Pitanja za I parcijalni ispit iz predmeta Odravanje TK sistema

Red.
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24

Ispitno pitanje
INFORMACIJA, PODATAK, KOMUNIKACIJA, VRSTE PRENOSA?
SAOBRAAJNI
FAKULTET
INFORMACIJSKI SISTEM,
POJAM I ELEMENTI?
SMETNJE PRI PRENOSU SIGNALA?
POJAM ANALOGNOG SIGNALA, OSNOVNE KARAKTERISTIKE, PERIOD, FREKVENCIJA,
Odravanje telekomunikacionih sistema
GRAFIKI PRIKAZ?
POJAM DIGITALNOG SIGNALA, OSNOVNE KARAKTERISTIKE, DISKTERNI SIGNAL,
KONTINUALNI SIGNAL, GRAFIKI PRIKAZ?
MJERENJE U TELEKOMUNIKACIJAMA?
CIKLUS DIGITALNOG TELEKOMUNIKACIJSKOG SISTEMA?
VERIFIKACIJA, KVALIFIKACIJA I CERTIFIKACIJA?
OPTIKI KABLOVI, OSNOVNE KARAKTERISTIKE?
OTDR?
ODRAVANJE, VRSTE ODRAVANJA TK SISTEMA?
FUNKCIJE ODRAVANJA TK SISTEMA?
PODJELA MODELA PODATAKA?
XML?
OBJEKTNI MODEL?
VRSTE OBJEKTNIH MODELA I KARAKTERISTIKE?
APSTRAKCIJA, ENKAPSULACIJA?
IVOTNI CIKLUS RAZVOJA SISTEMA
MODEL PROCESA RAZVOJA IS?
WATERFALL MODEL?
KASKADNI MODEL?
IMPLEMENTACIJA I KORITENJE IK SISTEMA?
SISTEMSKA ANALIZA?
SISTEMSKO PLANIRANJE?

Predmetni profesor
Doc.dr. Halid igi dipl.ing

Vii asistent
Mr. Azra Zaimovi dipl.ing.

1.
Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova koji primaocu smanjuje ili
uklanja neizvjesnost i neodreenost, te mu omoguava izbor izmeu vjerojatnih
dogaaja i poduzimanje odreene radnje.
Informacija su izabrani, odreeni i organizirani podaci prema zahtjevima i potrebama
korisnika.
Komunikacija je prijenos informacija tj. razmjena informacija izmeu najmanje
dvaju sistema od kojih je jadan izvor informacija (davalac), a drugi odredite

informacija (primalac).Sudionici u komunikaciji: ovjek ovjek; ovjek maina;

maina maina.
Prenos signala: analogni i digitalni
Podatak je
2.

3. um je sluajni i nekontrolirani signal smetnje. Prenosni sistem je kvalitetniji to

je vei omjer snage korisnog signala i snage uma. um utjee na kvalitetu
reprodukcije originalne informacije.
4. Analogni signal mijenja tokom vremena svoje vrijednosti, a najznaajniji
parametar mu je period odnosno frekvencija.
Period je vrijeme jednog punog titraja tj. oscilacije vala.Frekvencija je broj perioda
u 1 sekundi i izraava se hercima (Hz). Brzina prijenosa analognih signala
izraena je frekvencijom na kojoj radi mrea.

5. Digitalni signali se prenose u obliku binarnih bitova. U telekomunikacijama

binaran znai da postoje samo dvije vrijednosti za prenesene bitove informacije:
On ima napona (1)
Off nema napona (0)
Upravo zbog postojanja samo dvije razliite vrijednosti, digitalni signal je lake
obnavljati od analognog koji ima sloeniji oblik i mnotvo razliitih vrijednosti.

Brzina digitalnog prijenosa izraena je u bitima u sekundi (bit/s ili bps), a isto tako
i irina pojasa ili prenosni kapacitet medija (to vea brzina to je i vea koliina
podataka koja se moe istovremeno prenositi).

6. Pod pojmom mjerenja u digitalnim telekomunikacijama podrazumijevaju se svi

poslovi i zadaci vezani za: testiranje komunikacione opreme i instalacija, nadzor i
odravanje sistema, logiku analizu signala, kao i prikupljanje, statistiku obradu i
ekspertizu podataka o funkcionisanju sistema.
7.

8. Verifikacija omoguuje: Osnovne funkcije za provjeru konektivnosti kao to su:

wiremap i duina kabla. Jednostavne funkcije za rjeavanje problema kao to
je nalaenje greke na kablu
Kvalifikacija omoguuje:Wiremap Provjera brzine prenosa koju kabl podrava
(10/100/1000BaseT) Duina kabla i mjesto prekida Crosstalk i Impedance fault
Memorija za uvanje i tampanje rezultata

Certifikacija Da li performanse nekog kabla zadovoljavaju parametre propisane

prema TIA ili ISO standardu
Definicija tih performansi i nivoa koje treba zadovoljiti (Kategorije ili Klase) je
definisana standardima:
TIA-568B standard (Cat 5e, Cat 6)
ISO 11801 i IEC 61935 (Class C, D , E i F)
9.

Koristi svjetlosni signal za prenos podataka

Core & Cladding se prave najee od specijalne vrste silikonskog stakla
Tipian Cladding prenik = 125 m
Tipian Coating prenik = 250 m
Prenik jezgra (core) definie tip vlakna:
- 9 m za singlemodna vlakna (varira od 8.3 do 9)
- 50 i 62.5 m za multimodna vlakna

10.

11. Cilj funkcije odravanja:

Osigurati optimalnu raspoloivost nabavljene i instalirane opreme u
proizvodnim poduzeima uz to manje trokove.
vrste:

12. Funkcije:
a) Primarne:

1. Odravanje instalirane opreme (strojevi, ureaji itd.)

2. Odravanje postojeih industrijskih objekata i terena
3. Pregledi, podmazivanja i ienja strojeva
4. Rekonstrukcija postojee opreme i objekata
5. Izrada raznih elinih konstrukcija, raznih instalacija, te njihovo
ugraivanje
6. Postavljanje nove opreme na njezino mjesto

b) Sekundarne:
1. Briga oko smanjenja buke i raznih neistoa
2. Osiguranje sigurnosnih mjera propisanih zakonom
(HTZ)
3. Briga oko raznih otpadnih materijala koji se mogu
koristiti
4. Briga oko osiguranja normalnih radnih uvjeta
(osvjetljenje, provjetravanje, vlanost zraka i sl.)

13. Modeli podataka s obzirom na nivo apstrakcije:

Konceptualni (ER model)
Logiki
Fiziki
Logiki model aplikativni model podataka
U predstavnike logikih modela ubrajamo:
Hijerarhijski model
Mreni model
Relacijski model
Objektni model
14. EXtensible Markup Language (jezik za oznaavanje podataka)
Princip realizacije: odgovarajui sadraj treba se uokviriti odgovarajuim
oznakama koje ga opisuju i imaju poznato, ili lako shvatljivo znaenje
XML jezik vrlo rairen i koristi se za razliite namjene: odvajanje podataka od
prezentacije, razmjenu podataka, pohranu podataka, poveavanje dostupnosti
podataka i izradu novih specijaliziranih jezika za oznaavanje
15. Object Oriented Data Model
logiki model podataka koji prihvaa semantiku objekata podranu u objektnoorijentiranom programiranju.
za razliku od relacijskih baza, objektno orjentirane baze u puno bre i fleksibilnije
nije ogranien unaprijed danim tipovima podataka i upitnim jezikom (kao npr.
SQL)
podaci se definiraju kroz objekte, a model se implementira se kroz objektnu bazu
podataka
u samom objektu je opisano njegovo ponaanje
16.

17. Apstrakcija - bit apstrakcije je uoavanje bitnih karakteristika objekta.

Enkapsulacija usredotoava se na implementaciju koja e dovesti do eljenog
ponaanja
18. ivotni ciklus razvoja sistema (engl. System Development Life Cycle SDLC) je
proces kroz koji strunjaci razliitih profila (analitiari, projektanti, inenjeri,
programeri, ...) i korisnici informacionog sistema prave informacioni sistem.

19. Model procesa razvoja IS: je predefinirani oblik ivotnog ciklusa razvoja sistema
koji definira redoslijed razvojnih faza.
odreuje redoslijed faza ukljuenih u razvoj informacionog sistema.
razlikuje se od metode razvoja po tome to ne adresira naine (tehnike i alate)
izvrenja faza, a to mora biti definirano metodom.

20. Waterfall model

Waterfall je najjednostavniji model procesa razvoja i dodavanje bilo ega drugog je

jednostavno dodavanje nove kompleksnosti (ili novih potencijalnih komplikacija u
razvojnom procesu).
21.

22. Implementacija i koritenje...

-Konverzija sistema
a. Zamjena starog hardvera novim
b. Uvoenje u rad novih programa
c. Konverzija starih podataka u nove
** Obuka osoblja
d. obuavanje ljudi da koriste sistem vano je koliko i njegovo stvaranje
**Sigurnost i zatita
Osiguranje integriteta podataka
Osiguranje sigurnosti podataka
Auditing plan
**Odravanje sistema
Odravanje hardvera
Popravka eventualne nefunkcionalnosti softvera
Dopune funkcionalnosti softvera
80% budeta za IS ide na odravanje sistema
23. Sistemska analiza
pitanja koja postavlja:
Koje informacije e biti potrebne strunom osoblju?
Napraviti opis postojeeg i novog sistema. Nuno je istaknuti razliku izmeu
novog i postojeeg sistema.
Kako prilagoditi funkcioniranje organizacije i rad zaposlenih novonastalim
promjenama?

Rezultat sitemske analize:

Opis funkcioniranja postojeeg sistema
Najvei problemi postojeeg sistema
Specifikacija funkcionalnosti novog sistema
Organizacijske promjene (promjene u poslovnim procesima i organizacijskoj
politici i kulturi)
Kadrovske promjene

24. Sistemsko planiranje je faza u ivotnom ciklusu u kojoj se identifikuju i

prioritetiziraju tehnologije i aplikacije koje e organizaciji vratiti najveu vrijednost.
SINONIMI:
strateko sistemsko planiranje
menadment informacionih resursa
studija izvodljivosti (nije sinonim, ali se
upotrebljava u istom cilju)