F. Watson i J. Crick (1953.) otkrili su oblik i grau DNA
Osnovna graevna jedinica DNA je DNA nukleotid
Genetika mikroorganizama Prokarioti (bakterije i MZA) imaju nukleoid, prstenastu DNA koja se nalazi direktno u citoplazmi. U citoplazmi imaju i male krune nizove gena plazmide. Bakterije izmjenom plazmida prenose jedna na drugu npr. otpornost na antibiotike. Virusi maju samo DNA ili RNA (drugi organizmi imaju obje nukleinske kiseline!). Retrovirusi pripadaju u RNA viruse. Kada uu u stanicu domaina, retrovirusi na temelju RNA stvaraju DNA i ona se ugrauje u DNA domaina. U retro viruse spada virus HIV. Naziv su dobili po procesu DNARNA, koji je obrnut od redoslijeda procesa u drugim ivim biima:
DNA RNA protein tzv. centralna dogma biologije
Reverzna transkriptaza enzim koji retrovirusima omoguuje stvaranje DNA na temelju RNA.
Viroidi izgraeni su od gole RNA Prioni sadre samo bjelanevine!
Gdje se u eukariotskoj stanici DNA nalazi IZVAN JEZGRE? Plazmidi nije poznato kuju funkciju imaju kod eukariota Mitohondriji ( zato je mogua teorija da potjeu od nekad zasebno ivuih mikroorganizama bakterija, imaju i 70S ribosome) Kloroplasti ( zato je mogua teorija da potjeu od nekad zasebno ivuih mikroorganizama modrozelenih algi, imaju i 70S ribosome)
Teorija koja tvrdi da su mitohondriji i kloroplasti nastali simbiozom nekih prokariota i prvih eukariotskih stanica zove se ENDOSIMBIONTSKA TEORIJA.
Kromosomi
Kromosom sadri 2 jednake molekule DNA ! To su zato dvije sestrinske kromatide. HISTONI su kuglaste bjelanevine na koje se DNA namata prilikom stvaranja kromosoma. KARIOGRAM ili KARIOTIP prikazuje broj, oblik i veliinu svih komosoma jednog organizma. AMNIOCENTEZA je uzimanje plodne vode, ime se moe iz stanica embrija izdvojiti kromosome
AUTOSOMI = TJELESNI KROMOSOMI (tjelesna stanica ovjeka ima ih 44) HETEROSOMI = GONOSOMI = SPOLNI KROMOSOMI (tjelesna stanica ovjeka ima ih 2) Spolne kromosome otkrio je na vinskoj muici T. Morgan (1908.)
DIPLOIDAN (2n) broj kromosoma = dvostruki ili puni broj kromosoma u tjelesnim stanicama ovjeka (Dvostruki jer potjee od dva roditelja!) HAPLOIDAN (n) broj kromosoma = polovian broj kromosoma u spolnim stanicama
ZADATAK:Koje dvije stanice ovjeka sadre istu genetiku uputu? A. Spermij i ivana stanica B. Dva spermija C. Jajna stanica i ivana stanica D. Miina i ivana stanica
ZADATAK: Koje kromosome sadri zigota ovjeka? A. 23 autosoma i 23 spolna kromosoma B. 44 autosoma i 2 spolna kromosoma C. 46 autosoma i 2 spolna kromosoma D. 22 autosoma i 1 spolni kromosom
ZADATAK: U malignoj stanici ovjeka izbrojano je 69 kromosoma. Kakav je kariotip te stanice? A. Haploidan B. Diploidan C. Triploidan D. tetraploidan
MUTACIJE BROJA KROMOSOMA: ANEUPLOIDIJA jedan ili nekoliko kromosoma manjka ili vika (Downov sindrom = trisomija 21. kromosoma; Klinefelterov sindrom = kod mukaraca xxy; Turnerov sindrom = kod ena x0) EUPLOIDIJA (POLIPLOIDIJA) umnogostruenje cjelokupnog seta kromosoma (monoploidi (n), triploidi (3n), tetraploidi (4n).....). Kultivirane biljke su primjer poliploida!
Kromosomi su vidljivi samo u diobi! (najbolje su vidljivi u metafazi jer su tada maksimalno spiralizirani) INTERFAZA ima dijelove G1, S i G2. S faza je vana jer se tu dogaa udvostruavanje DNA za sljedeu diobu!
MUTACIJE GRAE KROMOSOMA
ZADATAK: Dio molekule DNA sadri ovaj niz baza: ATG CTG TAT. Koje e antikodone imati molekula tRNA koja e prilikom translacije navedenoga niza doi na ribosom? A. UAC GUC AUA B. AUC CTG UTU C. AUG CUG UAU D. TAC CAC AUA
Rjeenje: zadana DNA: ATG CTG TAT genetika ifra ili kod
TRANSKRIPCIJA
mRNA: UAC GAC AUA kodon TRANSLACIJA
tRNA: AUG CUG UAU antikodon
ZADATAK: Slobodna una resica (A) je dominantno svojstvo, a prirasla (a) recesivno. Otac je heterozigot za unu resicu, a majka je recesivni homozigot.
1. Koji tip une resice ima otac? Slobodnu unu resicu
2. Napiite genotip oca. Aa
3. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju priraslu unu resicu?
P: Aa x aa F: Aa, Aa, aa, aa
2:2
4. Mogu li navedeni roditelji imati dijete koje je za navedeno svojstvo dominantni homozigot? Jednom reenicom obrazloite odgovor. Ne mogu. Potrebno je da svaki roditelj ima barem jedan dominantan gen u svom genotipu, to ovdje nije sluaj.
Krvne grupe: A i B su jednako jaki (kodominantni), a gen 0 je u odnosu na njih recesivan (ali se ne obiljeava malim slovom) Rhesus faktor: Rh+ gen je dominantan u odnosu na Rh- gen (ali se ne obiljeavaju razliitom veliinom slova)
ZADATAK: Vesna je zdrava, ali Vesnin brat boluje od hemofilije (x h y). Kolika je vjerojatnost da je i Vesna nositeljica tog gena ako su joj oba roditelja zdrava? Prikaite krianje roditelja.
Rjeenje: Vesna je x H x H ili x H x h
Roditelji su zdravi. Za oca je jedina mogunost genotip x H y. Majka onda mora imati genotip x H x h , jer je samo tako Vesnin brat mogao naslijediti hemofiliju.
Krianje ovakvih roditelja pokazuje vjerojatnost za Vesnin genotip:
P: x H x h x x H y
F: x H x H , x H y , x H x h , x H y
1 : 1 ILI
50% : 50%
Test krianje je krianje jedinke nepoznatog genotipa (ili je heterozigot ili je homozigot dominantni) sa recesivnim homozigotom. Prema rezultatima krianja zakljuujemo kakav je genotip imao ispitivani organizam.
Primjer: Visoka stabljika graka (V) je dominantno svojstvo u odnosu nanisku stabljiku (v).
Ako je visoki graak bio homozigot, test-krianjem s niskim grakom svi e potomci biti visoke biljke.
P: VV x vv F: Vv, Vv, Vv, Vv
100%
Ako je visoki graak bio heterozigot, test-krianjem s niskim grakom nastat e 50% visokih i 50% niskih biljaka.
P: Vv x vv F: Vv, Vv, vv, vv
50%:50%
ZADATAK: Kao rezultat test-krianja dobiven je omjer fenotipova potomaka 1:1. to pokazuje dobiveni omjer fenotipova? A. Nepoznati genotip je heterozigot B. Nepoznati genotip je homozigot C. Oba roditelja su heterozigoti D. Oba roditelja su homozigoti
MEJOZA MITOZA
ZADATAK: Stanica impanze ima 48 kromosoma (2n=48).
Ako se dijeli MITOZOM, nastati e ____ stanice keri koje e svaka imati ____ kromosoma. Ako se dijeli MEJOZOM, nastati e ____ stanice keri koje e svaka imati ____ kromosoma.