Potreba za razvojem integrisanih programskih paketa nastala je kada se

pojavila potreba da se rezultati obrade podataka (dobijeni pomou jednog

programa) iskoriste kao ulazni podaci u nekom drugom programu.
Meutim, veina programa nije bila dizajnirana tako da moe prihvatati
podatke koji su nastali kao rezultat rada drugih programa.
Izlaz iz ove situacije je kreiranjem vienamjenskog softvera. Postoje dvije
vrste vienamjenskog softvera: integrirani programi (engl. integrated
software) i integrirane programske kolekcije (engl. software suites), mada
se esto obje vrste nazivaju prosto integriranim programskim paketima.


Integrisani programi omoguavaju
kombinaciju osnovnih funkcija vie razliitih
aplikativnih programa, poput obrade teksta,
tabelarnih prorauna, upravljanja bazama
podataka, rada sa grafikom i raunarskih
komunikacija u jednom jedinstvenom
programu. Ovakvi programi obino u svom
imenu imaju ugraenu rije Works.

Najpoznatiji predstavnici ovakvih
programa su Microsoft Works,
PerfectWorks, Lotus Works, Claris Works i
AppleWorks.
Integrisani programi obino imaju znatno slabije mogunosti od zasebnih
programa koji obavljaju pojedine funkcije ugraene u njih. Na primjer, Microsoft
Works ima mogunosti obrade teksta, tabelarnih prorauna i upravljanja
bazama podataka, ali su te mogunosti znatno manje nego mogunosti
namjenskih programa Microsoft Word, Microsoft Excel i Microsoft Access.
S obzirom na navedena ogranienja, prirodno se postavlja pitanje zato uope
koristiti integrisane programe.
-Programi poput Microsoft Worda, Excela i Accessa se PLAAJU, i to skupo! To to na
naim prostorima skoro svi raunari imaju instalirane ove programe posljedica je
iskljuivo nepostojanja zakonske regulative koja spreava ilegalno kopiranje softvera.






Posmatrajmo sada situaciju sa softverom sa aspekta nekoga ko treba da plati za
njegovo koritenje. Tano je da su npr. Word, Excel i Access moni programi, ali veina
prosjenih korisnika ne treba vie od 10% mogunosti ugraenih u ove programe.

Ukoliko npr. Microsoft Works moe da zadovolji sve potrebe nekog korisnika, njemu
se mnogo vie isplati nabaviti neki program poput njega.

Korisnik koji plaa softver, dobro e razmisliti ta mu treba a ta ne treba, i nee
instalirati na disk programe koje nee koristiti, tek da mu se nau pri ruci ako moda
zatreba.
Za razliku od integriranih programa, integrirane programske kolekcije
predstavljaju skupinu odvojenih aplikacija, poput programa za obradu
teksta, tabelarne proraune, itd. koje je proizveo isti proizvoa, koje imaju
isti ili slian korisniki interfejs, koje mogu meusobno razmjenjivati
podatke, i koje se mogu kupiti u paketu po cijeni koja je znatno nia od
cijene svake pojedinane aplikacije.

Kako ove programske kolekcije sadre programe bez kojih je nezamislivo
poslovanje bilo kakve radne organizacije, one se obino nazivaju
integrirani paketi za uredsko poslovanje, ili, u argonu, Office paketi. U
najvanije integrirane pakete za uredsko poslovanje spadaju Microsoft
Office koji se isporuuje u dvije verzije: standardnoj i profesionalnoj,
zatim IBM Lotus SmartSuite koji se isporuuje u samo jednoj verziji, i Corel
WordPerfect Suite koji se takoer isporuuje u dvije verzije (pri emu se
profesionalna verzija naziva Office Professional).
Prednosti integrisanih programskih kolekcija nije samo nia cijena, nego i slinom
rukovanju sa programima koji ine kolekciju. Pored toga, razmjena podataka izmeu
pojedinih programa iz iste kolekcije ne bi trebala da predstavlja nikakav problem. S druge
strane, nedostatak integriranih programskih kolekcija je tipino veliko zauzee prostora na
disku.

Na naim prostorima, ubjedljivo najzastupljeniju integrisanu programsku kolekciju
predstavlja programski paket Microsoft Office, koji je instaliran na gotovo svim
raunarima sa kojima se moete susresti (naalost, najee ilegalno ). Ovaj paket u
sebi sadri itav niz programa kao to su Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft Access,
Microsoft PowerPoint, Microsoft Photo Editor i Microsoft Organization Chart... Pored ovih
programa, Microsoft Office sadri i niz drugih programa (ovisno od verzije), od kojih emo
spomenuti Microsoft Sheduler, zatim Microsoft Outlook, Microsoft Binder, Microsoft
Publisher, kao i Microsoft Project.


Integrisani paketi za elektroniku trgovinu i elektroniko
poslovanje

Dok se nekad trgovina i poslovanje nisu mogli ni zamisliti bez neposredne
razmjene dobara i novanih sredstava, moderne metode trgovine i poslovanja
svode se na razmjenu informacija izmeu raunara. U skladu sa novim
tehnologijama, razvili su se elektronika trgovina (engl. Electronic Commerce
ili E Commerce), kao i elektroniko poslovanje (engl. Electronic Business ili E
Business). Veoma esto se i elektronika trgovina i elektroniko poslovanje
nazivaju jedinstvenim terminom E Commerce.

Pod elektronikom trgovinom podrazumijevamo kupovinu ili prodaju dobara
ili usluga putem globalnih raunarskih mrea, a naroito Interneta i njegovog
servisa World Wide Web, bez ikakvog fizikog kontakta izmeu trgovca i
kupca. Sutinu elektronike trgovine ine sistemi i postupci pomou kojih
dolazi do razmjene razliitih finansijskih dokumenata i informacija. Tako je
elektroniko poslovanje uvelo itav niz novih termina kao to su elektronika
gotovina (E Cash), elektroniko plaanje (E Billing), elektroniki ekovi (E
Cheques), elektroniki rauni (E Invoices), itd.
Elektroniko poslovanje je mnogo ira djelatnost od elektronike trgovine, mada se i
ona obino naziva izrazom E Commerce. Pod elektronikim poslovanjem
podrazumijeva se voenje poslova putem raunarskih mrea, to ne podrazumijeva
samo kupovinu i prodaju, nego i kompletnu brigu o svim klijentima i poslovnim
partnerima, kao i organizaciju poslovanja u sopstvenoj firmi i organizaciju naina
saradnje sa klijentima.

Uvoenje elektronike trgovine i poslovanja imali su ogroman utjecaj na bankarstvo.
ATM maine su inteligentni terminali koji automatski vre reviziju klijentovog
bankovnog rauna, odnosno tednih uloga, kao i druge bankovne usluge za klijente
banke. Na taj nain ostvaruje se elektroniki transfer sredstava, poznat pod skraenim
nazivom EFT (Electronic Funds Transfer), koji e u bliskoj budunosti u potpunosti
zamijeniti gotovinu i ekove kao osnovno sredstvo plaanja.

Skup meusobno povezanih aplikacija koje slue za podrku elektronikoj trgovini i
poslovanju formiraju integrirane pakete za elektroniku trgovinu i poslovanje, meu
kojima je najpoznatiji paket Oracle Financial. Ovi integrirani paketi moraju sadravati
veliki broj karakteristinih funkcija, kao to su obrada prodajnih transakcija, kontrola
nabavke i razmjetaja inventara, analiza rauna i prodaje, prijem i plaanje rauna
elektronikim putem, upravljanje kreditima, voenje platnih spiskova i analiza rada,
voenje knjiga kupaca i dobavljaa, voenje glavne knjige poslovanja, itd.
Elektronika trgovina i poslovanje postaju sve zastupljeniji u praksi,
zbog toga to dovode do smanjenja trokova poslovanja.

Meutim, osnovni problem kod elektronike trgovine i poslovanja je
problem sigurnosti. Globalne mree poput Interneta su dostupne isuvie
velikom broju ljudi, tako da se veliki broj korisnika ustruava da alje
osjetljive podatke (poput brojeva kreditnih kartica) putem mree
raunara zbog straha da ne dopadnu u ruke zlonamjernih pojedinaca.

Meutim, kako su se mnoge organizacije uvjerile u nesluene
pogodnosti koritenja elektronikog poslovanja, danas su itavi timovi
strunjaka angairani na unapreenju sigurnosnih sistema koji bi
trebali da vjerovatnou zloupotrebe svedu na minimum. Danas je u
upotrebi standard za sigurne transakcije putem mree pod nazivom
SET (Secure Electronic Transactions), koji su za potrebe sigurnog
elektronikog poslovanja razvili Visa, MasterCard, IBM i druge
kompanije.
Integrisani paketi za stolno izdavatvo

Mada programi za obradu teksta postoje ve decenijama, njihova primjena je
dugo vremena bila ograniena iskljuivo na pisanje dokumenata isto
tekstualnog sadraja, poput pisama, dopisa, lanaka i slinih dokumenata. Za
potrebe pripremanja knjiga, broura, novina, itd. programi za obradu teksta se
nisu mogli koristiti, jer nisu omoguavali mijeanje slika i teksta, proizvoljan
razmjetaj i oblikovanje teksta na stranici, itd. Tadanjim izdavaima na
raspolaganju je bio jedino metod makaze i ljepilo (engl. cut and paste u
bukvalnom smislu), gdje su se komadi teksta i slika bukvalno izrezivali
pomou makaza i lijepili na praznu stranicu, da bi se sadraj stranice oblikovao
po elji. Oblikovana stranica se kasnije umnoavala raznim fotopostupcima.
Situacija se drastino promijenila prije nepunih dvadesetak godina,
pojavom programa Aldus PageMaker (prva verzija bila je namijenjena
iskljuivo za raunar Apple Macintosh). Pojava ovog programa izazvala je
pravu revoluciju u izdavakoj djelatnosti, jer je omoguila da metodi tipa
makaze i ljepilo odu u zaborav. Kako je Aldus PageMaker omoguio
obavljanje izdavatva uz upotrebu samo stolnih (engl. desktop) raunara i
odgovarajuih izlaznih ureaja (tampaa), bez pomagala poput makaza i
ljepila, ovakvo izdavatvo uskoro je dobilo naziv stolno izdavatvo ili DTP
(Desktop Publishing).

Bitna razlika izmeu dananjih tekst procesora i programa za stolno
izdavatvo je u injenici da je primarna funkcija tekst procesora ipak i dalje
obrada tekstualnih dokumenata, dok je podrka radu sa grafikom i
specifinom oblikovanju teksta esto izvedena na prilino nezgrapan nain
koji je pogodan samo za neprofesionalne i poluprofesionalne primjene.

Tekst procesori imaju velike mogunosti vezane za ureivanje teksta, u koje
spadaju mogunost pretrage i zamjene teksta (engl. search i replace), provjera
pravopisa i gramatike, automatske korekcije greaka, i drugih zanimljivih
mogunosti sa kojima smo se upoznali. S druge strane, mogunosti ureivanja
teksta u programima za stolno izdavatvo svedene na minimum. Njihov
zadatak je da omogue podeavanje izgleda stranice do najsitnijih detalja, koji
ukljuuju sve mogue naine pozicioniranja proizvoljnih dijelova teksta i slika
na stranice, prijeloma teksta u vie redova, izmjene veliine, boja, nijansi,
svjetline, kontrasta i pozadine slika i dijelova teksta, itd.

Programi za obradu teksta koji posjeduju DTP svojstva mogu dobro posluiti
svrsi sve dok se ne zahtijeva veliki kvalitet tampe u boji. Programi za stolno
izdavatvo moraju biti u stanju da pripreme etiri odvojene verzije dokumenta,
koje se obino nazivaju separacije, od kojih svaka sadri informacije samo o
jednoj komponenti boje u dokumentu. Za sada, ovakvu mogunost ne
posjeduje niti jedan program koji se svrstava u programe za obradu teksta.
Takoer, savremeni DTP programi mogu neposredno da komuniciraju sa
tamparskim mainama koje koriste postupke fotoosvjetljavanja.
Za potrebe stolnog izdavatva obino se ne prave programske kolekcije, ve
integrisani programi, jer je funkcije, koje zahtijeva stolno izdavatvo, jednostavnije
obavljati ukoliko su sve prisutne u isto vrijeme unutar istog programa. Za
profesionalne potrebe danas se najvie koriste integrirani programi QuarkXPress i
Adobe PageMaker. Microsoft DTP program Microsoft Publisher, koji je odnedavno
sastavni dio programske kolekcije Microsoft Office, znatno zaostaje po kvalitetu u
odnosu na prethodna dva programa i, eventualno, moe da poslui za
poluprofesionalne primjene. Nekada je mnogo u upotrebi bio DTP program
Ventura Publisher, ali su ga danas uglavnom potisnuli moniji DTP programi.

Da bismo iskoristili punu mo DTP programa, dokumente je potrebno
preoblikovati, to je mnogo lake uraditi ukoliko izvorni dokument nije uope
oblikovan. Zato se, prilikom rada sa DTP programima, prvo pomou nekog od tekst
procesora pripremi neoblikovan, ili eventualno, samo neznatno oblikovan tekst.
Zatim se kreiraju crtei pomou nekog od programa za crtanje koji je dobro
podran u DTP programima (vjerovatno najbolji izbor je Corel Draw). Skenirane
fotografije se posebno dorauju u programima za obradu rasterskih slika (Adobe
PhotoShop je najei izbor). Tek nakon to se pripreme sve ove komponente, one
se uz pomo DTP programa uoblikuju u konaan dokument.