Pitanja za prvu parcijalu (Saobracajna kultura i tehnika)

1. Nacela ponasanja u Saobracaju?

2. Uloga vida u voznji?
3. Sta sve ugrozava savremeni saobracaj?
4. Psihofizicke karakteristike ucesnika u saobracaju?
5. Aspekti sa kojih se moze proucavati saobracaj?
6. Faktori bezbjednosti saobracaja?
7. Koliko svaki covjek ima vrsta osjetila i koji su?
8. Uloga emocija kod vozaca?
9. Razlikovanje zena i musakraca kao ucesnika u saobracaju?
10. Motivacija i motivacioni ciklus?
11. Opsti pojmovi o saobracaju?
12. Dali postoje sigurni vozaci ?
13. Mentalne sposobnosti i voznja?
14. Uzrasna dob i spol vozaca?

Izrada pitanja

1.) Nacela povjerenja Vozizi u skladu sa sopstvenim psihofizickim mogucnostima i sposobnostima
- Nacela nepovjerenja- Voziti u skladu sa uslovima na putu i vremenskim uslovima
- Nacelo ogranicenog povjerenja- Voziti u skladu mogustima vozila
- Nacelo defanzivne voznje- Pridrzavati se pravila i propisa u voznji
- Nacela su pokusaj da se izgradi nuzno potreban kodeks vozaca i ponasanja u toku voznje.
2.) Vidni osjetni organi imaju veoma vaznu funkciju u informiranju vozaca o vanjskom svijetu. Preko
95% svih informacija neophodnih za sigurno kretanje u saobracaj vozac dobija upravu preko osjeta
vida. Vidni osjetni organ je jedan od najrazvijenijih osjetih organa. Najvzniji dio oka je mreznica. U
njoj su smjesteni milioni osjetnih stanica. Imamo ih 2 vrste: Stapici i cunjici. Stapica ima mnogo vise
od cunjica koje ima oko 7 miliona u svakom oku. Cunjici su narocito gusto rasporedjeni u sredini
mreznice ( u takozvanoj sredisnjoj jamici,koja je smejstena nasuprotzjenice. Sto vise idemo od
sredine prema periferiji oka, imamo sve vise stapica, a manje cunjica. Cunjici su manje osjetljivi na
svijetlo od stapica. Od njih zavisi ostrina vida. Sposobnosti organa vida, koje su vazne za vozaca,
mozemo grupirati ovako:
a) sposobnost zahvacanja okoline u vidnom polju
b) sposobnost adaptacije an svijtlost i tamu
c) sposobnost razlikovanja boja
d) ostrina vida i sposobnost stereoskopskog zamjecivanja.
Sposobnost zahvacanja okoline u vidnom polju je ustvari granica do koje jos zamjecujemo predmete i
pojave izvan tacke fiksacije. Cesto ovu sposobnost osjetnog organa vida nazivamo vidno polje. Vidno
polje je prostor koje zahvaca pogledom. Sirina vidnog polja je karakteristicna za svakog covjeka krece
se od 140 do 200 stepeni u stanju relativnog mirovanja. Sirina vidnog polja, sto je za regulaciju i
sigurnost saobracaja daleko vaznije, ovisi i od relativne brzine kretanja predmeta koje gledamo, u
odnosu na kretanje vidnog osjetnog organa. Sposobnost adaptacije na svijtlost i tamu ogleda se u
postupnom poboljsanju vidnog zamjecivanja usljed promjene nivoa osvjetljenja. Kada covjek naglo
dodje u tamu iz nekog jako osvjetljenog prostora, u pocetku nista ne vidi. Tek nakon nekog vremena
provedenog u tamnom prostoru, on pocinje razlikovati neke detalje predmeta. Brzina prelagodbe
zavisi od itenziteta svjetla u kojem je oko bilo prije izlozeno. Sto je ono bilo izlozeno jacem svijetlu, to
je potrebno duze vremena da se potpuno prilagodi na tamu. Nakon itenzivnog osvjetljenja, potrebno
je da prodje 40-60 minuta da bi doslo do potpune adaptacije. Oko se brze prilagodjava na svjetlost
kod izlaza iz tunela za 6x u odnosu na mrak.
3.) Opca sigurnost u saobracaju je vise ugrozena jer drustvo jos uvijek ne uspijeva da se uspjesno
odupre saobracajnim nesrecama sa ljudskim i materijalnim gubicima. Brojni su uzorci i cinioci koji
dovode do ugrozavanja u saobracaju u svim njegovim vidovima. To su sljedeci cinioci ugrozenosti:
- Nedovoljna radna, individualna i drustvena disciplina svih ucesnika u saobracaju
- Niska i nerazvijena saobracajno- tehnicka kultura vecine ucesnika u saobracaju ( narucito vozaca i
pjesaka)
- Nepotpuno i neredovno odrzavanje pustnih prava i signalizacije
- Veliki udio mjesovitog saobracaja na istim putnim dionicama, sto izaziva objektivne smjetnje za
normalno odvijanje saobracaja (zaprege, bicikli, teretna motorna vozila, brzi automobili i autobusi, a
sve na istom putnom pravcu)
- Opce nepostovanje saobracajnih propisa, pravila o kretanju, zaustavljanju, parkiranju i sl.
- Neuskladjenost porasta broja vozila sa razvojem infrastrukture, narucito u drumskom saobracaju
- Neefikasna unutrasnja kontrola i toleriranje tehnicke neispravnosti vozila u javnom prijevozu
- Neadekvatna obuka izvjesnih kategorija vozacamoji se slabo snalaze u uvjetima sve razvijenijeg
saobracaja
- Devastiranasaobracajna infrastruktura od ratnih dijelovanja i sl.
Mnogobrojne strucne analize vec pokazuju da u ovoj oblasti drustvenog zivota imamo masovno
krsenja propisa. Ne samo sto se pricinjavaju velike materijalne stete i gube ljutski zivoti nego nastaju i
mnogobrojni socijalni problemi, narucito zbog stradanja jos uvjek velikog broja lica. Kao posljedica
saobracajnih nesreca umanjuje se i bitno mjenja zivot mnogih ljudi.
4.) U edukaciji mladih i procesu razvijanja saobracajno- tehnicke kulture opce znacajno je poznavanje
osvovnih psihofizickih karakteristika vozaca i ostlaih ucesnika u saobracaju jer je to pred uvjet za
kulturno ponasanje u saobracaju. Osnovni psihicki proces koji je veoma bitan u voznji je podrazaj.
Kad se on prepozna slijedi donosenje odluke, a zatim akcija. Zamjecivanje okoline, odnosno opazanje
svijeta oko sebe, ide preko ostjetilnih organa koji preko fizikalnih i hemijskih procesa daju potrebne
informacije o okolini. Svaki covjek ima 12 osjetila kao sto su: osjet vida, sluha,boli, dodira,
toplote,okusa,mirisa itd.. Za voznju se presudni osjeti vida ciji je organ oko. Za sigurnu voznju
prvobitna je i paznja. Ona je osnovni pokazatelj psihickog stanja vozaca. Najvazniji oblik paznje u
voznji je tvz podijeljena paznja koja omogucava da se istovremeno percipira vise predmeta.
5.) Iz cinjecice da saobracajna kultura postaje neophodna drustvena potreba logicno se dolazi do
zakljuca da je saobracaj moguce proucavati sa vise drustvenih aspekata. Kao integralna drustvena
djelatnost saobracaj ima svoje privredne, turisticke, odbrambene, tehnicke, tehnoloske, pravne,
socialne, obrazovne i dr. aspekte. Proucavanje saobracaja sa svih ovih aspekata ima izvanredan
znacaj i za razvijanje neophodne saobracajne preventive, razumije se neki aspekt vise, a neki manje.
Ovi aspekti su vrlo znacajni za razvijanje neophodne saobracajne teh. kulture. Ponasanje covjeka u
saobracaju bavi se danas i posebna naucna displina: saobracajna psilogija. Sa stanovista te naucne
displine, a imajuci u vidu medjunarodna iskustva koja se prate i proucavaju moze se govoriti o
razlicitim ponasanjanjima u saobracaju. Psihologija kao nauka o ponasanju, pored ostalog, pruza nam
bezbroj dokaza o utjecanju moralnih normi na prakticni, saznajni i opci odnos covjeka prema okolini u
kojoj zivi pa i prema saobracaju. Porvjera moralnih normi i svojstava svakodnevno se desava u
saobracaju, naracito u slacujevima nezgoda, bjezanja sa mjesta dogadjaja, odnosa prema zrtvi,
tehnickoj ispravnosti vozila, odnosa prema pravilima i propisima u saobracaju i sl.
6.) Ljudske pogreske,propusti i prekrsaji su:
- Nedostatci ceste
- Defekti i nedostaci vozila
- Psihicki i fizicki nedostaci
- Neodovoljno znanje ( poznavanje saobracajnih znakova i propisa, poznavanje zakona dinamike
voznje, poznavanje vlastitih sposobnosti)
- Pomanjkanje vjestine( koordinacija pokreta, procjena udaljenosti,procjena brzine,procjena sirine
kolovoza, procjena visine prolaza)
- Pogresne odluke i ocjene( umor, uticaj alkohola,lijekovi, alkohol + lijekovi, droga, kofein, nikotin)
Mnogobrojna istrazivanja osnovnih faktora sigurnosti smatraju covjeka presudnim, al ne smijemo
faktor covjeka poistovjetiti s vozacem jer to ne bi bilo objektivno sagledavanje problema.
7.) Covjek ima 12 osjetnih cula, a najvaznije culo od njih 12 je oko, ostala cula su: (Osjet sluha, boli,
dodira, toplote, okusa, mirisa itd...
8.) Emocije su psihicki proce, odnosno dozivljaji koji pokazuju stanje pojedinca, nastali kao
rezultatodnosa pojedinca prema stvarima i dogadjajima u njegovoj okolini, te drugim ljudima i svojim
vlastitim postupcima, akcijama i dozivljajima. Karakteristike emocionalnih dozivljaja su: hedonisticki
ton, tj. svaki emocionalni dozivljaj izaziva u covjeku osjecaj ugode ili neugode. Emocija je dozivljaj koji
nastupa momentalno kao podrazaj i veoma tesko je pojedinac kontrolira putem razuma. Postoji vise
podjela emocija: prema slozenosti, jacini i trajanju. Po slozenosti emocije djelimo na:
jednostavne(strah, srdzba, radost,ljubav i tuga), slozene koje su sastavljene iz vise jednostvanih
emocija. Kao npr: ljubomora, mrznja itd.. Strah je ejdnostavna emocija koja izaziva u pojedincu
osjecaj neugode i napetosti. Pojavljuje se u neocekivanim situacijama za koje predpostvljamo da su
opasne za nas,ami smo nespremni da im je suprostavimo..
- Srdzba se najcesce pojavljuce kod nezadovoljenja motiva, a izaziva u pojedincu osjecaj neugode i
napetosti.
- Radost izaziva pojedincu osjecaj ugode i opustanja a pojavljuje se kod postizanja nekog cilja.
- Tuga izaziva u pojedincu vrlo intenzivan osjecaj neugode to je suprotna emocija od radosti, jer dok
radost potice pojedinca na daljnju aktivnost, tuga privremeno usporava ili cak prekida aktivnost.
- Ljubav izaziva u pojedincu osjecaj ugode i popustanja, a intenzitet joj je u diapazonu od lagane
simaptije do bezgranicne ljubavi.
9.) Zene se razlikuju od muskaraca u sljedecim glavnim osobinama:
- Visina zena dostize oko 90% posto visine muskaraca,
- Tezinu zene dostisu na nivou 80% tezine musakraca,
- Misicna snaga je tekoko 60% misicne snage musakraca
- Fizicki se brze umaraju, narucito u periodu mjesecnice,
- Cula zene su senzibilnija,
- Bolje razlikuju boje (nemaju pojavu daltonizma)
- Osjetljivi su na napitke, narkotike i otrove, itd..
Medjutim psiholoska ispitivanja su pokazala da su u svemu ostalom, tj. na psiholoskom planu u
potpunosti ravnopravne sa mukarcima. Zene kao vozaci ne razlikuju se bitno od muskaraca, nesto su
preciznije i smirenije u procjeni opastima, odgovornije prema saobracajnim pravima i propisima i
marljivije u procesu obuke. Zena kao vozac sve je prisutnija u savremenom saobracaju.
10.) Da bi nastala neka aktivnost covjeka potrebna je pobuda ili neki posticaj. Do posticaja dolazi kad
je u covjeku narusena tzv. biosocijalna ravnoteza na temelju koji nastaje neka od mnogobrojnih
potreba. Kkao je biosocijalna ravnoteza neprekidno narusena to je onda i ponasanje covjeka
usmjereno da se ona djelimicno ili potpuno uspostavi. Taj stalni proces zove se motivacioni ciklus.Kao
uzroci ljudskog ponasanja poremecene bioloske ravnoteze organizma spadaju i nagoni i instikti.
Nagoni su stanje poremecene bioloske ravnoteze organizma koje predstavljaju posticaj za nekom
aktivnoscu, a ta aktivnost dovodi do ponovnog uspostavljanja ravnoteze (potreba za vodom, trazenje
vode uz odredjeno ponasanje). Instikti su nenauceni, ali odgredjeni oblici ponasnaja koji su rezultat
nasljednih organskih karakteristika i sazrijevanja organizma. Refleksi su urodzene reakcije nasih
misica ili zlijezda izazvane odredzenim podrazajem. Taj postupak reagiranja vozaca nije pracen
posebnim psihickim dozivljajem. Zato treba razlikovati refleksne reakcije vozaca i psihomotorne
reakcije vozaca.
11.) Obicno se pod pojmom saobracaj podrazumjeva razmjena materijalnih i drugih dobara, uslugam
informacija i ideja, a u uz obavezno koristenje raznovrsnih saobracajno-tehnickih sredstava uredzaja i
puteva. To je takva drustvena djelatvnost koja predstavlja sponu izmedzu rada, stanovanja i
rekreacije. Od svih vrsta saobracaja najrazvijeniji je drumski, a u njemu ucestvuju svi ljudi. Ovaj se
saobracaj odvija shodno zakonskim propisima i odredzenim pravilima,a oni su uglavnom izdjednaceni
za evropu i zemlje drugih kontinenata. Posljedice ne pridrzavanja zakonskih normi i pravila ponasanja
u saobracaju su veoma stetne kako u odnosu na ljude tako i odnosu na materijalna dobra.
Proucavanje saobracaja s gledista saobracjno-tehnicke kulture, cime se mi bavimo u ovoj knjizi, ima
za cilj da se negativne posljedice razvijenog saobracaja sto bolje upoznaju, rizici svedu na najmanju
mogucu mjeru i odgoje generacije buducih ucesnika u saobracaju koji ce manje grijestiti nego
generacije prije njih.
12.) Odgovor je negativan. Ali, moze se govoriti o relativno sigurnim vozacima. Prema istrazivanjima
moje su vrsili saobracajni strucnjaci u saradnji sa psiholozima, ljekarima i saobracajnim policajcima
kao relativno sigurni vozaci mogli bi se smatrati sljedeci:
- To su oni vozaci koji su presli najmanje sto hiljada kilometara sa svojim vozilom, a da pri tome nisu
pravili vece saobracajne nesrece
- To su oni vozaci koji dobro poznaju saobracajna pravila i propise, koji voze prema svojim
psihofizickim mogucnostima, tehnickim mogucnostima vozila i stanju puta,
- Relativno sigurni vozaci su i oni koji odrzavaju svoju fizicku kondiciju i koji ne voze kada im fizicko ili
psihicko stanje moze smetati u voznji,
- Nadalje, to su i oni voazci koji usredsredzuju svoje misli i osjetilne organe na voznju kao vrlo slozenu
psihofizicku radnju,
- Relativno voze sigurno oni vozaci koji vode racuna o brzinama, uslovima puta drugim ucesnicima u
saobracaju, posebno obracajuci paznju na djecu i starije osobe,
- Relativno siguran vozac uvjek nastoji da svoju voznju prlagodi dobu dana i vremenskim prilikama,
- To su i oni vozaci koji su spremni na ustupke u toku voznje,
- Takvi vozaci donose pravovremene odluke bez duzeg razmisljanja.
Istrazivanja su pokazala da se relativno sigurnim vozacima mogu smatrati i oni koji posjeduju solodna
znanja iz tehnike saobracaja.
13.) Mentalne sposobnosktima dbulje upoznajemo svoju okolinu i tako sticemo mogucnost veceg
saznanja i prodiranja u tajne prirode i svijeta. Metalne sposobnosti ( pamcenje, misljenje, ucenje i dr.)
imaju uticaja na sigurnost voznje i ponasanja u voznji. Inteligencija se najcesce uzima kao reprezent
mentalnih sposobnosti. Ona se najcesce oznacava kao snalazenje u datoj situaciji, tj brzina snalazenja
u novim i problemskim situacijama. Dinamican saobracaj uvjek predstavlja izmjenu novih situacija i
pojavu problemskih u kojima se covjek mora snaci na odgovarajuci nacin. Koa najvaznija mentalna
sposobnost dolazi do izrazaja u mnostvu situacija. Ne smije s eizjednacavati sa znanjem, jer
ineteligentan covjek nije onaj koji puno zna. Covjek sa vecim stupnjem inteligencije u saobracaju ce:
a) Brze shvatati novine, brze ce usvajati ono sto se uci i lakse ce usvajati gradivo.
b) Oni sa vecom inteligencijom u koliko to povezuju i sa povecanom marljivosti i trudom, postizu i
vece rezultate na planu ucenja, prezentovanja onoga sto znaju i sl.
c) Inteligencija se djelom nasljedjuje, ali ljudi sa skromnom inteligencijom, pojacanim radom i
vjezbom mogu postizati iste rezultate kao i oni sa povecenom inteligencijom.
d) U svim zivotnim razdobljima covjeka inteligencija nije jednako razvijena. Intentivno raste i razvija
se do 16. godine, svoju vrijednost zadrzava do oko 30. godine,a onda pocinje algani pad.
Neki autori smatraju da se maksimum obicno postize oko 19-20 godine. Znanja se pak gomilaju i
neprekidno rastu od rodzenja do smrti. Medjutim, ono sto je nepobitno utvrdzeno i u cemu se slazu
svi naucni autoriteti je saznanje da ukoliko se radi o pojedincu koji dosta zna o saobracaju, kojima
ima razvijenu kulturu ponasanja u saobracaju, koji poznaju uzrocnike stradanja, taj manje i grijesi.
Zbog ove cinjenice se i govori o potrebi da se u saobracajnoj edukaciji uvazavaju i cinjenice i do kojih
je dosla psihologija kao nauka.
14.) Vecina sposobnosti kod covjeka najvise se razvija do 30-tih godina zivota, a nakon toga pocinje
lagani pad, Da bi poslije 65. godina taj pad bio ocitiji. Individualna odstupanja su uvjek moguca.
- sposobnosti koje se ne razvijavu vremenom zakrzljavaju
- naucene vjestine obicno se dugo zadrzavaju, ali slabe na kvalitetu
Mladji ljudi nisu imuni od gresaka u saobracaju, pa se za njih kao uzrocnici saobracajnih nesreca
navode:
- Nedovoljno iskustvo
- Preziranje opasnosti
- Voznja nocu
- Osjecaj neodgovornosti je prisutniji
- Precjenjivanje vlastitih sposobnosti
- Voznja preko tvz. kriticne brzine