auause. 5ie
1ictigsoziale /eilabe und regelmKRige ?ontakte zu anderen "enscen %Ors 5olbe%inden aller =ltersgruppen sind, 1eiR auc das
,rojektteam des Nacbereics 8ozial1esen der Nacocscule ,otsdam, das die 8tudie P-ut (eben im (oen) =lterQ durcge%Ort at.
3abei ging es unter anderem darum, Pneue (ebens; und *nterstOtzungssTsteme vor )rt zu sca%%enQ, um
P+ereinzelung, +ereinsamung und =bscottungQ entgegenzu1irken.Q
"iteinander der -enerationen
NOr ein reges "iteinander der -enerationen plKdiert auc Benning 8cer%. P?inder sind %Or alte (eute die allerbesten /erapeuten, sie regen
uns an,mobilisieren sclummernde ?rK%te in uns.Q *nd auc die ?inder pro%itieren vomgenerationenObergrei%enden Ausammenleben. )%t
1onen die eigenen -roReltern zu 1eit 1eg, um regelmKRig Aeit mit iren Gnkeln zu verbringen. 5enn Iung und =lt unter einem 3ac
leben, Obernemen die Klteren "itbe1oner o%t automatisc diese .olle. >m -egenzug el%en die IOngeren beim Ginkau%, bei kleinen
.eparaturen oder dem >nstallieren eines neuen &omputerprogramms.
bgeseen von praktiscen Bil%estellungen ist es aber vor allem der anregende =ustausc Ober alle =lters; und Namiliengrenzen in1eg, den
die 6e1oner von "ergenerationenprojekten bereicernd %inden. P5ir 1Onscen uns eine bunte "iscung von "enscen mit
untersciedlicen 6eru%en und 6iogra%ien, vielen >deen, /alenten, NKigkeiten und (ebenser%arungenQ, bescreibt auc die -ruppe
P(ebendige 'acbarsca%tQ ire gemeinsca%tlicen 6auvoraben in der 'Ke von (Oneburg. 5enn traditionelle Namilienstrukturen sic
au%lLsen und die Aal der 8ingle;Bausalte stetig 1Kcst, steigt das 6edOr%nis nac -eselligkeit und-eborgeneit in einer selbst ge1Klten
-emeinsca%t. 6ei den =lten genauso 1ie bei den Iungen.