DEMOKRACIJA

I LJUDSKA PRAVA
U OSNOVNIM KOLAMA:
TEORIJA I PRAKSA
DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA
U OSNOVNIM KOLAMA:
TEORIJA I PRAKSA
4
Izdava:
Centar za ljudska prava
Za izdavaa:
Mr.sc. Tin Gazivoda
Urednica:
Mr.spec. Jagoda Novak
Autori/ce:
Doc.dr.sc. Ivana Batarelo, Filozofski fakultet, Split
Prof.dr.sc. Benjamin ulig, Filozofski fakultet, Zagreb
Mr.spec. Jagoda Novak, Centar za ljudska prava, Zagreb
Tomislav Rekovac, prof., Privatna klasina gimnazija, Zagreb
Prof.dr.sc. Vedrana Spaji Vrka, Filozofski fakultet, Zagreb
Suradnici/ce:
Dragica Varat, uiteljica, O Vladimira Vidria, Kuna
Marlena ahinovi, uiteljica, O Vladimira Nazora, Ferianci
Jasmina Kardo, psihologinja, O Drage Gervaisa, Breca
Jadranka Domazet, via savjetnica za razrednu nastavu, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split
Jasna Vuk Divi, doktoranca Europskih studija, Fakultet polikih znanos, Zagreb
Nikolina Patalen, doktoranca lozoje, Filozofski fakultet, Zagreb.
Nina Kolman, apsolvenca novinarstva i politologije, Fakultet polikih znanos, Zagreb
Aleksandar Kondi, apsolvent, Fakultet polikih znanos, Zagreb
Enes Sedi, apsolvent, Fakultet polikih znanos, Zagreb
Danijela Luci, apsolvenca sociologije, Filozofski fakultet, Split
Goran Kole, apsolvent sociologije, Filozofski fakultet, Split
Nikolina poljar, apsolvenca sociologije, Filozofski fakultet, Split
Recenzen teksta:
Dr. sc. Biljana Kai, Centar za enske studije, Zagreb
Dr. sc. Berto alaj, Fakultet polikih znanos, Zagreb
Lektura:
Morana Zibar
Grako i likovno urednitvo:
Tipograf Zagreb d.o.o.
Fotograja naslovnice:
Damil Kalogjera
Mjesto i godina izdavanja:
Zagreb, oujak 2010.
Istraivaki projekt nancirali:
Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva
Instucionalna suradnja:
Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i
demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet, Zagreb
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 742108
ISBN 978-953-56339-0-7
Impressum
5
Sadraj
Posebne zahvale ----------------------------------------------------------------------------------------------- 7
Recenzije istraivanja ----------------------------------------------------------------------------------------- 9
Uvod -------------------------------------------------------------------------------------------------------------15
Saetak ----------------------------------------------------------------------------------------------------------19
Sadrajna analiza relevantnih dokumenata i udbenika u osnovnim kolama -----------------21
Metodologija ---------------------------------------------------------------------------------------------------21
Rezulta ---------------------------------------------------------------------------------------------------------22
Osnovni zakljuci sadrajne analize osnovnokolskih udbenika ----------------------------------39
Anketno empirijsko istraivanje: Upitnici za nastavnike/ce, uenike/ce, ravnatelje/ice i
roditelje ---------------------------------------------------------------------------------------------------------41
Metodologija ---------------------------------------------------------------------------------------------------41
Ciljane skupine i uzorak ispitanika/ca: uenici/e, roditelji, nastavnici/e , ravnatelji/ce ------46
Rezulta anketnog empirijskog istraivanja ------------------------------------------------------------54
Glavni zakljuci proizili iz anketnog empirijskog istraivanja --------------------------------------95
Preporuke donositeljima odluka -------------------------------------------------------------------------97
6
P
o
s
e
b
n
e

z
a
h
v
a
l
e
7
P
o
s
e
b
n
e
z
a
h
v
a
l
e
lanovima/cama Upravnog vijea Centra za ljudska prava
Pukom otvorenom uilitu Korak po Korak
Osnovnim kolama koje su sudjelovale u istraivanju:
O Antuna Mihanovia, Slavonski Brod
O Eugena Kumiia, Slana
O Julija Kempfa, Poega
O Reala, Osijek
O Bernardina Tome Leakovia, Bonjaci
O dr. Franje Tumana, Beli Manasr
O Kuranec, akovec
O Domainec, Meimurje
O Pavla toosa, Kraljevec na Sutli
O Ljudevita Gaja, Krapina
O Mejai, Split
O Rogoznica, Rogoznica
O Vela Luka, Korula
O Lapad, Dubrovnik
O Veica, Rijeka
O Vladimira Gortana, minj
O Jure Turia Gospi
O Mate Lovraka, Kuna
O S. S. Kranjevia, Zagreb
O Dugave, Zagreb
O Vrbani, Zagreb
O Samobor
O Dugo Selo
O Brezovica
O Slobona, Zagreb koja je sudjelovala u pilot-istraivanju
Posebne zahvale
8
R
e
c
e
n
z
i
j
e

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
a
9
Recenzije istraivanja
doc. dr. sc. Berto alaj, Fakultet polikih znanos
Studija Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: teorija i praksa sadri prikaz i inter-
pretaciju rezultata istoimenog istraivanja koje je jekom 2009. godine proveo Centar za ljudska
prava. Autori studije su hrvatski drutveni znanstvenici i strunjaci (Ivana Batarelo, Benjamin ulig,
Jagoda Novak, Tomislav Rekovac i Vedrana Spaji Vrka) koji su i u svom dosadanjem radu iska-
zivali interes za pitanja pripreme mladih ljudi za prakciranje akvnog graanstva. Glavni pocaj
za istraivanje autori pronalaze u injenici da obrazovanje za demokratsko graanstvo, pojam koji
kao kiobran obuhvaa sve pove obrazovanja koji za cilj imaju razvoj demokratske polike
kulture mladih, na razini osnovne kole u Hrvatskoj nije temeljito i sustavno vrednovano. Stoga je
svrha istraivanja prui relevantne pokazatelje o provoenju tog pa obrazovanja u hrvatskim
osnovnim kolama, a krajnji je cilj ponudi smjernice za sustavno uvoenje sadraja obrazovanja
za demokratsko graanstvo u obrazovni sustav.
S obzirom na takvu svrhu i cilj, autori postavljaju dva glavna istraivaka pitanja, pri emu se
prvo usredotouje na procjenu pridavanja vanos obrazovanju za demokratsko graanstvo od
strane glavnih nositelja obrazovanja, a drugo na propivanje koliko je obrazovanje za demokrat-
sko graanstvo, prema miljenju h ish nositelja, doista prisutno u osnovnim kolama. Takvi
istraivaki ciljevi rezulrali su s dva glavna dijela istraivanja, to je onda uvjetovalo i struktur-
iranje prikaza i interpretacije rezultata u samoj studiji. Tako studija, osim uvoda u kojoj se navode
svrha i ciljevi istraivanja, eksplicira terminologija vezana uz podruje obrazovanja za demokrat-
sko graanstvo i prikazuju najvaniji meunarodni dokumen koji isu vanost tog segmenta
obrazovanja, sadri dva dijela. U prvom dijelu su prikazani i interprerani rezulta sadrajne anal-
ize relevantnih stratekih dokumenata i udbenika u osnovnoj koli, a u drugom rezulta em-
pirijskog istraivanja o stavovima vezanim uz obrazovanje za demokratsko graanstvo koje je
u svom uzorku obuhvalo uenike osmih razreda osnovnih kola, nastavnike hrvatskog jezika i
knjievnos, povijes i vjeronauka, roditelje uenika osmih razreda osnovne kole te ravnatelje
osnovnih kola.
Sadrajna analiza relevantnih dokumenata i udbenika u osnovnim kolama, pri emu je kod
udbenika provedena tekstualna analiza 42 udbenika iz hrvatskoga jezika i knjievnos, povijes,
prirode i drutva i vjeronauka, donosi niz zanimljivih rezultata, od kojih posebice treba istaknu
njih nekoliko. Analiza kljunih dokumenata sugerira kako se temama vezanim uz ljudska prava i
demokratsko graanstvo nije pristupalo sustavno te se iz njih ne moe jasno iita kakav status
obrazovanje za demokratsko graanstvo treba ima u hrvatskim osnovnim i srednjim kolama.
Rezulta analize sadraja udbenika dovode autore do zakljuka kako se putem njih u osnovnim
kolama zagovaraju vrijednos koje su sukladne naelima ljudskih prava, no kako se nedovoljno
promie graanski akvizam i djelovanje za ope dobro kao preduvjet razvoja odgovornih i ak-
vnih graana.
Trei dio studije obuhvaa prikaz najvanijih rezultata anketnog empirijskog istraivanja, pri emu
R
e
c
e
n
z
i
j
e

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
a
10
su upitnici bili prilagoeni pojedinim grupama ispitanika: uenici, nastavnici, roditelji i ravnatelji.
Pitanja na koja se putem istraivanja nastojalo da odgovore su sljedea: vanost obrazovan-
ja za demokratsko graanstvo, njegova prisutnost na razini naela, na razini kole kao cjeline
te na razini procesa uenja i pouavanja. Osim toga, nastojalo se, putem samoprocjene znan-
ja uenika, procijeni i doprinos dosadanjeg pristupa provedbi obrazovanja za demokratsko
graanstvo. Kao glavne zakljuke proizale iz ovog dijela istraivanja treba spomenu injenicu
da svi dionici obrazovanja uenici, nastavnici, ravnatelji i roditelji prepoznaju obrazovanje za
demokratsko graanstvo vanom zadaom osnovne kole, ali istodobno smatraju kako postojee
osnovnokolsko obrazovanje (na razini sustava, kole i razreda) nedovoljno pridonosi realizaciji
ciljeva tog segmenta obrazovanja. Pritom rezulta sugeriraju kako je sustav neto uspjeniji u
prijenosu osnovnih znanja, a neuspjean u pocanju akvizma u koli i lokalnoj zajednici. Stoga
autori kao svoju glavnu preporuku navode kako je potrebno pronai najbolji model za sustavno
i obvezno uvoenje sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo u osnovne kole, pri emu
isu kako je nuno konzulra strunjake, ali i aktere koji djeluju u samom sustavu. Pritom na-
glasak ne smije bi samo na normi i sadraju nego i na kolskoj kulturi koja mora odraava vri-
jednos demokratskog graanstva i ljudskih prava.
Studija Demokracija i ljudska prava u osnovnoj koli: teorija i praksa izvorno je i inovavno
djelo u podruju istraivanja obrazovanja za demokratsko graanstvo u Hrvatskoj. Jedan od
najveih nedostataka u dosadanjem demokratskom razvitku Hrvatske upravo je potpuno
zanemarivanje obrazovanja za demokratsko graanstvo od strane polikih i obrazovnih vlas.
Takvo zanemarivanje promoviranja ideala akvnog graanstva meu mladima znaajna je
prepreka izgradnji demokratske polike kulture, koja je pak preduvjet stabilnog i uinkovitog
funkcioniranja demokracije. Zagovornici jaanja ovog segmenta obrazovanja u Hrvatskoj, u
nedostatku sustavnih istraivanja u podruju obrazovanja za demokratsko graanstvo, obino su
se pozivali na normavne argumente ili iskustva drugih drava. Stoga je studija Demokracija i
ljudska prava u osnovnoj koli: teorija i praksa, utemeljena na metodoloki dobro osmiljenom i
strukturiranom istoimenom istraivanju, vaan iskorak u popunjavanju te istraivake praznine, a
zagovornicima obrazovanja za demokratsko graanstvo nudi nove argumente i pocaj za daljnje
zalaganje na promoviranju pripreme mladih za prakciranje akvnoga graanstva u Hrvatskoj.

Izv. prof. dr. sc. Biljana Kai
Nastanak studije Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: teorija i praksa, koju je
inicirao Centar za ljudska prava, moviran je s jedne strane nepostojanjem relevantnih istraivanja
o ulozi obrazovanja u armaciji sadraja i vrijednos koje promie sintagma obrazovanje za
demokratsko graanstvo, a s druge strane idejom da se provedbom samog istraivanja ozbilje
pretpostavke za sustavni pristup vrednovanju obrazovanja iz ovog specinog motrita. Utoliko ovo
istraivanje, uz svrhu koja je eksplicitno odreena i kao ukazivanje na () smjernice za sustavno
uvoenje sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo u obrazovni sustav (poglavlje
11
Svrha, ciljevi i struktura istraivanja), ujedno predstavlja poetak uspostavljanja moguih
znanstvenih kriterija i standarda za muldimenzionalno evaluiranje obrazovanja za demokratsko
graanstvo. Rije je o zahtjevnom poslu u ijem je konceptualnom osmiljavanju i iznalaenju
primjerenih metodikih alatki sudjelovalo vie znanstvenika/ica i strunjaka/inja, poznavatelja/
ica ove temake iz krugova obrazovanja i civilnog drutva. Ispita koliku vanost obrazovanju za
demokratsko graanstvo pridaju glavni nositelji/ce obrazovanja u osnovnim kolama te, sukladno
tomu, koliko je obrazovanje za demokratsko graanstvo uisnu prisutno u osnovnim kolama,
dva su nosiva istraivaka cilja koja se istrauju na odabranom uzorku osnovnih kola u Republici
Hrvatskoj te prema pomno odabranim epistemoloko-metodikim kriterijima. Uz pregledan uvid
u nacionalne strategijsko-razvojne dokumente vane za naslovljenu temaku, okosnicu djela ini
prikaz kompleksnog istraivanja i interpretacije dobivenih nalaza/podataka potkrijepljen strunim
obrazloenjem strukture istraivanja. Pritom je rije o dvije razine, i u izvedbenom smislu, dva dijela
istraivanja iji su nalazi prezentni u ovom dijelu. Prva razina, programsko-strategijska, sadrana
je ponajprije u nalazima o prisutnos tema koje tvore sadrajnovrijednosnu matricu istraivake
temake (primjerice, znanja, stavovi i vrijednos ljudskih prava, sadraji o demokratskom
graanstvu, prikazivanje razliih drutvenih skupina ili odreenih drutvenoosjetljivih tema)
na temelju njihove zastupljenos u odabranim udbenicima. Preciznije, tekstualna analiza 42
udbenika iz hrvatskog jezika i knjievnos, prirode i drutva, povijes i vjeronauka, koja se koriste
u osnovnim kolama, omoguila je cjelovit uvid u zastupljenost gorespomenuh tema, dajui
mogunost interpretavnim tumaenjima u razliim pravcima.
Druga razina, objedinjavanjem nekoliko dimenzija i aspekata koji se u instucionalne
provedbe, modela i naina komuniciranja vrijednos i tema koja ulaze u sadrajni opus demokrat-
skog graanstva i ljudskih prava, razvidna je u prikazu rezultata anketnog empirijskog istraivanja
koje obuhvaa sve sudionike/ice osnovnokolskog obrazovanja (nastavnike/ce, uenike/ce,
ravnatelje/ice i roditelje). Posebno valja istaknu koritenje sloenih metodskih postupaka u anal-
izi, to pridonosi vrijednos nalaza.
Dok neki od dobivenih nalaza u prvom dijelu istraivanja imaju znaajke oekivanih postavki i
prosudbi (primjerice, vea zastupljenost i korektniji prikaz spolova i rodne temake u odnosu na
osobe s invaliditetom), veina nalaza u drugom dijelu istraivanja spada u red novih, zanimljivih,
kako za viestruke interpretacije, tako i za razumijevanje opreka oko provedbe obrazovanja za
demokratsko graanstvo. Tako je jedan od znaajnih podataka da nastavnici/e, ravnatelji/e i
roditelji smatraju odgoj za demokratsko graanstvo i ljudska prava jednom od najvanijih zadaa
obrazovanja, iako je znakovito da su stavovi roditelja o tome iznimno visoko rangirani i na ljestvici,
odmah iza osjeaja subjekvnog djetetova zadovoljstva kolom, a znatno ispred oekivanih ciljeva
kole kao to su dobar kolski uspjeh, znanje jezika i informaka pismenost.
U nalaze koji su zaudni i utoliko zahjevaju strukovno dijalogiziranje spada i onaj da je
uenikom poznavanju pojmova demokratskoga graanstva najvie pridonio hrvatski jezik,
a potom povijest te nastava vjeronauka, dok se nalaz koji najzornije govori o sudaru pogleda
uenika/ca i nastavnika/ca e evaluacije procesa pouavanja/uenja, odnosno naina na koji
12
sam proces pridonosi pripremanju uenika i uenica za demokratsko graanstvo. Potreba za
krikim (samo)osvjetavanjem modela rada, odnosno prepoznavanjem koliko je model rada u
uionici epistemologijsko pitanje, posebice kad je u pitanju naslovljen sadraj, a koja je izostala
upravo od strane nastavnika/ca, uputna je za promiljanje prepreka pri analizi obrazovanja za
demokratsko graanstvo.
Demokracija i ljudska prava u osnovnoj koli: teorija i praksa, studija koju objavljuje Centar
za ljudska prava u Zagrebu, korisno je i znaajno djelo. Neprijeporna je vanost studije kako zbog
inovavnog pristupa analizi obrazovanja, to ukljuuje i nova motrita o smislu obrazovanja, tako
i zbog spoznajno-eke potrebe za armacijom vrijednos akvnog graanstva meu mladima
kao biima polike, odnosno ljudske zajednice, a koje bi obrazovni sustav trebao pronosi i
armira. Posebna vrijednost je metodologijski dobro konceptualizirano istraivanje, koje moe bi
predloak za uspostavu istraivakih kriterija kad je spomenuta temaka posrijedi, kao i dobiveni
nalazi, ije interpretavne mogunos nisu posve dosegnute, a ni iscrpljene ovim radom.
Objavljivanje ove studije zacijelo e naii na irok auditorij i primjenu, a koja nalae pristanak
na viestruko itanje i kriko promiljanje njezina sadraja u problemskom prostoru koji se u sferi
obrazovanja umnogostruio.
Zagreb, 25. oujka 2010.
13
DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA
U OSNOVNIM KOLAMA:
TEORIJA I PRAKSA
14
U
v
o
d
15
I. UVOD
Obrazovanje za ljudska prava: Od deniranja pojmova do europskog cilja
Ljudska prava nemogue je ostvariva bez osnovnog preduvjeta, a taj je da graani/ke uope
poznaju ljudska prava i okvire demokratskoga drutva u kojem se ta prava ostvaruju i razvijaju.
Stoga su brojni meunarodni dokumen ljudskih prava, na koje su se obvezale drave modernoga
svijeta, pa tako i Hrvatska, neprovedivi bez osvijetenih i informiranih graana/ki. Obrazovanje o
ljudskim pravima
1
ostvaruje se, kao posebna zadaa demokratskoga drutva, prvenstveno kroz
sustav javnoga obrazovanja.
Obrazovanje o ljudskim pravima neodvojivo je od ireg konteksta odgoja i obrazovanja za vri-
jednos na kojima poiva demokratsko drutvo. U tom smislu obrazovanje za demokratsko
graanstvo (ODG)
2
u sebi sadrava elemente polike i demokratske kulture, ljudskih prava,
pravne pismenos, interkulturalnog i mulkulturalnog obrazovanja, obrazovanja za upravljanje
razliitosma, obrazovanja za mir i nenasilno rjeavanje sukoba, obrazovanja za civilno drutvo,
obrazovanja za okoli, osnove gospodarstva itd. Takvo obrazovanje treba obuhvaa sve dobne
skupine i sve razine obrazovanja te valja ima na umu da je neodvojivo od principa konnuiranog i
cjeloivotnog uenja. Posebice valja naglasi kako prakse po kojima djeluje obrazovni sustav, kola
i nastavni proces moraju bi utemeljeni na demokratskom odluivanju, dijalogu, ukljuenos i
naelima ljudskih prava, ukoliko elimo da osoba koju pouavamo usvoji ne samo terminologiju i
znanja vezana uz demokratsko funkcioniranje drutva i ljudska prava nego prvenstveno skup vri-
jednos i stavova, ali i vjena, bez kojih ne moe doi do njihova punog ostvarenja.
Naini provedbe ovog pa obrazovanja u razliim obrazovnim sustavima razlikuju se, kao to
postoje i razlii nazivi za is ili slian sadraj. U tradiciji je zapadnoeuropske i amerike litera-
ture izraz Civic Educaon graansko obrazovanje, dok se u posljednje vrijeme prema termi-
nologiji koju uvodi Vijee Europe koris termin Educaon for Democrac Cizenship and Human
Rights obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava, koje se po toj klasikaciji dalje
dijeli na obrazovanje za ljudska prava, poliko obrazovanje, obrazovanje za mir i obrazovan-
je za demokraciju. U dokumenma Europske unije za ovaj se sadraj pak koris termin akvno
graanstvo
3
. Graansko obrazovanje denira se najee kao priprema ljudi za akvno ukljuivanje
u pitanja i probleme polike zajednice, odnosno za ostvarivanje uloge graanina/ke, a podra-
zumijeva njegovanje stavova, znanja i vjena nunih za poliku parcipaciju
4
. Obrazovanje za
demokratsko graanstvo i ljudska prava u dokumenma i slubenoj terminologiji Vijea Europe
denira se kao skup praksi i akvnos koji imaju za cilj osposobi mlade ljude, ali i odrasle da ak-
vno sudjeluju u demokratskom ivotu ostvarujui svoja prava i odgovornos u drutvu
5.
Pritom
se naglasak namjerno stavlja na akvnu ulogu graanina/ke, koja je u tranzicijskim zemljama bila
nedovoljno razvijena.
Meunarodna zajednica prepoznala je da je pravo na obrazovanje jedno od opih, nedjeljivih i
neotuivih ljudskih prava, ali i bitan instrument uivanja svih drugih prava i sloboda. Sukladno
tome, dokumen koji spominju ostvarenje prava na obrazovanje nuno pretpostavljaju uenje
za ljudska prava, to nalazimo kao podlogu u brojnim meunarodnim dokumenma, kako na
1 U daljnjem tekstu koristit emo izraz obrazovanje, podrazumijevajui da ono u sebi podrazumijeva i odgojnu dimenziju
obrazovanja, odnosno da pokriva cjelokupno znaenjsko polje engleskog termina education.
2 U daljnjem tekstu koristit emo ovaj termin zbog najireg znaenja koje pokriva
3 Institucije Europske unije koriste termin aktivno graanstvo
4 Prema: Gutman, Amy: Democratic Education, Princeton University Press, 1987.
5 Slubene stranice Vijea Europe: http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/
U
v
o
d
16
globalnoj, prvenstveno razini UN-a
6
, tako i na razini dokumenata Vijea Europe i Europske unije,
koji u hrvatskom kontekstu imaju posebno znaenje. Upravo zato to temeljita informiranost,
educiranost i senzibiliziranost graana/ki o pravima jedino moe jami i njihovu punu proved-
bu, meunarodna zajednica svojim dokumenma sugerira sustavno uvoenje obrazovanja za
demokratsko graanstvo u obrazovni proces.
Poznavanje ljudskih prava i priprema mladih za informirane, akvne i odgovorne graane/ke jedan
je od najvanijih ciljeva polike Vijea Europe. Vijee Europe se u konnuiranom unapreenju tog
podruja oslanja na sljedee dokumente:
Preporuke Odbora ministara br. R (85) 7 o pouavanju i uenju o ljudskim pravima u
kolama
Beka deklaracija i Plan djelovanja, usvojeni na prvom samitu zemalja lanica Vijea Europe
(1993.), u kojoj se trai uvoenje i unapreenje obrazovanja za ljudska prava, povanje
kulturne razliitos i suzbijanje predrasuda
Preporuka Parlamentarne skupne Vijea Europe br. 1346 (1997.) 1 o obrazovanju za
ljudska prava
Zavrna deklaracija i Plan djelovanja s drugog samita Vijea Europe (1997.), u kojima se
jaanje demokratske stabilnos u Europi dovodi u vezu s promicanjem obrazovanja za
demokratsko graanstvo, koje se utemeljuje na pravima i odgovornosma graana/ki
Preporuka Odbora ministara Vijea Europe Rec (2002.) 12 o obrazovanju za demokratsko
graanstvo, u kojoj se trai da vlade zemalja lanica upoznaju javnost s europskim smjerni-
cama u obrazovanju za demokratsko graanstvo, da to obrazovanje stave u sredite obra-
zovnih polika i reformi, da ga poveu s obrazovanjem za ljudska prava i graansku odgov-
ornost, nenasilno rjeavanje sukoba, kulturnu razliitost i kriko osvjetavanje stvarnos
te da osiguraju uvjete za istraivanje, praenje i vrednovanje rezultata provedbe programa
na tom podruju.
Za zemlje lanice Europske unije obveza promicanja obrazovanja za demokratsko graanstvo proizla-
zi iz odredbe o slobodi izbora i zabrani diskriminacije u obrazovanju. U Odluci o slobodi obrazovanja
u Europskoj zajednici (1984.) Europskog parlamenta stoji da obrazovanje i nastava ispunjavaju svoju
svrhu ako pridonose punom razvoju pojedinca i povanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pov-
elja temeljnih prava i sloboda Europske unije (2000.), koja je sada integralni dio Lisabonskog ugovora
(2009.), potvruje da je Unija utemeljena na nedjeljivim i opim vrednotama ljudskog dostojanstva,
slobode, jednakos i solidarnos. Iako dokument ne ureuje direktno ovo pitanje, znakovito je da je
pravo na obrazovanje zajedno s graanskim pravima i slobodama uvrteno pod naelo dostojanstva.
Nakon pokretanja Lisabonskog procesa 2000., godine 2001. odreena su tri strategijska cilja razvoja
obrazovanja Unije, koja su 2002. razraena u Detaljnom radnom programu ostvarenja ciljeva susta-
va obrazovanja i izobrazbe u Europi. Promicanje akvnog graanstva, uz poveanje jednakih ansi i
jaanje drutvene kohezije, dio su drugoga strategijskoga cilja: olakavanje pristupa sustavima obra-
zovanja i izobrazbe svima. Posebnu zadau u tome ima Bolonjski proces, kojim se nastoji uspostavi
zajedniki europski okvir visokog obrazovanja. Promicanje europske dimenzije, koja podrazumijeva
uenje o zajednikim europskim vrednotama, ukljuujui ljudska prava i temeljne slobode, takoer
je jedan od temeljnih ciljeva Bolonjske deklaracije.
6 Meu najvanijima su: Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), Konvencija o pravima djeteta
(l. 29. st. 1.), Beka deklaracija i Program djelovanja (Dio I., st. 33. i Dio II., st. 80.) sa Svjetske konferencije o ljudskim pravima
(1993.), UN-ova Rezolucija br. 49/184, kojom je razdoblje od 1995. do 2004. proglaeno Desetljeem obrazovanja za ljudska
prava, te Svjetski program obrazovanja za ljudska prava s Akcijskim planom za prvu fazu provedbe (2005. 2009.)
17
Obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se programi obrazovanja za demokratsko graanstvo i njima srodni programi
sporadino pojavljuju od poetka 90-ih kao dio neformalnih obrazovnih nastojanja koja pokreu
prvenstveno organizacije civilnoga drutva, ali i neke visokokolske instucije i pojedinci. Kao
odgovor na UN-ovu Rezoluciju o Desetljeu obrazovanja za ljudska prava 1995. 2004., Vlada RH
osniva Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima s ciljem usklaivanja djelovanja
izrade, provedbe i evaluacije nacionalnog programa na tom podruju, te 1999. usvaja Nacionalni
program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Nacionalni se program sastoji od programa za
ljudska prava za predkolski odgoj, za razrednu nastavu, za predmetnu nastavu u osnovnoj koli i
od programa za ljudska prava za srednju kolu.
Meum, do sustavne provedbe Nacionalnog programa u obrazovnom sustavu nije dolo. Za
sada se provode tek neke od predvienih akvnos, kao to su struno usavravanje djelatnika
od predkolskog odgoja do srednje kole na temu sadraja i metoda provoenja odgoja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo, koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje. S druge
strane, organizacije civilnog drutva te pojedinci iz akademske zajednice proveli su od poetka
devedeseh pa sve do danas niz seminara, radionica za uitelje, ravnatelje i uenike/ce upravo na
spomenute teme, no to su inili na sporadian nain, obogaujui sustav na mikrorazini, sukladno
dosegu i ulozi civilnoga drutva. Jednako tako, izdani su brojni prirunici za zaposlene u odgojno-
obrazovnom radu u djejim vrima, osnovnim i srednjim kolama s temakom ljudskih prava i
demokratskog graanstva, imenovani su upanijski koordinatori odgoja i obrazovanja za ljudska
prava. No, izostalo je sustavno i obvezno ukljuivanje ovih sadraja u smislu uvoenja obrazovanja
za ljudska prava kao obveznog sadraja u kole na nacionalnom nivou. Dakle, obrazovanje za
demokratsko graanstvo nije zaivjelo kao zaseban predmet, nego se moe provodi kroz niz
predmeta i projekata. Istovremeno ne postoje ekasni mehanizmi potpore sveobuhvatnoj provedbi,
kao ni sustavno praenje i evaluacija ovakvog naina provedbe. Za razliku od osnovnokolske i
srednjokolske razine, na razini predkolskog odgoja odgoj za ljudska prava postao je dio obveznog
sadraja.
Prema vaeem Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. (2005.) Hrvatska tei
kvalitetnijem, dostupnijem, prilagodljivijem i uinkovijem sustavu obrazovanja u funkciji, izmeu
ostaloga, jaanja drutva znanja i demokratskih naela, to se dovodi u vezu s promicanjem ak-
vnog graanstva. Obveza uvoenja obrazovanja za demokratsko graanstvo nije izrijekom
spomenuta u ovom dokumentu.
U Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u), koji proizlazi iz Plana razvoja, sposob-
nost akvnog sudjelovanja u demokratskom drutvu spominje se kao jedan od glavnih ciljeva.
Obrazovanje za ljudska prava je zajedno s obrazovanjem za demokratsko graanstvo ukljueno
u reformirani HNOS-ov Nastavni plan i program za osnovnu kolu za 2006./2007. godinu, ali kao
integravni odgojno-obrazovni sadraj koji e se nastavi primjenjiva i u budunos.
U Prijedlogu Nacionalnog okvirnoga kurikuluma iz studenoga 2008., o kojem je javna rasprava tra-
jala slubeno do 31. oujka 2009. godine, ovaj se sadraj spominje kao graanski odgoj. Meum,
u ovom razvojnom dokumentu nisu do kraja odreeni status ni modalite provedbe spomenu-
toga sadraja. Naime, najavljeno je da se spomenu sadraji trebaju pouava kao integravni
dio svih nastavnih predmeta, ali je ostavljena i mogunost ponude posebnog predmeta koji bi se
zvao graanski odgoj.

18
Svrha, ciljevi i struktura istraivanja
Potaknu injenicom da dosadanji nain provedbe obrazovanja za demokratsko graanstvo u os-
novnim kolama Hrvatske dosada nije temeljito evaluiran, kao i da status ovog sadraja u kljunim
strategijsko-razvojnim dokumenma nije posve deniran, sredinom 2008. Centar za ljudska prava
odluio je proves istraivanje Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: teorija i
praksa. Svrha istraivanja bila je prui relevantne pokazatelje o efekma dosadanje provedbe
na nacionalnoj razini, kao i ukaza na smjernice za sustavno uvoenje sadraja obrazovanja za
demokratsko graanstvo u obrazovni sustav. Pri tome je fokus istraivanja bio na temeljnom i
jedinom obveznom dijelu obrazovanja osnovnoj koli. Koncept istraivanja izradio je ekspertni
m u suradnji s lanovima Upravnog vijea Centra za ljudska prava. Cjelovit metodoloki koncept
izraen je u prosincu 2008. godine.
Iz koncepta istraivanja proizili su osnovni istraivaki ciljevi.
Ispita koliku 1. vanost obrazovanju za demokratsko graanstvo pridaju glavni nositelji
obrazovanja u osnovnim kolama
Ispita koliko je obrazovanje za demokratsko graanstvo, prema miljenju nositelja, dois- 2.
ta prisutno u osnovnim kolama, i to:
a) na stratekoj i programskoj razini (strateki i programski dokumen; udbenici)
b) na razini instucionalnog funkcioniranja obrazovnog sustava i kola (demokratska obiljeja
obrazovnog sustava; kolska kultura)
c) u samoj nastavi pojedinih predmeta (pristupi; metode)
d) na razini doprinosa u znanjima i stavovima uenika (samoprocjene znanja uenika iz ovoga
podruja)
Istraivaki koncept odredio je i strukturu istraivanja, koja se sastoji od dva konceptualno i
metodoloki razliita dijela:
Sadrajna analiza relevantnih stratekih dokumenata i udbenika u osnovnoj koli 1111111.
Anketno empirijsko istraivanje o stavovima vezanima uz obrazovanje za demokratsko oooooo 22222222.
graanstvo, koje se sastoji od upitnika za:
uenike/ce osmih razreda osnovne kole
nastavnike/ce hrvatskog jezika i knjievnos, povijes i izbornog predmeta vjeronauk
roditelje uenika/ca osmih razreda osnovne kole
ravnatelje/ice osnovnih kola
19
Saetak
Primijenjeno istraivanje Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: teorija i praksa provede-
no je 2009. godine s ciljem propivanja naina i efekata provedbe obrazovanja za demokratsko
graanstvo u osnovnom kolstvu na nacionalnoj razini, kao i ukazivanja na daljnje smjernice za
uvoenje obrazovanja za demokratsko graanstvo u obrazovni sustav. Istraivanje se sastoji od dva
metodoloki zasebna dijela: sadrajne analize relevantnih stratekih dokumenata i udbenika (iz
hrvatskoga jezika, povijes, prirode i drutva i izbornog predmeta vjeronauka) te anketnog empiri-
jskog istraivanja provedenoga kroz upitnike za uenike/ce, nastavnike/ce, ravnatelje/ice i roditelje
u osnovnim kolama.
Sadrajna analiza udbenika pokazala je kako udbenici u cjelini zagovaraju vrijednos u skladu
s naelima ljudskih prava te daju korektan prikaz razliih skupina. Istovremeno, udbenici ne
daju dovoljno informacija o demokratskom polikom sustavu te nedovoljno pou na vjebanje
demokracije, graanski akvizam i djelovanje za ope dobro, to je temeljni preduvjet razvoja
odgovornih, svjesnih i akvnih graana/ki, odnosno razvoja demokratske polike kulture mladih.
Udbenici relavno uspjeno promiu rodnu ravnopravnost, no posve iskljuuju prikaze i raspravu o
drutveno osjetljivim temama kao to su suoavanje s ratnom i poratnom prolou, marginalizirane
skupine, osobe razliite seksualne orijentacije i slino. Nacionalne manjine koje ive u Hrvatskoj, us-
prkos naelnim tezama o jednakos svih ljudi, samo se rijetko nabrajaju, i nisu prikazane kao vaan
i integralni dio kulture drutva u kojemu ivimo. Slino je i s osobama s invaliditetom i osobama
drugaijih ivotnih slova.
Anketno istraivanje u kolama pokazalo je da odgovorni dionici obrazovanja nastavnici/ce,
ravnatelji/ce i roditelji svrstavaju odgoj za demokratsko graanstvo meu najvanije ciljeve i zadae
obrazovanja, smatraju da s njim treba krenu to ranije u obrazovnom sustavu te da sadraji odgoja
za demokratsko graanstvo i ljudska prava danas nisu dovoljno zastupljeni u osnovnim kolama.
Posebice su zanimljivi stavovi roditelja, koji ciljeve vezane uz demokratsko graanstvo i ljudska prava
u prosjeku na ljestvici stavljaju odmah iza osjeaja subjekvnog djetetova zadovoljstva kolom, a
ispred oekivanih ciljeva kolovanja kao to su dobar kolski uspjeh, znanje jezika i informaka pis-
menost, razvoj domoljublja, ali i europskih vrijednos, koje su pak na dnu prioriteta svih dionika.
Sadraji obrazovanja za demokratsko graanstvo u osnovnim su kolama prisutni na sporadian i
neobavezan nain, koji prvenstveno ovisi o anitema i dodatnom angamanu pojedinog nastavni-
ka/ce. Pri tome se nastavnici/ce i ravnatelji/ce ne osjeaju dovoljno osposobljenima za uspjeno
provoenje obrazovanja za demokratsko graanstvo, ne vide sustavnu potporu u tom dijelu svoga
rada, a gradivo predmeta u okviru kojih bi se ovi sadraji mogli doca smatraju preopirnim da
bi ostavljalo dovoljan prostor za navedene sadraje. Stavovi uenika/ca, nastavnika/ca i ravnatel-
ja/ica pokazali su kako postojee osnovnokolsko obrazovanje (na razini sustava, kole i razreda)
nedovoljno pridonosi realizaciji ciljeva obrazovanja za demokratsko graanstvo. Pri tome je sus-
tav uspjeniji u prijenosu osnovnih znanja o ljudskim pravima i pravima djece, promicanju ravno-
pravnos spolova, pocanju uenika na odgovorno i solidarno ponaanje, a manje uspjean u pre-
venciji nasilnog ponaanja uenika, pocanju interesa za dogaaje u zajednici (drutvu) i pocanju
graanskog akvizma, jaanju mehanizama kolske demokracije te demokratskim praksama unutar
samog obrazovnog sustava na relaciji donositelji odluka provoditelji odluka. Ovi se zakljuci u ve-
likoj mjeri podudaraju i s rezultama sadrajne analize udbenika. Istraivanje je takoer pokazalo
kako se osnovne se kole u Hrvatskoj razlikuju po obiljejima demokratske kulture (demokranost
autoritarnost tradicionalizam egalitarnost responsivnost), te u tom smislu postoje i neke
vidljive regionalne razlike.
20

A
n
a
l
i
z
a

i

r
e
z
u
l
t
a

21
SADRAJNA ANALIZA RELEVANTNIH DOKUMENATA I UDBENIKA
U OSNOVNIM KOLAMA
I. Metodologija
1. Vremenski i tehniki okvir provedbe istraivanja
Prvi dio istraivanja (tekstualna analiza udbenika) u suradnji s procjeniteljima/icama proveden je
u periodu od sijenja do oujka 2009. U analizi udbenika sudjelovalo je petero (5) procjenitelja/
ica, a njihova instruktaa obavljena je prethodno, u prosincu 2008.
2. Uzorak
Analizirani su udbenici od 1. do 8. razreda O prema uestalos koritenja u 10 upanija Republike
Hrvatske. Odabrani su udbenici koje koris 90% ukupne populacije uenika, a na temelju analize
zastupljenos udbenika u upanijama. Obvezni predme za koje su udbenici analizirani su
priroda i drutvo, hrvatski jezik i knjievnost te povijest. Odvojena analiza obavljena je za izborni
predmet vjeronauk, budui da ovaj izborni predmet pohaa veina uenika osnovnih kola u
Hrvatskoj. Analizirana su ukupno 42 udbenika: 22 udbenika iz hrvatskog jezika od 1. do 8.
razreda, 7 udbenika iz prirode i drutva od 1. do 4. razreda, 7 udbenika iz povijes od 5. do 8.
razreda, te 6 udbenika iz izbornog predmeta vjeronauk od 1. do 8. razreda.
3. Metode
Analiza teksta udbenici a)
U prvom dijelu istraivanja koje je za cilj imalo analizu sadraja odobrenih koritenih udbenika
iz predmeta priroda i drutvo, hrvatski jezik i knjievnost, povijest te izbornog predmeta katoliki
vjeronauk koritena je TAU
1
metoda (instrument za analizu sadraja upitnik).
Vano je naglasi da jedan dio esca mjeri odsutnost, odnosno prisutnost odreenih tema i
sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo, dok drugi dio ostavlja prosudbi procjenjivaa da
subjekvno ocijeni odgovara li sadraj udbenika nekoj od tvrdnji koju instrument provjerava. U
upitniku je uz svako pitanje /odgovor ostavljen prostor za davanje primjera, kao i za osvrt suradnika
nakon svakog poglavlja. Ti su primjeri sluili kao dodatna pojanjenja, tj. smjernice u interpretaciji
podataka. Pojedini dijelovi upitnika razlikuju se po broju pitanja, ali su ujednaeni po formi pitanja
na koja je mogue odgovori s da, ne, n/a. Prilikom pilot-tesranja upitnika, suradnici koji su
analizirali udbenike prema upitniku bili su u mogunos iznije svoje primjedbe i da sugesje za
izmjene u upitniku. Instrument se sastojao od pregleda 6 tematskih cjelina: (1) struktura udbenika,
(2) znanja, stavovi i vrijednos ljudskih prava u udbenicima, (3) demokratsko graanstvo u
udbenicima, (4) prikazivanje odreenih drutvenih skupina: obitelj/pojedinac, spol/rod, socijalno
iskljueni, osobe s invaliditetom, rasne i etnike skupine, razliita vjerovanja, te (5) posebno obraene
teme: suoavanje s prolou i ekoloka prava.
1 SAU ili TAU - sadrajna analiza udbenika - instrument za sadrajnu analizu udbenika sastavljen za potrebe ove studije
A
n
a
l
i
z
a
i
r
e
z
u
l
t
a

22
4. Analiza rezultata
Ovaj dio istraivanja s obzirom na p istraivanja, tj. sadrajna analiza, doputa iskljuivo
deskripvnu analizu, odnosno analizu frekvencija u rezultama kod pojedinih esca. Budui
da su analizirani udbenici iz razliih predmeta i kroz velik broj razliih tema i podtema,
interpretacija dobivenih podataka provedena je na razini odreivanja zastupljenos pojedinih
sadraja u analiziranim udbenicima, najee zastupljenih tema u prikazu odreenih sadraja
te naina prezentacije (tekst, slike, akvna/pasivna uloga subjekta itd.). Dakle, podaci dobiveni
analizom udbenika interprerani su kvalitavnim metodama analize s obzirom na znaenje i
uestalost pojavnos pojedinih fenomena. Valja istaknu kako je tumaenje/popunjavanje nekih
esca djelomino ostavljeno subjekvnoj prosudbi procjenitelja/ica te je ta injenica uzeta u
obzir kod tumaenja rezultata. Budui da je jedan udbenik analizirao jedan procjenitelj/ica, uz
superviziju voditeljice istraivanja, rezulta istraivanja kod pitanja koja su iziskivala subjekvnu
procjenu procjenitelja/ice interprerani su s veim oprezom.
II. Rezulta
A) Pregled strategijsko-razvojnih dokumenata relevantnih za podruje
obrazovanja za demokratsko graanstvo
Provedena je analiza sadraja tri kljuna strategijsko-razvojna dokumenta iz podruja
obrazovanja u RH, sa stanovita teme ukljuenos obrazovanja za demokratsko graanstvo i
ljudska prava: (1) Nacionalnog programa promicanja i zate ljudskih prava 2008. 2011.; (2)
Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, 2006. te (3) Nacionalnog okvirnog kurikuluma za
predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli (prijedlog dokumenta,
2008.).
(1) Nacionalni program promicanja i zate ljudskih prava 2008. 2011. dokument je usmjeren
na prikaz pojedinih podruja zate i promicanja ljudskih prava, odreenje prioritetnih podruja te
navoenje mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva. U dokumentu su navedene meunarodne i
domae zakonske odrednice vezane uz ukljuivanje naela ljudskih prava i graanskih odgovornos
u cjelokupan obrazovni sustav, a navedena su i tri kljuna cilja vezana uz obrazovanje za ljudska
prava. Uz ciljeve se u dokumentu navode i mjere provedbe, nositelji provedbe te rok do kojeg se
odreeni cilj treba ostvari. U cjelokupnom dokumentu navedena su tri specina cilja koja se
izravno odnose na promicanje i zatu ljudskih prava u okviru odgojno-obrazovnog sustava.
Cjelovito, integralno i dosljedno provoenje prihvaenih meunarodnih naela i odredbi o pravu na
obrazovanje prvi je od navedenih ciljeva u Nacionalnom programu koji se odnose na ukljuivanje
naela ljudskih prava i graanskih odgovornos u obrazovni sustav, s odreenim vremenom
provedbe do 2009. godine. Za provedbu cilja zadueni su Ministarstvo znanos, obrazovanja
i porta, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ured za ljudska prava Vlade RH
23
u suradnji s Pravobraniteljem za djecu, odgovarajuim sveuilinim ustanovama, Agencijom za
odgoj i obrazovanje te organizacijama civilnoga drutva.
Uvoenje obrazovanja za ljudska prava na sve razine i u sve oblike odgoja i obrazovanja opsean
je cilj s nizom deniranih mjera, za iju su provedbu zadueni Ministarstvo znanos, obrazovanja i
porta, Ministarstvo pravosua u suradnji s Nacionalnim odborom za obrazovanje za ljudska prava,
Agencijom za odgoj i obrazovanje, odgovarajuim sveuilinim ustanovama, organizacijama za
obrazovanje odraslih, predstavnicima manjina, predstavnicima religijskih zajednica i organizacijama
civilnoga drutva. Provedba cilja je planirana kroz vei broj akcijskih mjera, s vremenom provedbe
od 2008. do 2010. godine.

Uspostavljanje baze relevantnih i pouzdanih podataka o praksi obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko graanstvo cilj je za iju su provedbu zadueni Ministarstvo znanos, obrazovanja i
porta, Agencija za odgoj i obrazovanje te sveuiline i istraivake ustanove, a planirano vrijeme
provedbe je od 2008. do 2011. godine. Ciljevi su u analiziranom dokumentu samo okvirno opisani,
no vrednovanje izvodivos nije mogue bez uvida u detaljne planove provedbe pojedinih ciljeva,
za koje su zaduene spomenute najvie nacionalne instucije na podruju obrazovanja.
(2) Hrvatski nacionalni obrazovni standard HNOS nastavni je plan i program za osnovnu kolu
objavljen 2006. godine. Provedena analiza pokazala je da dokument ukljuuje sadraje vezane uz
ljudska prava i demokratsko graanstvo, ali se spomenu sadraji kao dio obveznog programa ne
pojavljuju u zadovoljavajuem obimu.
U opim ciljevima i zadaama Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu teme vezane uz
ljudska prava i demokratsko graanstvo navode se meu integravnim odgojno-obrazovnim
sadrajima za osnovnu kolu. Dok se u pojanjenju ne daje opis naina provedbe integravnih
sadraja, spominje se da se sadraji vezani uz odgoj za ljudska prava i demokratsko graanstvo
objedinjeni nalaze u programima od 1. do 4. razreda, te kao dva posebna programa (program
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog odgoja) u predmetnoj nastavi od 5.
do 8. razreda.
Daljnjom analizom Nastavnog plana i programa vidljiva je predmetna orijentacija HNOS-a, a za
pojedine predmete utvreno je da se sadraji o demokratskom graanstvu i ljudskim pravima
spominju rijetko i u maloj mjeri. Spomenu sadraji najee se spominju kroz uvodne napomene
i sporadine ciljeve koji se vezuju uz pojedine nastavne sadraje u predmema priroda i drutvo,
likovna kultura, povijest te katoliki vjeronauk.
(3) Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i
srednjoj koli, prijedlog, studeni 2008. razvojni je dokument objavljen 2008. godine i donosi smjernice
i naine za unapreivanje odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Nakon provedene javne rasprave oekuje
se i objavljivanje njegove konane varijante. U dokumentu je najavljeno da se spomenu sadraji
trebaju pouava kao integravni dio svih nastavnih predmeta (graanski odgoj kao meupredmetna
tema), ali je ostavljena i mogunost ponude posebnog predmeta nazvanog graanski odgoj. Nadalje,
u dokumentu je naglaeno da se prilikom ocjenjivanja i vrednovanja posebna pozornost treba
posve praenju sazrijevanja u afekvnom podruju, a u skladu s kompetencijama i ishodima uenja
vezanim uz graanski odgoj. Glavna zamjerka Nacionalnom okvirnom kurikulumu odnosi se upravo na
neujednaenost i nedoreenost u odreivanju pristupa ljudskim pravima i demokratskom graanstvu,
odnosno nejasno deniranom statusu ovog sadraja u osnovnim i srednjim kolama.
24
B) Zastupljenost sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo u
udbenicima za osnovne kole u Hrvatskoj
1. Struktura udbenika
Kroz opi pregled udbenika pokuala se utvrdi zastupljenost elemenata strukture udbenika
uvod, literatura, pitanja uz tekst te nain koritenja ilustracija kroz iju se analizu pokuao dobi
uvid u nain prezentacije sadraja vezanih uz ljudska prava i demokratsko graanstvo.
Prilikom analize strukture udbenika utvrena je neujednaenost udbenika s obzirom na
postojanje glavnih dijelova: uvod, pitanja za provjeru, literatura, pojmovnik. Ilustracije se u svim
udbenicima koriste kao nadopuna teksta. U udbenicima niih razreda nema primjera u kojima
ilustracije slue samo za ukras, ali su spomenu primjeri zastupljeni u nekoliko udbenika iz
hrvatskog jezika za vie razrede. U udbenicima iz povijes velik je broj primjera ilustracija koje
pou rasprave, poput fotograja povijesnih artefakta, ali ih je znatno manje u slubi rasprave o
kontroverznim temama, kao to su npr. teme suoavanja s ratnom i poratnom prolou.
2. Znanja, stavovi i vrijednos ljudskih prava
Podruje ljudskih prava analizirano je s aspekta zastupljenos tema koje pou kognivne
(misaone) i afekvne (emocionalne) dimenzije. Pocanje kognivnih dimenzija vezanih uz ljudska
prava analizirano je kroz zastupljenost sadraja o opim ljudskim i graanskim pravima, djejim
pravima, odgovornosma i dunosma te miru i nenasilju. Pocanje emocionalne dimenzije vezane
uz potovanje ljudskih prava analizirano je kroz zastupljenost sadraja o potovanju dostojanstva,
prijateljstvu te pruanja pomoi drugima.
2.1. Kognivna dimenzija
Utvrena je znatna razlika u zastupljenos sadraja o ljudskim pravima izmeu udbenika za
predmete u niim i viim razredima (Slika 1). Dok su sadraji o ljudskim pravima zastupljeni u veini
udbenika viih razreda, nalazimo ih u manje od polovine udbenika niih razreda. Sadraji vezani
uz ljudska prava najee se odnose na: ciranje dokumenata, ljudska prava kroz povijest, prikaz
ljudskih prava kroz knjievne tekstove te pocanje uenika na promiljanje o ljudskim pravima.
Nije uoena razlika izmeu udbenika obveznih predmeta za nie i vie razrede s obzirom na
zastupljenost sadraja vezanih uz djeja prava. U neto vie od polovine analiziranih udbenika iz
obveznih predmeta za nie i vie razrede ukljueni su sadraji vezani uz djeja prava. Djeja prava se
obrauju kroz spominjanje povelje o pravima djeteta, pocanje na promiljanje o djejim pravima,
indirektno kroz gramake sadraje te kroz povijesne dogaaje. Sadraji vezani uz odgovornos
pojavljuju se u gotovo svim udbenicima za nie razrede iz obveznih predmeta. U udbenicima viih
razreda sadraji vezani uz odgovornos nalaze se u veini udbenika iz hrvatskoga jezika, ali zato u
manje od polovine udbenika iz povijes. Odgovornost se spominje kroz teme o ouvanju kulturnih
AAAAAAAAnalizom tri kljuna dokumenta vezana uz odgoj i obrazovanje te ljudska prava mogue jeeeeeee
zzzzzzakljui da se temama vezanim uz ljudska prava i demokratsko graanstvo pridaje vanostt,,,,,
nnnnnno da se na stratekoj razini nije pristupilo ujednaeno, pa je uoljivo da analizirani dokumen,,,,,
vvvvvvvezano uz podruje obrazovanja za demokratsko graanstvo, ne tvore posve logian slijed iiii
ccccccj jelinu. Iz njih se ne moe jasno iita kakav status obrazovanje za demokratsko graanstvoooooo
tttttttrreba ima u hrvatskim osnovnim i srednjim kolama.
25
vrijednos, ouvanje prirode te odgovornost djece. Analizom je utvreno da nema znaajne razlike
izmeu udbenika niih i viih razreda kada je rije o zastupljenos tema u kojima su sadrani
pojmovi vezani uz mir i nenasilje. Teme o miru i nenasilju zastupljene su u veini udbenika iz
hrvatskog jezika. No, u udbenicima iz prirode i drutva te povijes sadraji vezani uz mir i nenasilje
zastupljeni su u manje od polovine udbenika. Teme se najee obrauju neizravno, kroz prie i
druge sadraje. Dok je tema mira i nenasilja zastupljena u udbenicima iz hrvatskoga jezika kroz
razliite prie, u udbenicima iz drugih obveznih predmeta (povijest, priroda i drutvo) u nedovoljnoj
se mjeri daju konkretni primjeri djelovanja kroz mir i nenasilje.
2.2. Afekvna dimenzija
Emocionalnu (afekvnu) dimenziju vezanu uz ljudska prava analizirali smo kroz analizu sadraja
o potovanju dostojanstva te pruanje pomoi drugima (Slika 2). Sadraji vezani uz potovanje
dostojanstva osoba prisutni su u gotovo svim udbenicima iz prirode i drutva te hrvatskoga jezika
za nie razrede. U udbenicima iz hrvatskoga jezika za vie razrede sadraji vezani uz potovanje
prisutni su u 3/4 udbenika te u neto manje od polovine udbenika iz povijes. Teme kroz koje
se obrauje potovanje su: potovanje tueg i iznoenje vlastog miljenja, potovanje prijatelja i
kolega u razredu, potovanje uitelja, potovanje obiaja drugih ljudi, potovanje djece te potovanje
starijih. Pruanje pomoi drugima tema je koja se nalazi u gotovo svim analiziranim udbenicima,
a obrauje se kroz primjere pomaganja starijim ljudima, osobama s invaliditetom i bolesnima te
ljudima u nevolji. Nadalje, u svim udbenicima iz povijes za sedme i osme razrede prikazuju se
povijesni dogaaji kao to su osnivanje Crvenog kria, otvaranje bolnica i humanitarni rad.
26
MMMMMMMMogue je zakljui da se razvoj misaonih procesa i vrijednos vezanih uz ljudska prava poe u uuuuu
vvvvvvveini analiziranih udbenika. No, uoena je neujednaenost zastupljenos sadraja o graanskim mmmm
pppppravima i odgovornosma u udbenicima iz obveznih predmeta za nie i vie razrede. Preporuuje seeeee
uuuuukljuivanje veeg broja sadraja vezanih uz graanska prava i odgovornos u udbenike iz povijes,,,,
kkkkkao i ukljuivanje veeg broja tema vezanih uz mir i nenasilje u udbenike iz prirode i drutva te povijes...
EEEEEmocionalne vrijednos vezane uz ljudska prava openito su dobro zastupljene u udbenicima niihhhhh
rrrraazreda, ali takoer ima prostora da se one vie ukljue u sadraje povijes. Pojmovi vezani uz ljudska aaaa
ppppprava prikazani su kroz stvarne situacije i/ili prie. Nain prikaza vezuje se uz predmet kroz koji seeeee
ssssssadraji obrauju, pa se esto npr. gramake i pravopisne cjeline u hrvatskome jeziku obrauju naaaaa
tttttte tee tt kstovima indirektno vezanima uz neko p podruj je lj judskih p prava.
3. Demokratsko graanstvo
Sadraji o demokratskom graanstvu analizirani su kroz sadraje o graanskoj parcipaciji te
polikom sustavu.
3.1. Graanska parcipacija
Parcipacija graana/ki analizirana je kroz teme koje pou razvoj parcipavnih sposobnos,
razvoj stavova, vrijednos vezane uz demokratsko graanstvo, intelektualnih sposobnos
te akvno sudjelovanje u ivotu zajednice (Slika 3). Parcipavne sposobnos u najveoj su
mjeri zastupljene u udbenicima iz hrvatskoga jezika za nie razrede, te u neto manjoj mjeri u
udbenicima iz hrvatskoga jezika za vie razrede. One se ne pou se u dovoljnoj mjeri u udbenicima
iz prirode i drutva te povijes za nie razrede, u kojima su spomenu sadraji zastupljeni u
manje od polovine analiziranih udbenika. Parcipavne sposobnos razvijaju se kroz prikaz
povijesnih primjera akvizma i parcipacije, analizu poruka knjievnog djela ili lma, primjere
akvnog sudjelovanja (pomo djece u domainstvu, ouvanje planeta, praenje dnevnih novos
te mski rad i suradnja). Pocanje razvoja stavova vezanih uz demokratsko graanstvo prisutno
27
je u veini analiziranih udbenika. Razvoj stavova vezanih uz demokratsko graanstvo poe se
kroz primjere primjerenog odnosa prema osoba s invaliditetom i starijim osobama, toleranciju i
uvaavanje drugih ljudi i njihovih obiaja, prava pojedinca te prava djeteta. Sadraji kroz koje se
pou vrijednos vezane uz demokratskog graanstvo prisutni su u veini analiziranih udbenika,
a prikazani su kroz primjere lanka iz Ustava RH te primjere jednakos ljudi razliih nacija i rasa.
Velik je broj primjera u kojima se spominju pojedinci pripadnici naroda iz razliih krajeva svijeta,
ali nema primjera u kojima se spominju pripadnici etnikih skupina u Republici Hrvatskoj. Pocanje
intelektualnih sposobnos kroz sadraje demokratskog graanstva u udbenicima iz hrvatskog
jezika te prirode i drutva prisutno je kroz pojedinane primjere spominjanja instucionalnog
okvira drave. U udbenicima iz hrvatskoga jezika za vie razrede intelektualne sposobnos pou
se u polovini udbenika te u neto vie udbenika iz povijes. Meum, u tek manje od polovine
analiziranih udbenika poe na se akvno sudjelovanje u zbivanjima u zajednici. Primjeri kroz
koje se poe na akvno sudjelovanje u drutvenim zbivanjima najee su neizravni, to su prie
i opisi povijesnih dogaaja. Akvnos u zajednici analizirane su i kroz provoenje slobodnog
vremena. Utvreno je da se u udbenicima slobodno vrijeme najee prikazuje kroz akvnos
druenja s prijateljima i roditeljima, a u vrlo maloj mjeri zastupljene su akvnos u zajednici.
3.2. Poliki sustav
Sadraji vezani uz poliki sustav procjenjivani su kroz prikaz razliih polikih struja, znanja o
polikim fenomenima te zastupljenos drutveno vanih tema na razliim razinama (lokalnoj,
dravnoj i meunarodnoj).
U udbenicima niih razreda, to je primjereno dobi uenika, nisu zastupljeni sadraji vezani uz
opise odreenih polikih struja, a postojei primjeri prikazi su razliih ideolokih struja i njihovih
odrednica kroz povijest te imenovanje pojedinih polikih opcija. Utvreno je da su znanja o
polikim fenomenima koja su preduvjet polikog djelovanja prikazana iskljuivo kroz denicije
ustava, opise naina upravljanja u demokraciji te povijest demokracije, a manje kroz naine
prakciranja demokracije u svakodnevnome ivotu, ivotu kole i zajednice. Spomenu sadraji
prisutni su u malom broju udbenika iz hrvatskoga jezika za vie razrede i polovini analiziranih
udbenika iz povijes.
28
SSSSSSadraji vezani uz parcipavne sposobnos (primjerice prikaz povijesnih primjera akvizma iii
ppppparcipacije) nalaze se u veini udbenika iz hrvatskoga jezika za vie razrede, ali nisu u dovoljnoojjjj
mmmmmjeri zastupljeni u udbenicima iz prirode i drutva te povijes. Sadraji vezani uz razvoj stavovaaaaa
vvvvvvezanih uz demokratsko graanstvo te pocanje vrijednos demokratskog graanstva prisutn niii
sssssu u veini analiziranih udbenika, iako ne u veoj mjeri. No, sadraji vezani uz konkretne vjene eeee
iiii akvno sudjelovanje u demokratskom graanstvu ne postoje, pa ih je potrebno ukljui u uuuu
uuuuudbenike iz svih analiziranih predmeta, kao i osmisli naine prikaza postojeih sadraja koji bbiii
uuuuuu dodatnoj mjeri pocali dispozicije vezane uz demokratsko graanstvo.
4. Prikazivanje razliih drutvenih skupina
U ovom smo dijelu istraivanja analizirali prikazivanja manjinskih i/ili marginaliziranih drutvenih
skupina. Analizu smo podijelili na analizu prikazivanja: razliih pova obitelji, osoba razliite
etnike i rasne pripadnos, religije, roda/spola, socijalno ugroenih, osoba s invaliditetom, starijih
osoba te razliitos openito.
4.1. Obitelj pojedinac
Nain prikaza ivota obitelji i pojedinaca u demokratskom drutvu analiziran je kroz odgovorno
sudjelovanje u razliim aspekma ivota, prikaz razliih struktura obitelji te razliite naine
pokazivanja odnosa unutar obitelji. Prikaz djece i mladih ljudi na nain koji ukazuje na njihovo
odgovorno sudjelovanje u kuanskim obavezama, koli i lokalnoj zajednici, a u skladu s njihovom
dobi, u velikoj je mjeri prisutan u udbenicima iz hrvatskoga jezika te prirode i drutva, a gotovo se
i ne spominje u udbenicima iz povijes. Primjeri kroz koje se prikazuje odgovorno sudjelovanje
odnose se na izvravanje kuanskih obaveza, ispravno ponaanje u koli, uvanje okolia, brigu
za roditelje, potovanje brae i sestara i ljubav prema njima te odgovoran odnos prema drugima.
Analizom udbenika pokualo se utvrdi u kojoj mjeri udbenici prikazuju razliite strukture
obitelji. U udbenicima iz niih razreda za sve predmete najee se prikazuju ue i proirene
obitelji, a u nekim sluajevima samohrani roditelji, obitelji bez djece, obitelji koje nisu u rodu te
obitelji s vie djece. U udbenicima se ne prikazuju partneri istog spola, ni roditelji razliih vjera/
nacionalnos. U udbenicima viih razreda prikaz obitelj slian je prikazu u udbenicima iz niih
razreda, s razlikom da se u udbenicima iz povijes spominju obitelji s roditeljima razliih vjera.
Iz sadraja udbenika niih razreda iz hrvatskoga jezika i prirode i drutva implicitno je mogue
zakljui da neke obitelji (samohrani roditelji, obitelji bez djece, obitelji iji lanovi nisu u rodu)
nisu pozivne. Znaajno je napomenu da je negavan prikaz odreenih struktura obitelji rjei u
udbenicima iz viih razreda. Kod prikaza obitelji dodatno se analizirao nain pokazivanja ljubavi
unutar obitelji, obavljanje poslova unutar obitelji te rjeavanje sukoba unutar obitelji. Pokazivanje
ljubavi, pripadnos i sigurnos unutar obitelji, kao to je briga roditelja za djecu i ljubav djece
prema drugim lanovima obitelji, zastupljeno je u gotovo svim udbenicima iz hrvatskoga jezika
te u polovini udbenika iz prirode i drutva. Znaajno je da pokazivanje ljubavi nije zastupljeno
u udbenicima iz povijes. Prikaz lanova obitelji prilikom rjeavanja sukoba i problema poput
rastave, nasilja u obitelji, pocanja na kolovanje, puberteta javlja se jedino u udbenicima iz
hrvatskoga jezika, i to preteno u udbenicima viih razreda.
29
PPPPPrimjetno je da se u analiziranim udbenicima ne prikazuju sve strukture obitelji, ni seeeeee
uuuuu dovoljnoj mjeri prikazuju primjeri u kojima svi lanovi obitelji dijele poslove, iako se krozzzzzz
sssssadraje naglaava odgovorno sudjelovanje u kuanskim obavezama i koli. Nadalje, problemske eeeee
sssssituacije u obitelji nisu uope prikazane u udbenicima iz prirode i drutva te povijes, gdje zaaaaa
tttttto o ima prostora, a rijetke su u udbenicima iz hrvatskoga.
4.2. Etnika i rasna pripadnost
Udbenici su analizirani s obzirom na uestalost i nain prikaza razliih rasa te etnikih skupina
(Slika 4). Nadalje, analizirani su prikazi naina ivota razliih etnikih skupina, teme kroz koje se
spominju razliite etnike skupine i pripadnici razliih etnikih skupina te prikaz utjecaja razliih
stavova, vrijednos i ponaanja na drutvo.
Osobe razliih rasa spominju se u veini udbenika iz povijes za vie razrede te u manje od
polovine iz hrvatskoga jezika te prirode i drutva. Takoer postoje primjeri odnosa prema razliim
rasama kroz povijest. Razliite etnike skupine spominju se u manje od polovine udbenika niih
razreda, ali u znatno veem broju udbenika viih razreda.
Naini ivota razliih etnikih skupina prikazuju se u gotovo svim udbenicima iz povijes te
u 1/4 udbenika iz hrvatskoga jezika. U udbenicima iz prirode i drutva nema prikaza naina
ivota razliih etnikih skupina. U navedenim udbenicima zastupljeni su prikazi Amerikanaca,
Indijanaca, Eskima te idova, dok nema prikaza kulturnog nasljea najzastupljenijih nacionalnih
manjina u Hrvatskoj. U analiziranim udbenicima nema emocionalnos kod spominjanja etnikih
skupina, ali je dominantan prikaz Hrvata i hrvatstva u pozivnom svjetlu.
30
U niim razredima etnike skupine spominju se iskljuivo
u okviru drutvenih i polikih tema u udbenicima iz
prirode i drutva. U viim razredima spominju se u okviru
drutvenih i polikih tema u udbenicima iz povijes.
Primjeri polikih tema vezuju se uz srpsku manjinu u
Hrvatskoj. Primjeri prikaza pripadnika razliih etnikih
skupina i rasa kao pojedinaca vezuju se uz pripadnike
razliih svjetskih naroda, a prisutni su u polovini
udbenika iz hrvatskoga jezika te u tek nekoliko udbenika
iz povijes i prirode i drutva. U udbenicima niih razreda
najee se ne daje prikaz utjecaja razliih stavova,
vrijednos i ponaanja na drutvo. Spomenu primjeri
ei su u udbenicima viih razreda, kroz primjere iz
lmova, odnose meu narodima kroz povijest, bogatstvo
razliih kultura, razliih pripadnika crkve.
4.3. Religija
Religijski svjetonazor analiziran je kroz: uestalost prikaza privrenos odreenoj religiji, uestalost
prikaza razliih svjetonazora te nain prikaza sustava vjerovanja.
Privrenost odreenoj religiji poe se u polovini udbenika niih razreda iz hrvatskoga jezika te
prirode i drutva. Udbenici iz hrvatskog jezika za vie razrede sadrajno se znaajno razlikuju od
udbenika niih razreda te se privrenost odreenoj religiji (kranskoj, katolikoj) poe u 1/4
udbenika. U udbenicima iz povijes nema primjera pocanja na privrenost odreenoj religiji,
nego su prisutni prikazi razliih religija.
U analizi je od posebnog interesa bila uestalost prikaza razliih svjetonazora: katolikog
svjetonazora, religijskog svjetonazora koji nije katoliki, privrenost Bogu openito te agnoski
pogled na svijet.
Veina analiziranih udbenika niih razreda iz obveznih predmeta ukljuuje sadraje vezane uz
katoliki svjetonazor. Najee su to prikazi katolikih praznika te nacionalni identet i privrenost
religiji. Sadraji vezani uz katoliki svjetonazor prisutni su i u vie od polovine udbenika iz hrvatskoga
jezika i povijes za vie razrede. Sadraji vezani uz religijski svjetonazor koji nije katoliki prisutni su u
svega nekoliko udbenika iz obveznih predmeta. Spomenu primjeri odnose se na sadraje kroz koje
se oitava postojanje ateiskog pogleda na svijet, ljubavi prema Bogu kao takvom, spominjanje
razliih religija i pripadnika religija. Udbenici iz prirode i drutva i povijes ne ukljuuju sadraje
koji pou privrenost Bogu openito, dok se u udbenicima iz hrvatskoga jezika ljubav prema Bogu
openito poe u neto vie od polovine udbenika. Sadraji vezani uz agnoski/ateiski pogled
na svijet nisu zastupljeni u udbenicima iz hrvatskoga jezika. Pojedinani primjeri agnoskog
pogleda na svijet prisutni su u udbenicima iz prirode i drutva te povijes, a odnose se na teoriju
i ivot razliih etnikih skupina i rasa prikazuju se ispravno te se u postojeim primjerima koji seeeeeee
ooooooodnose na suvremeno drutvo prikazuju kao zadovoljni, sretni i uspjeni graani. Ipak, pripadnic ciii
rrrraazliih rasa ne spomi nju se u veini analiziranih udbenika. Iako u analiziranim udbenicimaaaaa
pppppostoje primjeri prikaza razliih etnikih skupina, primjeri prikaza odnose se na razliite svjetske eeee
nnnnnarode. Znaajno je da se kroz sadraje izrazito rijetko spominju pripadnici etnikih skupina kojeeeee
ive u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Tako se Srbi, Romi, Bonjaci ili Maari spominju samooooo
ppppppr pp ilikom nabrajanja nacionalnih manjima koje su navedene u Ustavu RH.
31
heliocentrizma te pripovijetku u kojoj se spominje postojanje agnoskog pogleda na svijet. Religije
koje se u udbenicima openito spominju su katolika religija, religije ankih naroda, prikazi budizma,
islama i idovstva, pravoslavlje, protestantske crkve, mormoni, scientologija, mnogobotvo.
Razliite vjere/religije prilikom opisa spominju se s potovanjem, te se naglaava da je potrebno
potova obiaje i blagdane svih ljudi. Primjeri kojima se ise da je prihvatljivo pripada bilo kojoj
vjeri/religiji rijetki su u udbenicima iz hrvatskoga jezika, prirode i drutva te povijes.
ZZZZZZZn Zn Zn Zn Zn Zn n a a jjj aj ajna na jjjjjee us uspo pore redb db db db dbaa za za t st stup uplj lj lj lj ljen enos os ss ddd ad ad r r jjj aj ajaa ve veza za iii ni nihhhhh uz uz kkkkk r ra ans nski ki ki ki ki kkkkk t at at lll ol oli i i i iki ki ki ki ki ss jjj vj vj t et eton onaz azor or sssaaaa aaaaa
sssssadrajima vezanim uz druge religije i vjerovanja, ljubav prema Bogu openito te agnoskim mmmm
iii ateiskim pogledom na svijet. Pri tome je vidljiva dominacija primjera koji se vezuju uz zzzzz
kkkkkatolianstvo te katolikog svjetonazora u analiziranim udbenicima, kao i razmjerno rijetko ooooo
ssssspominjanje drugih vjerovanja. Ipak, kada se spominju, razliite se religije i vjerovanja spominju uuuu
ss s s ssss po po po ppp t tov ovan anje je jjj mm ii ko kore rekt ktno no..
32
4.4. Spol i rod
Pitanja roda i spola analizirana su s obzirom na prikaz uspjenos, prikaz osoba kroz sudjelovanje u
razliim akvnosma, imenovanje osoba te uestalost grupnog i pojedinanog prikaza. U veini
udbenika iz hrvatskoga jezika osobe se prikazuju kao uspjene bez obzira na rod, a spomenu
primjeri odnose se na prikaze znanstvenih uspjeha ena te razliih zanimanja ena. Takoer, u
nekim se udbenicima iz povijes pridaje vanost feminiskom pokretu.
Ipak, u 1/3 udbenika povijes ene se prikazuju kao
nesamostalne i u ulogama majki, ena i domaica. Prikaz
osoba u razliim akvnosma s obzirom na njihov spol/rod
analiziran je kroz: prikaz bavljenja sportom i akvnosma
osoba razliitog spola, obavljanje kuanskih poslova i poslova
na radnom mjestu te povijesna i drutvena posgnua ena i
mukaraca. U veini analiziranih udbenika ipak postoji podjela
na pino enske i pino muke kuanske poslove.
Pojedinani primjeri kuanskih poslova koje obavljaju i ene i
mukarci prisutni su u udbenicima iz povijes, hrvatskog jezika
te prirode i drutva. Primjeri obavljanja poslova na radnom
mjestu nisu es u analiziranim udbenicima, ali je vidljivo da
u postojeim primjerima ene i mukarci najee ne obavljaju
jednake poslove. Uz rjee primjere ena koje rade u policiji,
dominantni su primjeri ena domaica, uiteljica, lijenica te
frizerki. U udbenicima iz hrvatskoga jezika, prirode i drutva te
povijes postoje primjeri jednakih
i razliih poslova. Nadalje,
iako su u udbenicima navedeni
primjeri povijesnih i drutvenih
posgnua ena, spomenu
primjeri rjei su od primjera
posgnua mukaraca. ene se
u vie od polovine udbenika
iz prirode i drutva te povijes
prikazuju u ulogama koje imaju
mo i odgovornost, dok se u
udbenicima iz hrvatskoga jezika
u ulogama moi i odgovornos
prikazuju u 1/3 udbenika.

UUUUUUU UU U U U U dddd ud udb b b b ben eniiiic iciiiim imaa po po t st st jjj oj ojiiiii tte te ddd nd nden en iii ci cijjjja ja r rav avno nopr prav avno nogg pr prik ik ik ik ikaz azaa us us jjj pj pj e eno no s s ss bbb ob ob iii zi ziro romm na na r r dddd od od ttttt teeeee eeeee
sssssudjelovanja u razliim akvnosma i obavljanja razliih poslova za ene i mukarce. Ipakk, ,,,
uuuuuoljivo je da su ene najee prikazane kao "one koje njeguju i brinu se", tj. domaice, uiteljicee,,,,
llliijenice i frizerke. Nadalje, uoljiva je razlika izmeu primjera poeljnih osobina za mukarce iii
ene, u kojima su mukarci hrabri, snani, mudri i radini, a ene mlade, lijepe, njene, vrijedne e,,,,
bbbbbrine, suosjeajne i solidarne. Primjetno je da su svim udbenicima u ulogama rtava eeeeee
ppppprikazane ene, djeca, siromani i nemoni. Pojedinani primjeri stereopnih prikaza odnose seeeee
nnnnnna uobiajene poslove koje majke i djevojice obavljaju u kui.
33
4.5. Ekonomska i socijalna prava
Uvid u zastupljenost socijalnih pitanja dobiven je kroz analizu prikaza razliih drutveno-
ekonomskih skupina, socijalnog kapitala te tema iz zdravstva i socijale.
Primjeri razliih drutveno-ekonomskih skupina spominju se u manje od polovine udbenika iz
hrvatskoga jezika te prirode i drutva. U udbenicima viih razreda iz hrvatskoga jezika te povijes
osobe iz razliih ekonomskih skupina uestalo se spominju kroz prikaze siromanih obitelji danas
i u prolos, ali i prikaze suvremenih stanova i razliih zanimanja. Pozivni prikazi pripadnika
razliih drutveno-ekonomskih skupina najee su prisutni u udbenicima iz povijes. Socijalni
kapital analiziran je kroz prisutnost tema o povjerenju i suradnji, solidarnos, osjetljivos na
ekonomsku nejednakost te spominjanje siromanih ljudi. Sadraji vezani uz povjerenje, suradnju
i solidarnost zastupljeni su u veini udbenika iz hrvatskoga jezika i povijes te u neto vie od
polovine udbenika iz prirode i drutva. Nadalje, analizom udbenika pokualo se utvrdi u kojoj
se mjeri kroz sadraje spominjanjem siromanih i marginaliziranih ljudi razvija osjetljivost na
ekonomsku nejednakost. Siromani i marginalizirani ljudi spominju se u gotovo svim udbenicima
iz povijes. Ova tema javlja se u polovini udbenika iz hrvatskog jezika te samo u jednom
analiziranom udbeniku iz prirode i drutva. Primjeri sadraja vezanih uz socijalni kapital odnose
se na povezanost obitelji, prijateljstvo te pomaganje siromanima. Siromani ljudi spominju se u
velikoj veini udbenika iz povijes, polovini udbenika iz hrvatskog jezika te u jednom udbeniku
iz prirode i drutva. Teme iz socijale kao to su pomo siromanima od strane pojedinaca i razliih
organizacija zastupljene su u polovini udbenika iz hrvatskoga jezika i prirode i drutva te nekoliko
udbenika iz povijes. U udbenicima niih razreda teme iz zdravstva vezuju se uz naputke za
zdrav ivot, opise zdravstvenih instucija i pomo bolesnima, a spominju se u veini udbenika iz
prirode i drutva te u pojedinim udbenicima iz hrvatskog jezika. Teme iz zdravstva u zanemarivoj
su mjeri zastupljene u udbenicima iz viih razreda za obvezne predmete.
4.6. Osobe s invaliditetom
Tema prikaza osoba s invaliditetom analizirana je kroz: uestalost i nain prikaza osoba s
invaliditetom, prikaz prilagodbi za osobe s invaliditetom te prikaz osoba s invaliditetom nevezan
uz njihovu tekou. Vidljivo je da se osobe s invaliditetom spominju u neto manje od polovine
udbenika iz hrvatskog jezika, a u pojedinanim primjerima u udbenicima iz povijes te prirode i
drutva. Primjeri osoba s posebnim potrebama koji su prisutni u udbenicima odnose se na osobe
s oteenjima vida, tjelesnim oteenjima, a daje se i prikaz odnosa prema osobama s duevnim
smetnjama u povijes. Primjeri pozivnog spominjanja osoba s invaliditetom odnose se na uspjehe
koji nisu vezani uz samu tekou. Prikaz svih graana kao istovrijednih od velike je vanos, pa
je posebna analiza provedena s ciljem utvrivanja naina prikaza osoba razliih sposobnos.
Analizirana je uestalost i nain prikaza uspjenih osoba razliih sposobnos, prilagodbe za
osobe s zikim tekoama te prikaz uloga nevezanih uz tekou. Vidljivo je da se osobe razliih
sposobnos/tekoa najee ne prikazuju kao sposobni i uspjeni. Pozivni primjeri sportskih
uspjeha osoba s invaliditetom, djece s tekoama koja nastupaju na kolskim priredbama i drue
se s drugom djecom prisutni su u udbenicima iz hrvatskog jezika. Prilagodbe za osobe s zikim
VVVVVVa Va VVVa Va Va VVa Van noo jjjje je n nap apom omen en u u dddda da jjjj jee pr pril il il il ilik ik ik ik ikom oms spo po iii mi mi jjj nj njan anjjjja ja llll ljjjju judi di di di di iiii izz ra ra lll zl zl i i i i ii i i i ihhhhhdddd dru rut t tve veno no e -ekkkko kono noms mski ki ki ki kihhhhh kkk sk skup upiiiin in inaaaa aaaaaaa
uuuuuu udbenicima prisutan velik broj negavnih prikaza poput getoizacije, nezaposlenos, gladii, ,,,
lllooeg obrazovanja. Sadraji koji pou razvoj socijalnog kapitala u manjoj su mjeri zastupljenniii
uuuuu udbenicima niih razreda, posebice kada je rije o osjetljivos na socijalnu nejednakost iii
ppppprikaze ljudi razliih osobina. Znaajno je da se spomenute teme izrazito rijetko spominju uuuu
uuuuu udbenicima iz prirode i drutva, za koje u nastavnom planu i programu ima dovoljnoooooo
ppppppr p ostora.
34
tekoama najee se ne prikazuju kao dio prirodne okoline. Pojedinani pozivni primjeri
prisutni su u udbenicima iz hrvatskoga jezika i to su: zvuni semafor na pjeakom prijelazu,
znakovni govor i Brailleovo pismo. No, osobe s invaliditetom u analiziranim udbenicima rijetko se
prikazuju u ulogama nevezanima uz njihovu tekou. Pozivni primjeri prisutni su u udbenicima
iz hrvatskog jezika te prirode i drutva, a dani su kroz slavne uspjene osobe s invaliditetom, iako
to nije eksplicitno navedeno.
4.7. Starije osobe
U svim udbenicima postoje prikazi osoba razliih dobnih skupina. Iako se stariji ljudi u
udbenicima iz hrvatskog jezika, prirode i drutva te povijes u velikom broju sluajeva prikazuju
kao uspjeni i korisni graani, prisutni su i obrnu primjeri iz kojih se zakljuuje da su stariji ljudi
nesamostalni i na teret svojoj okolini. Spominjanje starijih ljudi kao korisnih sudionika bitno se
razlikuje izmeu pojedinih predmeta, pa se tako u niim razredima stariji ljudi kao korisni sudionici
drutva spominju u vie od polovine udbenika iz hrvatskog jezika te u samo u dva udbenika iz
prirode i drutva.
4.8. Odnos prema razliitosma openito
Pozivan odnos prema razliitosma i prepoznavanje uloge razliitos vana je odlika ivota u
demokratskom okruenju i bitna sastavnica obrazovanja za demokratsko graanstvo. U ovom dijelu
analizirano je prikazivanje osoba razliih zikih osobina, osoba razliite seksualne orijentacije i rodnog
identeta te openito stereopizirani prikazi.
Sadraji u kojima se pozornost posveuje razliim zikim osobina poput visine, teine i boje koe prisutni
su u neto vie od polovine udbenika iz hrvatskog jezika te u pojedinanim primjerima u udbenicima iz
drugih predmeta. U velikoj veini tekstova i ilustracija naglasak nije stavljen na vanjsko i ziko.
Ni u jednom od analiziranih udbenika iz predmeta povijes, hrvatskog jezika i prirode i drutva ne
prikazuju se osobe razliih seksualnih orijentacija ili razliitog rodnog identeta i izraavanja. Ta tema
nije prisutna ni na koji nain.
Pojedinani stereopni prikazi temeljeni na vanjskom izgledu rijetko se javljaju u udbenicima iz hrvatskog
jezika (idealiski opisi izgleda uiteljice). U veini udbenika ne pojavljuju se sadraji koji pou stereope
na temelju vanjskog izgleda, ni ilustracije koje pou stereopne prikaze. Pojedinane iznimke prisutne
su u udbenicima iz hrvatskog jezika te prirode i drutva, a vidljive su kroz slike na kojima iskljuivo
djevojice prave kruh, mama pere, djeak dri nogometnu loptu, a tata ita novine.
UUUUUUU U U U U U dddd ud udb b b b b ben eniiiic iciiiim imaa ne nema ma p p iii ri ri jjj mj mjer eraa ne nega gavn vnog og sspo po iii mi mi jjj nj njan anjjjja ja ooso sobbbbba ba s s iiiiinv nv llll al al d id id id id idiiit it it t et etom om, no no ppos ostto to toje eee je je je je je
ppppprikazi negavnog odnosa spram te skupine, poput spominjanja izrugivanja i loeg tretmana aaaa
kkkkkroz povijest. Vidljivo je da se osobe s invaliditetom openito rijetko spominju u analiziranimmmmm
uuuuudbenicima te da je prilikom spominjanja naglasak na tekoi, a rjee na drugim osobinamaa...
SSSSSS ciljem razvoja demokratskog graanstva i prihvaanja razliitos u sadraje je potrebno oooo
uuuuuv u es primjere prilagodbi za osobe s invaliditetom, a koje bi trebale bi prirodni dio svakogggggg
ook ok ok ok ok ok oooo ru ru rue e enj nj njjjjjaa. a.
PPPPPPPr Pr Pr PPr Pr Pr Pr kk ik ik ik ik ikaz aziiiiv ivan anjjjje je sstta ta iii ri riji ji ji ji jihhhhhh llj lj lj lj lj dddd ud udiiiii uu dddd ud udb b b b b ben eniiiic iciiiim imaa ra razm zmjjjje jern rnoo jjjje je rrij ij ij ij ij t et etkkkkko ko. KKKKo Kodddddd pr pr k ik ik ik ik ikaz azaa jjjje je vv d id id id id idllj lj lj lj ljiiv iv iv ivaaaaa aaaaa
aaaaaaambivalentnost, naglaavanje njihove pasivne i "ometajue" uloge, ali i isticanje iskustvaaaaa
iiii i iiiii mu mu mu mm dr dr dros os osti ti ti..
AAAAAAAn An AAn An An An An llll al aliiiiz iziiiir iran aniiiii ddd ud udb b b b b ben eniiiic iciiiii ug ugllllla lavn vnom omnnee po pou usstte tere re o oppee tte teme mellj lj lj lj ljen enee na naz z i i i i ikkkkko komm iiiiz iz llll gl gl ddd ed eduu, aalli li li li li ppos ostto tojjjje jepp jjj oj oj ddd ed ediiiin in a a ani ni ni ni ii ni ni ni ni nn
ppppprimjeri u kojima su odreeni stereopi primjetni. U analiziranim se udbenicima uope ne prikazuju uuu
ooooos os os oooo ob obee ra razl zli ii ihhssek eksu sual alni nihh or orij ij jen enta taci cija ja j ii rrod odno nogg g id iden ente teta ta/i /i / zr zra aav avan anja ja j ,, , ni nissee po po p e erras aspr pr p av avaa oo to tojj j te temi mi..
35
5. Posebno obraene teme
5.1. Suoavanje s prolou i problemska pitanja
Suoavanje s prolou analizirano je kroz prikaz povijesnih dogaaja iz razliih gledita. Posebno
je analiziran prikaz dogaaja iz kuta gledanja razliih etnikih skupina, pocanje rasprave o
otvorenim pitanjima te kontroverzne teme poput dogaanja neposredno nakon akcije Oluja,
Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i ideoloke podjele, statusa osoba s potekoama te statusa
ena u odreenim razdobljima (Slika 6). Nadalje, analizirano je usmjerenje na osobe i strukture u
prikazu povijesnih dogaaja te koritenje ilustracija u alternavnom prikazu injenica.
Prikazi povijesnih dogaaja iz razliih kutova, na primjer progona vjeca, posljedica Kriarskih
ratova te progona idova, prisutni su u neto vie od polovine udbenika iz povijes. U
udbenicima iz hrvatskog jezika povijesni dogaaji ne prikazuju se iz razliih kutova. Veina
analiziranih udbenika ne daje prikaz dogaaja iz kuta gledanja razliih etnikih skupina. Iznimka
su udbenici iz povijes u kojima je spomenu nain prikaza prisutan u neto manje od polovine
analiziranih udbenika. Primjeri se odnose na europske i amerike kolonizacije, dok se u veini
sluajeva injenice navode iz hrvatske perspekve. U udbenicima iz prirode i drutva ne poe
se na raspravu o problemskim pitanjima, to se donekle moe objasni tek uzrastom uenika.
Primjeri pocanja na raspravu o problemskim pitanjima poput amerikog rata prov Iraka te
Domovinskog rata prisutni su u jednom udbeniku iz hrvatskog jezika te u polovini udbenika iz
povijes. Udbenici su analizirani i s obzirom na zastupljenost sadraja o kontroverznim temama,
te je utvreno da se u udbenicima niih razreda ne raspravlja o kontroverznim temama. Tek se
u neto manje od polovine analiziranih udbenika viih razreda raspravlja o kolonizaciji, NDH,
zloinima nakon II. svjetskog rata te gradovima stradalima u Domovinskom ratu.
U analiziranim udbenicima ilustracije se rijetko koriste kao alternavni oblik prikaza injenica, ali
primjeri postoje u manje od polovine udbenika iz prirode i drutva, hrvatskog jezika te povijes.
Ipak, postoje primjeri koritenja kao to su slike ovisnika o drogama, rada crnih robova te kataloga
Hrvatske protuidovske izlobe iz 1942. godine. Spomenu pojedinani primjeri nalaze se u
udbenicima iz povijes, hrvatskog jezika te prirode i drutva.
36
5.2. Ekologija i pravo na zdrav okoli
Sadraji vezani uz ekologiju i pravo na zdrav okoli analizirani su kroz aspekte naglaavanja ouvanja
okolia te pocanja na parcipaciju kroz lokalne i globalne inicijave. Sadraji o ouvanju okolia
dominantno su zastupljeni u obveznim udbenicima iz niih razreda. U udbenicima iz viih razreda
o ekologiji se raspravlja u polovini analiziranih udbenika iz hrvatskog jezika i povijes. Analizom
udbenika pokualo se utvrdi u kojoj mjeri sadraji pou na parcipaciju kroz lokalne i graanske
inicijave te globalne ekoloke inicijave i teme. Lokalne inicijave poput pokretanja ekolokih
akcija od strane djece, sadnje cvijea i drvea, javljaju se u svim udbenicima iz prirode i drutva
te u polovini udbenika iz hrvatskog jezika. Primjeri globalnih inicijava poput zate okolia,
planeta Zemlje i bioloke raznolikos javljaju se u samo 1/4 udbenika iz prirode i drutva.
PPPPPPr Pr PPr Pr Pr Pr Prik ik ik ik ik ikaz aziiiii po po iii vi vijjjje jesn sn h ih ih ih ih ih ddddddog og a a jjj aj ajaa iiiiz iz rraz azlli li li li lii i i i ihhhhhh kkkkku kutto tova va pp iii ri risu suttn tniiiii su su uu vv e eiiiin iniiiii, aalli li li li li nnee iiiii uu sv sviiiim im uud d d d d dbbbbbe be iii ni ni iii ci cima maaaaa maa ma
iiiizz povijes. Znaajno je da se u udbenicima iz hrvatskog jezika povijesni dogaaji ne prikazujuuuuu
iiiizz razliih gledita. Primjeri prikaza povijesnih dogaaja iz kuta gledanja razliih etnikihhhhh
ssssskupina odnose se na dogaaje iz dalje prolos, dok se prikaz ostalih dogaaja daje iz hrvatskeeeee
ppppperspekve. U veini udbenika ilustracije se ne koriste za raspravu o problemskim pitanjimaaaaa
iiiizz razliih povijesnih razdoblja. Udbenici u maloj mjeri pou na raspravu i promiljanja ooooo
kkkkko ko k ntroverznim i drutveno osje j tlji j vim temama iz pr p olos.
SSSSSa Sa Sa SSa Sa Sa Sa adddddr dra aji ji ji ji ji v vez ezan aniiiii uz uz e ekkkkko kolllllo lo iii gi gijjjju ju iiii i p pra ravo vo n naa dddd zd zdra ravv kkkk ok ok llll ol ol i i i i i g gen ener er llll al alno no s suu vr vrlllllo lo ddddd d bbbb ob obro ro z zas asttu tu llll pl pljjjje je iii ni ni uuuuuu uu
uuuuuudbenicima iz analiziranih predmeta. No, kada je rije o pocanju na graanski akvizam u uuuu
oooooouvanju okolia i ostalim ekolokim inicijavama, on se spominje u tek ponekim udbenicimaaaaa
nnnnnniih razreda, dok spomenuh sadraja nema u udbenicima viih razreda.
37
6. Analiza udbenika iz izbornog predmeta katoliki vjeronauk
Izborni predmet vjeronauk pohaa veina uenika osnovnih kola u Republici Hrvatskoj te je
prepoznata njegova vanost u odgoju za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Analizirano je
est od osam udbenika iz vjeronauka koji se koriste u nastavi ovoga izbornog predmeta.
Kada je rije o pocanju kognivnih vrijednos opih ljudskih prava, analizom je utvreno da
u udbenicima iz vjeronauka za nie razrede nema sadraja o ljudskim i djejim pravima, ali su
prisutni u 2/3 udbenika za vie razrede, gdje se obrauju neizravno, kroz prie i druge sadraje.
Od sadraja vezanih uz kognivne vrijednos, dominantni su sadraji vezani uz mir i nenasilje,
koji su prisutni u 3/4 udbenika. Emocionalne vrijednos opih ljudskih prava pou se u gotovo
svim udbenicima, a nalaze se u sadrajima vezanima uz odgovornost, potovanje, prijateljstvo,
ljubav prema drugima te pruanje pomoi drugima, najee u kontekstu kranske vrijednos
milosra.
Parcipavne sposobnos u demokratskom graanstvu ne pou se u dovoljnoj mjeri u
udbenicima za nie razrede, budui da su zastupljene u manje od polovine analiziranih udbenika.
Parcipavne sposobnos u veoj se mjeri pou u udbenicima za vie razrede. Nadalje, pocanje
razvoja stavova i vrijednos vezanih uz demokratsko graanstvo prisutno je u veini analiziranih
udbenika, ali nema primjera pocanja razvoja vjena vezanih uz demokratsko graanstvo.
Znanja o polikim fenomenima ne spominju se u udbenicima iz vjeronauka, a primjeri pocanja
privrenos kulturnom miljeu zastupljeni su u manje od polovine udbenika.
U udbenicima iz vjeronauka za nie i vie razrede prisutno je osuivanje konzumerizma. Uestali
su prikazi djece i mladih ljudi na nain koji ukazuje na njihovo odgovorno sudjelovanje u kuanskim
obavezama, koli i lokalnoj zajednici, a u skladu s njihovom dobi. Sadraji o ouvanju okolia
zastupljeni su u veini udbenika. U udbenicima za vie razrede vea pozornost posveena je
provoenju slobodnog vremena, a dominantne su akvnos u zajednici, druenje s prijateljima i
druenje s roditeljima.
U udbenicima iz niih razreda najee se prikazuju ue i proirene obitelji. Pokazivanje ljubavi,
pripadnos i sigurnos unutar obitelji, kao to je briga roditelja za djecu i ljubav djece prema
drugim lanovima obitelji, zastupljeno je u gotovo svim udbenicima iz vjeronauka. Osobe razliih
rasa spominju se u manje od polovine udbenika iz vjeronauka za nie razrede, a u udbenicima
za vie razrede uope se ne spominju. Razliite etnike skupine i naini ivota pripadnika razliih
etnikih skupina ne spominju se u udbenicima niih razreda, a spominju se samo u jednom
udbeniku za vie razrede.
Katoliki vjeronauk svojom bi, a to je odgoj u vjeri, veinom sadrava teme i sugerira stavove
koji su po svojoj prirodi usmjereni prema jednom religijskom i svjetonazorskom krugu (kranstvo
katolicizam). No, valja rei kako su sadraji vezani uz religijski svjetonazor koji nije katoliki prisutni
u svim udbenicima iz vjeronauka za vie razrede. Spomenu sadraji dani su kroz prikaze razliih
vjera i religija te prikaze slinos i razlika izmeu pojedinih religija. U nekim primjerima ise se
da je prihvatljivo pripada bilo kojoj vjeri/religiji i naglaava se vanost traenja. No, istovremeno,
ima i suprotnih primjera koji sugeriraju da nije prihvatljivo ima drugi sustav vjerovanja osim
katolikog. Naime, u pojedinim primjerima pristupanje religiji koja nije katolika prikazuje se kao
zabrinjavajue skretanje s pravog puta. U udbenicima iz vjeronauka za nie razrede uope se ne
spominju vjerski svjetonazori koji nisu katoliki.
Uoljivo je da u udbenicima iz vjeronauka za vie razrede postoje primjeri kroz koje se prikazuju
jednake sposobnos ena i mukaraca, dok se primjeri poslova razlikuju za mukarce i ene.
Takoer, ene se u ulogama moi i odgovornos prikazuju samo u 1/3 udbenika.
Osobe koje su slabijeg drutveno-ekonomskog statusa spominju se u gotovo svim udbenicima
38
iz vjeronauka. Rije je o temama kao to su pomo siromanima od strane pojedinaca i razliih
organizacija. Vidljivo je da se ljudi s posebnim potrebama spominju u svim udbenicima iz
vjeronauka, i to u pozivnom kontekstu i nevezano uz njihovu tekou. Nadalje, spominjanje
starijih ljudi kao korisnih sudionika u drutvu prisutno je u vie od polovine udbenika. Za razliku
od obveznih predmeta, u jednom udbeniku iz vjeronauka spominju se ljudi razliih seksualnih
orijentacija te se navodi da je potrebno izbjegava diskriminaciju ljudi koji su homoseksualne
orijentacije.
Prikazi povijesnih dogaaja iz razliih kutova prisutni su u malom broju udbenika, a ne poe
se ni na raspravu o problemskim pitanjima. Ilustracije se ne koriste s ciljem pocanja na raspravu
te ima primjera koritenja ilustracija koje slue samo za ukras.
UUUUUUUd Ud Ud Ud Ud Ud Ud Udb b b b b ben eniiiic iciiiii iiiiz iz kkkkkk t at at llll ol ol i i i i ikkkkko kogg jjj vj vjer eron onau aukkkkka ka, kkkkka kakkkkko ko iiii i s sug uger eriiiir iraa iiiim imee iiiii sa sadddddr dra ajjjjj pr pr dddd ed edme metta ta, pr pr t et et e eiiit it itoo pr pr dddd ed edllllla lau uuu u u u u u u
ssssst s avove koji su usmjereni prema jednom religijskom i svjetonazorskom krugu kranstvuu, ,,,
ooooooodnosno katolianstvu. U udbenicima iz vjeronauka nema sadraja vezanih uz kognivne eeee
vvvvvvvrijednos ljudskih prava, dok su u velikoj mjeri zastupljeni sadraji vezani uz emocionalneeeee
vvvvvvvrijednos ljudskih prava. Parcipavne sposobnos za demokratsko graanstvo dosljedno oooo
sssssse pou u udbenicima viih razreda, a gotovo u svim udbenicima iz vjeronauka postoje eeee
ppppprimjeri sudjelovanja u akvnosma zajednice. Poseban naglasak stavlja se na obitelj, druenja aaaa
iiii podrku svih lanova obitelji. U udbenicima iz vjeronauka nema sadraja vezanih uz polikeeeee
ffffffe enomene, nema prikaza povijesnih dogaaja ni rasprava o problemskim temama. U pojedinim mmmm
uuuuudbenicima iz vjeronauka postoje primjeri kroz koje se prikazuju jednake sposobnos ena iii
mmmmmmukaraca, ali se rjee spominju ene u ulogama moi.
39
Osnovni zakljuci sadrajne analize osnovnokolskih udbenika:
Udbenici u osnovnim kolama zagovaraju vrijednos koje
su sukladne naelima ljudskih prava, prikazuju pojedine
drutvene skupine na korektan nain, daju osnovne
informacije o demokratskom polikom sustavu.
Drutveno osjetljive teme, kao to su suoavanje s ratnom i
poratnom prolou, odnos prema pojedinim marginaliziranim
skupinama (osobe razliite seksualne orijentacije i sl.), teme
su o kojima udbenici ne govore i ne pou na raspravu o
njima.
Nacionalne manjine i marginalizirane skupine (osobe s
invaliditetom i sl.) koje ive u Hrvatskoj samo se ponekad
spominju, nabrajaju, a ne daje se prikaz njihove kulture
kao integralnog dijela naega drutva. Udbenici uspjenije
prikazuju i promiu rodnu ravnopravnost.
Udbenicima se nedovoljno promie graanski akvizam
i djelovanje za ope dobro (lokalnu zajednicu, kolu) kao
temeljni preduvjet razvoja odgovornih i akvnih graana/ki,
odnosno razvoja polike kulture.
40
A
n
k
e
t
n
o

e
m
p
i
r
i
j
s
k
o

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
e
41
A
n
k
e
t
n
o

e
m
p
i
r
i
j
s
k
o

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
e
ANKETNO EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE:
UPITNICI ZA NASTAVNIKE, UENIKE, RAVNATELJE I RODITELJE
I. Metodologija
1. Vremenski i tehniki okvir provedbe istraivanja
Pilotaa anketnog istraivanja obavljena je u veljai 2009., a samo anketno empirijsko istraivanje
na terenu provedeno je od 1. travnja do 20. svibnja 2009. Anketno istraivanje obavilo je pet
anketarki
1
. lanovi/ice ekspertnog ma instruirali su anketarke u oujku 2009., neposredno
pred izlazak na teren. Provjeru empirijskog materijala prisglog s terena, logiku kontrolu i unos
rezultata obavilo je troje za to osposobljenih suradnika/ca.
2. Odreivanje uzorka
Konstrukciju uzorka utemeljili smo na uenikoj populaciji osnovnih kola u RH. Tako smo kao
prvi element u odabiru uzeli regionalnu pripadnost kola, odnosno uenika. Za potrebe ovog
istraivanja smatrali smo uputnim u uzorku ima zastupljeno est temeljnih regija RH, rukovodei
se prirodno- geografskim i povijesno-kulturnim kriterijima. Kako je to uobiajeno u istraivanjima
ovog pa, dobili smo sljedee regije:
1. Zagreb i Zagrebaka upanija
2. Istra i Primorje
3. Dalmacija i otoci
4. sredinja (gorska) Hrvatska
5. Slavonija i Baranja
6. sjeverozapadna Hrvatska
Unutar svake regije kole smo birali tako da svaka regija bude zastupljena s po tri pa uenike
populacije: urbana, periurbana i ruralna populacija. Broj kola odabran je po naelu zastupljenos
uenika pojedine regije u ukupnom broju uenika u RH
2
. Takvim smo odabirom dobili sljedeu
strukturu uzorka uenika:
1 Dragica Varat (sjeverozapadna Hrvatska i sredinja Hrvatska), Jasmina Kardo (Istra i Primorje), Jadranka Domazet
(Dalmacija i otoci), Jagoda Novak (Zagreb i okolica) i Marlena ahinovi (Slavonija i Baranja)
2 Hrvatski zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2008. / Obrazovanje: broj uenika po upanijama
42
Regija
Broj
uenika u
regiji
Broj kola
ukljuenih u
istraivanje po
regiji
Broj
predvienih
upitnika
Broj
realiziranih
upitnika
Zagreb i
Zagrebaka
upanija
89669
6
U: 1104
Nast: 115
Rod: 960
Rav: 24
U: 767
Nast: 102
Rod: 531
Rav: 23
Istra i Primorje 36262
2
Dalmacija i otoci 69502
4
sredinja (gorska)
Hrvatska
38721
2
Slavonija i Baranja 81248
6
sjeverozapadna
Hrvatska
60 698
4
UKUPNO 376 100
24
Broj kola po regiji utvren je proporcionalno broju uenika u pojedinoj regiji. To znai da je
ukupan broj kola (24) bio dovoljan za proporcionalno regionalnu zastupljenost tri od eri ispitane
populacije (uenike, roditeljske i nastavnike). Budui da u svakoj regiji postoje sve tri vrste kola
s obzirom na p naselja (urbano, periurbano, ruralno) iz kojeg dolaze uenici/ce, tu smo injenicu
uzeli u obzir pri odabiru kola. Zbog malog broja ispitanika u odnosu na ostale ankerane skupine,
populaciju ravnatelja/ica iz razumljivih razloga nije bilo mogue staski usporedi s odgovorima
uitelja, roditelja i uenika. No, dobiveni podaci otkrivaju odreene pravilnos u stavovima i
miljenjima ravnatelja/ica iz uzorka koji utjeu na njihovu praksu upravljanja kolama u odnosu
na predmet istraivanja i u tom su smislu relevantni.
Prema podacima o broju uenika i razrednih odjeljenja u RH, izabrana je prosjena veliina razreda
od 23 uenika/ce, pri emu smo ankerali po dva razreda u svakoj koli. Budui da je ukupan broj
kola koje su sudjelovale u istraivanju 24, predvieni broj ispitanika uenika/ca bio je 1104. Tijekom
istraivanja pokazalo se da razredi odabrani sluajnim odabirom imaju neto manji broj uenika, a u svim
razredima nismo uspjeli ankera sve uenike/ce zbog boles ili nedonoenja roditeljske suglasnos
za sudjelovanje u anke. Budui da nam je namjera bila pokri Hrvatsku regionalno i po pu uenike
populacije, to je i ostvareno, smatrali smo da realizirani uzorak u tom smislu zadovoljava pretpostavke
za analizu. Sukladno navedenome, i broj ankeranih roditelja, kao i broj nastavnika, proporcionalno je
manji, a iz populacije ravnatelja samo jedan ravnatelj nije ispunio upitnik.
Prije poetka provedbe anketnog istraivanja osigurano je Odobrenje za provoenje znanstvenog
43
istraivanja u osnovnim kolama, koje je izdalo nadleno Ministarstvo znanos, obrazovanja i
porta, 18. veljae 2009. Prije izvedbe glavnog projekta iz razumljivih smo razloga proveli pilot-
istraivanje, tj. evaluaciju uenikog instrumentarija
3
, u namjeri da provjerimo razumljivost svih
esca. Na temelju rezultata pilotae izvrili smo promjene sadraja nekih esca i tako dobili
nalni instrumentarij (upitnike) primijenjen u glavnom istraivanju.
kole iz pojedinog pa kola birali smo sluajnim odabirom s popisa svih osnovnih kola u
RH
4
. Potom smo poslali dopise kolama uz Izjavu o dobrovoljnom sudjelovanju svake od kola.
Pritom je nalni izbor ovisio o pristanku ravnatelja/ce kole na sudjelovanje u istraivanju
5
. Od
24 kole koje smo po prethodnim kriterijima odabrali njih tri se nisu odazvale, a dvije su odbile
sudjelova, te smo za h pet kola nali odgovarajue zamjene prema prethodno navedenim
kriterijima. Posebnu pozornost posveli smo uvaavanju ekih principa istraivanja. U skladu s
me, za svakog smo maloljetnog ispitanika/cu dobili Pismenu suglasnost roditelja/staratelja za
sudjelovanje uenika u anke. Naelo tajnos osigurali smo tehnikom izbornih kuja, u koje su
ispitanici ubacivali anonimno ispunjene upitnike, nakon ega su kuje zapeaene. Ispitanici/ce
su prije popunjavanja upitnika bili detaljno informirani o postupku koji je uslijedio. To smo naelo
primijenili kod sve eri populacije ispitanika/ca.
3. Metode
U skladu s postavljenim ciljevima istraivanja, provedeno je anketno istraivanje na sljedeim
skupinama ispitanika/ca: uenicima/cama 8. razreda osnovnih kola, nastavnicima/cama hrvatskog
jezika, povijes i vjeronauka te roditeljima uenika osmih razreda i ravnateljima/cama kola.
Upitnik se sastojao od niza pitanja te predvienih odgovora, utemeljenih na skalama Likertova
pa, s ordinalnom peterostupanjskom ljestvicom procjene
6
. Dio pitanja bio je ponuen svim
skupinama ispitanika/ica na procjenu, a dio se odnosio samo na odreenu skupinu ispitanika/ca.
Tako smo, primjerice, o poeljnim karakteriskama kole pitali sve skupine ispitanika/ca, dok smo
o razumijevanju pojmova vezanih uz ODG procjenu sadraja pojedinih predmeta, pova nastavnih
metoda itd. pitanja postavljali iskljuivo uenicima/cama i nastavnicima/cama.
Upitnik za uenike sastojao se od sljedeih nizova pitanja: samoprocjena razumijevanja pojmova
vezanih uz ODG, doprinos pojedinih predmeta (povijest, hrvatski jezik, vjeronauk) ODG-u,
demokranost procesa pouavanja, doprinos kole ODG-u te karakteriske kole s obzirom na
naela ODG-a.
3 Pilotaa upitnika obavljena je u O Slobotina, Zagreb u veljai 2009.
4 Portal za kole http://www.skole.hr/skole/popis
5 Detaljno izvjee o provedenom terenskom istraivanju nalazi se na web-stranici Centra za ljudska prava: www.human-rights.hr
6 Npr. stupnjevi skale slaganja s nekom tvrdnjom bili su od 1 (uope se ne slaem) do 5 (u potpunosti se slaem), a
stupnjevi skale vanosti obrazovnih ciljeva od 1(posve nevano) do 5 (izrazito vano).
44
Upitnik za nastavnike sastojao se od ish pitanja kao i ueniki upitnik, a dodatno istraivane
teme bile su: procjena vlash kompetencija i potpore sustava ODG-u te poznavanje i provedba
stratekih dokumenata vezanih za ODG.
Upitnik za roditelje konstruiran je od eri pitanja. Dva pitanja, koja se odnose na zadae/ciljeve
kvalitetne kole i pokazatelje kvalitetne kole u odnosu na elemente ODG-a, konstruirana su
analogno upitniku za ravnatelje, a dva koja se odnose na uspjeh kole u ostvarivanju zadaa i
unapreenje rada kola konstruirana su iskljuivo za ovaj upitnik.
Upitnik za ravnatelje, osim dva spomenuta pitanja koja su analogna pitanjima za roditelje,
sadrava i dva pitanja koja se odnose na obiljeja obrazovnog sustava s obzirom na naela ODG-a,
kao i na sistemske preduvjete kvalitetne kole.
Od karakteriska ispitanika provjeravali smo relevantne socio-demografske i socio-obrazovne
karakteriske. U uenikoj populaciji provjeravali smo: spol, procjenu stupnja osobne religioznos,
procjenu imovinskog stanja obitelji i stupanj obrazovanja roditelja. U nastavnikoj populaciji
provjeravali smo spol, predmet koji predaju i godine radnog iskustva. U roditeljskoj populaciji
dobili smo podatke o spolu, dobi i stupnju obrazovanja. U ravnateljskoj populaciji traili smo
podatke o spolu, radnome stau te godinama na ravnateljskoj funkciji.
4. Analiza rezultata
Podaci dobiveni anketnim istraivanjem bili su podvrgnu sljedeim staskim analizama:
a) Deskripvna analiza - distribucije frekvencija u apsolutnim vrijednosma i postocima
Za sva pitanja/odgovore kod svih eriju upitnika naveli smo prosjene vrijednos, tj. standardne
devijacije kao mjere rasprenja. Za pojedine varijable prezenrali smo distribucije frekvencija
graki, i to u obliku histograma frekvencija i strukturnih krugova (pie charts).
b) Faktorska analiza
U obradi podataka korisli smo komponentni model faktorske analize uz GK kriterij za zaustavljanje
ekstrakcije faktora te ortogonalnu varimax transformaciju. Ovu analizu korisli smo u sluajevima
kada smo oekivali viedimenzionalnost istraivanog fenomena. U nekim sluajevima korisli
smo kosu oblimin transformaciju, i to prvenstveno kada su se oekivale konceptualno povezane
45
dimenzije. Npr. kod utvrivanja pova kola u odnosu na prisutnost nekih obiljeja demokratske
kulture.
c) Od bivarijatnih analiza korisli smo t-test, npr. za usporedbu uenikih i nastavnikih procjena
demokranos i raznovrsnos nastavnih metoda.
d) Za usporedbu razliih kola, odnosno pova kola, u kontekstu ispivanih stavova i procjena,
od mulvarijantnih smo metoda korisli ANOVA-u. U sluajevima analize odnosa dviju nominalnih
varijabli korisli smo -kvadrat test (
2
).

46
II. Ciljane skupine i uzorak ispitanika/ca: uenici, roditelji, nastavnici, ravnatelji
UENICI/CE
U kontekstu naeg istraivanja uenici/ce predstavljaju najvaniju skupinu ispitanika, prvenstveno
zato to je obrazovni sustav, sukladno meunarodnim i nacionalnim dokumenma, pozvan poca
razvoj onih znanja, vjena i stavova koji su potrebni za uspjeno funkcioniranje u suvremenom
demokratskom drutvu. U skladu s m, osobito su nas zanimali stavovi uenika o tome koliko
su vrijednos i naela demokratskog graanstva i ljudskih prava ugraeni u nastavu i cjelokupni
ivot kole, kako procjenjuju svoje poznavanje kljunih pojmova iz tog podruja i u kojoj mjeri su
njihovu poznavanju h pojmova pridonijeli pojedini nastavni predme, kao to su hrvatski jezik,
povijest i vjeronauk.
Uzorak je obuhvao 767 uenika/ca osmih razreda iz 24 kole, od ega je neto vei broj
uenica. Oko polovine uenika izjasnilo se da su uvjereni vjernici, a treina da su mnogo skloniji
vjerovanju nego nevjerovanju, dok ih je oko 12% odgovorilo da ne moe procijeni stupanj svoje
religioznos. Manji broj uenika/ca izjavio je da su mnogo skloniji nevjerovanju nego vjerovanju
ili su se deklarirali kao uvjereni ateis. Vie od polovine uenika/ca ivi u uvjema koji nisu ni bolji
ni loiji od veine drugih, oko 7% ivi loije ili mnogo loije, a oko treine bolje ili mnogo bolje
od veine drugih. Oko 60% uenika/ca ima oca i majku sa zavrenom srednjom kolom, roditelji
jedne treine su visokoobrazovani, a svaki dese/a ima oca i/ili majku sa zavrenom osnovnom
kolom.
47
Uenici/ce prema spolu %
M= 45,1
= 54,9
Uenici/ce prema stupnju religioznosti %
3
5,1
11,9
31,1
48,9
0 20 40 60 80 100
uvjereni sam ateist/kinja
skloniji/ja sam nevjerovanju nego
vjerovanju
ne mogu procijeniti
skloniji/ja sam vjerovanju nego
nevjerovanju
uvjereni sam vjernik/ca
48
NASTAVNICI/CE
Nastavnici/e kljuni su segment obrazovnog sustava, budui da upravo oni uenicima/cama
posreduju znanja, vjene i stavove koji su vani za razvoj uenika/ca kao buduih kljunih aktera
demokratskog drutva. U skladu s m, u ovom dijelu istraivanja nastojali smo ispita miljenja i
stavove nastavnika/ca o vanos obrazovanja za demokratsko graanstvo, modelima pouavanja
i uenja u tom podruju i potrebi njegova sistemskog uvoenja u osnovnu kolu. Takoer,
nastojali smo ispita njihove stavove o tome u kojoj su mjeri hrvatski uenici/ce pripremljeni za
demokratsko graanstvo na kraju osnovne kole, koji predme tome najvie pridonose i kako oni
procjenjuju svoju pripremljenost za obrazovanje za demokratsko graanstvo.
Istraivanje je obuhvalo 102 nastavnika/ce hrvatskog jezika, povijes i vjeronauka, od kojih su
80% bile nastavnice. Oko treine ispitanika/ca radi u nastavi vie od 20 godina, neto malo manje
od polovine ima nastavniki sta izmeu 6 i 20 godina, a svaki pe manje od 6 godina.
49
Nastavnici/ce prema spolu %
M= 19,8
= 80,2
Nastavnici/ce prema predmetu %
hrvatski= 48,5
povijest= 22,8
vjeronauk= 26,7
Nastavnici/ce prema godinama staa u koli %
vie od 20
godina= 35,6
izmeu 6 i 20
godina= 45,5
manje od 6
godina= 18,8
50
RODITELJI
U pripremi uenika za demokratsko graanstvo roditelji imaju vrlo vanu ulogu. U obitelji se
postavljaju temelji polike socijalizacije mladih, koji se poslije potvruju, nadopunjuju ili mijenjaju
kroz obrazovni sustav. Ostvarivanje ciljeva obrazovanja za demokratsko graanstvo u velikoj
mjeri ovisi o suradnji roditelja i kole, zbog ega je vano sazna kako roditelji shvaaju ulogu
obrazovanja i kole, koje znaenje pridaju obrazovanju za demokratsko graanstvo u pripremi
njihove djece za ivot te ubrajaju li kljune dimenzije obrazovanja za demokratsko graanstvo
meu pokazatelje dobre kole. U skladu s m, istraivanjem smo nastojali ispita miljenja i
stavove roditelja o vanos pojedinih ciljeva i zadataka osnovnokolskog obrazovanja, posebice
onih kojima se promie demokratsko graanstvo, kao i njihove procjene ostvarenja h ciljeva u
kolama koje pohaaju njihova djeca, ali i njihove prijedloge za poboljanje obrazovne prakse u
tom podruju.
U ispivanju je sudjelovao 531 roditelj ili staratelj uenika/ca osmih razreda koji su uli u uzorak
uenika. Od ukupnog broja ispitanika/ca velika veina su majke. Veina roditelja ima zavrenu
srednju kolu, svaki dese ima nezavrenu ili zavrenu osnovnu kolu, a etvrna je roditelja s
viom kolom ili fakultetom, ukljuujui magisterij ili doktorat. Neto vie od polovine roditelja u
dobnoj je skupini izmeu 41 i 50 godina, a neto manje od polovine od 31 do 40 godina ivota.
51
Roditelji prema spolu %
majke= 78,1
oevi= 21,9
Roditelji prema dobi %
0,8
40,2
53,2
5,8
0 20 40 60 80 100
do 30 godina
31-40 godina
41-50 godina
51 i vie godina
Roditelji prema stupnju obrazovanja roditelja %
2,1
8,1
63,6
26,2
0 20 40 60 80 100
bez zavrene
osnovne kole
zavrena osnovna
kola
zavrena srednja
kola
VSS, spec., mag.
52
RAVNATELJI/CE
Nain na koji ravnatelj/ica vodi i upravlja cjelokupnim ivotom kole, nain na koji komunicira s
nastavnicima/cama, uenicima/cama i roditeljima te donositeljima odluka na lokalnoj i dravnoj
razini u velikoj mjeri odreuje hoe li kola izgradi instucionalnu kulturu koja e posta formavni
imbenik demokratskog razvoja uenika. Uvoenje sadraja demokratskoga graanstva u kole
kroz projekte, izvannastavne akvnos ili izborni predmet izravno ovisi o tome koliko te sadraje
ravnatelj/ica poznaje, ali i koliko ih prepoznaje kao bitan dio cjelokupnog ivota kole. Budui da
hrvatski strategijsko-razvojni dokumen u podruju obrazovanja formalno isu vanost uenja
za demokratsko graanstvo, o ravnatelju/ici, kao instrumentu provoenja nacionalne polike
na razini kole, ovisi hoe li i kako njegova/njezina kola priprema uenike za demokratsko
graanstvo. U skladu s m, u istraivanju su nas zanimala miljenja i stavovi ravnatelja/ica o
nekim obiljejima hrvatskog obrazovnog sustava, ciljevima i zadacima obrazovanja, preduvjema
i pokazateljima dobre kole te, s m u vezi, poloaju obrazovanja za demokratsko graanstvo i
ljudska prava na razini sustava i kole.

Od 24 osnovne kole u kojima je provedeno istraivanje, upitnik za ravnatelje u cijelos su
popunila 23 ravnatelja/ice, od kojih su vie od polovine bile ene. Struktura ove skupine ispitanika
po dobi i radnom iskustvu sloena je. Uvjerljivo najvie ispitanih ravnatelja/ica radi u kolstvu
vie od 20 godina. Na ravnateljskoj je funkciji do 5 godina njih neto vie od treine, do 10 godina
ih je treina, iznad 10 godina 13%, a iznad 15 godina 17,4%. Neto vie od polovine ispitanih
ravnatelja/ica osobe su enskog spola.
53
Ravnatelji/ce prema spolu %
= 56,5
M= 43,5
Ravnatelji/ce prema godinama staa u koli %
vie od 20
godina= 78,2
manje od 20
godina= 21,8
Ravnateljici/ce prema godinama ravnateljskog staa %
5-10 godina=
30,4
do 5 godina=
39,1
10-15 godina=
13,1
vie od 15
godina= 17,4
54
III. Rezulta anketnog empirijskog istraivanja
1. Koliko je obrazovanje za demokratsko graanstvo VANO ?
Potpora nositelja obrazovnog procesa presudna je prilikom uvoenja novih sadraja. Stoga smo
pitanjima iz ovog dijela anketnog upitnika htjeli utvrdi koliko najvaniji dionici obrazovanja
ravnatelji, nastavnici i roditelji smatraju elemente obrazovanja za demokratsko graanstvo
vanim zadaama obrazovanja i prepoznaju li ih kao pokazatelje kvalitetne kole. Valja naglasi
da su procjene vanos ponuenih ciljeva kod svih skupina ispitanika u prosjeku bile smjetene
na pozivnom dijelu skale i kretale se od umjereno vanih do izuzetno vanih (od 2,8 do 4,9). Iako
potvruju pozivan odnos svih skupina prema ponuenim ciljevima, te razlike govore o tome koji
su ciljevi odreenoj skupini vaniji, odnosno koji imaju najvei, a koji najmanji prioritet, iz ega
je bilo mogue izves zakljuak o odnosu pojedine skupine prema promicanju ciljeva i zadataka
povezanih s obrazovanjem za demokratsko graanstvo.
NASTAVNICI/CE
Vie od eri pene nastavnika/ca dri da je priprema uenika/ca za demokratsko graanstvo jedan
od najvanijih ciljeva osnovne kole. Velika veina ih smatra da s obrazovanjem za demokratsko
graanstvo treba poe u najranijoj dobi djeteta, ali da u tom procesu primarnu ulogu imaju
roditelji, a ne kola. Prosuujui svoju ulogu u promicanju akvnog graanstva, gotovo polovina
nastavnika/ca tvrdi da su programi njihovih predmeta toliko opirni da imaju vremena samo za
obradu obaveznih sadraja. Nastavnici/ce istovremeno smatraju da bi takve sadraje trebalo u
veoj mjeri ugradi u programe postojeih nastavnih predmeta u osnovnoj koli. Oko 40% ispitanih
nastavnika/ca vidi rjeenje u uvoenju posebnog predmeta.

NNNNNNa Na NNa Na Na Na Na t st stav av iii ni ni iii ci ci dddd d r ree dddda da jjjj jee pr priiiip ipre rema ma u ue e iii ni nikkkkka ka z zaa llll ul ulog oguu kkkk ak akvn vn h ih ih ih ih ih iiiii o oddddg dgov ovor or iii ni nihhhhhh gr gr a aan an //// a/ a/kki ki ki ki ki jjjj j ddd ed edna na oo od dddddddddddd
nnnnnajvanijih zadaa kole, da s takvim obrazovanjem treba poe to ranije i da ga treba u veoojjjj
mmmmmjeri ugradi u postojee nastavne predmete. Istovremeno, u toj pripremi sebe vide kaooooo
sssse se see ssss ku kund ndar arne ne,, , aa ro rodi dite telj lj jee ka kaoo pr pr p im imar arne ne im imbe beni nike ke..
55
|N| Sadraje obrazovanja za demokratsko graanstvo treba u
veoj mjeri u graditi u nastavu ostalih predmeta:
83,4%
7,8%
8,8%
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
84,2
73,9
95,4
0
20
40
60
80
100
nastavnici/ce ravnatelji/ce roditelji
Priprema za demokratsko graanstvo jedna je od najvanijih
zadaa kole %
Primarnu ulogu u pripremi djece za demokratsko
graanstvo imaju njihovi roditelji:
81,4
8,8
9,8
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
Nastavnici/ce nemaju vremena pripremati
uenike/ce za demokratsko graanstvo jer je
nastavno gradivo njihova predmeta preopirno %
47
26,5
26,5
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
%
|N| Sadraje obrazovanja za demokratsko graanstvo treba u
veoj mjeri u graditi u nastavu ostalih predmeta:
Priprema za demokratsko graanstvo jedna je od najvanijih
zadaa kole %
56
Vanost pojedinih ciljeva obrazovanja: ravnatelji/ce
3,78
4,18
4,35
4,39
4,61
4,65
4,83
4,91
0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
priprema uenika za ivot
u ujedinjenoj Europi
pomo roditeljima u
odgoju djece
razvoj domoljublja
osposobljavanje za ivot u
multikulturnom drutvu
osposobljavanje za
nastavak kolovanja
razvoj kritikog miljenja
osposobljavanje za
nenasilnu komunikaciju
razvoj samostalnosti i
samopouzdanja
Na vrhu ljestvice dobivene usporedbom prosjenih procjena ravnatelja (PO iznad 4,5) nalaze
se tri od 16 ponuenih obrazovnih ciljeva: razvoj samostalnos i samopouzdanja uenika,
osposobljavanje uenika za nenasilnu komunikaciju i pomo uenicima u njihovu razvoju za
obnaanje uloge akvnog i odgovornog graanina. To su neke od kljunih vrijednos koje se
promiu obrazovanjem za demokratsko graanstvo. Istovremeno, ravnateljima/cama manje je
vano (PO ispod 4,0) da osnovna kola priprema uenike za ivot u ujedinjenoj Europi i za lake
nalaenje eljenog posla.
Odgovori na pitanje o preduvjema za stvaranje dobre kole pokazuju da su za ravnatelje/ce
u tom pogledu u prosjeku najvaniji (PO iznad 4,5): kvalitetni nastavni kadar, mski rad svih
zaposlenika, dobri odnosi izmeu nastavnika i uenika te dobra suradnja s roditeljima i njihova
potpora radu kole, ali i razredi primjerene veliine. U prosjeku su neto manje skloni (oko 4,0
i manje) te preduvjete dovodi u vezu s demokratskim upravljanjem kolom i sudjelovanjem
uenika u odluivanju o kolskom ivotu. Ravnatelji/ce najveu su vanost (PO iznad 4,5) dali
sljedeim pokazateljima kolske kvalitete: zadovoljstvu uenika kolom i u njih razvijenom osjeaju
pripadnos kolskoj zajednici, prijateljskim odnosima izmeu nastavnika i uenika te primjerenoj
57
brizi kole za uenike s posebnim potrebama. Te pokazatelje slijede (PO ispod 4,5) pokazatelji
otvorenos kole i demokratskog upravljanja kolom kao to su: akvno sudjelovanje uenika u
rjeavanju kolskih problema, zadovoljstvo roditelja kolom, briga kole za uenike koji pripadaju
nacionalnim i vjerskim manjinama te potpora uenicima koji dolaze iz socijalno ugroenih obitelji,
ali i kolski red i disciplina. Jo manju vanost meu ponuenim pokazateljima (PO ispod 4,0)
ravnatelji/ice pridaju informakoj opremljenos kola i velikom broju odlikaa u koli.
Vanost ciljeva osnovne kole: usporedba roditelja i
ravnatelja/ica %
3,78
4,35
4,65
4,18
4,39
4,91
4,83
4,61
3,73
4
4,12
4,16
4,24
4,53
4,54
4,72
0 1 2 3 4 5
priprema uenika za ivot u
ujedinjenoj Europi
razvoj domoljublja
razvoj kritikog miljenja
pomo roditeljima u odgoju djece
osposobljavanje za ivot u
multikulturnom drutvu
razvoj samostalnosti i samopouzdanja
osposobljavanje za nenasilnu
komunikaciju
osposobljavanje za nastavak
kolovanja
roditelji
ravnatelji/ce
58
RODITELJI
Slino ravnateljima/cama, i roditelji u prosjeku svih 16 ciljeva osnovne kole smatraju
iznadprosjeno vanima, ali im i pridaju razliite prioritete. Meu najvanijima (PO iznad 4,5)
za roditelje su: osposobljavanje uenika i uenica za nastavak kolovanja, osposobljavanje za
nenasilnu komunikaciju, razvoj samostalnos i samopouzdanja te pomo uenicima/cama da
se razviju u akvne i odgovorne graane. Neto manje znaenje (PO oko 4,0) pridaju razvoju
domoljublja i pripremi uenika/ca za ivot u ujedinjenoj Europi, u emu se slau s ravnateljima/
cama. Drugim rijeima, od eri cilja osnovne kole koja su izravno povezana s pripremom
uenika/ca za demokratsko graanstvo, roditelji dre tri cilja izrazito vanima (pomo uenicama/
cama da se razviju u akvne i odgovorne graane, osposobljavanje za nenasilnu komunikaciju i
pocanje da se zalau za svoja i tua prava), a jedan cilj vanim: osposobljavanje uenika/ca za
ivot u viekulturnom drutvu.
S obzirom na to da smo oekivali da e se odgovori roditelja o najvanijim ciljevima kole razvrsta
viedimenzionalno, podvrgnuli smo podatke faktorskoj analizi koja je poluila sljedee tri faktorske
dimenzije:
suvremena europska kola , koju najbolje odreuju esce kao to su: uenje stranih jezika,
osposobljavanje za rad na raunalu i priprema uenika za ivot u ujedinjenoj pluralnoj Europi;
Indikatori dobre kole: usporedba roditelja i ravnatelja/ica %
3,7
4,12
4,17
4,21
4,22
4,31
4,54
4,57
4,58
3,43
4,17
4,26
4,7
3,91
4,39
4,3
4,65
4,7
0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
velik broj uenika/ca koji zavravaju
razred odlinim uspjehom
izvrsni rezultati uenika/ca na
natjecanjima
aktivno sudjelovanje uenika u kreiranju
kolskog ivota
izraen osjeaj pripadnosti kolskoj
zajednici
velik broj raunala
aktivno sudjelovanje uenika/ca u
rjeavanju kolskih problema
red i disciplina u koli i razredu
briga kole za uenike/ce s posebnim
potrebama
zadovoljstvo uenika kolom
roditelji
ravnatelji/ice
59
kola autoriteta i pragmanos , koju najvie odreuju esce kao to su: potovanje
autoriteta i odraslih te osposobljavanje za snalaenje u svakodnevnom ivotu;
kola prava i neovisnos , koja se prepoznaje po escama kao to su: razvoj krikog
miljenja, zalaganje za svoja i tua prava i razvoj sposobnos jasnog iznoenja i obrane svojih
stavova.
Ciljevi osnovne kole prema miljenju roditelja: Matrica faktorske strukture
Tvrdnje

Dimenzije
suvremena
europska
kola
kola autoriteta
i pragmatinosti
kola
prava i
neovisnosti
Osiguranje uvjeta za uenje stranih jezika ,724 ,234
Osposobljavanje uenika za rad na raunalu ,707 ,230
Priprema uenika za ivot u ujedinjenoj Europi ,652 ,262 ,164
Osposobljavanje uenika za nastavak kolovanja ,537 ,217 ,164
Osposobljavanje uenika za nenasilnu komunikaciju ,522 ,480
Osposobljavanje uenika za ivot u viekulturnom drutvu ,503 ,344 ,302
Poticanje uenika da potuju autoritet ,712 ,242
Poticanje uenika da potuju odrasle ,312 ,630 ,145
Osposobljavanje uenika za snalaenje u svakodnevnom
ivotu
,434 ,620
Pomo roditeljima u odgoju djece ,156 ,579 ,187
Razvijanje samostalnosti i samopouzdanja ,196 ,518 ,465
Osposobljavanje uenika za lake nalaenje eljenog
posla
,490 ,497 ,111
Pomo uenicima da se razviju u aktivne i odgovorne
graane
,343 ,467 ,403
Razvoj domoljublja ,458 ,382
Razvoj kritikog miljenja ,259 ,748
Poticanje uenika da se zalau za svoja i tua prava ,221 ,255 ,727
Razvoj sposobnosti jasnog iznoenja i obrane svojih
stavova
,174 ,282 ,692
Stvaranje oputene i ugodne atmosfere u koli ,408 ,304 ,454
60
Ciljevi osnovne kole prema miljenju roditelja: faktorske dimenzije
+ roditelji s nezavrenom osnovnom kolom
1. dimenzija
-------------------------------------------------- SUVREMENA
EUROPSKA KOLA
- roditelji sa zavrenom osnovnom kolom
+ roditelji s nezavrenom osnovnom kolom
2. dimenzija
-------------------------------------------------- KOLA
AUTORITETA I
PRAGMATINOSTI
- roditelji s viim i visokim obrazovanjem
+ roditelji s viim i visokim obrazovanjem 3. dimenzija
--------------------------------------------------
KOLA PRAVA I
NEOVISNOSTI
- roditelji sa zavrenom srednjom kolom
Provjerom razlika meu faktorskim dimenzijama ciljeva kole u odnosu na obrazovni status
roditelja pokazalo se da su suvremenoj europskoj koli staski najskloniji roditelji s nezavrenom,
a najneskloniji oni sa zavrenom osnovnom kolom. koli autoriteta i pragmanos najvie su
skloni roditelji s nezavrenom osnovnom kolom, a najmanje skloni roditelji s viom i visokom
kolom, koji su pak staski najskloniji koli prava i autonomije. Roditelji sa zavrenom srednjom
kolom najmanje su skloni koli prava i autonomije.
Osim pitanja o najvanijim ciljevima osnovne kole, koje je postavljeno i ravnateljima/cama i
roditeljima, obje skupine odgovarale su i na pitanje o pokazateljima dobre kole. Za roditelje
je u tom smislu najvanije (PO iznad 4,5) da su uenici zadovoljni kolom i da kola vodi brigu o
uenicima/cama s posebnim potrebama, ali i da u koli i razredu vlada red i disciplina. Pokazatelji
koji se izravno odnose na obrazovanje za demokratsko graanstvo kod roditelja u prosjeku imaju
neto nii prioritet (PO ispod 4,5), ali stoje bolje u odnosu na eliski pokazatelj, kao to je velik
broj odlinih uenika u koli.

61
Pokazatelji dobre kole prema miljenju roditelja: Matrica faktorske strukture
Tvrdnje
Dimenzije
kola
-zajednica
kola
dobrog
dojma
kola
izvrsnosti
kola
uvalite
Briga kole za uenike koji pripadaju nacionalnim i vjerskim
manjinama
,747 ,227
Uenici imaju izraen osjeaj pripadnosti kolskoj zajednici ,718 ,220 ,232
Aktivno sudjelovanje uenika u rjeavanju kolskih problema ,605 ,282 ,236
Red i disciplina u koli i razredu ,541 ,171 ,175 ,295
Briga kole za uenike s posebnim potrebama ,471 ,461 ,113 ,135
Ureenost kole i njenog okolia ,773 ,205 ,187
Mnogo raznovrsnih i izvannastavnih aktivnosti ,258 ,725 ,227
Briga kole za uenike iz socijalno ugroenih obitelji ,281 ,641 ,367
Izvrsni rezultati uenika na natjecanjima ,147 ,771 ,159
Velik broj raunala u koli ,180 ,322 ,668
Aktivno sudjelovanje uenika u kreiranju kolskog ivota ,424 ,543 ,243
Prijateljski odnosi izmeu nastavnika i uenika ,121 ,474 ,632
Zadovoljstvo roditelja kolom ,247 ,117 ,626
Velik broj uenika koji zavravaju razred odlinim uspjehom ,537 ,584
Zadovoljstvo uenika kolom ,443 ,136 ,456
I ovdje smo odgovore roditelja podvrgnuli faktorskoj analizi koja je poluila sljedee eri faktorske
dimenzije:
kola - zajednica , koju najbolje objanjavaju esce kao to su: briga za uenike koji
pripadaju manjinama i izraen osjeaj pripadnos kolskoj zajednici kod uenika;
kola dobrog dojma , koju prvenstveno odreuju esce: ureenost kole i njezina okolia
te mnogo raznovrsnih i izvannastavnih akvnos;
kola izvrsnos , koja se osobito izdvaja po escama kao to su: izvrsni rezulta uenika
na natjecanjima i velik broj raunala u koli;
kola uvalite (igraonica) , koju prvenstveno odreuju sljedee esce: prijateljski odnosi
izmeu nastavnika i uenika, roditeljsko zadovoljstvo kolom i velik broj uenika odlikaa
62
Pokazatelji dobre kole prema miljenju roditelja: faktorske dimenzije
3. dimenzija 2. dimenzija
4. dimenzija
1. dimenzija
KOLA
IZVRSNOSTI
KOLA
DOBROG
DOJMA
KOLA
UVALITE
KOLA-
ZAJEDNICA
ZZZZZZZa Za Za ZZa Za Z rr dd odiit it ll eljjje su najjjv a ii niji ji ji p kk okaz t at ll elji ji ji kkkvali li littettne k k k ll ole prvensttveno uen i iki ki ki s bb ubjjjek k kv ii ni o jj sj e eaj aj aj ajjjjj ajj a
zzzzzadovoljstva kolom i briga kole za uenike s posebnim potrebama. Vaan pokazatelj dobreeeee
kole za roditelje je red i disciplina. Suprotno miljenju u javnos, velik broj uenika kojjiii
zzzzzavrava kolu odlinim uspjehom i izvrsni rezulta na uenikim natjecanjima nalaze se naaaaa
ppppposljednjem mjestu roditeljskih prioriteta. Demokratska kolska kultura i kultura ljudskih pravaaaaa
(((((oosim njegovanja identeta etnikih manjina) za roditelje su takoer vani pokazatelji dobreeeee
kole, iako manje vani od osobnog razvoja i zadovoljstva uenika/ca, ali zato vaniji od kolskogggggg
us us us us us us s uuuuuu pj pj pj pj pj pj pj pj p eh eh eh eh e aaaa nj nj nj nj jjjjih ih ih ihov ov ov oveeee dj dj dj dj jjjjec ec ec ecee. e. e.
63
2. Koliko su naela obrazovanja za demokratsko graanstvo PRISUTNA U
OBRAZOVNOM SUSTAVU ?
Sljedeim nizovima pitanja/odgovora eljeli smo sazna u kojoj mjeri obrazovni sustav, u smislu
odnosa izmeu donositelja i provoditelja odluka, funkcionira sukladno naelima ljudskih prava
i demokratskog graanstva. Sistemski okvir bitno utjee na praksu kole, a me i na stavove i
odnose izmeu uenika, nastavnika i ravnatelja te kole i roditelja.
NASTAVNICI/E
U ovom dijelu su nastavnici/ce odgovarali na pitanja o nekim dimenzijama obrazovnog sustava o
kojima ovisi uvoenje i kvaliteta obrazovanja za demokratsko graanstvo. Rije je o strategijsko-
razvojnim dokumenma kojima se odreuju ciljevi, sadraji i organizacija odgojno-obrazovnog
sustava, ukljuujui nastavne planove i programe te izobrazbu nastavnika/ca.
Odgovarajui na pitanje o HNOS-u Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu, samo
polovina nastavnika/ca potvruje da taj dokument znaajno pridonosi odgoju i obrazovanju za
demokratsko graanstvo. Nadalje, gotovo polovina ih ne moe procijeni promie li Prijedlog
Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK) obrazovanje za demokratsko graanstvo, dok ih je
treina uvjerena da je obrazovanje za demokratsko graanstvo dobilo primjereno mjesto u tom
dokumentu. Oko polovine ispitanika slae se da Nacionalni program odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo promie ideju demokratskoga graanstva na primjeren
nain, a otprilike isto toliko ih ne moe procijeni provodi li se taj program u hrvatskim kolama.
Ideja aktivnog graanstva se primjereno promie
Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo: odgovori
nastavnika/ca %
57,8
8,8
33,3
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
64
kole u Hrvatskoj provode Nacionalni program
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo: odgovori nastavnika/ca %
8,8
51
40,2
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
U Prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma
obrazovanje za demokratsko graanstvo dobilo je
primjereno mjesto: odgovori nastavnika/ca %
17,6
35,3
47,1
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
Meu nastavnicima/cama izraen je stav da su specine nastavnike kompetencije nuan
preduvjet uspjenog pripremanja uenika/ca za demokratsko graanstvo. Najvanije dimenzije h
kompetencija su, po njihovu sudu, struna znanja, vjene primjene akvnih metoda pouavanja,
nenasilnog rjeavanja sukoba i demokratskog voenja razreda te interkulturna osjetljivost. U
isto vrijeme, gotovo dvije treine ispitanika iz ove skupine izjavljuju da nikada nisu sudjelovali
u programima za struno usavravanje u podruju obrazovanja za demokratsko graanstvo koje
organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, samo etvrna ih je sudjelovala u slinim programima
organizacija civilnog drutva/udruga, a u jo su manjem postotku sudjelovali u programima koje
su organizirali nastavniki ili uiteljski fakulte.
65
UUUUUUUUs UUs Usprkkos post j ojanjju programa b obrazova j nja za d dem k okratskko graanstvo u k ok i viru str uno oggggggg g ggg
uuuuuuusavravanja nastavnika, jo ne moemo govori o njemu kao obaveznom i sustavnom dijeluuuuuu
oooooooobrazovanja i izobrazbe nastavnika/ca. To potvruju niski postoci (od 13% ispitanih nastavnikaaaaaa
kkkkkkkoji su se educirali u organizaciji sveuilinih instucija, do 38% ispitanih nastavnika koji suuuuuu
pppppppr p oli edukacije AZOO-a) nastavnika/ca hrvatskog, povijes i vjeronauka koji su proli edukacijuuuuuu
uu uuuuuuuuuu ov ov ov ovom om omeee po po po pppp dr dr dru u uju ju ju jjjj ..
38
62
13,1
86,9
23,2
76,8
0
20
40
60
80
100
AZOO FAKULTET NVO
Sudjelovanje nastavnika/ca u programima strunog
osposobljavanja i usavravanja %
Da
Ne
Od ukupnog broja ispitanih nastavnika/ca hrvatskog jezika, povijes i vjeronauka velika veina
ih smatra da programi njihovih nastavnih predmeta mogu pridonije pripremi uenika/ca za
demokratsko graanstvo. No, prema miljenju vie od polovine ispitanika, to prvenstveno ovisi o
inicijavi pojedinog nastavnika/ce. U isto vrijeme, gotovo isto toliko ih tvrdi da oni nemaju vremena
za promicanje demokratskog graanstva, jer je gradivo predmeta koji predaju preopirno.
Hoe li se uenici/ce tijekom kolovanja pripremati za
demokratsko graanstvo ovisi prvenstveno o inicijativi
pojedinog/e nastavnika/ce: odgovori nastavnika/ca %
52
36,2
11,8
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
66
Program predmeta koji predajem omoguava pripremu
uenika i uenica za demokratsko graanstvo: nastavnici/ce
%
8,8
13,7
77,5
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
OOOOOOd Od OOd Od Od Od Odgo govo vo iii ri ri n nas astta tavn vn k ik ik ik ik ikaa po pottv tv r r jjj uj ujuu ddddda da n naa ra ra iii zi zi iii ni ni o obbbbbr braz azov ovno nogg su su t st stav avaa ne ne p pos ostto tojjjje je jjjj jas as iii ni ni iiii ins nsttr trum umen en kkkkk kojjj oj oj oj oj ojiiiiii iiii
bbbbbbi osigurali da obrazovanje za demokratsko graanstvo bude obavezan dio osnovnokolskogaaaaa
oooooobrazovanja. Za takvo to nedostaju vani mehanizmi sistemske potpore, kao to je obrazovanjeeeeee
iii izobrazba nastavnika/ca, zbog ega i pouavanje za demokratsko graanstvo prvenstveno ovis siii
oooo o ooooo in in indi divi vidu dual alno nojj jjj in inic icij ij jjja avvii na nast stav avni nika ka/c /c / ee.
%
67
RAVNATELJI/CE
Pitanja iz ovog dijela koja su upuena ravnateljima/icama obuhvala su poznavanje sadraja i
uinaka hrvatskih strategijsko-razvojnih dokumenata u kojima se poziva na potrebu uvoenja
obrazovanja za demokratsko graanstvo u obrazovni sustav, kao i procjenu razine demokranos
sustava.
Rezulta potvruju da oko polovina ispitanih ravnatelja/ica ne moe procijeni promie li Nacionalni
program odgoja i obrazovanja za ljudska prava ideju demokratskog graanstva, odnosno ima li
obrazovanje za demokratsko graanstvo primjereno mjesto u tom dokumentu, kao ni to provodi li
se taj program u hrvatskim kolama. Nadalje, vie od polovine ih ne moe procijeni je li u Prijedlogu
nacionalnog okvirnog kurikuluma obrazovanje za demokratsko graanstvo dobilo primjereno
mjesto. Polovina ravnatelja/ica misli da HNOS doprinosi obrazovanju uenika za demokratsko
graanstvo, no 1/3 ih to isto ne moe procijeni. Vie od polovine ih procjenjuje da nastavnici
i uitelji jekom studija nisu stekli potrebna znanja i vjene za pouavanje sadraja iz podruja
demokratskog graanstva, a vie od 1/3 ih to ne moe procijeni. tovie, vie od polovine ih ne
moe odgovori na pitanje jesu li osnovnokolski nastavnici zainteresirani za struno usavravanje
u podruju obrazovanja za demokratsko graanstvo.

Odgovori ravnatelja/ica na pitanja o demokranos funkcioniranja obrazovnog sustava otkrivaju
znaajne nedostatke tog sustava upravo u onim dimenzijama koje su kljune za promicanje
demokratskog graanstva, kao to su odluivanje, autonomija kola, mehanizmi potpore
zaposlenicima/icama kole i unapreenje kvalitete obrazovanja. Na pitanje konzulraju li se
prilikom donoenja vanih odluka svi relevantni dionici obrazovanja, vie od polovine ravnatelja/
ica odgovara negavno, a oko 1/3 ih potvruje da im proces donoenja odluka u obrazovnom
sustavu nije jasan. Nadalje, izmeu 40 i 60% ravnatelja/ica dri da su kole pod priskom polike,
da je obrazovni sustav pretjerano centraliziran i normiran, da je izrazito zapostavljen u odnosu na
druge sustave, da je zastario, odnosno da nije pripremljen za promjene koje se od njega oekuju i
da nema ugraene odgovarajue mehanizme samounapreivanja, a oko 4/5 ih misli da je sustav
optereen pretjeranim administriranjem. Istovremeno, oko 2/3 ispitanih ravnatelja/ica slae se
da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u velikoj mjeri pridonosi unapreenju kvalitete
obrazovanja, a oko polovina ih to isto misli za Agenciju za odgoj i obrazovanje.
Na pitanje o tome koliko je sustav dostupan razliim drutvenim skupinama, oko 60% ravnatelja/
ica dri da djeca iz socijalno ugroenih obitelji i djeca s posebnim potrebama nemaju jednake
anse za napredak u obrazovanju, a vie od 40% ih to isto misli za djecu koja ive izvan veih
gradova. tovie, u istom postotku izjavljuju da obrazovanje u Hrvatskoj nije svima jednako
dostupno. Prosjeno povoljnije procjene obrazovnom sustavu ravnatelji/ice daju za promicanje
68
ravnopravnos spolova te za odraavanje etnike i vjerske raznolikos drutva i lokalne zajednice.
Da su na m podrujima uinjeni pomaci u obrazovanju slae se oko 40% ispitanika.
OBILJEJA OBRAZOVNOG SUSTAVA: PROCJENA RAVNATELJA/ICA M
Obrazovni je sustav optereen pretjeranim administriranjem. 3,96
Obrazovni sustav je pretjerano centraliziran. 3,70
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u velikoj mjeri pridonosi
unapreivanju kvalitete obrazovanja.
3,61
Obrazovni sustav je, u odnosu na druge javne sustave, izrazito zapostavljen. 3,52
Obrazovni sustav je zastario. 3,45
Obrazovanje u RH je svima jednako dostupno. 3,43
Obrazovni sustav promie ravnopravnost spolova na svim razinama. 3,39
Obrazovni sustav je pretjerano normiran. 3,36
Agencija za odgoj i obrazovanje u velikoj mjeri pridonosi unapreivanju kvalitete
obrazovanja.
3,26
Obrazovni sustav odraava etniku i vjersku raznolikost drutva i lokalnih zajednica. 3,22
Ciljevi obrazovnog sustava su jasno formulirani. 3,17
Obrazovni sustav ima ekasne mehanizme brige o uenicima s posebnim potrebama. 2,96
Mehanizmi vrednovanja obrazovanja su uinkoviti, a rezultati slue za unapreivanje kvalitete
obrazovanja.
2,96
Proces donoenja odluka u obrazovnom sustavu meni osobno nije dovoljno jasan. 2,91
Obrazovni sustav je dovoljno eksibilan za stalno unapreivanje. 2,91
Obrazovni sustav ima kvalitetne mehanizme strune podrke nastavnicima i kolama. 2,83
kole imaju potreban stupanj autonomije. 2,83
Obrazovni sustav u velikoj mjeri odgovara zahtjevima suvremenog drutva. 2,78
Obrazovni sustav omoguava da se svi uenici obrazuju u jednakim uvjetima. 2,74
kole nisu pod pritiskom politike. 2,74
Djeca izvan veih gradova imaju jednake anse za napredak u obrazovanju. 2,74
Obrazovni sustav ima adekvatne mehanizme unapreivanja kvalitete obrazovanja. 2,70
Obrazovni sustav nije pripremljen za promjene koje se od njega oekuju. 2,61
Djeca iz socijalno ugroenih obitelji imaju jednake anse za napredak u obrazovanju. 2,57
Pri donoenju vanih odluka u obrazovnom sustavu konzultiraju se svi dionici (akteri)
obrazovanja.
2,43
69
8,7
56,5
34,8
0
20
40
60
80
100
DA NE NMP
Nastavnici/ce tijekom studija stjeu potrebna znanja i
vjetine za ostvarivanje ciljeva ODG-a: odgovori
ravnatelja/ica %
OOOOOOOOp OOp Op Op OOp Ope e iii ni nitto to ggov ovor or e eiiiii, rrav avna natte telj lj lj lj ljiiiii su su iiiiili li li li li nnez ez ddd ad adov ov lll ol oljjjjn jniiiii il il il il iliiiii os osre reddddn dnjjjje je zz ddd ad adov ov lll ol oljjjjn jniiiii ra ra iii zi zino nomm dddde demo mokkkkr kr t at at kkkk sk skog oggggggg ogg og
ffffffu unkcioniranja hrvatskog obrazovnog sustava. Neto bolje prosjene ocjene sustav je od njihhhhh
ddddddobio za promicanje ravnopravnos spolova, odraavanje etnike i nacionalne raznolikos
ddddddrutva i lokalnih zajednica te za doprinos Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje iii
AAAAAAAgencije za odgoj i obrazovanje unapreenju kvalitete obrazovanja. No, nezadovoljni su zbogggggg
pppppretjeranog administriranja i centraliziranos sustava, odnosno nedostatka autonomije, zbogggggg
zzzzzapostavljenos sustava u odnosu na druge javne sustave te zbog polikih prisaka na kole iii
oooooodsutnos konzultacija sa svim dionicima sustava kad se donose vane odluke u tom sektoruu...
SSSSSSmeta im i nepripremljenost sustava za promjene i nedostatak odgovarajuih mehanizamaaaaa
pppppotpore kolama i nastavnicima prilikom unapreenja kvalitete obrazovanja. Osobito im smetaaaaa
nnnnniska socijalna osjetljivost sustava, zbog ega dre da djeca iz socijalno ugroenih obitelji danassssss
nnnnnemaju jednake anse za napredak u obrazovanju. Istovremeno, polovina ispitanih ravnatelja aaaa
nnnnne moe procijeni promiu li kljuni strategijsko-razvojni dokumen na adekvatan nainnnnn
oooooobrazovanje za demokratsko graanstvo, a polovina ih ne moe procijeni provode li se
ppppprogrami u hrvatskim kolama, to ukazuje na problem postojanja jaza izmeu proklamiranihhhhh
cccccciljeva i njihove provedbe, kao i na problem demokratskog decita u nainu na koji funkcioniraaaaa
oooooob o razovni sustav u cjelini.
Nastavnici/ce tijekom studija stjeu potrebna znanja i
vjetine za ostvarivanje ciljeva ODG-a: odgovori
ravnatelja/ica %
70
RODITELJI
Budui da je unapreenje obrazovnog sustava prema razvojnim potrebama drutva i njegovih
graana klju zadovoljstva roditelja kolom, u ovom smo dijelu ispivali njihova miljenja i stavove
o tome koje bi promjene trebalo uves kako bi rad u koli, a me i obrazovni sustav u cjelini bili
to kvalitetniji.
Roditelji su u prosjeku svih 17 predloenih promjena ocijenili pozivno, ali su pri tome prednost
uglavnom dali prijedlozima koji obrazovanje obvezuju na razvoj demokratskog graanstva pred
onima koji su organizacijske naravi. U najveoj mjeri (PO iznad 4,0) slau se da bi obrazovanje
bilo kvalitetnije kad bi u koli uenici/ce stekli vie praknih znanja i vjena za snalaenje u
svakodnevnom ivotu, kad bi kola vie odgojno djelovala i vie traila od uenika/ca da misle
svojom glavom te se vie brinula za djecu s posebnim potrebama, ali i kad bi ih uila kako
svoja prava i prava drugih, pripremala za ivot u demokratskom drutvu, omoguila im da ee
analiziraju aktualne drutvene teme i da vie sudjeluju u procesu odluivanja u koli. Poveanje
kvalitete, prema miljenju roditelja, znatno manje (PO ispod 3,5) ovisi o boljoj suradnji kole i
Crkve, ali i o nekim organizacijskim promjenama, kao to su poveanje broja izbornih predmeta
i smanjenje vremena koje uenici/ce provode u koli. Roditelji su u odnosu na te prijedloge
uglavnom ostali neodluni. Zanimljivo je da su slino procijenili i prijedloge koji idu u prilog
redovitog obiljeavanja vanih datuma nacionalnih i vjerskih manjina koje ive u lokalnoj zajednici
i boljoj pripremi uenika/ca za ivot u ujedinjenoj Europi.
RRRRRRo Ro Ro Ro RRo Ro Ro Roddi di di di dittte telj lj lj lj ljiiiii su su rr lll el el a avvno no vviiiis is kkk ok okoo oc ocij ij ij ij ijen enil il il il iliiiii ve vei i i i inu nu pp iii ri rijjjje jedl dl dl dl dlog ogaa pr prom omjjjje jena na kkkkk jjj oj ojiiiii su su ppov ovez ezan aniiiii ssss sssssss
ooosposobljavanjem uenica/ca za demokratsko graanstvo. Roditelji ele da kola vie odgojnooooo
uuutjee na njihovu djecu, za svakodnevni ivot, da ona u njoj vie ue o svojim pravima i pravimaaaaa
dddrugih, razvijaju se u samostalne osobe i bolje pripremaju za ivot u demokraciji. U skladu sssss
m, dre da bi se obrazovanje unaprijedilo kad bi uenici/ce vie sudjelovali u odluivanju uuuuu
koli i ee analizirali aktualne drutvene teme. Izuzetak su prijedlozi koji od kole trae da aaaa
rredovije obiljeava vane datume nacionalnih i vjerskih manjina, priprema uenike za ivotttt
uuu ujedinjenoj Europi i unaprijedi suradnju s Crkvom, budui da su u odnosu na te prijedlogeeeee
rroditelji uglavnom ostali neodluni. Ti podaci navode na zakljuak da suvremeni roditelji oddddd
kole prvenstveno trae da njihovoj djeci pomogne kako bi se razvili u samostalne, krike iiii
zzznalake osobe, a tek onda kao pripadnike kolekvnih identeta, bez obzira na to je li rije o oooo
nnna nn cionalnom i manj jinskom ili europpskom i relig gij jskom identetu.
71
Kako unaprijediti kvalitetu kole: odgovori roditelja
3,27
3,47
3,52
3,54
4,05
4,09
4,36
4,42
4,56
0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
uspostaviti bolju suradnju kole s Crkvom
veu pozornost posvetiti pripremi uenika/ca za
ivot u ujedinjenoj Europi
smanjiti broj obaveznih, a poveati broj izbornih
predmeta
smanjiti broj sati koje uenici/ce dnevno provode
na nastavi
omoguiti uenicima/cama da ee analiziraju
aktualne drutvene probleme
vie pozornosti posvetiti pripremi uenika/ca za
ivot u demokratskom drutvu
uiti uenike/ce kako tititi svoja prava i prava
drugih
vie traiti od uenika/ca da misle svojom glavom
omoguiti da uenici/ce steknu to vie znanja i
praktinih vjetina za snalaenje
Kada smo odgovore roditelja podvrgnuli faktorskoj analizi kako bismo saznali tvore li oni vre
dimenzije, dobili smo sljedee eri faktorske dimenzije:
zaokret prema europskim standardima , koju najbolje odreuju dimenzije kao to su:
posveivanje pozornos pripremi uenika za ivot u ujedinjenoj Europi, obiljeavanje vanih
datuma nacionalnih i vjerskih manjina koje ive u lokalnoj zajednici, ukljuivanje roditelja u rad
kole i posveivanje pozornos pripremi uenika za ivot u demokratskom drutvu;
zaokret prema pragmanim ciljevima , koju odreuju samo dvije dimenzije: uenje
praknih znanja i vjena za snalaenje u svakodnevnom ivotu i pripremanje za zatu svojih
prava i prava drugih;
zaokret prema odgoju i samostalnos , u koju takoer ulaze samo dvije dimenzije: odgojno
djelovanje i neovisnost miljenja;
zaokret prema rastereenju i skrbi , koja okuplja dimenzije kao to su: smanjenje broja sa
nastave, smanjenje broja obaveznih i poveanje broja izbornih predmeta te osiguranje da uenici/
ce sve svoje zadae naprave u koli.
72
Dimenzije
Tvrdnje
zaokret
prema
europskim
standardima
zaokret
prema
pragmatinim
ciljevima
zaokret
prema
odgoju i
samostalnosti
zaokret
prema
rastereenju
i skrbi
Veu pozornost posvetiti pripremi uenika za
ivot u ujedinjenoj Europi.
,714 ,142 ,131
U koli redovito obiljeavati vane datume
nacionalnih i vjerskih manjina iji pripadnici
ive u lokalnoj zajednici.
,646 ,158
Vie ukljuiti roditelje u rad kole. ,641 -,102 ,327
Vie pozornosti posvetiti pripremi uenika
za ivot u demokratskom drutvu.
,544 ,327 ,386
Pripremiti uenike za aktivno ukljuivanje
u ivot lokalne zajednice.
,496 ,412 ,188 ,197
Omoguiti uenicima da to vie sudjeluju
u odluivanju o kolskom ivotu.
,484 ,390 ,166
Omoguiti uenicima da ee analiziraju
aktualne drutvene probleme.
,416 ,315 ,313 ,132
Osigurati da uenici steknu to vie
praktinih znanja i vjetina za snalaenje u
svakodnevnom ivotu.
,785 ,190 ,129
Uiti uenike kako tititi svoja prava i
prava drugih.
,209 ,746 ,105
to vie odgojno djelovati na uenike. ,113 ,113 ,794
Vie traiti od uenika da misle svojom
glavom.
,102 ,120 ,732
Smanjiti broj sati koje uenici dnevno
provode na nastavi.
,103 ,766
Smanjiti broj obaveznih i poveati broj
izbornih predmeta.
,274 ,695
Organizirati kolski dan tako da uenici
sve zadae naprave u koli.
,212 ,409 ,555
Vie se brinuti za djecu s posebnim
potrebama.
,285 ,394 ,472
Pravci poboljanja rada kole prema miljenju roditelja
2. dimenzija 3. dimenzija
4. dimenzija
1. dimenzija
ZAOKRET
PREMA
PRAGMATINIM
CILJEVIMA
ZAOKRET PREMA
ODGOJU I
SAMOSTALNOSTI
ZAOKRET
PREMA
RASTEREENJU
ZAOKRET
PREMA
EUROPSKIM
STANDARDIMA
I SKRBI
73
3. Koliko su naela obrazovanja za demokratsko graanstvo PRISUTNA U
KOLAMA?
kola je temeljna jedinica obrazovnog sustava, a njezina kultura klju utjecaja na uenika/cu.
kolska kultura podrazumijeva sklopove vrijednos, normi, uvjerenja, rituala i tradicija, koji se
oituju u svakodnevnim odnosima meu njezinim glavnim dionicima, koji opet odreuju njezin
identet. U ovom dijelu istraivanja eljeli smo utvrdi u kojoj mjeri, prema miljenju uenika/ca,
nastavnika/ca, ravnatelja/ica i roditelja, odabrana obiljeja vana za promicanje demokratskog
graanstva odreuju kulturu kola u Hrvatskoj. S m smo ciljem konstruirali nekoliko posebnih
instrumenata koje smo u odreenim sluajevima primijenili na vie od jedne skupine ispitanika.
Tako smo npr. instrument za mjerenje demokratske kulture kola od 28 tvrdnji povezanih s
peterostupanjskim skalama primijenili na uenicima/cama, a neto krau verziju tog instrumenta
i na nastavnicima/cama.
UENICI/E
Podaci dobiveni primjenom instrumenta za mjerenje demokratsko-kulturnih obiljeja kole na
uzorku uenika otkrivaju da kultura hrvatskih kola jo nije postala demokratska i da, tovie,
kole nemaju jasan odgojno-obrazovni identet. Uenici su uglavnom ili neodluni ili negavno
raspoloeni prema onome to se dogaa u njihovim kolama, ukljuujui i svoju vlastu ulogu u
tome. Znakovito je da su najviu ocjenu (PO iznad 3,5) dali tvrdnjama da u njihovoj koli najbolje
uspijevaju posluni uenici (to potvruje gotovo dvije treine uenika) i da se u njihovoj koli ne
trai rjeenje problema nego krivac (s m se slae vie od polovine ispitanika), a najmanju (ispod
2,5) tvrdnji da u njihovoj koli uenici potuju nastavnike (za to se opredijelilo samo 15% uenika).
Nadalje, oni, izmeu ostaloga, dre (PO ispod 3,0) da u kolama ne prevladava osjeaj zajednitva
i brige za uspjeh svih, da nastavnici/ce naglaavaju vie negavne nego pozivne strane uenika/
ca i da su skloni povrijedi njihovo dostojanstvo, da oni sami nemaju razvijen osjeaj pripadnos
koli i da vijee uenika ne utjee na donoenje vanih instucijskih odluka. Oko preostalih tvrdnji
koje su takoer vani pokazatelji demokratske kulture kole, ali i oko onih koje govore o ulozi kole
u razvoju osjeaja nacionalne pripadnos i njegovanja lokalne tradicije, uenici/ce u pravilu su
ostali neodluni (sve PO kreu se oko 3,0).
74
O
b
i
l
j
e

j
a

k
o
l
s
k
e

k
u
l
t
u
r
e
0
1
2
3
4
5

2
,
6
5
U

m
o
j
o
j

k
o
l
i

p
r
e
v
l
a
d
a
v
a

o
s
j
e

a
j

z
a
j
e
d
n
i

t
v
a

i

b
r
i
g
e

z
a

u
s
p
j
e
h

s
v
i
h


2
,
7
M
o
j
i

n
a
s
t
a
v
n
i
c
i

n
a
g
l
a

a
v
a
j
u

p
o
z
i
t
i
v
n
e
,

a

n
e

n
e
g
a
t
i
v
n
e

s
t
r
a
n
e

u

e
n
i
k
a
2
,
3
3
U

e
n
i
c
i

u

m
o
j
o
j

k
o
l
i

p
o

t
u
j
u

s
v
o
j
e

n
a
s
t
a
v
n
i
k
e
M
o
j
i

n
a
s
t
a
v
n
i
c
i

p
a
z
e

d
a

n
e

p
o
v
r
i
j
e
d
e

d
o
s
t
o
j
a
n
s
t
v
o

u

e
n
i
k
a
2
,
6
3
U

e
n
i
c
i

i
m
a
j
u

s
n
a

a
n

o
s
j
e

a
j

p
r
i
p
a
d
n
o
s
t
i

k
o
l
i
2
,
7
6
3
,
2
U

m
o
j
o
j

k
o
l
i

s
e

n
j
e
g
u
j
e

o
s
j
e

a
j

n
a
c
i
o
n
a
l
n
e

p
r
i
p
a
d
n
o
s
t
i
M
o
j
a

k
o
l
a

n
j
e
g
u
j
e

t
r
a
d
i
c
i
j
u

s
v
o
g
a

k
r
a
j
a
3
,
3
4
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

v
i
s
o
k
o

c
i
j
e
n
i

n
e
o
v
i
s
n
o
s
t

m
i

l
j
e
n
j
a
2
,
9
4


M
o
j
a

k
o
l
a

t
r
a

i

o
d

u

e
n
i
k
a

d
a

p
o
z
n
a
j
u

s
v
o
j
a

p
r
a
v
a

i

o
d
g
o
v
o
r
n
o
s
t
i
3
,
3
5


V
i
j
e

e

u

e
n
i
k
a

i
m
a

u
t
j
e
c
a
j

n
a

d
o
n
o

e
n
j
e

v
a

n
i
h

o
d
l
u
k
a

u

m
o
j
o
j

k
o
l
i
2
,
8
1
O

i
z
b
o
r
u

l
a
n
o
v
a

v
i
j
e

a

u

e
n
i
k
a

u

m
o
j
o
j

k
o
l
i

o
d
l
u

u
j
u

s
a
m
i

u

e
n
i
c
i
2
,
9
6
2
,
9
5
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

o
b
i
l
j
e

a
v
a
j
u

v
a

n
i

d
a
t
u
m
i

v
j
e
r
s
k
i
h

i

e
t
n
i

k
i
h

m
a
n
j
i
n
a
3
,
3
1
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

v
i
s
o
k
o

c
i
j
e
n
i

s
u
r
a
d
n
j
a

i

t
i
m
s
k
i

r
a
d
3
,
0
1
C
j
e
l
o
k
u
p
n
i

o
d
n
o
s
i

u

m
o
j
o
j

k
o
l
i

u
r
e

e
n
i

s
u

n
a

n
a

e
l
u

p
r
a
v
e
d
n
o
s
t
i
3
,
0
9
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

u

e
n
i
c
i

p
o
t
i

u

n
a

d
o
b
r
o
v
o
l
j
n
i
,

h
u
m
a
n
i
t
a
r
n
i

r
a
d
3
,
3
1
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

r
o
d
i
t
e
l
j
i

p
o
z
i
v
a
j
u

s
a
m
o

k
a
d

s
e

p
o
j
a
v
e

p
r
o
b
l
e
m
i
3
,
3
3
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

n
a
g
l
a
s
a
k

s
t
a
v
l
j
a

n
a

r
e
d

i

d
i
s
c
i
p
l
i
n
u
2
,
8
1
K
a
d

i
m
a
j
u

p
r
o
b
l
e
m
,

u

e
n
i
c
i

s
a
m
i

o
d
l
a
z
e

k
.

p
e
d
a
g
o
g
u
/
i
n
j
i

i
l
i

p
s
i
h
o
l
o
g
u
/
i
n
j
i
3
,
3
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

z
a

n
e
u
s
p
j
e
h

u

e
n
i
k
a

o
k
r
i
v
l
j
u
j
e

p
r
v
e
n
s
t
v
e
n
o

s
a
m
/
a

u

e
n
i
k
/
c
a
3
,
4
1
U

e
n
i
c
i

s

t
e

k
o

a
m
a

u

u

e
n
j
u

u

m
o
j
o
j

k
o
l
i

u
v
i
j
e
k

m
o
g
u

r
a

u
n
a
t
i

n
a

p
o
m
o

3
,
2
3
R
a
v
n
a
t
e
l
j
/
i
c
a

m
o
j
e

k
o
l
e

j
e

o
t
v
o
r
e
n
/
a

i

l
a
k
o

d
o
s
t
u
p
a
n
/
n
a

u

e
n
i
c
i
m
a
3
,
2
1
3
,
7
2
3
,
6
3
,
2
3
3
,
1
1
2
,
8
7
3
,
3
1


U

m
o
j
o
j

k
o
l
i

n
a
j
b
o
l
j
e

u
s
p
i
j
e
v
a
j
u

p
o
s
l
u

n
i

u

e
n
i
c
i
K
a
d

s
e

p
o
j
a
v
i

p
r
o
b
l
e
m
,

u

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

n
e

t
r
a

i

r
j
e

e
n
j
e
,

n
e
g
o

k
r
i
v
a
c
M
o
j
a

k
o
l
a

p
r
i
d
a
j
e

v
e
l
i
k
u

p
o
z
o
r
n
o
s
t

e
k
o
l
o

k
o
m

o
s
v
j
e

i
v
a
n
j
u

u

e
n
i
k
a

k
o
l
s
k
e

a
k
t
i
v
n
o
s
t
i

o
d
r
a

a
v
a
j
u

e
t
n
i

k
u
,

v
j
e
r
s
k
u

i

j
e
z
i

n
u

r
a
z
n
o
l
i
k
o
s
t

s
r
e
d
i
n
e
M
o
j
a

j
e

k
o
l
a

v
j
e

b
a
o
n
i
c
a

d
e
m
o
k
r
a
t
s
k
o
g

p
o
n
a

a
n
j
a


U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

p
r
o
m
i

e

k
u
l
t
u
r
a

d
i
j
a
l
o
g
a

i

n
e
n
a
s
i
l
j
a
U

m
o
j
o
j

s
e

k
o
l
i

u

e
n
i
k
e

p
o
t
i

e

d
a

k
r
o
z

r
a
s
p
r
a
v
u

d
o

u

d
o

r
j
e

e
n
j
a

p
r
o
b
l
e
m
a

u

m
e

u
l
j
u
d
s
k
i
m

o
d
n
o
s
i
m
a
75
Budui da nas je zanimalo kako uenici/ce konceptualno povezuju ponuene tvrdnje, i kod njih
smo u ovom zadatku proveli faktorsku analizu koja je poluila sljedeih pet relavno neovisnih
faktora:
suvremena demokratska kola , u kojoj akvnos odraavaju etniku, vjersku i jezinu
raznolikost sredine, koja pridaje veliku pozornost ekolokom osvjeivanju uenika, u kojoj se
uenici/ce pou na dobrovoljni humanitarni rad, koja je vjebaonica demokratskog ponaanja i
u kojoj se njeguje kultura dijaloga i nenasilja;
egalitarna kola ili kola prava i odgovornos, koja se najbolje prepoznaje po utjecaju
vijea uenika na odluivanje u koli; po nastavnicima koji naglaavaju pozivne a ne negavne
strane uenika, po uenicima koji potuju svoje nastavnike i po zahtjevu da uenici poznaju svoja
prava i odgovornos;
tradicionaliska kola ili kola usmjerena na njegovanje identeta, koja je prvenstveno
odreena me to se u njoj njeguje osjeaj nacionalne pripadnos, to u njoj uenici imaju snaan
osjeaj pripadnos koli i to se u njoj njeguje tradicija lokalne zajednice;
responsivna kola ili kola-skrbnik, koja se najbolje prepoznaje po tome to u njoj uenici
sami odlaze kolskom pedagogu/inji ili psihologu/inji kad imaju problema, to je u njoj ravnatelj/
ica otvoren/a i lako dostupan/na uenicima/cama te to uenici s tekoama u njoj uvijek mogu
rauna na pomo;
autoritarna ili kanjenika kola, za koju je karakterisno da ne nastoji rijei probleme
nego pronai krivca, da okrivljuje prvenstveno uenika/cu za njegov/njezin neuspjeh, da roditelje
poziva samo kad se pojave problemi i da u njoj najbolje uspijevaju posluni uenici.
76
kolska kultura: Matrica faktorske strukture
TVRDNJE DIMENZIJE
suvremena
demokratska
egalitarna tradicionalistika responsivna autoritarna
kolske aktivnosti odraavaju etniku, vjersku i jezinu
raznolikost sredine.
,724 ,182 ,172
Moja kola pridaje veliku pozornost ekolokom
osvjeivanju uenika.
,681 ,215 ,149
U mojoj se koli uenici potiu na dobrovoljni, humanitarni
rad.
,576 ,251 ,126 ,327
Moja je kola vjebaonica demokratskoga ponaanja. ,514 ,243 ,241 ,334
U mojoj se koli promie kultura dijaloga i nenasilja. ,512 ,478 ,233
U mojoj se koli visoko cijeni suradnja i timski rad. ,472 ,355 ,368 ,218
U mojoj se koli naglasak stavlja na red i disciplinu. ,450 ,421 ,159 ,269
U mojoj se koli uenike potie da kroz raspravu dou do
rjeenja problema.
,448 ,253 ,344 ,402
Vijee uenika ima utjecaj na donoenje vanih odluka u
mojoj koli.
,136 ,668 ,225 ,129
Moji nastavnici paze da ne povrijede dostojanstvo
uenika.
,130 ,641 ,340 ,208 -,108
Moji nastavnici naglaavaju pozitivne, a ne negativne
strane uenika.
,326 ,624 ,130
Uenici u mojoj koli potuju svoje nastavnike. ,573 ,400 ,182 -,168
Moja kola trai od uenika da poznaju svoja prava i
odgovornosti.
,473 ,542 ,202 ,187
U mojoj se koli visoko cijeni neovisnost miljenja. ,450 ,540 ,360
U mojoj koli prevladava osjeaj zajednitva i brige za
uspjeh svih
,248 ,493 ,432 ,153
Cjelokupni odnosi u mojoj koli ureeni su na naelu
pravednosti.
,408 ,479 ,283 ,347
U mojoj se koli njeguje osjeaj nacionalne pripadnosti. ,252 ,195 ,678 ,116
Uenici imaju snaan osjeaj pripadnosti koli. ,307 ,671 ,289
Moja kola njeguje tradiciju svoga kraja. ,349 ,223 ,588 ,191
O izboru lanova vijea uenika u mojoj koli odluuju
sami uenici.
,123 ,321 ,421 ,202
Kad imaju problem, uenici sami odlaze k. pedagogu/inji
ili psihologu/inji.
,283 ,740 ,119
Ravnatelj/ica moje kole je otvoren/a i lako dostupan/na
uenicima.
,293 ,194 ,561
Uenici s tekoama u uenju u mojoj koli uvijek mogu
raunati na pomo.
,381 ,230 ,226 ,406 ,155
U mojoj se koli obiljeavaju vani datumi vjerskih i
etnikih manjina.
,381 ,150 ,171 ,397
Kad se pojavi problem, u mojoj se koli ne trai rjeenje
nego krivac.
-,241 ,720
U mojoj se koli za neuspjeh uenika okrivljuje
prvenstveno sam/a uenik/ca.
-,111 ,128 ,182 ,688
U mojoj se koli roditelji pozivaju samo kad se pojave
problemi.
,279 -,184 ,656
U mojoj koli najbolje uspijevaju posluni uenici. ,254 ,222 ,141 ,545
77
Daljnjom analizom uoeno je da se kole meusobno razlikuju prema regionalnoj pripadnos u
eri od pet dobivenih faktora, odnosno da su samo razlike na faktoru responsivnos potvrene
kao staski sluajne. Demokratska obiljeja staski su znaajno vie prisutna u kolama
slavonsko-baranjske regije nego Zagreba i okolice. Razlog tomu su izrazito negavni stavovi uenika
o demokratskim odnosima u koli u dvije od pet kola zagrebake regije. To moe znai ili da se
te kole nisu uspjele razvi kao demokratske zajednice, ili da su njihovi uenici znatno kriniji u
procjenama od svojih slavonsko-baranjskih vrnjaka. Da bi se krinost uenika trebala uze u obzir
prilikom objanjenja spomenuh razlika, potvruju podaci o poloaju te dvije regije na drugim
faktorima. Za razliku od kola zagrebake regije koje su na svim drugim faktorima smjetene oko
prosjeka, slavonsko-baranjske kole su zauzele najnii poloaj na faktoru egalitarnos, a najvii na
faktoru autoritarnos. U odnosu na oba ta faktora one se i staski znaajno razlikuju od kola u
Dalmaciji, koje su na faktoru egalitarnos smjetene najvie, a na faktoru autoritarnos najnie.
Dimenzija tradicionalizma staski znaajno razdvaja kole sredinje Hrvatske (Lika, Banovina),
koje su se pokazale najtradicionalnijima, od kola sjeverozapadne Hrvatske (Zagorje, Meimurje),
koje su na toj dimenziji zauzele najnii poloaj.
Pet pova kola po regijama
.

1. dimenzija
+ Slavonija i Baranja
SUVREMENA
DEMOKRATSKA
KOLA
----------------------------------------------
- Zagreb i okolica
2. dimenzija
+ Dalmacija
EGALITARNA KOLA
--------------------------------------------
kola prava i
odgovornosti
- Slavonija i Baranja
3. dimenzija
+ Sredinja (gorska) Hrvatska
TRADICIONALISTIKA
KOLA
---------------------------------------------
- Sjeverozapadna Hrvatska kola usmjerena na
njegovanje identiteta
4. dimenzija

RESPONSIVNA KOLA
+ = -
kola skrbnik


5. dimenzija
+ Slavonija i Baranja
AUTORITARNA KOLA
----------------------------------------------
'kanjenika' kola
- Dalmacija

78
UUUUU U UU U U U Uen eniiiic iciiiii ne ne vv d id id id id idee sv sv jjj oj ojee k k k k k k llll ol olee kkkkka kaoo va van nij ij ij ij ijee i i i i i bbbb mb mben en k ik ik ik ik ikee pr priiiip ipre reme me zzaa i i i i ivo vottt uu ddddde demo mokkkkkr kr t at at kkkk sk skom om ddddd dru rut t tvu uu vu vu....
OOOOOOni su ili nezadovoljni ili nesigurni u procjenama niza kolskih obiljeja koja ine kulturnniii
kkkkkontekst, okoli ili okvir za uenje demokratskog graanstva. Zajedno s nastavom, taj okvirrrrr
pppppoe ili spreava razvoj demokratske kulture uenika, to ostavlja vane posljedice na processsss
oooooosnaivanja graana i demokratski razvoj hrvatskog drutva. Po miljenju uenika/ca, kole eeee
ddddddanas nisu dovoljno ni demokrane ni nacionalno osvijetene, to moe znai da je kljun niii
ppppproblem suvremenog hrvatskog kolstva kriza instucionalnog identeta i da je to glavni uzrokkkkkk
nnnnneuspjeha kole u odgojnom djelovanju na uenike, u smislu njihova usvajanja onih vrijednos
iiii stavova koji su pretpostavka osvijetenog, isnoljubivog, odgovornog i krikog graanstvaa...
NNNNNo, prosjene ocjene uenika kriju znaajne razlike meu kolama u demokratsko-kulturnim mmmm
oooooobiljejima, to se moe doves u vezu s njihovom regionalnom pripadnou. Podatak da suuuuu
uuuuu nekim regijama kole vie usmjerene na odgoj uenika/ca kao podanika nego kao krikkiii
oooooosnaenih graana nedvojbeno ukazuje na sistemske propuste, osobito na odsutnost jasnihhhhh
kkkkkriterija i pokazatelja uspjenos kola, mehanizama praenja i vrednovanja te interventnih hhhh
mmmmmjera ili programa za kole koje se ne uspijevaju mijenja u skladu s potrebama i interesimaaaaa
ssssssuu s vremenogg demokratskog g drutva
U nastavku smo uenike traili da u sklopu dva niza pitanja/odgovora procijene koliko je kod njih
dosadanje kolovanje razvilo odreene vjene i dispozicije koje su kljune za demokratsko
graanstvo. Analizom odgovora na pitanja o vjenama ustanovljeno je da su kole izvrile odreen
utjecaj na uenike u tom podruju, budui da su njihovi prosjeni odgovori na svih est ponuenih
esca smjeteni na pozivnom dijelu peterostupanjske skale. Uenici su miljenja da ih je kola
najvie osposobila (PO iznad 3,5) za argumenrano zastupanje vlastog miljenja i stava i za
donoenje odluka uz potovanje drugaijih miljenja i stavova, a najmanje (PO oko 3,0) za kriko
miljenje. Analiziraju li se njihovi odgovori u postocima, proizlazi da je kola oko tri pene uenika
osposobila za donoenje odluka uz potovanje drugaijih miljenja, neto manji broj uenika
je pripremila za argumenrano zastupanje vlastog miljenja, nenasilno rjeavanje sporova te
planiranje i upravljanje svojim vremenom, oko polovinu ih je osposobila za rjeavanje zajednikih
problema u suradnji s drugima, no samo je jednu treinu uenika pripremila i za kriko propivanje
informacija.

Osposobljenost uenika za demokratsko graanstvo
3 4 0 1 2 5
3,4 rjeavanje zajednikih problema u suradnji s drugima
3,66 donoenje odluke uz potivanje drugaijih miljenja i stavova
3,7 argumentirano zastupanje vlastitog miljenja i stava
3,12 kritiko propitivanje informacija
3,58 nenasilno rjeavanje sporova
3,59 planiranje i upravljanje svojim vremenom
79
Drugim nizom pitanja/odgovora nastojali smo dobi podatke o utjecaju kole na razvoj dispozicija
uenika koje se nalaze u temeljima demokratskog graanstva. Uenike procjene uglavnom su
smjetene oko sredine peterostupanjske skale. kola je najvie (PO iznad 3,5) pridonijela spremnos
uenika da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda, njihovu potovanju drugih religija i
prava osoba koje pripadaju manjinama te njihovu osjeaju odgovornos za vlaste postupke, ali i
sigurnos pri samostalnom donoenju odluka, osjeaju nacionalnog ponosa i potovanju drugaijih
svjetonazora i kultura, a u manjoj ih je mjeri (PO ispod 3,0) usmjerila na pruanje pomoi socijalno
ugroenim osobama, savjesno obavljanje kolskih obaveza i spremnost na samokriku. kola je
najmanje (PO oko 3,0) pridonijela uenikom interesu za zbivanja u koli, njihovoj sposobnos
uivljavanja u probleme drugih, interesu za zbivanja u drutvu i moviranos za dobrovoljni rad u
zajednici, a najmanje njihovu osjeaju pripadnos Europi.
Doprinos kole razvoju nekih demokratskih odlika uenika
3 4 0 1 2 5
3,21 interes za zbivanja u drutvu

3,39 savjesno obavljanje kolskih obaveza
3,68 osjeaj odgovornosti za vlastite postupke
3,57 sigurnost pri samostalnom donoenju odluka
3,34 spremnost na samokritiku
3,27 interes za zbivanja u koli
3,53 potivanjendrugaijih svjetonazora i kultura
3,79 potivanje drugih religija
3,68 potivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama
3,26 sposobnost uivljavanja u probleme drugih
3,41 potreba da se pomogne socijalno ugroenim osobama
3,7
spremnost da se stane u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda
3,2 motiviranost za dobrovoljni rad u svom mjestu
3,6 osjeaj nacionalnog ponosa
3,11 osjeaj pripadnosti Europi
UUUUUUU U U U U U U Uen eniiiic iciiiii sm sm t at atra rajjjju ju ddddddaa iiiim imjjjjjee os osno novn vnoo k k k k k k llll ol olov ovan anjjjje je ppom omog oglllllo lo uu rraz azvo vojjjju ju nniiiiz izaa jjj vj vj e ena na iiiii ddddddiiiis ispo po iii zi zi iii ci cijjjja ja kkkkkk jjj oj oj oj ojeeeee eeeeee
ssssssu vane za demokratsko graanstvo. Tako potvruju da ih je kola osposobila za demokratskoooooo
oooooodluivanje, osobito u odnosu na donoenje odluka uz potovanje drugaijih miljenja iii
nnnnnenasilno rjeavanje problema. Nadalje, kola je pridonijela njihovu potovanju drugaijihhhhh
rrrreeligija, nacionalnos i svjetonazora, ali je kod njih manje uspjela razvi kriko miljenje e,,,,
iiiinnteres za zbivanja u drutvu i koli, empaju za druge i osjeaj pripadnos Europi.
80
NASTAVNICI/E
Od tri instrumenta koja smo primijenili na uenicima/cama kako bismo saznali koju ulogu kola
ima u promicanju demokratskog graanstva, dva smo ponudili i nastavnicima/cama. U prvom
su instrumentu procjenjivali u kojoj mjeri njihova kola pridonosi razvoju odreenih dispozicija
uenika/ca koje su vane za razvoj demokratskog graanstva, a u drugome su pomou 26 tvrdnji
procjenjivali u kojoj mjeri njihova kola ima obiljeja demokratske, odnosno nedemokratske
kulture.
U odnosu na pitanje o doprinosu kole uenicima, nastavnici/ce dre da su kole najuspjenije
u navikavanju uenika/ca na savjesno izvravanje kolskih obaveza i pocanje njihova interesa
za zbivanja u koli, s ime se uenici ne slau. Neto manje kole uspijevaju potaknu uenike i
uenice na potovanje razliitos (svjetonazorskih, kulturnih, religijskih) i ojaa osjeaj njihova
nacionalnog ponosa. kole su pak najloije kada je rije o pobuivanju uenikog interesa za zbivanja
u drutvu, pocanju na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini i jaanju njihova osjeaja pripadnos
Europi, dakle u podruju pocanja akvnog sudjelovanja uenika u drutvu i zajednici.
Drugi dio nastavnikih procjena odnosio se na 26 obiljeja kolske kulture koja su izdvojena prema
instrumentu za uenike/ce. Analiza njihovih odgovora i usporedba h odgovora s odgovorima uenika
otkriva u emu se te skupine vie, a u emu manje slau. Nastavnici/ce se najvie slau (PO iznad 4,0) s
tvrdnjom da je ravnatelj/ica njihove kole otvoren/a i lako dostupan/na uenicima, o emu su uenici
suzdraniji, a najmanje s tvrdnjom o tome da njihova kola obiljeava vane datume etnikih i vjerskih
manjina koje ive u lokalnoj zajednici. Nadalje, nastavnici/ce dre (PO oko 4,0) da se u njihovoj koli od
uenika/ca trai poznavanje svojih prava i odgovornos, da oni sami paze da ne povrijede dostojanstvo
uenika/ca, da u njihovoj koli uenici/ce sami odluuju o izboru lanova vijea uenika/ca i da se u
njihovoj koli njeguje kultura dijaloga i nenasilja, to u potpunos ne proizlazi iz odgovora uenika/ca.
S druge pak strane, za razliku od uenika/ca koji su u tom dijelu stroi, nastavnici/ce se opredjeljuju za
srednju ocjenu (PO oko 3,0) kad procjenjuju je li njihova kola vjebaonica demokratskoga ponaanja i
uspijevaju li u njoj najbolje posluni uenici.

Doprinos kole razvoju demokratskih dispozicija kod uenika: odgovori nastavnika
0 1 2 3 4 5
3,41 pobuuje interes uenika za zbivanja u drutvu

3,92
navikava uenike na savjesno izvravanje kolskih obaveza
3,78 razvija osjeaj odgovornosti uenika za svoje postupke
3,59 jaa sigurnost uenika pri samostalnom donoenju odluka
3,52
navikava uenike na samokritiku
3,92
pobuuje interes uenika za zbivanja u koli
3,9 potie uenike na potivanje drugaijih svjetonazora i kultura
3,91 potie uenike na potivanje drugih religija
3,85 potie uenike na potivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama
3,67 razvija sposobnost uivljavanja uenika u probleme drugih
3,84
razvija potrebu uenika da pomogne socijalno ugroenim osobama
3,8

3,26 potie uenika na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini
3,89
3,16
jaa osjeaj nacionalnog ponosa
jaa osjeaj pripadnosti Europi kod uenika
jaa spremnost uenika da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda
81
Obiljeja kolske kulture:
odgovori uenika/ca i nastavnika/ca:
srednja vrijednost na
skali od 1 do 5
N U
Ravnatelj/ica moje kole otvoren/a je i lako dostupan/na uenicima/cama. 4,23 3,23
Moja kola trai od uenika/ca da poznaju svoja prava i odgovornosti u koli. 3,97 3,35
Nastavnici paze da ne povrijede dostojanstvo uenika/ca. 3,95 2,63
O izboru lanova vijea uenika u mojoj koli odluuju sami uenici/ce. 3,95 2,96
U mojoj se koli promie kultura dijaloga i nenasilja. 3,93 3,31
U mojoj koli prevladava osjeaj zajednitva i brige za uspjeh svih. 3,73 2,65
U mojoj se koli visoko cijeni suradnja i timski rad. 3,69 3,31
kola uenike/ce potie da raspravom dou do rjeenja problema u
meuljudskim odnosima.
3,67 3,21
Cjelokupni odnosi u mojoj koli ureeni su prema naelu pravednosti. 3,65 3,01
U mojoj se koli naglasak stavlja na red i disciplinu. 3,60 3,33
Nastavnici/ce naglaavaju pozitivne, a ne negativne strane uenika/ca. 3,49 2,70
kolske aktivnosti odraavaju etniku, vjersku i jezinu raznolikost
sredine.
3,32 3,11
U mojoj se koli visoko cijeni neovisnost miljenja. 3,26 2,94
Vijee uenika ima utjecaj na donoenje vanih odluka u mojoj koli. 3,20 2,81
Moja je kola vjebaonica demokratskog ponaanja. 3,16 2,87
U mojoj koli najbolje uspijevaju posluni uenici. 3,05 3,72
U mojoj se koli obiljeavaju vani datumi etnikih i vjerskih manjina. 2,85 2,95
IIIIn In In In In In In nnndi di di di di dikkkkka kavn vnoo jjjje je dddd daa se se n nas astta tavn vniiiic ic / i/ i/ i/ i/ i/ce ce n n jjj aj ajma ma jjj nj njee lll sl sl a auu ss ttv tv ddd rd rd jjj nj njom om dddd daa uu jjj nj njih ih ih ih ihov ov jjj oj oj kkkko koli li li li li n n jjj aj ajbbbbbo bollj lj lj lj lj ljeeee eeeeeee
uuuuuuspijevaju posluni uenici, s ime se uenici/ce najvie slau. Nadalje, nastavnici/ce dre daaaaa
pppppaze na dostojanstvo uenika/ka, da su uenici/ce samostalni u izboru lanova vijea uenika iii
dddddda u njihovoj koli prevladava osjeaj zajednitva i brige za uspjeh svih, to uenici/ce osporavaju u...
PPPPProcjene h dviju skupina vie se podudaraju u tvrdnjama koje se odnose na obiljeavanjeeeeee
vvvvvvvanih datuma etnikih i vjerskih manjina te odraavanje lokalne kulturne raznolikost u kolii, ,,,
ssssstavljanje naglaska na red i disciplinu, znaaj koji se daje suradnji i mskom radu u koli iii
pppppromicanju neovisnog miljenja, iako su kod veine h tvrdnji nastavnici/ce prosjeno sklonij jiii
vvvvvvi vi vvv im ocje j nama od uenika//ca.
82
RAVNATELJI/CE
Instrument kojim se od ravnatelja/ica trailo da odgovore koliko njihova kola pomae uenicima u
razvoju niza dispozicija vanih za demokratsko graanstvo razlikovao se od uenikog i nastavnikog
samo u jednoj tvrdnji vie (razviju potrebu da pridonesu dobrobi lokalne zajednice). Analiza
odgovora potvruje da se ravnatelji najvie slau (PO iznad 4,0) da njihova kola pridonosi ueniku
me to ga ui odgovornos za svoje postupke, to ga movira za dobrovoljni humanitarni rad i
to kod njega razvija potrebu da stane u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda, to je u znatnom
raskoraku s uenikim odgovorima. Ravnatelji/ce su takoer uvjereni/e da pod utjecajem kole
uenici/ce naue savjesno izvrava svoje obaveze te da razviju interes za zbivanja u koli i potrebu
da pomognu socijalno ugroenima.
Vie od polovine ispitanih ravnatelja/ica dri da njihova kola malo ili osrednje kod uenika razvija
osjeaj pripadnos ujedinjenoj Europi. Taj se podatak slae s podatkom da ravnatelji/ce ne smatraju
promicanje europskih vrijednos osobito vanim obrazovnim zadatkom. to se e uloge kole u
promicanju potovanja prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama, iako su ravnatelji/ce
u prosjeku zadovoljni/e, treina ih dri da kola u tome uspijeva malo ili osrednje. Sline omjere
nalazimo i u odnosu na ulogu kole u razvoju samokrinos kod uenika/ca i njihovoj pripremi za
potovanje drugaijih svjetonazora i kultura, odnosno pripadnika drugih religija.
Doprinosi kole: odgovori ravnatelja/ca
srednja
vrijednost na
skali od 1 do 5
Razviju osjeaj odgovornosti za svoje postupke 4,22
Budu motivirani za dobrovoljni humanitarni rad 4,22
Stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 4,13
Savjesno izvravaju kolske obaveze 4,04
Razviju interes za zbivanja u koli 4,04
Razviju potrebu da pomognu socijalno ugroenim osobama 4,04
Potuju pripadnike drugih religija 4,04
Potuju drugaije svjetonazore i kulture 3,96
Razviju osjeaj nacionalnog ponosa 3,91
Razviju samokritinost 3,87
Razviju potrebu da pridonesu dobrobiti lokalne zajednice 3,83
Potuju prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama 3,83
Razviju sposobnost uivljavanja u probleme drugih 3,78
Steknu sigurnost pri samostalnom donoenju odluka 3,70
Razviju interes za zbivanja u drutvu 3,57
Razviju osjeaj pripadnosti ujedinjenoj Europi 3,39
83
IIIa Ia Ia Ia Ia Ia Ia aaakkkko ko ko ddddd d jjj aj ajuu iii vi viso sokkkkke ke o o jjj cj cjen enee k k k k k k llll ol olam amaa kkkkko kodddddd os osttv tvar ariiiiv ivan anjjjja ja s s iii vi vihhhhhh po ponu nue e iii ni nihhhhhh iii ci cillj lj lj lj ljev evaa ((P (P (P (P (POOOOO iiiiz izme meu u 3333 3 3333 ,3 iiii i 44444,3) 3))) 3) 3) 3) 3) 3),,,,
rrrrraavnatelji/ce dre da njihove kole neto manje uspijevaju u pocanju interesa za zbivanja uuuuu
ddddddrutvu kod uenika te u odgoju za razliitost i europske vrijednos, ali da su zato uspjenije uuuuu
rrrraazvoju osjeaja odgovornos uenika/ca za svoje postupke, pocanju na humanitarni rad i naaaaa
sssso soo sss lidarnost s onima koji j ma se nanosi nep pravda
Kada smo ravnateljima/cama postavili pitanje o provoenju odgoja i obrazovanja za demokratsko
graanstvo u njihovim kolama, pokazalo se da jedna treina kola nije uvela takve programe ni
na koji nain. U kolama koje ih provode vie je od polovine onih u kojima se o temama iz podruja
demokratskog graanstva raspravlja na satu razrednika, a u jednoj etvrni kroz projekte u sklopu
odreenog predmeta. Dvije ispitane kole nude obrazovanje za demokratsko graanstvo kao
izvannastavnu akvnost, a samo je u jednoj ono uvedeno kao izborni predmet.
Provoenje ODG-a u koli:
odgovori ravnatelja/ica %
DA= 65,2
NE= 34,8
7,7
15,4
23,1
53,8
IZBORNI PREDMET
IZVANNASTAVNA AKTIVNOST
KROZ POJEDINE PROJEKTE
NA SATU RAZREDNIKA
NNNNNa Na NNa Na Na Na Na p piiit it itan anjjjje je o o iiii ins nsttu tu iii ci cion on llll al alno nojjjjj kkkk uk ukllj lj lj lj lj u uen enos os o obbbbbr braz azov ovan anjjjja ja z zaa ddddde demo mokkkkkr kr t at at kkkk sk skoo gr gr a aan an t st stvo vo tt tre rei i i i ina na iiiiisp spiiit it itan an anih hhhhh ih ih ih ih ih ih
rrrrraavnatelja/ica odgovara da njihove kole to ni u kojem obliku ne provode. Od dvije treine kola u uuuu
kkkkkojima se takvo obrazovanje provodi, u vie od pola to se ostvaruje u sklopu sata razredne zajednice eeeee
jjjjjeedanput na tjedan ili u obliku povremenih projekata. Iz toga proizlazi da osnovne kole ne dre eeeee
oooooobaveznim promica obrazovanje za demokratsko graanstvo, zbog ega se ono u Hrvatskoj provoddiii
nnnnne ne n uj jednaeno i nesustavno.
Oblik provoenja ODG-a u koli:
odgovori ravnatelja/ica %
84
RODITELJI
Miljenje roditelja o ukljuenos obrazovanja za demokratsko graanstvo u kole ispivali smo
posredno, preko instrumenta o tome koliko je kola koju pohaa njihovo dijete uspjela ostvari
odreene zadae, odnosno ciljeve, kao to su osposobljavanje za nastavak kolovanja, razvoj
samostalnos kod uenika, stvaranje oputene i ugodne atmosfere itd. Rije je o ciljevima koje
su roditelji prethodno procjenjivali po vanos. Tada se pokazalo da su za njih svi odabrani ciljevi
iznadprosjeno vani, iako je stupanj vanos varirao. to se pak ostvarenos h ciljeva e,
roditelji su znatno suzdraniji. kola njihovo dijete najvie (prosjena ocjena iznad 3,5) uspijeva
osposobi za nastavak kolovanja, a najmanje za ivot u ujedinjenoj Europi (prosjena ocjena ispod
3,0). Najvee razlike (oko 1 stupnja na peterostupanjskoj ljestvici) izmeu vanos i ostvarenos
kod roditelja nali smo upravo u odnosu na one ciljeve koje su oni procijenili kao najvanije, a
koji su bitni za uenje demokratskog graanstva. Tako je, u odnosu na poeljne ciljeve, kola kod
njihove djece najmanje uspjela razvi samostalnost i samopouzdanje, osposobi ih za nenasilnu
komunikaciju i pomoi im da se razviju u akvne i odgovorne graane te ih pripremi za ivot u
mulkulturnom drutvu. Najmanja odstupanja izmeu poeljnos i ostvarenos naena su kod
onih ciljeva koji su za roditelje manje vani, kao to je razvoj domoljublja, osiguranje uvjeta za
uenje stranih jezika i osiguranje uvjeta za rad na raunalu.

VANOST I OSTVARENOST CILJEVA KOLE:
ODGOVORI RODITELJA %
2,79
3,22
3,22
3,25
3,49
3,48
3,46
3,33
3,43
3,73
3,73
4
4,12
4,16
4,36
4,37
4,49
4,53
4,54
4,72
0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
priprema uenika za ivot u ujedinjenoj
Europi
razvoj domoljublja
razvoj kritikog miljenja
pomo roditeljima u odgoju djece
uenje stranih jezika
osposobljavanje za rad na raunalu
pomo uenicima da se razviju u aktivne
i odgovorne graane
razvoj samostalnosti i samopouzdanja
osposobljavanje za nenasilnu
komunikaciju
osposobljavanje za nastavak kolovanja
vanost cilja
ostvarenost cilja
OOOOOOOd Od Od Od Od Od Od Odgo go govo vo iii ri ri rr ddd od odiit it it it lll el eljjjja ja pp tt ot otvr vru ujjjju ju ppos osttto tojjjja ja jjj nj njee jjjja jaza za iiiiizm zm e euu po poe elj lj lj lj lj iii ni nihhhhh iiiii os ostttv tvar aren enih ih ih ih ih ccil il il il iljjjje jeva va ooddddg dg jjj oj ojaa iiiii bbb ob obra razo zova va jjjj nj nj nja. a. a. aa. aaa
ini se da su kole uinkovije u svom djelovanju na uenike/ce u odnosu na njihovo savjesno ispunjavanje eeeee
k olskih zadaa i osjeaj domoljublja nego onih osobina koje su im potrebne kao graanima/kamaaaaa
ssssssuvremenog demokratskog drutva. U skladu s m, kole trebaju bi uinkovije u pocanju razvoja aaaa
ssssssamostalnos i samopouzdanja kod uenika te razvoja vjena nenasilne komunikacije i odgovornogggggg
ggggggggraanskog sudjelovanja, to sve ini vaan dio ciljeva obrazovanja za demokratsko graanstvo.
85
4. Koliko je obrazovanje za demokratsko graanstvo PRISUTNO U NASTAVNOM
PROCESU?
Cilj ovog dijela istraivanja bio je ustanovi, s jedne strane, u kojoj se mjeri u nastavi izborom
metoda i izvora pouavanja posredno poe razvoj demokratskog graanstva kod uenika/ca i, s
druge strane, u kojoj se mjeri uenici/ce stavljaju u poloaj subjekta odluivanja o stvarima za koje
su neposredno zainteresirani/e, ime im se izravno pomae u razvoju vjena vanih za njihovu
graansku ulogu. U tom smo dijelu posebnu pozornost posveli uincima nastave hrvatskog
jezika, povijes i vjeronauka. Ta tri predmeta odabrana su zbog vanos koju imaju u nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu meu redovim (hrvatski jezik i povijest) i izbornim (vjeronauk)
predmema. Istovremeno smo analizirali i sadraj udbenika ta tri predmeta, a rezulta su
ukljueni kao sastavni dio ove publikacije.
UENICI/E
Pristupi uenju i pouavanju u koli
Od 11 ponuenih metoda, predavanje nastavnika/ce prema miljenju uenika/ca i dalje je
dominantna metoda stjecanja novih znanja (PO iznad 3,5), za koju je 3/5 uenika potvrdilo da se
esto koris u nastavi. Najrjee koritene metode (PO ispod 2,5) susret su i razgovor s osobom
iz javnog ivota i humanitarni rad u lokalnoj zajednici. Izraeno u postocima, oko pene uenika/
ca ostalo je jekom kolovanja uskraeno u stjecanju novih znanja i vjena kroz otvorenu i
argumenranu raspravu o nekom problemu, msko istraivanje problema i traenje rjeenja te
kriku analizu teksta iz udbenika ili drugog izvora uenja. Vie od treine ih je rijetko imalo priliku
ui analizirajui neki lm ili videozapis, odnosno pratei PowerPoint prezentaciju s raspravom,
a vie od polovine ih je rijetko stjecalo nova znanja i vjene igranjem uloga, ukljuivanjem u
debatu ili analiziranjem zakona i propisa, ukljuujui kolske pravilnike, tj. preko metoda koje
su vane u obrazovanju za demokratsko graanstvo. tovie, samo je pena uenika/ca imala
prilike priprema se za akvno i odgovorno graanstvo bavei se humanitarnim radom u lokalnoj
zajednici ili u susretu i razgovoru s osobom iz javnog ivota.
Ti su podaci u skladu s izjavama uenika/ca o tome koliko esto u nastavi imaju priliku ui iz razliih
izvora. Za razliku od udbenika, koji izrazito dominira nastavnom scenom (PO iznad 4,0) i za kojega
samo 1/10 uenika/ca odgovara da nije est izvor za uenje, te interneta, koji se u nastavi osrednje
esto koris, ostalih osam izvora, od kojih su neki kljuni u promicanju demokratskog graanstva,
ispodprosjeno je zastupljeno. Izraeno u postocima, oko 3/4 uenika/ca rijetko ima priliku ui iz
novinskog lanka ili lanka iz asopisa za mlade, publikacije nevladinih udruga, ali i radioemisija, dok
ih oko polovine rijetko gleda dokumentarne TV-priloge ili analizira znanstvene tekstove.
86
Uestalost koritenja izvora pouavanja/uenja
u nastavi: odgovori uenika/ca
2,03
1,98
1,84
2,12
4,38
2,71
2,57
2,64
2,84
3,1
0 1 2 3 4 5
novinski lanak
lanak iz asopisa za mlade
publikacije nevladinih udruga
radio-emisije
udbenik
dokumentarni TV-prilozi
znanstvene publikacije
igrani film
dokumentarni film
Internet
Nadalje, uenici/ce u prosjeku rijetko sudjeluju u donoenju odluka o programu, metodama i
organizacijskim pitanjima nastave, osobito u odnosu na izbor tema i nain njihove obrade (PO
ispod 2,5), najmanje u donoenju odluka vanih za cijelu kolu (PO oko 2,0), a pokazalo se i da su
nedovoljno akvni u izborima za predstavnike razreda, kao i u rjeavanju sporova meu uenicima
(PO ispod 3,5). Tek svaki dese uenik/ca odgovorio/la je da moe utjeca na izbor tema i nain
na koje se one obrauju u nastavi. Oko polovine uenika/ca procjenjuje da ima malo utjecaja
na izbor izvora uenja, nain provjere znanja i odreivanje visine ocjene. Manje od treine ih
moe utjeca na odluke vane za njihov razred, a samo ih 15% moe utjeca na odluke koje su
vane za cijelu kolu. tovie, oko polovina ih izjavljuje da mogu malo utjeca na rjeavanje spora
izmeu nastavnika i uenika, a neto manje od treine dri da nemaju utjecaja ni kad se rjeavaju
sporovi meu samim uenicima/cama. Nadalje, oko dvije pene ih ima neznatan utjecaj i na izbor
tema koje se obrauju na satu razrednika, a vie od etvrne ih moe tek malo utjeca na izbor
predstavnika razreda.
Sudjelovanje uenika/ca u donoenju odluka u nastavi
3 4 5 0 1 2
izbor tema koje se obrauju u nastavi
2,19


izbor naina na koji se obrauje neka tema u nastavi
2,33
2,65
izbor izvora znanja u nastavi (npr. internet, film, udbenik)

nain na koji se provjerava znanje uenika
2,7
2,51
odreivanje visine ocjene
2,79 donoenje odluka vanih za tvoj razred (npr. kamo ii na izlet)
2,1
donoenje odluka vanih za cijelu kolu (npr. proirenje igralita)
3,29
izbor predstavnika razreda
2,76
izbor tema koje se obrauju na satu razrednika
2,62
rjeavanje spora izmeu nastavnika i uenika
3,12
rjeavanje spora meu uenicima
radioemisije
novinski lanak
lanak asopisa za mlade
publikacije nevladinih udruga
radioemisije
udbenik
dokumentarni TV prilozi
znanstvene publikacije
igrani lm
dokumentarni lm
internet
87
Obiljeja nastave hrvatskog jezika, povijes i vjeronauka
Analizom uenikih odgovora na pitanja o nekim obiljejima nastave hrvatskog jezika, povijes
i vjeronauka koja su vana za promicanje demokratskog graanstva utvreno je da su njihove
prosjene ocjene uglavnom smjetene oko sredine peterostupanjske skale, pri emu je vjeronauk
u sedam od deset obiljeja zauzeo bolje mjesto od hrvatskog jezika i povijes. Nastavu hrvatskog
jezika najvie (PO iznad 3,5) izdvaja to to se u njoj od uenika/ca trai razmiljanje, a ne uenje
napamet. U nastavi povijes prednost se dala nepristranos u ocjenjivanju, a u nastavi vjeronauka,
osim nepristranos u ocjenjivanju, slobodnom izraavanju miljenja. Najmanje prisutno obiljeje
(PO ispod 3,0) u nastavi hrvatskog jezika jest obrada drutveno osjetljivih tema, ali i razmatranje
takvih tema s razliih gledita, to je nedostatak i nastave povijes i nastave vjeronauka, iako u
tome vjeronauk stoji bolje od druga dva predmeta.
Da nastavnici hrvatskog jezika od uenika/ca esto trae razmiljanje, a ne uenje napamet, da
pou njihovo slobodno izraavanje i razmjenu miljenja meu njima te da uvaavaju njihovo
miljenje, potvruje 3/5 uenika/ca. Oko polovine ih dri da su ta eri obiljeja esto prisutna i
u nastavi povijes. Slobodno izraavanje vlastog miljenja i uvaavanje tog miljenja od strane
nastavnika kao estu praksu nastave vjeronauka spominje oko 2/3 ispitanika, a neto vie od 1/2
ih izjavljuje da se u nastavi vjeronauka esto poe razmiljanje i razmjena miljenja, ali i da se
nastavne teme esto povezuju sa svakidanjim ivotom uenika, u emu hrvatski jezik i povijest
stoje slabije, budui da to za ta dva predmeta potvruje samo 1/3 uenika. Obrada drutveno
osjetljivih tema i razmatranje h tema s razliih gledita nedostatno je u sva tri predmeta,
Obiljeja nastave hrvatskog jezika, povijesti i vjeronauka: odgovori uenika
0 1 2 3 4 5
3,13
nastavne teme se povezuju sa svakodnevnim ivotom uenika
2,96
3,53
3,73
od uenika se prvenstveno trai razmiljanje, a ne uenje na pamet 3,33
3,52
3,61
nastavnik potie uenike na raspravu i razmjenu miljenja 3,37
3
3,51
,71
3,61
uenici slobodno izraavaju vlastito miljenje
3,84
hrvatski
3,47

nastavnik uvaava uenikovo miljenje ili stav 3,43 povijest
3,78
vjeronauk
2,85

u nastavi se obrauju drutveno osjetljive teme

nastavnik trai od uenika da drutv. osjetljive teme razmotre s vie gledit
2,94
3,31
2,96
a
.
ocjenjivanje je nepristrano

nastavnik objanjava zato je dao odreenu ocjenu
2,91
3,2
3,2
3,57
3,84
3,05
3,18
3,34
88
iako je vjeronauk u tome u boljem poloaju od hrvatskog jezika i povijes. Pravednost, odnosno
nepristranost u ocjenjivanju kao esto obiljeje vjeronauka spominje oko 2/3 uenika/ca, oko eri
pene ih isto misli za povijest i oko polovine za hrvatski jezik. Objanjavanje ocjena uenicima/
cama nije esta praksa ni u jednom predmetu, no prisutnije je u hrvatskom jeziku nego u povijes
i vjeronauku.
U nastavi sva tri predmeta ozraje je u prosjeku najee prijateljsko, a najrjee natjecateljsko ili
strogo. Prijateljsko ozraje najee je na vjeronauku, neto je rjee u nastavi povijes, a najrjee
u nastavi hrvatskog jezika. Is poredak nalazimo i kod pocajnog ozraja. Razumljivo je, stoga,
da se strogo i natjecateljsko ozraje ee susree u nastavi povijes i hrvatskog jezika nego
vjeronauka.
Naime, ozraje je esto prijateljsko za tri etvrne uenika/ca u nastavi vjeronauka i za vie od
tri pene u nastavi hrvatskog jezika i povijes. Pocajno je esto za treinu uenika/ca u nastavi
hrvatskog jezika i vjeronauka, dok je tako u nastavi povijes za neto vie od dvije pene uenika/
ca. Strogo ozraje esto prevladava u nastavi hrvatskog jezika i povijes po miljenju treine
uenika/ca, a za penu u nastavi vjeronauka. Na natjecateljsko ozraje rijetko se nailazi u nastavi
sva tri predmeta prema miljenju polovine uenika/ca.
OOOOOOOz OOz Oz Oz Oz Ozra raj j j jee kkkko kojjjje je v vlllla ladddda da u u n nas astta ta iii vi vi hhhh hrv rv t at at kkk sk skog og jjjj jez ezik ik ik ik ikaa iiiii po po iii vi vijjjje je s s tte te v vjjjje jero rona na kkk uk ukaa kkkka kaoo iiiiz izbbbbo born rnog og p pre reddddm dm t et etaa za zaaaaa zaa za
uuuuuuenike/ce uglavnom je prijateljsko i movirajue. Na strogo ozraje razmjerno se rijetko nailazii,,,,
oooooosobito u nastavi vjeronauka. tovie, vjeronauk ima bolji poloaj od hrvatskog jezika i povijes
iiii u odnosu na prisutnost demokratskih obiljeja nastave, kao to su povezivanje nastavnih temaaaaa
sssssa svakodnevnim ivotom uenika/ca, pocanje uenika/ca na slobodno izraavanje vlastogggggg
mmmmmiljenja i uvaavanje tog miljenja od strane nastavnika te pravedno ocjenjivanje. Povoljnijjiii
pppppoloaj vjeronauka vjerojatno je posljedica toga to se on provodi kao izborni predmet, ali iii
injenice da je vie usmjeren na uenika/cu i da se posljednjih godina vie okree temamaaaaa
sssssuivota u razliitos, mira i osobne odgovornos, koje se obrauju kroz razgovor, raspravu iii
iiiinnterakvno uenje. Obrada drutveno osjetljivih tema nedostatna je u sva tri predmeta, to ooooo
ood od od od od od oooooo go go go gggg va va vara ra ra rrrez ez ezul ul ulta ta tama ma ma aaana na nali li lize ze ze uuud d dbe be beni ni nika ka ka..
Ozraje u nastavi hrvatskog jezika, povijesti i
vjeronauka: odgovori uenika
2,94
3,65
2,93
2,66
3,07
3,71
2,91
2,64
3,24
4,01
2,4
2,47
0 1 2 3 4 5
poticajna
(motivirajua)
prijateljska
stroga
natjecateljska
hrvatski
povijest
vjeronauk
poticajno
(motivirajue)
prijateljsko
strogo
natjecateljsko
89
NASTAVNICI/E
Nastavnici/ce su u ovom dijelu istraivanja odgovarali na pitanja o uestalos tema, metoda i izvora
pouavanja i uenja koje obrauju, odnosno koriste u svojoj nastavi, pri emu je za ispivanje
nastavnih metoda i izvora znanja koriten instrument koji je primijenjen i na uenicima. Cilj je bio
utvrdi u kojoj mjeri nastavnici/ce svojim izborom posredno pridonose pripremi uenika/ca za
demokratsko graanstvo.
Od 21 ponuene teme, nastavnici/ce najee (PO iznad 4,0) obrauju teme ljubavi prema domovini
i nasilja u drutvu, potom osobna prava i slobode, a najrjee (PO ispod 2,5) izbore, polike stranke i
civilno drutvo/nevladine organizacije. Rijetko svojim uenicima/cama u nastavi govore i o izborima,
spolnim manjinama, problemima lokalne zajednice o kojima postoje suprotstavljena miljenja,
polikim sukobima, budunos Hrvatske u ujedinjenoj Europi i korupciji u drutvu. Iako se, prema
njihovim odgovorima, u nastavi esto bave pitanjima osobnih prava i sloboda, ime pridonose razvoju
svojih uenika kao akvnih i odgovornih graana, niz drugih tema koje su primjerene toj dobi, kao to
su izbori, problemi lokalne zajednice i budunost u ujedinjenoj Europi, zapostavljeno je u nastavi.
Uestalost obrade pojedinih tema u nastavi: odgovori nastavnika/ca
3,9
3,67
3,92
3,64
3,35
2,62
3,48
2,59
2,96
3,06
3,93
2,64
2,2
2,11
2,97
4,21
2,41
2,79
3,46
2,83
4,01
0 1 2 3 4 5

odnosi izmeu roditelja i djece
odnosi izmeu nastavnika i uenika
razredni problemi o kojima postoje suprotstavljena miljenja
kolski problemi o kojima postoje suprotstavljena miljenja
drutveni problemi o kojima postoje suprotstavljena miljenja
lokalni problemi o kojima postoje suprotstavljena miljenja

poloaj ena u drutvu
spolne manjine
poloaj nacionalnih manjina u drutvu
poloaj pripadnika manjinskih religija u drutvu
osobna prava i slobode
politiki sukobi

politike stranke
izbori
dobrovoljni rad u zajednici
ljubav prema domovini
civilno drutvo
budunost Hrvatske u ujedinjenoj Europi
vjerodostojnost medija
korupcija
nasilje u drutvu
PPPPPPr Pr PPr Pr PPr Prrem em emaa iii mi mil l l l l ljjjje je jjj nj njuu u uen en k ik ik ik ik ik //// a/ a/ca ca, uu na na t st stav aviiiii iiiii ddddda dallj lj lj lj ljee dddddo do iii mi mi iii ni nira ra ppas asiiiiv iv iii ni ni, pr pr dddd ed edav av a akki ki ki ki ki n n a aiiiin in ppou oua ava va jjj nj njaa. VVVVVi i i i i ieeee eeeeee
ooooood polovine uenika/ca rijetko u koli ui igranjem uloga, ukljuivanjem u debatu, analiziranjem mmmm
zzzzzakona i propisa, akviskim radom u zajednici ili razgovarajui s osobom iz javnog ivota. Slinoooooo
jjjjjee i s izvorima uenja u nastavi. Uenicima/cama se rijetko prua prilika da nova znanja steknu iz zzzzz
nnnnnovinskog lanka ili lanka iz asopisa za mlade, publikacije nevladinih udruga, znanstvenog tekstaaaaa
iiili radioemisija. tovie, dre da imaju malo utjecaja na izbor nastavnih tema i nain na koji se oneeeeee
oooooobrauju, kao i na izbor tema za sat razrednika, ali i na odluke na razini kole za koje su neposredno ooooo
zzzzzainteresirani. Nedostatno ukljuivanje uenika/ca u demokratsku proceduru donoenja odluka uuuuu
rrrraazredu i koli ukazuje na problem demokratskog decita u hrvatskim kolama, to je u suprotnos
sssssa eljama roditelja da kole pou razvoj samostalnos i samopouzdanja kod njihove djece i da ihhhhh
ppr pr pr pr pr pppppp ip ip pre rema maju ju j z zaa ak akvn vnoo ii od odgo go g vo vorn rnoo gr gr g a aan anst stvo vo..
90
U svojim odgovorima o uestalos metoda koje koriste u nastavi, nastavnici/ce daju do znanja
da najee (PO oko 4,0) vode otvorenu i argumenranu raspravu o odreenoj temi i kriki
analiziraju tekst iz udbenika ili nekog drugog materijala, u emu se razlikuju od uenika, ije su
procjene uestalos h dviju metoda znatno nie. Najrjee (PO oko 2,5) koriste mogunos za
uenje koje pruaju susre uenika s osobama iz javnog ivota, PowerPoint prezentacija s raspravom
i humanitarni rad u zajednici, u emu se takoer razlikuju od uenika, ije su prosjene procjene
uestalos PowerPoint prezentacije vie, a humanitarnog rada nie. Nadalje, nastavnici rijetko
daju uenicima priliku da nova znanja stjeu analiziranjem zakona i propisa (primjerice, kolskog
kunog reda) i igranjem uloga (simulacija ivotnih situacija), a tek neznatno vie sudjelovanjem u
deba, za to smo od uenika dobili jo nie procjene.
Uestalost koritenja nastavnih metoda: odgovori nastavnika/ca i uenika/ca
4,05
4,01
3,5
3,48
3,41
3,07
2,97
2,63
2,55
2,51
2
3,14
3,22
3,62
2,92
3,27
2,65
2,57
2,52
2,37
2,97
2,16
0 1 2 3 4 5
otvorena i argumentirana rasprava o nastavnoj temi
kritika analiza teksta iz udbenika ili slinog teksta
predavanje
analiza filma, video-zapisa i sl.
timsko istraivanje problema i traenje rjeenja
debata (grupe za i protiv)
igranje uloga (simulacija situacije u obitelji, koli i sl.)
analiza zakona i propisa, ukljuujui k. pravilnike
humanitarni rad u lokalnoj zajednici
powerpoint prezentacija s raspravom
susret i razgovor s osobom iz javnog ivota
nastavnici
uenici

Sline razlike nalazimo usporeujui odgovore nastavnika/ca i uenika/ca na pitanje o uestalos
izvora uenja. Obje skupine slau se da udbenik ima najvaniju ulogu, no u odnosu na koritenje
drugih izvora uenici/ce su znatno kriniji/e od nastavnika/ca. Uenici/ce, naime, odgovaraju da
se sve ostale metode rijetko koriste u nastavi, ukljuujui dokumentarni lm i dokumentarne TV-
priloge, igrani lm, internet i novinski lanak, za koje nastavnici/ce tvrde da ih koriste ee.

91
OOOOOOOd Od Od Od Od Od Od Od Od Odgo go govo vo vo iii ri ri ri nnnas as asttta ta tavn vn vn kk ik ik ik ik ik ik ///// a/ a/ a/ca ca ca iiiiii uuue e e iii ni ni nikkkkkka ka ka//////c /c /caaa, bbbbbbbbez ez ez ooobbbbbbz bz bziiiir ir iraaa na na na rrraz az azllli li li li li likkkkkke ke ke uuu nnnji ji ji ji ji jihhhhhho ho ho iii vi vi vimmm pr pr proc oc ocjjjje je jena na nama ma ma, kkkkk uk uk ukaz az az jjj uj uj ujuuu na na aaaaaaa na na na na
dddddddo d minantan obrazac kolske kulture u kojemu je razina uenikog sudjelovanja u odluivanju uuuuu
oooooooo kolskom ivotu razmjerno niska. Teme nasilja u drutvu te osobnih prava i sloboda, uz zzzzzz
ddddddddomoljublje, razmjerno se esto obrauju u nastavi, za razliku od tema kao to su izbori, civilnooooooo
ddddddddrutvo i kontroverzne drutvene teme, koje se zapostavljaju usprkos tome to pridonoseeeeeee
ppr pr pr pr pr pr pppppp ip ip ppre remi mi uue eni nika ka ttee do dobi bi uu uue enj njjjuu za za aak kvvno no gg ggra raa ans nstv tvo. o.
Uestalost koritenja izvora za uenje i pouavanje:
odgovori nastavnika/ca i uenika/ca
4,56
3,53
3,43
3,36
3,33
3,02
3
2,92
2,35
2,01
4,38
2,84
2,71
2,64
3,1
2,03
1,98
2,57
2,12
1,84
0 1 2 3 4 5
udbenik
dokumentarni film
dokumentarni TV-prilozi
igrani film
Internet
novinski lanak
lanak iz asopisa za mlade
znanstvene publikacije
radio-emisije
publikacije nevladinih udruga
nastavnici
uenici


92
RAVNATELJI/CE
Ravnatelji/ce se slau da sadraje kojima se promie obrazovanje za demokratsko graanstvo treba
ugradi u programe svih nastavnih predmeta. Oko pitanja treba li obrazovanje za demokratsko
graanstvo uves u osnovnu kolu kao poseban predmet oni su se podijelili u tri skupine: 2/5
ih odbija tu mogunost, vie od 1/3 je sklono tome, a 1/3 ne moe odgovori na to pitanje.
Analiza njihovih odgovora na druga pitanja otkriva to se nalazi u pozadini skupine koja nije sklona
uvoenju obrazovanja za demokratsko graanstvo u kole. Oni, naime, dre da su nastavnici/ce
i uenici/ce preoptereeni drugim sadrajima i akvnosma. Da nastavnici/ce nemaju vremena
bavi se m sadrajima zbog preoptereenos svojim predmetom misli 3/5 ravnatelja/ica. No
svjesni su da takvih sadraja nema dovoljno u postojeim nastavnim planovima i programima, da
je njihova obrada u koli preputena iskljuivo inicijavi pojedinog nastavnika/ce i da nije dostatno
provodi ih samo kao izvannastavne akvnos i projekte.
RRRRRRa Ra RRa Ra Ra Ra Ra n vn vn t at at lll el elji ji ji ji ji/////c /cee iii mi mi lll sl slee dddda da s s ddd ad ad r r jjj aj ajee bbb ob obra razo zova va jjj nj njaa za za dddd dem em kkk ok okra ratts tskkkko ko g gra raa ans nsttv tvoo ttr tr bbb eb ebaa iii vi vie e u ukl kl kl kl kljjjju jui i i i i i
uuuuuu postojee predmete. Oni su svjesni da je provedba ciljeva demokratskog graanstva kroz zzzzz
iiiizzvannastavne akvnos i projekte nedovoljna. No, podijeljeni su po pitanju uvoenja aaaa
ooooob ob ooo razovanj ja za demokratsko g graanstvo u osnovne kole kao po p sebnogg p predmeta.
Obrazovanje za demokratsko graanstvo treba
provoditi iskljuivo kao izvannastavnu aktivnost:
odgovori ravnatelja/ica %
84,2
6,9
8,9
Ne
Da
Ne mogu procijeniti
Obrazovanje za demokratsko graanstvo treba
uvesti u osnovne kole kao zaseban predmet:
odgovori ravnatelja/ica %
39,2
37,3
23,5
Da
Ne
Ne mogu procijeniti
94
G
l
a
v
n
i

z
a
k
l
j
u

c
i

p
r
o
i
z
i

l
i

i
z

a
n
k
e
t
n
o
g

e
m
p
i
r
i
j
s
k
o
g

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
a
95
G
l
a
v
n
i

z
a
k
l
j
u

c
i

p
r
o
i
z
i

l
i

i
z

a
n
k
e
t
n
o
g

e
m
p
i
r
i
j
s
k
o
g

i
s
t
r
a

i
v
a
n
j
a
radioemisije j
SSSSv Sv Sviiiiii dddd od od odgo go govo vo vorn rn rniiiiii ddi di di di di dion on oniiiic ic iciiiiii bbbb ob ob obra ra razo zo zova va va jjj nj nj njaaa na na na tt st st stav av av iii ni ni ni iii ci ci ci, ra ra ravn vn vn tt at at at llll el el elji ji ji ji ji ji iiiiii rrr dddd od od odiit it it it it llll el el elji ji ji ji ji ji ss svr vr vr tt st st stav av av jjj aj aj ajuuu llll el el elem em emen en enteeeeee te te te te te te te
ooooooob o razovanja za demokratsko graanstvo meu najvanije ciljeve i zadae obrazovanja a...
RRRRRRavnatelji i nastavnici smatraju da je ono jedna od najvanijih zadaa osnovnog obrazovanja, daaaaaa
sssssss njime treba krenu to ranije u obrazovnom sustavu, kao i da sadraji odgoja za demokratsko oooooo
ggggggggraanstvo i ljudska prava danas nisu dovoljno zastupljeni u osnovnim kolama. Posebice suuuuuu
zzzzzzzanimljivi stavovi roditelja, koji ciljeve vezane uz demokratsko graanstvo i ljudska prava uuuuuu
ppppppprosjeku na ljestvici stavljaju odmah iza djetetova subjekvnog osjeaja zadovoljstva kolomm,,,,
iiissspred oekivanih ciljeva kole kao to su dobar kolski uspjeh, znanje jezika i informakaaaaaa
pppppppismenost, razvoj domoljublja, ali i europskih vrijednos, to je na dnu prioriteta svih dionika.. oljublja, a i
di i ij di j radioemisije radioemisije
Provedba sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo koje u sebi ukljuujeeeeeee
oooooooobrazovanje za mir i nenasilje, poliko obrazovanje, obrazovanje za demokraciju i obrazovanjeeeeeee
zzzzzzza ljudska prava u osnovnim je kolama prisutna, no na sporadian i neobavezan nain kojjiii
ppppppprvenstveno ovisi o anitema i dodatnom angamanu pojedinog nastavnika i/ili ravnatelja.
Nastavnici i ravnatelji ne osjeaju se dovoljno osposobljenima za uspjeno pouavanjeeeeeee
oooooooobrazovanja za demokratsko graanstvo, a gradivo predmeta u okviru kojih bi se mogli doca
oooooooovi sadraji po njima je preopirno da bi ostavljalo dovoljno prostora za obrazovanje zaaaaaa
ddddddddemokratsko graanstvo.
Postojee osnovnokolsko obrazovanje (na razini sustava, kole i razreda) nedovoljno oooooo
pppppppridonosi realizaciji ciljeva obrazovanja za demokratsko graanstvo. Pri tome je sustav uspjenijjiii
uuuuuuu prijenosu osnovnih znanja o ljudskim pravima i pravima djece, promicanju ravnopravnos
ssssssspolova, pocanju uenika na odgovorno i pristojno ponaanje u kolekvu, a manje uspjeannnnnn
uuuuuuu prevenciji nasilnog ponaanja uenika, pocanju interesa za dogaaje u zajednici (drutvu))))
iii pocanju graanskog akvizma, jaanju mehanizama kolske demokracije te demokratskim mmmmm
pppppppraksama unutar samog obrazovnog sustava.
Osnovne se kole razlikuju po obiljejima demokratske kulture (demokranost
eeeeeeeegalitarnost autoritarnost responsivnost tradicionalizam) te u tom smislu postoje iii
rrrrrreegionalne razlike.
Isto tako, pokazalo se da stupanj obrazovanja roditelja korelira s njihovom opredijeljenou uuuuu
zzzzzzza kolu u kojoj vladaju autoritarni i pragmani odnosi, u odnosu na suvremenu europskuuuuuu
kolu te kolu prava i neovisnos.
PPPPPPokazalo se da roditelji danas u obrazovnom sustavu Hrvatske prepoznaju eri osnovna paaaaaa
kola, u odnosu na demokratsku kulturu: kolu koja odgovara na potrebe zajednice, kolu koja aaaaa
nnnnnnnastoji izgradi dobar dojam prema van, kolu koja njeguje ueniku izvrsnost i elizam te koluuuuuu
uvalite/igraonicu.
Glavni zakljuci proizili iz anketnog empirijskog istraivanja:
96
Z
a
k
l
j
u

c
i

i

p
r
e
p
o
r
u
k
e

d
o
n
o
s
i
t
e
l
j
i
m
a

o
d
l
u
k
a
97
Z
a
k
l
j
u

c
i

i

p
r
e
p
o
r
u
k
e

d
o
n
o
s
i
t
e
l
j
i
m
a

o
d
l
u
k
a
PREPORUKE DONOSITELJIMA ODLUKA
Potrebno je nai najbolji modus za sustavno i obavezno uvoenje ovih sadraja 1.
u osnovne kole, konzulrajui struku, ali i aktere koji djeluju u sustavu (ravnatelji,
nastavnici, uenici). Pritom naglasak treba da istovremeno normi i sadraju (jasan
status obrazovanja za demokratsko graanstvo u satnici), kao i kolskoj kulturi koja
treba odraava vrijednos ljudskih prava i demokracije.
U smislu pripreme za sustavno i obavezno uvoenje obrazovanja za 2.
demokratsko graanstvo, treba prethodno osigura obavezne sadraje obrazovanja
za demokratsko graanstvo na svim sveuilima, s naglaskom na nastavnikim
fakultema, osigura sustavnu izobrazbu nastavnika/strunih suradnika koji ve
rade u kolama i koji e bi zadueni za provedbu (u suradnji s Agencijom za odgoj
i obrazovanje, organizacijama civilnog drutva i sveuilinom zajednicom), kao i
osigura udbenike i prirunike u ovome podruju.
U smislu razvoja demokratske kulture kola i sustava valja posebno poradi 3.
na:
parcipavnom i demokratskom odluivanju pri donoenju odluka i polika
u obrazovnom sustavu openito (donositelji odluka kole roditelji);
jaanju elemenata demokratske kolske kulture (vijea roditelja, vijea
uenika, suodluivanje zaposlenih u koli, razredna demokracija itd.);
osuvremenjivanju odnosno potpori nastavnicima da se koriste demokratskim
metodama, izvorima uenja te pristupima u nastavi;
uvoenju dodatnih sadraja obrazovanja za demokratsko graanstvo u
postojee obavezne predmete (hrvatski jezik, povijest, priroda i drutvo), to
ukljuuje i dodatne sadraje u udbenicima i prirunicima za ove predmete te
dodatnu izobrazbu predmetnih nastavnika.
Osigura sustavno praenje (monitoring) te evaluaciju uvedenog modela 4.
obrazovanja za demokratsko graanstvo.
100 10 110 10000
...De D mo m kracija i lj jjjjudska prava u osnovnoj ko k li: teorija i prak ksa sa sa sa sa ssa sa saaaaaaaaaaaaaaaaa sa,,, ssssssssssss sssssstu tu ttu tu tu tu tttu tuuuu ttu tu tu u tu tu u tudi di ddi di ddi di di ddddddi di di di dddi di i di ddija ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja ja aa jjaaa ja kkkkkkkkkkkkkkkkkkkk kk koj oj oj oj oj oj oj j oj ooj ooj oj oj oj oj oj oj ooj oj oj jjj oj ojuuuuuuuuuuuu u uuuuuuuu ob ob ob ob ob ob b ob ooob ob ob ob ob ob ob oob ob oob oob ob bja ja ja ja ja ja jjjja ja jjjjjjjj vl vl vl vl vl vl vvl v ju ju ju ju ju ju ju ju jjjjjjjjjjjjjj je je je je je je je je je jjjjjjj
Centar z za ljud u sk ska pr p ava u u Za Zagr reb ebu, koris i no je eee i zna ajno djelo oooo... . Ne Ne Neeeeee N pr pr pr pr pr pr pr pr ppp ij ij ij i ep ep ep epor or or rna na na na jjje e e e va va vaan n n nos os ost t t ttt
stud u ije kako zbog g inovavnog pr ris i tu upa pa analizi oobr brazovan nnjjjjjjja aa ja ja jja jja jjja jja j , , t tto o uk uk uklj lj lju u uuj uj uje e e e i i i no no nova va va
motrita o smi msl lu obrazovanja, tak a o i zbog og spozna ajn j o-eke ke eeeee pppppppot ot ot ttttttttttttre re rrrre rrrebe be e zza a a arm rm rmac acij ij ijom om om
vrijednos akvnog graanstva a meu mladima kkao biima po po pppooooooooo ppppooli li lik k k e, e, e, oodn dn d os os o no no lllju juds dske ke ke
zajednice, a koje bi obrazovni sustav v trebao prono n si i arrmmmmmmmmmmmmi mi mmii mmmmmmmra ra ra ra.. ......
Izv. . p ppppppppppppppppppppppppro ro ro rrof. f. f. f. f. .. dd dr. r. r. ss ssc. c. c BB BBil il ilja ja ja jana na naa KK Ka ai i i i i
ISBN 978-953-56339-0-7