ONKOLOKA SAVJETOVALITA

L.Novakovi, T.Dragii, B.Marjanac

KC Banja Luka
Onkoloka bolest je teak teret bolesniku i njegovoj oro!ici u trenutku ostavljanja
!ijagno"e, ali i toko# lije$enja. Bolest svi#a #ijenja na$in ivota, a niko o! nas "a to nika!a
nije !ovoljno sre#an. Maligne bolesti ograni$avaju nor#alne aktivnosti bolesnika, s#anjuju
ra!nu sosobnost, one#oguavaju ivotne ra!osti, ograni$avaju i #ijenjaju ivotne lanove i
"a%tijevaju u$ee cijele oro!ice u lije$enju i svako!nevni# aktivnosti#a bolesnika.
O!nos ljekara re#a onkoloko# bolesniku je oseban, a otekoe su vee nego ko! !rugi%
!ijagnosti$ki% i teraijski% ostuaka u klini$koj #e!icini. Ko#unikacija s onkoloki#
bolesniko# u osnovi se ne ra"likuje o! ko#unikacije s bilo koji# !rugi# bolesniko# ali neki
ele#enti lije$enja bolesnika s onkoloko# bolesti $ine je osebno#. Ono to je $ini
seci&i$no# jeste !a su to bolesti koje ugroavaju ivot, a isto!obno ostoji #ogunost
i"lje$enja.
Dobra ko#unikacija je te#elj "a i"gra!nju ovjerenja u ljekare s koji#a se acijenti
!ugotrajno susreu i klju$na u lije$enju bolesnika s onkoloko# bolesti, jer acijenti #oraju
o!nositi stres, nesigurnost, ri#iti ni" in&or#acija i !onijeti o!luke koje bitno utje$u na
nji%ov ivot.
're#a istraivanji#a Cancer Research u (elikoj Britaniji ljekari koji ne usijevaju usostaviti
!obru ko#unikaciju s onkoloki# bolesniko# nanose &i"i$ku i e#ocionalnu tetu
bolesnici#a )tjeskobu, stra%, neovjerenje bolesnika*, ali i sebi, ljekari#a i #e!icinsko#
osoblju )stres, gubitak "a!ovoljstva u oslu*. Ko#unikacija je vaan ali "ane#areni &aktor
koji uti$e na kvalitet lije$enja u onkologiji. Looj ko#unikaciji ri!onosi nea!ekvatna
i"vjebanost ljekara "a ra"govor koji je $esto osjetljive i e#ocionalne riro!e, kao i okolina u
kojoj se ra"govor o!vija. Ko#unikacija je neo%o!na u svi# &a"a#a lije$enja bolesnika s
onkoloko# boleu, toko# lije$enja i kasniji% teraija relasa, i kona$no u ter#inalnoj &a"i
bolesti.
Lije$enje uklju$uje brojne klini$are i #noge oblike lije$enja )eroralna i intravenska ri#jena
lijekova, ra!ioteraija, %irurki "a%vat*. Dobru ko#unikaciju oteava i to to se $esto #ijenja
ti# koji lije$i bolesnika. +!ravstvenu "atitu bolesnika s onkoloki# bolesti#a rovo!e
ljekari koji !ijagnostikuju i lije$e onkoloke bolesti , internista, klini$ki citolog,atolog,
ra!iolog, %irurg, %e#atolog, onkolog, ra!ioteraeut. - ostvarivanju "!ravstvene "atite
onkoloki% bolesnika jako je bitna !obra ko#unikacija sa ljekari#a oro!i$ne #e!icine. -
ti#u koji u$estvuje u "brinjavanju onkolokog acijenta trebaju biti uklju$eni i klini$ki
&ar#akolog i.ili &ar#aceut, si%ijatar, si%olog i.ili si%oteraeut, socijalni ra!nik i !u%ovnik.
+aje!ni$ki cilj i "a!aa ovakvog #ulti!iscilinarnog ti#a je boljitak acijenta ri#jeno#
naje&ikasniji% !ijagnosti$ki% i teraijski% #eto!a. /vi oni trebaju $uvati lju!sko !ostojanstvo
acijenta, jer je on eg"istencijalno ugroen, a si%i$ki i e#ocionalno ro#ijenjen.

Ko! acijenata s onkoloko# bolesti $este su si%oloke ro#jene bolesnika, !jeli#i$no
u"rokovane nei"vjesnou is%o!a lije$enja, a !jeli#i$no stra%o# o! sa#og lije$enja "bog
neugo!ni% nusojava. Bolesnik je $esto anksio"an, !eresivan, osjea se blokirano,
i"gubljeno, "abrinuto i ivotno ugroeno. Nei"vjesnost kona$nog i"lje$enja je objektivno
!aleko vea negoli ko! veine ostali% bolesti.
Klini$ka raksa uka"uje na otrebu i korisnost ri#jene anti!eresiva u onkologiji ko!
ore#eaja rilago0avanja, anksio"ni% i !eresivni% ore#eaja, kao i "a stanja i ri#jenu
ljekova koji #ogu u"rokovati ili oonaati anksio"nost ili !eresiju. +a lije$enje !eresivni%
ore#eaja koji se re#a istraivanji#a javljaju u 12,345 slu$ajeva, sa#o je nekoliko
anti!eresiva testirano u onkologiji )#ianserin, &luoksetin, reboksetin, #irta"ain *.
Te#eljni rincii e&ikasne ko#unikacije s onkoloki# bolesniko# "asnivaju se na ristuu ili
&ilo"o&iji re#a kojoj je bolesnik u sre!itu anje )t"v. atient,centere! care*, to
o!ra"u#ijeva uvaavanje elja i otreba bolesnika, kao i nji%ovi% oro!ica.
Takva ko#unikacija i#a tri osnovne vrije!nosti6 u"i#a u ra"#atranje bolesnikove otrebe,
ersektive i in!ivi!ualna iskustava, !aje #u #ogunost u$ea u lije$enju, te oboljava
o!nos bolesnika i ljekara. Ko#unikacija g!je je bolesnik u centru anje obiljeena je
verbalni# i neverbalni# onaanje# koje bi trebalo !ovesti !o otkrivanja, ra"u#ijevanja i
ocjenjivanja bolesnikove ersektive )nr. brige, osjeaji, o$ekivanja*.
Cilj onkoloki% savjetovalita bi bio rikuljanje i ruanje in&or#acija te e!ukacija oboljeli%
i lije$eni% o! #aligni% bolesti, nji%ovi% oro!ica i rijatelja o "!ravstveni#, ravni#,
socijalni# i si%osocijalni# itanji#a. 'ruiti e!ukaciju u obliku ra!ionica i i"!avanja
e!ukativni% broura sa socijalno,si%oloki# savjeti#a out usostavljanja kontakta i
ko#unikacije s teko oboljeli# bolesniko#, ublaavanju i uklanjanju neugo!ni% si#to#a s
naglasko# na bol, kako ure!iti bolesni$ku ostelju i okrenuti bolesnika, o %ranjenju bolesnika
!o toga kako #u o#oi ostvariti rava i" "!ravstvenog osiguranja i !obiti ortoe!sko
o#agalo, te kako revla!ati stra% o! s#rti u obliku letaka i broura.
7a! u savjetovalitu bi trebao o!ii kvalitet ivota osoba oboljeli% o! #aligni% bolesti i
nji%ovi% oro!ica. Kvalitet ivota je oja# koji uklju$uje oboljeli#a je!naku !ostunost i
o!rku u ostvarivanju "!ravstveni% usluga, lije$enja i "!ravstvenog rosvjeivanja. Tako0e,
o!nosi se i na sen"ibili"aciju javnosti o roble#i#a ve"ani# u" #aligne bolesti, s cilje# !a
oboljeli ne naila"e na re!rasu!e, !iskri#inaciju i "a$u0ene ogle!e u svo# svako!nevno#
ivotu.
Savjetovalite bi trebalo zajednikim djelovanjem naune zajednie! mediin"ke "truke!
#aijenata! nevladini$ udru%enja i medija uz #odrku vladaju&i$ "truktura #o"ti&i
#odizanje kvaliteta %ivota #aijenata'
/vr%a usostavljanja savjetovalita bi bila !a acijenti !ok se lije$e, ali i kasnije, na je!no#
#jestu #ogu ronai savjete i o!rku kako stru$njaka si%ologa tako i acijenata koje su i
sa#i lije$eni o! raka. 'rogra# savjetovalita bi se o!vijao u obliku gruni% teraijski%
ra!ionica, a o otrebi i in!ivi!ualni% savjetovanja acijentica u !ogovoru sa stru$njaci#a
si%ijatri#a i si%olo"i#a. 8injenice govore !a treina acijenata nakon klini$kog lije$enja
"aa!a u tei oblik !eresije ili anksio"ni% ore#eaja, a $ak i !o go!inu !ana nakon lije$enja
takve ore#eaje i#aju acijenti koji su bili na oeraciji.
'si%oloko savjetovalite je #jesto na koje se #oe obratiti svatko ko eli ra"govarati s
osobo# o! ovjerenja, ko eli ra"rijeiti svoje tekoe ili se savjetovati sa stru$no# osobo# u
ve"i svog onaanja, ra"#iljanja ili osjeaja. 'oneka! na# sa#o treba osoba koja e nas
sasluati i ruiti o!rku u rjeavanju roble#a.
Savjetovalite bi trebalo #ru%iti i in(ormaije o njezi! #re$rani ali dati i in(ormaije o
nekonvenionalnim metodama lijeenja karinoma'
9otovo ko! svi% acijenata koji boluju o! karcino#a javlja se veliko s#anjenje tjelesne
teine. To sa#o !orinosi ogoranju oteg stanja acijenta, ali gubitak tjelesne teine
tako0er #oe i"a"vati jo tee o!noenje teraije i ovean ri"ik o! oratni% ojava.
/re!ite anje re%ra#bene teraije ne bi trebalo biti o$uvanje tjelesne teine ve o$uvanje
aetita "a neke vrste %rane. /avjetovanje ve"ano u" re%ranu trebalo bi uklju$ivati ro#jene
$ula ukusa koje se #ogu ojaviti toko# %e#oteraije kao i oveane energetske otrebe.
Nutricionista bi "aje!no s ljekaro# i ostali# $lanovi#a stru$nog ti#a trebao acijentu !ati
uute kako bi #u ro#jene re%ra#beni% navika #ogle koristiti. 'acijentu e biti o! velike
koristi ako !obije isani #aterijal i uute ve"ane u" re%ranu.
Ljekari onkolo"i ali i &ar#eceuti secijali"ovani "a onkologiju trebaju osje!ovati i "nanje o
ko#le#entarnoj i alternativnoj #e!icini )C:M* koja se ri#jenjuje "a lije$enje karcino#a.
Na "a%tjev trebaju #oi !avati savjete o nekonvencionalni# #eto!a#a lije$enja koje
#e!icina ne o!obrava i ne ri%vata. Neo%o!no je rocijeniti !a li je "!ravlje acijenta u
oasnosti ako koristi ove #eto!e lije$enja.
Mnoge nekonvencionalne #eto!e su $isto arlatanstvo i acijente treba o! toga "atititi.
;nterakcije i"#e0u alternativne #e!icine i rei#a teraije koji se u to# trenutku ri#jenjuje
trebaju se !obro sagle!ati i isklju$iti. Toko# savjetovanja acijenta treba otovati njegove
stavove o alternativnoj #e!icini i njegova #iljenja treba s%vatati o"biljno. Dunost je ljekara
i &ar#akologa i.ili &ar#aceuta !a naglasi vanost i sigurnost #e!icine "asnovane na !oka"i#a
i !a in&or#ie acijenta o ri"ici#a koje nose alternativne #eto!e lije$enja.
'oseban !io ra!a savjetovalita bi se o!nosio na rad "a djeom i adole"entima. Oni $esto
verbalno# agresijo# ko#en"uju stra% i nesigurnost. Takvo onaanje i"a"ove negativne
reakcije "!ravstvenog osoblja, to sa#o ro!ubljuje sukob i ja$a otore re#a sara!nji. Djeca
!o 11 go!ina starosti uglavno# ne#aju svijest o s#rti. (eo#a je teko ronai ravi ristu u
objanjavanju nji%ove rave situacije )saotavanje bolesti, !uina boravka u bolnici,
teraijske roce!ure, rogno"a lije$enja...*. 'oro!ica a!olescenta u elji !a o#ogne, i sa#a
suo$ena s roble#o# o!nosa s a!olescentni# !jeteto#, esto ogreno reaguje ostuajui s
a!olescento# kao !a je "natno #la0e !obi ili kao !a je o!rasla osoba, to i"a"iva negativne
reakcije ko! a!olescenta, i naj$ee se #ani&estuje kro" agresiju ili aatiju.
+!ravstveni ra!nici #oraju biti !obro e!ukovani o si%oloki# roble#i#a i reakcija#a
a!olescenata, ra"u#jeti !a bolest "a nji% ne "na$i sa#o stra% o! nei"vjesnog is%o!a i s#rti,
ve !a ona re!stavlja i obiljeenost u s#islu ra"li$itosti o! vrnjaka, ovre!u na neki na$in
nji%ovog i!entiteta i slike o sebi ili slike kakvu bi eljeli !a !rugi i#aju o nji#a. +!ravstveni
ra!nik #ora ronai na$in kako !a ristui svako# !jetetu i a!olescentu kako bi "a!obio
njegovo ovjerenje, jer sa#o ako !ijete i#a ovjerenje u osobu s kojo# ko#unicira #oe
ri%vatiti i ono to #u takva osoba !aje ili o! njega trai, a to je bitno "a roces lije$enja.
Kroz rad "avjetovalita de(ini"ao bi "e i #ri"tu# #orodii onkoloko) bole"nika'
Bolest, stra% o! s#rti, osjeaj !a je s#rt realno #ogua ili !a je ve bli"u < uti$e na o!nose u
oro!ici. Kae se !a bolest cijelu oro!icu sakulja i ribliava, ali u neki# slu$ajevi#a
ro!ubljuje nesora"u#e i tekoe koje ostoje o! ranije. 7a"govor s najblii# $lanovi#a
oro!ice je bitan ra!i si%oloke o!rke i neo%o!ne njege bolesnika koju #u #oraju ruiti
ko! kue i"#e0u ciklusa teraije ili u ter#inalnoj &a"i bolesti. Bitno je !a se stresna situacija
to rije revla!a i !a se ko#unikacija o!rava kako bi se ostigla nova ravnotea koja
uvaava novonastale rilike. =ivotni vijek oboljeli% o! #aligni% bolesti sve se vie ro!uava
u" ra"li$ite &a"e ogoranja i oboljanja, onovljeni% lije$enja i #e!icinski% intervencija.
+bog toga treba rire#iti oro!icu bolesnika !a takvo stanje #oe !ugo trajati, a ri to#e ne
treba !avati rogno"e o reivljavanju.
8lanovi oro!ice #ogu reisitivati je li nji%ovo onaanje o!govarajue, nisu li revie
outeni ili s !ruge strane naeti i o"biljni. Oni su $esti restraeni, nesretni i nesigurni, ali
svoja si%i$ka stanja rikrivaju. 'oro!icu, rijatelje ili skrbnika treba e!ukovati !a bolesnika
ne isklju$uju i" !rugi% !oga0aja u oro!ici, susje!stvu, oslu i aktuelni% !rutveni% !oga0aja
o koji#a se rasravlja u !rutvu. To "na$i !a bolesnik nije orijentisan sa#o na #isli o bolesti i
!aje #u otvr!u !a ga bolest nije onesosobila i isklju$ila i" svako!nevnog ivota.
/tav !a bolesnika treba te!jeti i selekcionisati in&or#acije koje !o njega !ola"e nije osnovan,
jer bolesnik eli u$estvovati u ivotu. :ko se i"oluje o! okoline i !rutveni% !oga0aja, ostaje
neovjerljiv i ovla$i se u sebe.
Jedno od #itanja koje bi "e rijeavalo u "avjetovalitu je i #ri"tu# umiru&em bole"niku'
-ravo je ne!ostatak !obre ko#unikacije "!ravstvenog osoblja s u#irui# onkoloki#
bolesniko# je!an o! vei% roble#a, a oslje!ica je #anjka u e!ukaciji "!ravstvenog osoblja
ali i nji%ove reotereenosti svako!nevni# oslovi#a.
Toko# stu!iranja, riravni$kog staa i secijali"acije ne ostoji &or#alna e!ukacija ljekara
koja bi nas uutila ili nau$ila kako ko#unicirati s bolesniko# i s koji# roble#i#a e#o se
susresti. Ne nau$i#o kako bolesnika utjeiti, kako #u e#ocionalno o#oi. /#rt se ne #oe
srije$iti, ali se #nogo #oe o#oi u#irue# bolesniku i njegovoj oro!ici. (ano je
unarije!iti o!nos "!ravstvenog osoblja re#a bolesnici#a koji u#iru. Na$in na koji neka
osoba u#ire je in!ivi!ualan, kao to je i nje"in ivot.
+!ravstveno osoblje e!ukovano je "a unare0enje ivota i "!ravlja, a u#irui bolesnik je
!irektno rotivrje$je te obave"e, a "ato oneka! ljekari i #e!icinske sestre reaguju na
u#irue bolesnike kao na neusje% svoje stru$nosti i njege. >e!na o! naj$ei% !ile#a je treba
li ili ne treba bolesniku rei !a se nala"i u &a"i u#iranja. Ljekar treba bolesnika osteeno
rire#iti "a orotaj o! ivota ri $e#u valja o$uvati njegovo lju!sko !ostojanstvo. 7a"li$iti
su u"roci loe ko#unikacije i"#e0u "!ravstvenog osoblja i u#irui% bolesnika.
+ato se ne ra"govara s u#irui# bolesniko#? +a ovo ostoji vie ra"loga. Osoblje je
us#jereno rvenstveno na @akcijuA, a to ne ostavlja !ovoljno vre#ena "a ra"govor s
bolesniko#. Ovo se osebno o!nosi na bolesnike koji#a se vie &i"i$ki ne #oe o#oi. -
"!ravstveni% ra!nika $esto ostoji kon&likt i"#e0u @a&ektivne neutralnostiA i otrebe !a se
saosjea s bolesniko#. Ko#unikacija s u#irui# bolesniko# jest veliko e#ocionalno
otereenje, a ga "!ravstveni ra!nici ra!ije i"bjegavaju. Ko#unikacija s u#irui#
bolesnici#a #oe se oboljati e!ukovanje# "!ravstveni% ra!nika kro" ra! savjetovalita
g!je bi se rasravljalo o ri#jeri#a i" rakse. / bolesniko# treba ra"govarati ka!a on to eli,
ali rije toga treba usostaviti o!nos ovjerenja i"#e0u bolesnika i ljekara, kako bi se
bolesnik be" stra%a #ogao ovjeriti. :ko bolesnik ne eli ra"govarati, ne treba ga siliti, nego
ri$ekati !a on sa# okae interes. / u#irui# bolesniko# ra"govara ljekar, si%olog i
!u%ovnik. Bolesniku treba objasniti !a se bol #oe usjeno ublaiti "a%valjujui
!ostignui#a savre#eni% %irurki%, &ar#akoloki% i si%oloki% #eto!a uklanjanja boli.
Treba ga uvjeriti !a e njegova otreba "a o$uvanje# sa#ootovanja )najvie je ugroena
ko! bolesnika koji vie ne #ogu kontrolirati svoje &i"ioloke &unkcije* biti otovana.
Tijeko# ra"govora treba acijentu !ati !o "nanja !a na# je ra"u#ljiva njegova otreba "a
anjo# i ria!anje#. 'ri to#e veliku vanost i#aju oblici &i"i$kog kontakta6 !ranje "a
ruku, !o!irivanje i sl. 'acijent treba kro" nau ko#unikaciju osjetiti saosjeanje.
7a!i "a!ovoljenja nave!eni% otreba treba nai vre#ena i sasluati bolesnika, jer i sa#o
sluanje #oe biti e#ocionalno olakanje.
Ko! ra"govora s u#irui# bolesnici#a treba isitati koliko bolesnik i njegova oro!ica "naju
o bolesti i is%o!u, kakvi su stavovi bolesnika i njegove #ogue reakcije, reisitati vlastite
osjeaje, stavove, saosjeanje i aljenje. +a ra"govor treba osigurati #jesto koje osigurava
rivatnost. Treba iskreno ra"govarati o rogno"i na na$in koji je bolesniku ra"u#ljiv,
i"bjegavati revie #e!icinski% !etalja. :ko neto nije ra"u#io, treba to onoviti i oka"ati
!a s#o ra"u#jeli to na# eli rei. Tijeko# ra"govora treba !oustiti bolesniku i oro!ici !a
i"ra"e svoje e#ocije, a tolerisati i tiinu. -vijek treba ostaviti rostora "a na!u.
Ljekar treba biti sre#an i na to !a neki bolesnici ne ele ra"govarati o s#rti.
Takav ra"govor treba "avriti "aklju$ko# !a je bolesnik ra"u#io svoju bolest i #ogui is%o!,
!ogovoriti !aljnje ostuke, rovjeriti i#a li bolesnik itanja i re!loiti !aljnji lan tako !a
bolesnik i oro!ica "naju g!je nas #ogu nai i ostaviti #ogua !aljnja itanja.
-#iranje !akle nije sa#o #e!icinski, nego i iri !rutveni roble#. +!ravstveni ra!nici se, u
ravilu, nala"e u ratnji bolesnika na to# oslje!nje# utu "a koji i oni sa#i trebaju biti
o!govarajue rire#ljeni. >ako je vano !a u#irua osoba i#a o!rku oro!ice ili
rijatelja. Niko ne bi trebao u !ananje# !rutvu u#rijeti sa#B
8lanove oro!ice ljekar e obavijestiti !a je bolesnik u#ro. 'rvo e rei sa#o osnovne
$injenice i !o"voliti i# !a okau svoje e#ocije. 'rvi ra"govor i obavijetenje o s#rti trebaju
biti kratki. Kasnije treba o"vati sve bliske $lanove obitelji na !ui ra"govor kako bi i# se
ruila sva obavijetenja i o!rka u suo$avanju s to# teko# stresno# situacijo#.
/utina alijativne #e!icine roi"ila"i i" stava C#nogo se toga jo #oe u$initiC. Moe se
oboljati kvalitet ivota !o s#rti i ono#e koji je na o!lasku i oni#a koji se nala"e u" njega i
koji u$estvuju u israaju. 'atnja se #oe ublaiti ako ostoji osjetljivost !rutva "a atnju
!rugog $lana !rutvene "aje!nice.
Ka%u da "e "te#en razvijeno"ti jedno) drutva mjeri ba #o nje)ovoj o"jetljivo"ti za
#robleme naju)ro%eniji$'
Ne"!ravstveni volonter u bolni$ki# i kuni# alijativni# osjeta#a obavlja ono to oro!ica
ne stigne. /vi volonteri uklju$eni u alijativne kune osjete obave"ni su u$estvovati na
re!ovni# se!#i$ni# suervi"ijski# sastanci#a, i"vjetavati o svo# ra!u, te sastavljati isane
#jese$ne i"vjetaje koje !ostavljaju koor!inatoru volontera.
Tako0er i" grue volontera koji "avre osnovni kurs, regrutuje se grua koja eli ra!iti o!
stru$ni# vo!stvo# u rocesu alovanja s oro!ico#. - alovanju su uklju$ene osobe $ije je
$lan obitelji ili rijatelj u#ro, a ne #ogu se nositi s $injenico# !a nji#a !rage osobe vie
ne#a. - rocesu alovanja koji traje tri #jeseca !o go!ine !ana, naj$ee su uklju$ena !jeca
te ostali $lanovi oro!ice ukoliko iskau interes. - rocesu alovanja se ra!i u grui, no
ukoliko to "a%tijeva situacija, rila"i se i in!ivu!ualno.
9rua "a alovanje se sastaje je!ano# se!#i$no kro" tri #jeseca u akutnoj &a"i alovanja )1D
sastanaka*, !a bi se ta &rekvenca sastanaka s#anjivala na osnovu stru$ne rocjene vo!itelja
slube alovanja. Nakon "avretka akutnog rocesa alovanja, o#ae se $lanovi#a oro!ice
s osebni# naglasko# na !jecu, !a se aktivno uklju$e u ivot, te nastave svoj ut.
Ne"!ravstveni volonteri uklju$eni u slubu alovanja i stru$ni vo!itelj sastaju se na
suervi"ijsko kon"ultativni# sastanci#a je!ano# se!#i$no, g!je i"nose us#ene i"vjetaje,
!obijaju s#jernice "a !aljnji ra!, osnauju se kao o#aga$i, te !ostavljaju #jese$ne is#ene
i"vjetaje.
Oboljeli o! raka koji su bili u grua#a "a o!rku ne sa#o !a su osjeali #anju tjeskobu,
!eresiju i bol, nego su ivjeli gotovo !va uta !ue. ;#unoloki siste# je ra!io bolje a
si%i$ka stabilnost i snaga uti$u na otor ra"vijeno# sta!iju raka.
Kako bi "!ravstveni ra!nik #ogao "a!ovoljiti nave!eno, neo%o!no je !a se trajno e!ukuje,
#oraju #u se osigurati o!govarajui uslovi "a ra! te ri#jena oti#alni% #eto!a lije$enja.
'o! o!govarajui# uslovi#a o!ra"u#jevali bi se a!ekvatan rostor i ka!ar. - onkoloko#
savjetovalitu trebalo bi obje!initi ra! ljekara koji !ijagnostikuju i ljekara koji lije$e
onkoloke bolesti )internista, ra!iolog, %irurg, %e#atolog, onkolog, ra!ioteraeut, klini$ki
&ar#akolog i.ili &ar#aceut, si%ijatar, si%olog i.ili si%oteraeut, socijalni ra!nik, ljekar
oro!i$ne #e!icine, !u%ovnik*.
/avjetovalite bi bilo s#jeteno u rostoru KC, lako ristua$no onkoloko# bolesniku i
nji%ovi# oro!ica#a. 'rostor bi trebao sa!ravati !vije ra!ne rostorije )"a grune susrete i
in!ivi!ualni ra! sa si%ologo# i $lanovi#a ti#a* rostrane i svijetle $iji enterijer treba ruati
osjeaj ugo!e. /tvoriti !oja# !nevnog boravka, tj. kunog, oro!i$nog a#bijenta. Obratiti
anju na boje jer se i one koriste u lije$enju ali stvoriti i uslove "a #oguu #u"ikoteraiju i
srovo0enje okuacione teraije.
Obe"!je!iti #okri $vor i riru$nu ku%inju )ka&a, $aj*.
- rijeo!nevni# $asovi#a obe"bje!iti re!ovan ra! si%ologa, koji ostaje !ostuan, o!nosno
#obilan "a ra! "a bolesnike koji su ve"ani "a bolesni$ki krevet. 're#a otrebi bolesnika i
$lanova oro!ice obe"bje!iti kosultativne ra"govore sa ostali# $lanovi#a ti#a )orjentaciono
!va uta #jese$no susreti, o reoruci na!lenog onkologa*. /vako!nevni gruni ra! sa
si%ologo# bi o!ra"u#ijevao ra! u #ali# grua#a )E,2 bolesnika*, kao i &or#iranje
netForka )#ree o!rke* $lanova oro!ica )2,1G*. 'rioritet u ra!u !ati
novo!ijagnostikovani# bolesnici#a i $lanovi#a oro!ice. 'rotokol o #ulti!iscilinarno#
ra!u bi bio vo!jen u ovo# savjetovalitu.
/a u$enici#a #e!icinske kole te stu!enti#a #e!icine i si%ologije inicirati i organi"ovati
volonterske grue. 7a"#otriti #ogunost uklju$ivanja %u#anitarna !rutva )Kolo srski%
sestara, Crveni krst, Karitas, Mer%a#et*, ukoliko je nji%ov ra! unutar !ravne ustanove
"akonski regulisan u 7/. 7a"#otriti #oguu sara!nju sa ostojei# u!ruenje# @;skra@ )"a
koje "na# !a !jeluje*.
Literatura6
1. BoFlbH >. :ttac%#ent an! lost, (ol. l6 :ttac%#ent.Basic book, NeF Iork,14JD.
D. Buljan Klan!er 9, Kocijan Lercigonja D. +lostavljanje i "ane#arivanje !jece. Marko M,
+agreb, 144E.
3. Larris >. Develo#ental neurosHc%iatrH.OM&or! -niversitH 'ress. NeF Iork, OM&or!,144E.
N. Kocijan Lercigonja D. Bioloke osnove i teraija onaanja. Okolska knjiga, +agreb,DGGP.
E. /"H#anski, L/. Q#otional 'roble#s in C%il!ren Fit% /erious Develo#ental Disabilities,
Q!s. Levine LD, CareH RB, Crocker :C. Develo#ental Be%avioral 'e!iatrics. RB.
/aun!ers Co#anH, '%ila!el%ia, Lon!on,Toronto, 144DS EED,EE2.
P. 'laninc,'eraica :. O!nos lije$nika re#a bolesniku s #aligno# boleu, u6 Me!icinska
etika 1, ur. +ni!ar$i =, Centar "a bioetiku, Kilo"o&sko,teoloki institut Drube ;susove u
+agrebu, +agreb DGGN61G3,1D.
2. Qstein 7M, /treet 7L. 'atient,centere! co##unication in cancer care6 'ro#oting %ealing
an! re!ucing su&&ering, National Cancer ;nstitute, N;L 'ublication No G2,PDDE, Bet%es!a,
MD, DGG2.
J. Bloc% :, Bloc% 7. '%Hsician,atient co##unication, in6 Bloc% :, Bloc% 7. Kig%ting
Cancer, 7. :. Bloc% Cancer Koun!ation, One LT7 Block RaH, Kansas CitH, Missouri,
oglavlje P.
4. Testa M. Bis%o /greccia6 DHing %ave rig%t to knoF. Ooses UConsiracH o& silence@ in
treat#ent ter#inallH ill@. %tt6..FFF."enit.org.article,D1E13?BVenglis%
1G. Travaline >M, 7uc%inskas 7, DW:lon"o 9Q. 'atient%Hsician co##unication6 F%H an!
%oF, >:O: DGGES1GE613,1J.
11. Renric% MD, Curtis >7, /%annon /Q, Carline >D, :#brosH DM, 7a#seH '9.
Co##unicating Fit% !Hing atients Fit%in t%e sectru# o& #e!ical care &ro# ter#inal
!iagnosis to !eat%, :rc% ;ntern Me! DGG1S1P16JPJ,2N.
1D. Katini K. 'ristu onkoloko# bolesniku, FFF.#"ss.%r.%r.