Tomislav Blaji

Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Hrvatska

Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Croatia
IV/62 br. 1, 2010.
Saetak
Dananja 3G tehnologija brzog paketskog pristupa (HSPA eng. High Speed Packet Access) nametnula
se kao nositelj naglog irenja irokopojasnog mobilnog pristupa internetu. Unato njenom konstantnom
unapreivanju, zbog kapacitivnih ogranienja i limitiranih mogunosti postizanja jo viih performansi,
kao i zbog zahtjeva za poveanjem ekasnosti upotrebe radijskih resursa i snienjem trokova odravanja,
krenulo se u razvoj nove tehnologije pod nazivom LTE (eng. Long Term Evolution dugorona evolucija 3G
sustava). Navedeni zahtjevi proizlaze iz potrebe za podrkom novih naprednih usluga u mobilnom svijetu,
od multimedijalne telefonije, preko prijenosa velike koliine podataka kroz drutveno umreavanje do npr.
streaminga HDTV signala, a sve uz mogunost istovremenog pruanja irokopojasnog pristupa velikom broj
korisnika mobilne mree.
LTE se razvija kao novi globalno prihvaeni 3GPP (eng. Third Generation Partnership Project) standard za
evoluiranu UTRAN (eng. UMTS Terrestrial Radio Access Network) mreu (E-UTRAN) uz istodobnu podrku u
evoluiranoj jezgrenoj mrei (EPC eng. Evolved Packet Core) proizaloj iz 3GPP studije evolucije arhitekture
sustava (SAE eng. System Architecture Evolution). Kljune tehnologije kojima se omoguuje postizanje
visokih brzina prijenosa ukljuuju radijsko suelje temeljeno na OFDM (eng. Orthogonal Frequency-Division
Multiplexing) pristupu, upotrebu vie-antenskih rjeenja (MIMO eng. Multiple Input, Multiple Output) te
eksibilnost upotrebe frekvencijskog spektra.
Abstract
3G technology for High Speed Packet Access (HSPA) enables mobile broadband growth that we can witness
today. Despite continuous HSPA evolution, limitations in reaching even higher performances and higher
capacity, together with existing demands for increased radio resource usage efciency and lower operational
expenses initiated development of new technology known as LTE (Long Term Evolution). These demands
arise from the need to support new advanced mobile services, including multimedia telephony, transfer of
high amount of data through social networking, mobile streaming of HDTV signal, all combined with mobile
broadband access for high number of simultaneous users.
LTE is developed as new globally accepted 3GPP standard for Evolved UTRAN (E-UTRAN) with support for
Evolved Packet Core (EPC) result of 3GPP study for System Architecture Evolution (SAE). Key technologies
for achieving high data rates include radio interface based on OFDM access, implementation of multiple
antenna solutions (MIMO) and exible usage of frequency spectrum.
LTE nova tehnologija za mobilni
irokopojasni pristup
LTE New Technology for Mobile
Broadband Access
Kljune rijei: Key words:
LTE, Dugorona evolucija 3G sustava LTE, 3G Long-Term Evolution
SAE, Evolucija arhitekture sustava SAE, System Architecture Evolution
EPC, Evoluirana paketska jezgrena mrea EPC, Evolved Packet Core
E-UTRAN, Evoluirana UMTS zemaljska radijska pristupna
mrea
E-UTRAN, Evolved UMTS Terrestrial Radio
Access Network
4G, etvrta generacija mobilnih komunikacija 4G, Fourth Generation Mobile Communications
3GPP standardizacija 3GPP standardization
Mobilni irokopojasni pristup Mobile broadband
Zrano suelje Radio Interface
OFDM, Ortogonalno multipleksiranje frekvencijskim
odvajanjem
OFDM, Orthogonal Frequency Division Multiplex
MIMO, Vieslojni prijenos, tj. viestruki ulaz viestruki izlaz MIMO, Multiple Input - Multiple Output, MIMO
IV/63
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
1 Uvod
Razvoj suvremenih mobilnih tehnologija koji pratimo kroz protekla tri desetljea hvata sve bri
zamah pojavom svake nove tehnoloke generacije. Prve celularne mree (npr. NMT, AMPS i
TACS, danas poznate i kao prva generacija, tj. 1G) zasnovane na analognom FDMA pristupu
i govornim uslugama, razvijane su sedamdesetih godina prolog stoljea, a komercijalno su
pokrenute poetkom osamdesetih (npr. NMT 1981.). Ve kod mrea druge generacije (GSM,
D-AMPS, PDC, IS-95) koritenih za digitalni prijenos govora i podataka koritenjem TDMA ili
CDMA pristupa, ciklus razvoja se skrauje na ispod 10 godina. Tako je standardizacija GSM
tehnologije zapoela 1982., dok se prve GSM mree se pojavljuju 1991.
Slijedei unaprjeenja nastala uvoenjem paketskog prijenosa podataka u 2G
mreama (isprva GPRS, kasnije i EDGE) te temelje postavljene od strane Meunarodne
telekomunikacijske unije (ITU - International Telecommunications Union) kroz okvir za
globalne 3G standarde (IMT-2000), tijekom devedesetih se intenzivno standardiziraju i
3G tehnologije. Tako se krajem 1998.g. formira Projekt partnerstva za treu generaciju
(3GPP eng. Third Generation Partnership Project) kolaboracija vie telekomunikacijsko-
standardizacijskih tijela iz svih dijelova svijeta, koja razvija tehnike specikacije za WCDMA
(eng. Wideband Code Division Multiple Access) pristup u FDD i TDD modu UMTS sustava.
Prve komercijalne 3G mree pokrenute su 2001.godine u Japanu i 2003. u Europi. Danas smo
svjedoci uspjene evolucije WCDMA mrea uvoenjem brzog paketskog pristupa (HSPA
eng. High Speed Packet Access) kroz kontinuirana unaprjeenja koja donose nova izdanja
3GPP specikacija (Release 5: HSDPA, Release 6: HSUPA, Release 7 i 8: HSPA+). Upravo je
3GPP standardizacijsko tijelo koje je odgovorno za nastanak i razvoj LTE standarda kao nove
tehnologije na putu k mobilnim mreama etvrte generacije (4G).
Slika 1: Evolucija 3GPP tehnologija
U studenom 2004. godine, 3GPP grupa za tehnike specikacije radijskih suelja (TSG
RAN) organizira prvu radionicu na temu dugorone evolucije 3G radijskog suelja. Ta
radionica predstavlja polazinu toku u razvoju LTE standarda. Preko 50 istraivakih
instituta, operatora i proizvoaa opreme, a meu njima i Ericsson, iznijelo je svoje poglede
i prijedloge vezane uz evoluciju UMTS zemaljske radijske pristupne mree (UTRAN eng.
UMTS Terrestrial Radio Access Network). Ve tada su denirani osnovni zahtjevi: smanjeni
trokovi po bitu informacije, visoke brzine prijenosa uz malo kanjenje, poboljano pruanje
velikog broja usluga, eksibilnost upotrebe razliitih frekvencijskih opsega, pojednostavljena
arhitektura, otvorena suelja, umjerena potronja snage u terminalima. Zakljueno je i da
evoluirana mrea mora donijeti znatna unaprjeenja kako bi opravdala standardizacijske
napore.
IV/64 br. 1, 2010.
Na temelju zakljuaka ove radionice te uz iroku podrku lanica 3GPP-a, krajem iste godine
pokrenuta je studija izvodivosti iji je cilj bio razvoj okvira za evoluciju postojee 3GPP radijske
pristupne tehnologije prema novoj tehnologiji visokih brzina prijenosa i niskog kanjenja,
optimiziranoj za paketni prijenos.
U proljee 2005.godine 3GPP grupa za tehnike specikacije arhitekture sustava (TSG SA)
pokrenula je pratee istraivanje, budui da je zakljueno kako e novo radijsko LTE suelje
zahtijevati i odgovarajuu evoluiranu arhitekturu sustava (SAE eng. System Architecture
Evolution).
Paralelno s intenzivnim istraivanjima predvoenim 3GPP radnim grupama (RAN WG1-5, SA
WG2), pokrenuta je i inicijativa za mobilne mree slijedee generacije (NGMN eng. Next
Generation Mobile Networks), koje provodi sedam velikih svjetskih mrenih operatora. Cilj
te inicijative je deniranje usklaene vizije tehnoloke evolucije nakon 3G za konkurentno
pruanje irokopojasnih beinih usluga. Poetkom 2006. godine ova inicijativa izala
je sa svojim prioritetima kljunih karakteristika, preporukama i detaljnim zahtjevima na
budue tehnologije, uz veliki naglasak na trokove vezane za intelektualna prava (IPR eng.
Intellectual Property Rights).
Tijekom 2007. LTE tehnologija je napredovala od studije izvodivosti prema prvom izdanju
tehnikih specikacija pokrenuta je nova (36.) serija specikacija pod nazivom "Evolved
UTRA (LTE) aspects". Prvi kljuni korak razvoja LTE standarda predstavljalo je odobravanje
specikacija zikog sloja (zranog suelja) zasnovanog na OFDMA pristupu. Koncem 2008.
konano je odobreno "zamrzavanje" LTE standardiziranih funkcionalnosti kao dijela 8. izdanja
(Release 8) 3GPP specikacija, ime su one postale dovoljno stabilne za komercijalnu izvedbu.
Niz operatora pokazao je veliku opredijeljenost za upotrebu LTE tehnologije pa je ekasan
i brz ciklus razvoja novog standarda (svega 5 godina) omoguio realizaciju planova rane
implementacije ve krajem 2009.godine. Ovdje je bitno je naglasiti da po prvi puta imamo
priliku da zaivi jedan stvarno globalni telekomunikacijski standard. Naime, ak i operatori koji
koriste 3G tehnologije izvan 3GPP svijeta (npr. CDMA 2000 u Americi i Aziji ili TD-SCDMA u
Kini) prihvaaju LTE kao tehnologiju za evoluciju svojih mrea.
Slika 2: LTE globalno prihvaen standard
Kako se razvoj tehnologije nastavlja ubrzavati, tako se i 3GPP fokusira na daljnje poboljavanje
LTE standarda radi osiguravanja njegove optimalne uinkovitosti u budunosti. To ukljuuje
i razvoj novih specikacija za LTE-Advanced (kao dio 10. izdanja specikacija, Release 10,
koje se oekuju ve poetkom 2011.) ija daljnja unaprjeenja zapravo odgovaraju etvrtoj
generaciji mobilnih sustava (4G) prema zahtjevima koje ITU postavlja pod nazivom "IMT
Advanced".
IV/65
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
2 LTE ciljevi
Danas smo svjedoci nagle promjene u nainu koritenja interneta - umjesto prethodne
usmjerenosti na informaciju i sadraj sve bitniji postaje aspekt komunikacije, a samim tim i
potreba stalne povezanosti. irokopojasni pristup internetu postaje jedna od osnovnih potreba
dananjeg svijeta, a u njegovom razvoju sve vei udio zauzima mobilni irokopojasni pristup.
Predvianja (Slika 3) pokazuju da bi do 2012.godine u svijetu trebalo biti vie od 1,8 milijardi
pretplatnika irokopojasnog pristupa, od ega bi ak dvije treine bili mobilni korisnici (slini
trendovi su vidljivi i u Hrvatskoj).
Slika 3: Predvianja rasta irokopojasnog pristupa u svijetu i Hrvatskoj (izvori: OVUM, Strategy
Analytics, HAKOM, Cullen International i Ericsson, 2009.)
Dananji rast udjela mobilnog internata moemo zahvaliti prvenstveno 3G tehnologiji brzog
paketskog pristupa (HSPA), a razlozi lee u velikom zamahu u pogledu ostvarenog prometa,
atraktivnim cijenama (na razini cijena ksnog pristupa) i paketima (npr. pretplata uz raunalo) te
velikom broju dostupnih ureaja (USB modemi, podatkovne kartice, kuni usmjernici, kamere).
Bitan element u cijeloj prii je i kontinuirana evolucija tehnologije koja poveava maksimalne
brzine i kapacitet sustava.
Zahtjevi i oekivanja korisnika neprestano rastu zbog novih zahtjevnijih aplikacija, (npr. VoIP,
mobilna TV, online igre, video na zahtjev i sl.), ali i elje za jednostavnijim koritenjem (npr. uz
manje vrijeme ekanja i bri odziv). Operatori, s druge strane, tee to uinkovitijem nainu
pruanja usluga (smanjeni trokovi po bitu informacije) uz zadravanje prihoda i smanjenje
trokova izgradnje i odravanja. Sve to djeluje kao pokreta dugorone evolucije 3G sustava
kroz uvoenje nove, eksibilnije tehnologije (LTE).
Kljuni ciljevi s aspekta performansi i mogunosti koje 3GPP stavlja pred LTE su:
visoke brzine prijenosa cilja se na vrne brzine prijenosa podataka vee od 100 Mbps u
silaznoj vezi, odnosno 50 Mbps u uzlaznoj vezi, te ostvarivost 2-3 puta veih brzina na rubu
elije u odnosu na HSPA Release 6,
smanjenje vremena ekanja niska latencija (ispod 10 ms) u korisnikoj ravnini poradi
poboljanja performansi protokola u viim slojevima (npr. TCP) kao i smanjenje kanjenja
povezanog s procedurama u kontrolnoj ravnini (npr. uspostava sjednice/sesije, ispod 100
ms)
visoka spektralna ekasnost (bps/Hz/site) 2-3 puta vea u odnosu na HSPA Release 6,
IV/66 br. 1, 2010.
umjerena potronja snage u terminalima,
eksibilnost upotrebe razliitih frekvencijskih opsega mogunost upotrebe raznih
frekvencijskih podruja (bilo ve postojeih ili novih), uz iroku mogunost izbora irine
pojasa (1,4; 3; 5; 10; 15 ili 20 MHz), te izbor izmeu FDD ili TDD moda rada,
pojednostavljena arhitektura manje vorova, a time i manje signalizacije, koritenje samo
paketske domene (all-IP rjeenje),
pojednostavljeno odravanje podrka za samo-organizirajue mree (SON eng. Self
Organizing Networks), npr. mogunost automatske konguracije,
isplativa migracija sa trenutanih mrea - mogunost ponovnog koritenja dosadanjih
investicija.
Jedan od najbitnijih elemenata u implementaciji LTE mrea bit e dostupnost i cijena
frekvencijskog spektra - radi ostvarivanja to vee podatkovne propusnosti i kapaciteta najveih
dobitaka, potreban je i to iri spektar, a samim time se javlja i potreba za nabavkom dodatnih
frekvencijskih podruja. Slika 4 prikazuje danas identicirane LTE frekvencijske pojaseve.
Osim navedenih frekvencijskih podruja, moe se oekivati da e znaajnu ulogu za
implementaciju LTE tehnologije imati i pojas koji se oslobaa prelaskom emitiranja televizijskog
programa s analogne na digitalnu tehnologiju (tzv. digitalna dividenda) - u Europi je rije o
podruju 790-862 MHz. Ovaj je pojas vrlo interesantan budui da prua mogunost znatno
boljeg pokrivanja (zbog niskih frekvencija), to bi rezultiralo i manjim potrebnim brojem lokacija
(pogotovo u sluaju ruralnog pokrivanja).
Premda je oslobaanje tog pojasa globalno denirano tek od 2015.godine, prema odlukama
Svjetske radio konferencije iz 2007 (WRC-07 World Radio Conference), mogue je i ranije
izvriti prenamjenu za mobilne tehnologije (IMT-2000). Prema inicijativi Europske komisije, za
FDD mod rada na raspolaganju e biti dostupno 30 MHz upareno za silaznu (791-821 MHz) i
uzlaznu vezu (832-863 MHz), dok je u sluaju TDD moda rada predvieno neuparenih 65 MHz
(797-862 MHz).
Slika 4: Identicirani LTE frekvencijski pojasevi
IV/67
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
3 Arhitektura EPS sustava
Kada spominjemo LTE i SAE zapravo se referenciramo na tehnologije koje specicira 3GPP (u
svojem osmom izdanju specikacija, Release 8) kao temelj za evoluciju 3G mobilnih mrea.
Stvarna mrea zasnovana na tim tehnologijama zapravo e tvoriti evoluirani paketski sustav
(EPS eng. Evolved Packet System). EPS se sastoji od evoluirane paketske jezgrene mree
(EPC eng. Evolved Packet Core) i evoluirane UMTS zemaljske radijske pristupne mree
(E-UTRAN Evolved UTRAN).
EPC prua pristup prema vanjskim podatkovnim mreama (npr. Internet) i operatorskim
servisima (npr. MMS, MBMS), upravlja funkcijama vezanima uz sigurnost (autentikacija, dodjela
sigurnosnih kljueva), pretplatnike informacije, naplatu i mobilnost prema drugim pristupnim
mreama (GERAN, UTRAN, CDMA2000,WLAN ...), te prati mobilnost ne-aktivnih terminala.
E-UTRAN obavlja sve radijske funkcije za aktivne terminale. Sastoji se od radijskih osnovnih
postaja (eNB eng. e-Node B). Izmeu EPC i E-UTRAN-a nalazi se S1 suelje, dok su
eNB povezane X2 sueljem. Korisniki terminal povezan je izravno na E-UTRAN, no dio
funkcionalnosti protokolnog sloaja kontrolne ravnine zatvara se u EPC.
EPS podrava iskljuivo paketsku domenu (PS eng, Packet Switched) servisi koji
tradicionalno koriste komutaciju kanala (CS eng. Circuit Switched) prenositi e se takoer
preko PS nositelja.

Slika 5: Generalna EPS arhitektura
IV/68 br. 1, 2010.
3.1 EPC
Evoluiranu paketsku jezgrenu mreu tvore slijedei logiki vorovi:
u kontrolnoj ravnini MME (eng. Mobility Management Entity)
u korisnikoj ravnini S-GW (eng. Serving Gateway) i P-GW (eng. Packet Data Network
Gateway)
MME sadri kontrolne funkcionalnosti koje su konceptualno sline kontrolnoj SGSN ravnini
(najee se ziki i izvodi kao softverska funkcionalnost unutar SGSN vora). MME zakljuuje
protokole kontrolne ravnine prema korisnikom terminalu te obrauje sljedee funkcije vezane
uz mobilnost i upravljanje sesijom:
UE attach/detach procedura omoguuje mobilnoj stanici da se registrira na mreu ili
odregistrira sa iste,
sigurnost funkcije autentikacije i autorizacije radi provjere identiteta korisnika,
odobravanje pristupa mrei i praenje korisnike aktivnosti,
upravljanje EPS nositeljem uspostava, izmjena i raskidanje EPS nositelja,
mobilnost neaktivnih korisnika nadzor korisnika u idle modu, pri emu se poloaj
korisnika prati samo na razini podruja praenja (TA eng. Tracking Area)
pozivanje korisnika (paging)
prekapanje prema drugim tehnologijama (IRAT handover) upravlja mobilnost prilikom
prelaska prema drugim mreama (GSM, WCDMA ...).
Korisnik je spojen na isti MME vor sve dok se nalazi u unutar podruja koje nadzire isti skup
MME-ova (MME pool).
FunkcionalnostiS-GW i P-GW vorova za sluaj bez roaminga nalaze se unutar mree istog
operatora te mogu biti implementirane u kombiniranom P/S-GW voru (takoer se koristi i naziv
SAE-GW). Najee su izvedeni kao softverska nadogradnja postojeeg GGSN (eng. Gateway
GPRS Support Node ) vora. P/S-GW predstavlja sidrinu toku korisnike ravnine terminala
koji se kree izmeu vie eNB vorova. Do promjene S-GW dolazi samo ukoliko korisnik prelazi
u podruje drugog S-GW skupa (S-GW pool), dok se isti P-GW zadrava sve dok je korisniki
terminal prikljuen na mreu.
P/S-GW obavlja sljedee funkcije kontrolne ravnine:
upravljanje EPS nositeljem pokree uspostavu EPS nositelja nakon zahtjeva od strane
viih slojeva,
sidrenje mobilnosti P-GW predstavlja IP toku prisutnosti (PoP eng. Point of Presence)
za terminal koji je spojen na mreu on dodjeljuje IP adresu svakom terminalu ija
mobilnost time biva skrivena prema ksnoj mrei,
P/S-GW takoer obavlja i sljedee funkcije korisnike ravnine:
kontrola i provoenje zadane kvalitete usluga (QoS) povezivanje korisnikog toka
podataka sa odgovarajuim QoS klasama te spreavanje prekoraenja limita deniranih
pretplatnikim ugovorom,
naplata,
zakonsko presretanje prometa.
IV/69
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
Slika 6: Tipna SAE/LTE implementacija - odgovarajua suelja i protokoli
3.2 E-UTRAN
U odnosu na UTRAN mreu, E-UTRAN donosi znaajno pojednostavljenje arhitekture
ukljuuje samo evoluirane radijske osnovne postaje (e-Node B, eNB). Kako se izostavlja vor
za upravljanje (RNC Radio Network Controler), jedan dio njegovih funkcionalnosti prebaen je
u EPC (tonije S-GW), no veina njih prebacuje se u eNB (to je trend zapoet ve uvoenjem
HSDPA u WCDMA mree).
eNB predstavlja vor radijske pristupne mree zaduen za radijsko odailjanje i prijem od strane
korisnike upreme (UE User Equipment) u jednoj ili vie elija (najee 3).
Lista eNB funkcionalnosti ukljuuje:
kontrolu elija i podrku MME skupu eNB posjeduje i kontrolira radijske resurse svojih
elija, koji su zahtijevani od i odobreni odreenom MME skupu (eng. MME pool),
kontrolu mobilnosti za aktivne terminale, ukljuuje UE naloge za obavljanje mjerenja i
izvrenja prekapanja (eng. handover) kad je to potrebno,
sigurnost kontrolne i korisnike ravnine ifriranje (eng. ciphering),
upravljanje dijeljenim kanalom pridjeljivanje resursa dijeljenog kanala i kanala za sluajni
pristup,
segmentaciju i spajanje na RLC (eng. Radio Link Control) sloju se obavlja adaptacija
korisnih paketa na veliinu prijenosnog bloka (eng. transport block),
upravljanje retransmisijom (HARQ procesi),
rasporeivanje korisnika (eng. scheduling) uz podrku deniranih QoS klasa,
funkcionalnosti zikog sloja tj. pseudo-sluajno kodiranje ( eng. scrambling), odailjake
diverzite, procesiranje antenskog upravljanja, OFDM modulaciju,
mjerenje i prijavljivanje podaci prikupljeni mjerenjima koriste se za upravljanje radijskim
resursima (RRM eng. Radio Resource Management),
automatizirani rad i nadzor.
IV/70 br. 1, 2010.
4 Osnovne znaajke zranog suelja
LTE radijsko suelje zasniva se na upotrebi ortogonalnog multipleksiranja frekvencijskim
odvajanjem (OFDM eng. Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) s OFDMA (eng.
Orthogonal Frequency-Division Multiple Access) viestrukim pristupom u silaznoj vezi te
viestrukog pristupa s frekvencijskom raspodjelom na jednom nositelju (SC-FDMA eng.
Single Carrier Frequency Division Multiple Access) u uzlaznoj vezi. Za ostvarivanje visokih
brzina prijenosa bitna je i podrka vie-antenskih rjeenja kako na osnovnoj postaji, tako i u
terminalima. To ukljuuje metode vieslojnih prijenosa, tj. viestruki ulaz viestruki izlaz (MIMO
eng. Multiple Input Multiple Output), kao i tehnike odailjake i prijemne raznolikosti (eng.TX/
RX diversity) te upravljanja dijagramom zraenja antene (eng. beamforming).
Izbor OFDM tehnologije za LTE omoguava prilagodbu prijenosnih parametara sustava u
frekvencijskoj domeni, zadovoljavajui zahtjeve za spektralnom ekasnosti, a prikladna je i za
neusmjereno ili grupno odailjanje ( eng. Broadcast/Multicast).
OFDM je modulacijska tehnika izrazito otporna na frekvencijski selektivno slabljenje ( eng.
fading) i stoga pokazuje dobre performanse u visoko vremenski disperzivnim radijskim
okrujima (to je najei sluaj u urbanom okruenju). Sveukupni tok podataka razdvaja se u
veliki broj tokova koji se potom prenose na zasebnim podnositeljima (eng. subcarriers). Budui
da svaki podnositelj ima nisku brzinu prijenosa simbola (eng. symbol rate), njihovo trajanje
je produeno. Samim time smanjen je i utjecaj meu-simbolne interferencije (ISI eng. Inter
Symbol Interference). Kako su podnositelji postavljeni tako da svi ostali imaju vrijednost nula u
trenutku uzorkovanja pojedinog podnositelja, ostvarena je njihova potpuna ortogonalnost.
Slika 7: OFDM podnositelji
Implementacija OFDM tehnike je razmjerno jednostavna. OFDM odailja se tipino izvodi
koritenjem inverzne brze Fourierove transformacije (IFFT), ija sloenost nije velika. Cikliki
preks se dodaje svakom simbolu prije odailjanja kako bi se zadrala ortogonalnost uz
minimiziranje meu-simbolne interferencije. Koritenjem inverzne brze Fourierove transformacije
prijemnik moe potpuno detektirati odaslani signal, uz pretpostavku da je maksimalno
rasprenje kanjenja (eng. delay spread) u radijskom kanalu krae od duine dodanog ciklikog
preksa.
IV/71
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
Slika 8: Implementacija OFDM tehnike uz pomo IFFT/FFT u odailjanju i prijemu
Svaki od podnositelja nosi jedan OFDM simbol koji sadri informacijske bitove modulirane
QPSK, 16QAM ili 64QAM modulacijom (dakle imamo 2,4 ili 6 bita po simbolu). Modulacija vieg
reda je osjetljivija na smetnje te zahtijeva bolje radijske uvjete, tj. bolji odnos snage nositelja
prema interferenciji (C/I eng. Carrier to Interference).
Slika 9: LTE podrane modulacije
Mijenjanjem broja podnositelja mogua je podrka za razliite pridjeljenje irine frekvencijskog
pojasa, od 1,4 MHz sve do 20 MHz. Pri tome je granularnost denirana na razini jednog
resursnog bloka (RB eng. Resource Block) kojeg predstavlja 12 podnositelja od 15 KHz
(dakle ukupno 180 KHz). Centralni blok od 6 RB-a oko istosmjernog nositelja (eng. DC carrier)
predstavlja minimum zauzea, dok se koritenjem vie RB-a s bonih strana moe izvesti
irenje. Pojedinoj mobilnoj stanici moe biti dodijeljeno maksimalno 100 RB-ova (ostatak 20 MHz
pojasa otpada na ltriranje i zatitni pojas), a dodijeljeni RB-ovi u silaznoj vezi ne moraju biti
kontinuirani.
Slika 10: Promjenjiva irina frekvencijskog pojasa
IV/72 br. 1, 2010.
Kod uzlazne veze koristi se posebna izvedba OFDMA pristupa, takozvani pred-kodirani
OFDMA, odnosno SC-FDMA (eng. Single Carrier FDMA), ije je osnovno obiljeje da pojedini
korisnik dobiva kontinuirani skup podnositelja (koji onda djeluje kao jedan iri nositelj).
Osnovna motivacija za takav pristup je smanjenje potronje baterije u mobilnom terminalu
zbog manjeg odnosa vrne i prosjene snage (PAPR eng. Peak to Average Power Ratio), a
time i boljeg pokrivanja u uzlaznoj vezi.
Slika 11: Usporedba OFDMA i SC-FDMA pristupa
Koritenjem vie antena na TX i RX strani mogue je ostvariti razliite dobitke. Oblikovanje
dijagrama zraenja pri tom osigurava vei odnos signal-um te time i bolje pokrivanje, dok
se vieslojni prijenos moe iskoristiti za ostvarivanje veih brzina prijenosa. Prijelaz izmeu
razliitih tehnika moe biti dinamiki.
Slika 12: Vie-antenske tehnike za LTE
Dijagram zraenja oblikujemo tako da mijenjamo faze signala izmeu pojedinih
antena i na taj nain laticu zraenja usmjeravamo prema ciljanom korisniku (time se
smanjuje interferencija u ostatku elije). Kod MIMO tehnike dobitak ostvarujemo boljim
iskoritavanjem postojeeg odnosa signal-um. Za razliku od tehnika odailjake i prijemne
raznolikosti gdje na vie antena aljemo iste (eventualno razliito kodirane) informacije,
za MIMO odailjemo razliite tokove podataka po pojedinom antenskom sloju i svaki
od njih primamo na pojedinoj prijemnoj anteni. Time zapravo ostvarujemo linearni rast
kapaciteta s poveanjem odnosa signal-um, koji bi inae bio logaritamski, to bi limitiralo
maksimalne vrijednosti. Moe se uoiti da je zbog toga dobitak ostvariv uz MIMO vie
izraen u sluajevima visokog odnosa signal-um. MIMO se moe koristiti i u kombinaciji s
oblikovanjem dijagrama zraenja.

IV/73
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
Slika 13: Dobitak kapaciteta u sluaju vieslojnog prijenosa (MIMO)
Kombinacijom svih navedenih elemenata LTE zranog suelja mogue je ostvariti ciljane
performanse sustava. Maksimalne brzine prijenosa u silaznoj i uzlaznoj vezi ovisit e o konkretnoj
konguraciji one se poveavaju kasnijim koritenjem sloenijih MIMO konguracija (4 umjesto 2
predajne i prijemne antene, kasnije i 8), koritenjem modulacija vieg reda (64 QAM) i u uzlaznoj vezi
te poveanjem irine pojasa (bilo kombiniranjem vie pojasa, bilo irenjem do 100 MHz). Time e biti
ispunjeni i zahtjevi koji se stavljaju pred mree etvrte generacije (4G), to e se ostvariti u sklopu
LTE-Advanced tehnologije (3GPP Release 10).
Slika 14: Razvojni put LTE tehnologije prema LTE-Advanced
IV/74 br. 1, 2010.
5 LTE protokolni sloaj
Slika 15. prikazuje LTE protokolni sloaj. EPS nositelj (koji odgovara PDP kontekstu) prenosi
podatke s 3. sloja te uslugu sa kraja na kraj (end-to-end service). Njega na radijskom suelju
prenosi E-UTRA radijski nositelj kojeg pak prenose radijski kanali (logiki, transportni i
fiziki).
Slika 15: Struktura LTE radijskog suelja
Protokoli koji obavljaju zadae radijskog suelja su:
PDCP (eng. Packet Data Convergence Protocol) mapira EPS na E-UTRAN radijski
nositelj te provodi robusnu kompresiju zaglavlja (ROHC),
RLC (eng. Radio Link Protocol) vri mapiranje na logike kanale te obavlja
segmentaciju, slijednu isporuku i retransmisije,
MAC (eng. Medium Access Control) vri mapiranje na transportne kanale, te je
odgovoran za HARQ procese i rasporeivanje (eng. scheduling),
fiziki sloj obavlja mapiranje na fizike kanale te provodi kanalno kodiranje, modulaciju
i sl.
IV/75
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
5.1 Struktura kanala
Logiki kanali opisuju koji tip podataka se prenosi, a dijele se na kontrolne (za prijenos
informacija kontrolne ravnine) i prometne (za prijenos informacija korisnike ravnine). LTE
podrava sljedee logike kanale:
odailjaki kontrolni kanal (BCCH eng. Broadcast Control Channel) za odailjanje
sistemskih kontrolnih informacija u silaznoj vezi,
kontrolni kanal za upravljanje radio pozivima (PCCH eng. Paging Control Channel) za
prijenos radio poziva ( eng. paging) u silaznoj vezi (koristi se kad mrea ne zna tonu
lokaciju mobilne stanice),
zajedniki kontrolni kanal (CCCH eng. Common Control Channel) za odailjanje
kontrolnih informacija izmeu mree i UE u oba smjera (obino ga koriste one mobilne
stanice koje nemaju RRC konekciju s mreom i mobilne stanice koje koriste zajednike
transportne kanale kad pristupaju novoj eliji nakon reizbora elije),
pridijeljeni kontrolni kanal (DCCH eng. Dedicated Control Channel) - dvosmjerni kanal
za odailjanje kontrolnih informacija izmeu mree i mobilne stanice (uspostavlja se kroz
postupak RRC uspostave konekcije),
kontrolni kanal za grupno odailjanje (MCCH eng. Multicast Control Channel) - za
prijenos MBMS rasporeivanja i kontrolnih informacija prema mobilnim stanicama koje
koriste MBMS,
pridijeljeni prometni kanal (DTCH eng. Dedicated Trafc Channel) kanal dodijeljen
samo jednoj mobilnoj stanici za prijenos korisnikih informacija (postoji u oba smjera),
prometni kanal za grupno odailjanje (MTCH eng. Multicast Trafc Channel) za
prijenos prometnih podataka prema mobilnim stanicama koje koriste MBMS.
Logiki kanali mapiraju se na transportne kanale. Broj transportnih kanala za LTE je sveden na
minimum kako bi se izbjegle este promjene tipova kanala koje uvode nepotrebna kanjenja:
odailjaki kanal (BCH eng. Broadcast Channel) koristi se za prijenos specinih
informacija u silaznoj vezi prema svim mobilnim stanicama na podruju jedne elije, ne
podrava upravljanje dijagramom zraenja,
dijeljeni kanal u silaznoj vezi (DL-SCH eng. Downlink Shared Channel) kanal iji se
resursi dijele izmeu korisnika u silaznoj vezi, podrava adaptaciju veze izmjenama
modulacije, kodiranja ili odailjake snage, diskontinuirani prijem (DRX eng.
Discontinuous Reception) te ima mogunost upravljanja dijagramom zraenja,
pozivni kanal (PCH eng. Paging Channel) odailje se u cijeloj eliji, podrava
diskontinuirani prijem,
kanal za grupno odailjanje (MCH eng. Multicast Channel) MBMS transportni kanal
koji se odailje na podruju cijele elije, podrava MBMS odailjanje s vie elija (MBSFN
eng. MBMS Single Frequency Network),
dijeljeni kanal u uzlaznoj vezi (UL-SCH eng. Uplink Shared Channel) kanal iji se
resursi dijele izmeu korisnika na uzlaznoj vezi, podrava adaptaciju veze izmjenama
modulacije, kodiranja ili odailjake snage, a mogue je i upravljanje dijagramom
zraenja,
kanal za sluajni pristup (RACH eng. Random Access Channel) kanal u uzlaznoj
vezi koji se koristi za ostvarivanje vremenske sinkronizacije te odailjanje informacija
za pribavljanje odobrenja za slanje podataka, vie UE se najee natjee za njegovo
odailjanje.

IV/76 br. 1, 2010.
Slika 16: Mapiranje kanala
Fiziki sloj prima podatke za odailjanje s MAC sloja u obliku transportnih blokova. Osim zikih
kanala na koje se izravno mapiraju odgovarajui transportni kanali (PDSCH eng. Physical
Downlink Shared Channel, PUSCH eng. Physical Uplink Shared Channel, PBCH eng.
Physical Broadcast Channel, PMCH eng. Physical Multicast Channel i PRACH eng. Physical
Random Access Channel) imamo i zike kanale koji nose kontrolne informacije sa MAC sloja ili
prema njemu:
ziki kontrolni kanal u silaznoj vezi (PDCCH eng. Physical Downlink Control Channel)
kontrolna signalizacija (za kontrolu snage, rasporeivanje u silaznoj vezi i odobravanje
rasporeivanja u uzlaznoj vezi),
ziki kontrolni kanal u uzlaznoj vezi (PUCCH eng. Physical Uplink Control Channel)
kontrolna signalizacija (zahtjevi za rasporeivanjem u uzlaznoj vezi, CQI, ACK/NACK),
kanal indikatora kontrolnog formata (PCFICH eng. Physical Control Format Indicator
Channel) denira format PDCCH na silaznoj vezi,
kanal HARQ indikatora (PHICH eng. Physical Hybrid ARQ Indicator Channel) prenosi
HARQ informacije (ACK/NACK) u silaznoj vezi.
Osim zikih kanala postoje i ziki signali koji podravaju funkcije zikog sloja ali ne prenose
nikakvu informaciju s MAC sloja:
referentni signali (RS eng. Reference Signals) za mjerenja i koherentnu detekciju
u silaznoj i uzlaznoj vezi, prenesena sekvenca jednoznano denira elije (produkt 3
ortogonalne sekvence i 168 pseudo-sluajnih sekvenci ukupno 504 mogue sekvence),
sinkronizacijski signali (P-SCH i S-SCH eng. Primary and Secondary Synchronization
signals) koriste se u silaznoj vezi u procesu izbora elije (deniraju sinkronizaciju na okvire
i slue za detekciju identiteta elije),
referentni signal za ispitivanje (SRS eng. Sounding Reference Signal) za mjerenja radi
rasporeivanja u uzlaznoj vezi.
IV/77
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
5.2 Struktura zikoga sloja radijskog suelja
Slika 17. ilustrira vremensku domenu strukture LTE prijenosa u sluaju FDD radnog moda (vrijedi
za silaznu i uzlaznu vezu, osim PBCH, P-SCH i S-SCH odsjeaka koji su prisutni samo u silaznoj
vezi). Svaki radijski okvir (eng. frame) od 10 ms sadri 10 pod-okvira (trajanja 1 ms), od kojih
se svaki sastoji od dva podjednaka odsjeka (eng. slot). Ovisno o trajanju ciklikog preksa
(normalni 4,7 s ili produeni 16,7 s), jedan odsjeak nosi 7, odnosno 6 OFDM simbola
(trajanja 66,7 s). Na razini jednog pod-okvira (1ms) obavlja se rasporeivanje (eng. scheduling)
korisnika.
Slika 17: Struktura LTE-FDD moda u vremenskoj domeni
U sluaju TDD radnog moda struktura u vremenskoj domeni izgleda drugaije zbog same
prirode tog moda (silazna i uzlazna veza se izmjenjuju u odreenim pod-okvirima, ovisno
o izabranoj konguraciji, tj. omjeru DL/UL prometa). To je ujedno i jedina stvarna razlika u
koritenju FDD ili TDD radnog moda sve ostalo je identino.
Dvanaest OFDM podnositelja za trajanja jednog odsjeka (0.5 ms) ini jedan resursni blok (RB).
Svaki resursni blok sadri 84 resursna elementa (12 podnositelja x 7 OFDM simbola). Pojedini
resursni elementi u silaznoj vezi pridjeljuju se odgovarajuim zikim kanalima ili signalima na
sljedei nain (promatrajui vremensku i frekvencijsku domenu za FDD sluaj):
PBCH alje se u pod-okviru br. 0, odsjeak br.1, simboli 0-3 tijekom 4 uzastopna radijska
okvira (tj. kroz 40 ms) koriste se samo 72 centralna podnositelja (tj. 6 RB) u frekvencijskoj
domeni,
SCH alje se u pod-okviru br. 0 i 5, odsjeak br. 0 i 10, simboli 5 (S-SCH) i 6 (P-SCH)
koristi se samo 60 centralnih podnositelja (tj. unutar 6 RB) u frekvencijskoj domeni,
PDCCH alje se u 1-4 prvih simbola svakog odsjeka, osim na resursnim elementima ve
iskoritenim za PCFICH i PHICH (po 4 resursna elementa na prvom simbolu), kao i za RS,
RS umeu se na specine pozicije u vremensko-frekvencijskoj mrei resursnih
elemenata ovisno o antenskoj konguraciji (primjer - slika 18).
IV/78 br. 1, 2010.
Slika 18: Raspored referentnih simbola (RS) za sluaj upotrebe vie-antenskih rjeenja (silazna
veza)
5.3 Rasporeivanje resursa
Rasporeivanje (eng. scheduling) korisnika obavlja se u vremenskoj i frekvencijskoj domeni na
razini jednog odsjeka (1 ms, trajanje dva RB), odnosno 12 podnositelja (irina jednog RB), to
denira rasporedni blok (eng. Scheduling block). U silaznoj vezi korisniku mogu biti dodjeljeni
razmaknuti rasporedni blokovi, na temelju adaptacije na kvalitetu signala u vremensko-
frekvencijskoj domeni.
Slika 19: Rasporeivanje ovisno o kvaliteti kanala (silazna veza)
IV/79
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
Iskoristivost resursnih elemenata u silaznoj vezi za korisniki promet (tj. PDSCH kanal) ovisi
o koritenoj irini frekvencijskog pojasa. Tako za sluaj s 1,4 MHz ak do 40% svih resursnih
elemenata otpada na kontrolne kanale, dok se u sluaju s 20 MHz to sputa i ispod 20% (budui
da su PBCH i SCH denirani samo na centralnih 1,4 MHz).
U sluaju uzlazne veze raspodjela je neto drugaija budui da se resursi jednom korisniku
dodjeljuju kao kontinuirani blok (zbog SC-FDMA principa). Korisnik gledano u vremenskoj
domeni moe dobiti razliit broj rasporednih bolokova svakih 1ms, no taj broj mora biti ili 1 ili
viekratnik brojeva 2, 3 ili 5.
Referentni signali (RS) svakog korisnika alju se na njegovim simbolima br. 3 i 11. Referentni
signal za ispitivanje (SRS) se za sve korisnike alje na simbolu br. 0, neovisno o dodijeljenom
frekvencijskom pojasu za korisnike podatke (PUSCH). Fiziki kontrolni kanal u uzlaznoj
vezi (PUCCH) se dijeli izmeu vie korisnika, a alje se na prvom i zadnjem resursnom bloku
koritenog frekvencijskog opsega.
Slika 20: Rasporeivanje korisnika u uzlaznoj vezi
6 Ericsson i LTE
Ericsson kao jedan od kljunih nositelja globalnih otvorenih standarda od samih poetaka
sudjeluje u procesu razvoja i standardizacije LTE/SAE tehnologije. Ericsson vjeruje da samo
globalni, otvoreni standardi mogu poveati telekomunikacijski promet i prihode za operatore
irom svijeta te omoguiti prvorazredne neograniene komunikacije i usluge za korisnike. Zbog
toga Ericsson igra veliku i aktivnu ulogu u svim najutjecajnijim meunarodnim standardizacijskim
tijelima, ukljuujui i 3GPP.
Ericsson otpoetka aktivno sudjeluje i unutar LTE/SAE ispitne inicijative (LSTI eng. LTE/
SAE Trial Initiative) uz niz operatora i proizvoaa opreme. Cilj te otvorene inicijative je
industrijalizacija LTE/SAE tehnologije kroz demonstracije mogunosti LTE/SAE opreme u odnosu
na zahtjeve od strane 3GPP-a i NGMN-a, kao i stimulacija razvoja LTE/SAE ekosustava. Ericsson
je prvi demonstrirao rad FDD i TDD moda na istoj platformi osnovnih postaja, poziv s kraja-na-
kraj (E2E) na runim ureajima, rad u vie-elijskom okruenju s vie simultanih korisnika uz
mobilnost te brzine od 1.2Gbit/s.
Nakon to je sredinom prosinca 2009.godine Telia Sonera u suradnji s Ericsson-om u
Stockholmu pokrenula prvu komercijalnu LTE mreu u svijetu, otpoela je nova era mobilnog
irokopojasnog pristupa. Zahvaljujui pokazanim performansama mree u Stockholmu, ve
mjesec dana kasnije Telia Sonera je izabrala Ericsson kao jedinog isporuitelja zajednike
jezgrene mree u nordijskim i baltikim dravama, te kao isporuitelja LTE radio baznih stanica
u vedskoj i Norvekoj. Osim navedenog, Ericsson je do kraja 2010. godine potpisao LTE
ugovore i s kompanijama Verizon Wireless i MetroPCS u SAD (prva komercijalno pokrenuta LTE
mrea na amerikom kontinentu), NTT DoCoMo u Japanu, China Mobile u HongKongu te s jo
nekoliko europskih operatora. U tijeku je takoer niz testiranja i demonstracija sa svim velikim
operatorima, ije su LTE mree pred komercijalnim pokretanjima.
IV/80 br. 1, 2010.
Ericsson Nikola Tesla takoer aktivno sudjeluje u razvoju i implementaciji LTE sustava, npr. kroz
razvoj novih funkcionalnosti koje e omoguiti nesmetano koritenje 2G/3G i LTE mrea. Tako
npr. SRVCC (eng. Single Radio Voice Call Continuity) omoguava da poziv iniciran u E-UTRAN
domeni s komutacijom paketa od strane IMS pretplatnika bude nesmetano nastavljen nakon
prebacivanja (eng. handover) u GERAN/UTRAN domenu s komutacijom kanala i obratno. CS
fallback je pak komplementarna funkcija koja omoguava upotrebu standardnih servisa iz
CS domene u domeni LTE/E-UTRAN. Strunjaci Ericssona Nikole Tesle od samih poetaka
sudjeluju u deniranju metodologije dimenzioniranja radijskog dijela mree (LTE RAN). U suradnji
Ericssona Nikole Tesle i Hrvatskog Telekoma, krajem 2010.godine, Hrvatska se nala meu prvim
zemljama koje implementiraju probnu LTE mreu.
6.1 Osnovne karakteristike radijske opreme
Posljednje generacije osnovnih postaja za WCDMA (iz RBS 3000 obitelji) i GSM (iz RBS 2000
obitelji) ve su unaprijed pripremljene za uvoenje LTE rjeenja. One e podravati LTE na
postojeem hardveru uz tek neznatnu hardversku dogradnju s novim radijskim jedinicama i
dodatnom procesnom jedinicom u osnovnom pojasu (eng. baseband).
Slika 21: Univerzalni moduli za Ericssonove osnovne postaje (RBS)
Nova obitelj osnovnih postaja RBS 6000 predstavlja kompletno rjeenje za multi-standardni vor
(GSM, WCDMA i LTE). Unutar istog kabineta nalaze se radijske jedinice (RU eng. Radio Unit),
digitalne jedinice (DU eng. Digital unit), napajanje, transportna oprema, klimatizacija i baterije
(u vanjskoj izvedbi). Radijske i digitalne jedinice isprva su dostupne ili u zasebnim varijantama po
pojedinoj tehnologiji (npr. RUL i DUL za LTE), ili u multi-standardnoj varijanti (RUS i DUS) gdje se
softverski odreuje izbor podrane tehnologije (ili kombinacije istih).
Radijska jedinica ukljuuje primopredajnik (TRX), pojaalo, duplekser, antenske ltre i nadzor
odnosa stojnih valova (VSWR). Tako npr. RU za LTE podrava 60 W izlazne snage na irini
frekvencijskog pojasa od 20 MHz. Vie radijskih jedinica moe se kombinirati u razliite
konguracije (npr. 1-6 sektora, 1 ili 2 pojasa od 20 MHz). S 2 RU po sektoru podrani su MIMO,
TX diversity te 4-smjerni RX diversity. Ugraena je i podrka za TMA/ASC/RIU po 3GPP/AISG
standardu.
Digitalna jedinica obavlja procesiranje u osnovnom pojasu (eng. baseband), distribuciju
sinkronizacijskog signala, procesiranje kontrolnih informacija, suelja za transportnu mreu,
meupovezivanje radijskih jedinica te suelje za odravanje i nadzor. DU za LTE trenutano
podrava vrne vrijednosti protoka podataka od 173 Mbit/s, maksimalno 500 simultanih
korisnika te potpunu IP povezivost uz gigabitno Ethernet suelje prema transportnoj mrei.
IV/81
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
Slika 22: RBS 6102 osnovna postaja
7 Zakljuak
LTE predstavlja novi 3GPP standard za prijenos podataka u irokopojasnim mobilnim mreama,
na putu k etvrtoj generaciji (4G) mobilnih mrea. Osnovne karakteristike LTE-a zasnovanog
na koritenju OFDM radijske pristupne tehnologije i vie-antenskih rjeenja (MIMO) ukljuuju
ostvarivanje velikih brzina prijenosa (isprva do 150 Mbit/s, kasnije ak i do 1 Gbit/s) uz vrlo
malo kanjenje pri prijenosu i uspostavi konekcije (do 10 ms), a sve uz mogunost istodobnog
pruanja irokopojasnog pristupa velikom broju korisnika mobilne mree.
Veliku prednost u uvoenju LTE tehnologije predstavlja njena eksibilnost, posebice po pitanju
koritenja razliitih frekvencijskih opsega (od trenutano aktualnih, do nekih novih, npr. 700
MHz ili 2,6 GHz) uz razliite dostupne irine pojasa (od 1,4 do 20 MHz). Vano je napomenuti i
pojednostavljenu arhitekturu samog sustava zasnovanu na evoluiranoj jezgrenoj mrei (EPC) i
all-IP rjeenju, kao i olakani i automatizirani nadzor i upravljanje nad samom mreom.
LTE tehnologija prola je prilino brz proces od standardizacije do dananje komercijalne
realizacije . Po prvi puta govorimo o globalnom, ope prihvaenom standardu, i to od strane
brojnih proizvoaa opreme i terminala kao i mobilnih operatera diljem svijeta.
IV/82 br. 1, 2010.
Popis kratica
3G Third Generation
3GPP Third Generation Partnership Project
AMPS Advanced Mobile Phone Service
CDMA Code Division Multiple Access
C/I Carrier to Interference
D-AMPS Dual-mode AMPS
DRX Discontinuous Reception
EPC Evolved Packet Core
EDGE Enhanced Data rates for GSM Evolution
eNodeB Evolved Node B
E-UL Enhanced Uplink
E-UTRAN Evolved UTRAN
FDD Frequency Division Duplex
FDMA Frequency Division Multiple Access
FFT Fast Fourier Transform
GGSN Gateway GPRS Support Node
GPRS General Packet radio Service
GSM Global System for Mobile Communications
HARQ Hybrid Automatic Repeat Request
HSDPA - High Speed Downlink Packet Data Access
HSPA - High Speed Packet Access
HSPA+ Evolved HSPA
HSUPA - High Speed Uplink Packet Access
IFFT Inverse Fast Fourier Transform
IP Internet Protocol
ISI Inter Symbol Interference
ITU International Telecommunication Union
LSTI - LTE/SAE Trial Initiative
LTE Long-Term Evolution
MAC Medium Access Control
MBMS Multimedia Broadcast and Multicast Services
MIMO Multiple Input, Multiple Output
NGMN Next Generation Mobile Networks
MME Mobility Management Entity
NMT Nordic Mobile Telephony
OFDM Orthogonal Frequency-Division Multiplexing
OFDMA Orthogonal Frequency-Division Multiple Access
IV/83
T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup
QAM Quadrature Amplitude Modulation
QoS Quality of Service
QPSK Quadrature Phase Shift Keying
PAPR Peak to Average Power Ratio
PDC Personal Digital Communications
PGW Packet Data Network Gateway
RAB Radio Access Bearer
RAN Radio Access Network
RBS Radio Base Station
RLC Radio Link Control
SC-FDMA Single Carrier - Frequency Division Multiple Access
SGSN Serving GPRS Support Node
SGW Serving Gateway
SINR Signal to Interference and Noise Ratio
TACS Total Acces Communication System
TCP Transmission Control Protocol
TDD Time Division Duplex
TDMA Time Division Multiple Access
TD-SCDMA Time Division - Synchronous Code Division Multiple Access
TTI Time Transmission Interval
UE User Equipment
UMTS Universal Mobile Telecommunication System
UTRA UMTS Terrestrial Radio Access
UTRAN UMTS Terrestrial Radio Access Network
WCDMA Wideband Code Division Multiple Access
WLAN Wireless Local Area Network
VoIP Voice over IP
Literatura
1. E. Dahlaman, S. Parkvall, J. Skld, P. Beming 3G Evolution - HSPA and LTE for Mobile
Broadband, Academic Press - Elsevier, 1. izdanje, 2007.
2. 3GPP TR 36.300 (V8.10.0) Evolved Universal Terrestrial Radio Access (E-UTRA) and
Evolved Universal Terrestrial Radio Access Network (E-UTRAN); Overall description; Stage
2, rujan 2009.
3. T. Blaji Evolucija radijske pristupne mree u mobilnim sustavima tree generacije, ETK
Revija, studeni 2006.
4. T.Blaji, M.Druijani, Z. imi Prospects of MIMO Techniques for Broadband Wireless
Systems, Mipro CTI, svibanj 2006.
5. T.Blaji, D.Noguli, M.Druijani Latency Improvements in 3G Long Term Evolution, Mipro
CTI, svibanj 2006.
IV/84 br. 1, 2010.
6. N.Mali Univerzalni sustav pokretnih telekomunikacija , ETK Revija, studeni 2003.
7. Interna Ericssonova dokumentacija
Adresa autora:
Tomislav Blaji
e-mail: tomislav.blajic@ericsson.com
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
p.p. 93
HR-10002 Zagreb
Hrvatska
Urednitvo je primilo rukopis 16. prosinca 2010.