Energija biomase

Koritenje energije biomase za proizvodnju el. energije

(topline i goriva)
P fd
Prof.dr.sc.
Zd
Zdenko
k i
imi
i
FER 2010.
zdenko.simic@fer.hr

Sadraj
Uvod
Izvor
Upotreba
U t b
Obrada
Energetske
vrijednosti
ijednosti
i specifinosti
Primjeri koritenja
Ukratko
Zdenko imi - Energija biomase

2
Energijske tehnologije

Uvod: to je biomasa
Sve organsko.
Organski materijal s
energetskom vrijednosti
podloan pretvorbi u
gorivo ili direktno
u toplinu.
p
Prvobitni izvor
energije.
Danas se u svijetu jo
uvijek biomasa
dominantno koristi na
tradicionalan nain

(izravno izgaranje a ne prerada u

tekua ili plinovita goriva).

Toplina se moe koristiti

za proizvodnju el.
el en.
en
Gorivo moe biti kruto,
t k ili plinovito:
tekue
li
it
kruto gorivo: drvo i peleti,
tekue gorivo: bioetanol,
bioetanol
biodizel i bioulja,
plinovito gorivo: bioplin i
vodik.
dik

Ostale primjene za
industrijske materijale i
kemikalije te druge
praktine namjene.
namjene

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije
3

Neto primarna proizvodnja biomase 2002

- ugljik pohranjen u biljkama po m2
(http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NPP/npp.html)

Zdenko imi - Energija biomase

4
Energijske tehnologije

Fotosinteza i prinos po ha
Samo svjetlost se koristi

Prinos biogoriva po hektaru:

biodizela
bi di l

43% od ukupne
biljka troi 30%
iskor. maks. ef. 10%

Stvarno srednje iskoritenje

~0,15%
Uzgajane vrste dostiu
d
1d
do
3% (6%)

1,5 t iz uljane repice

bioetanola
3,0 t iz kukuruza (ili itarica)
5,0 t iz eerne repice

Europa za 6 % goriva u
biogorivu (12 Mt etanola i
6 Mt biodizela)
bi di l ) uzgaja:
j

40 Mt kukuruza ili itarica

15 Mt uljane repice
na 10 Mha obradiva tla
od ukupno 75 Mha obradive
zemlje u EU

Zdenko imi - Energija biomase

5
Energijske tehnologije

Godinje

Resursi

stvaranje
biomase

Svjetska proizvodnja biomase

i koritenje energije

1 EJ (Exa J) = 1e18 J
1 EJ 26,2e9
,
L ili

4510 EJ
45
-za 2002. uklju
ukljuuju
uju
i i
tradicionalnu upotrebu
-to je 14% ukupne potronje
-samo ~3% u razvijenih
-i do 90% kod nerazvijenih

223 Mb sirove nafte

Svjetsko
koritenje
energije
Koritenje
biomase:
Svijet
4510 EJ

SAD

Svjetsko
koritenje
nafte
ft

Energijske tehnologije

Udio biomase u potronji energije

primjeri za 2001.
2001

Relativni udio koritenja

energije
ij biomase
bi
Zemlja

U
primarnoj
en
en.

U el.
en.

Austrija

10,0%

2,8%

Danska

8,5%

4,7%

E i ij
Etiopija

93 0%
93,0%

0 0%
0,0%

Finska

19,0%

11,2%

Indija

35,0%

0,0%

Kongo

8,3%

3,5%

vedska

16,0%

2,1%

Sudjelovanje u ukupnoj proizvodnji

energije biomase dijelova svijeta.

Zdenko imi - Energija biomase

7
Energijske tehnologije

Koritenje energije biomase i

siromatvo

% stanovnitva s prihodima ispod 2$/dan

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije
8

Koritenje energije biomase u svijetu

Ugljen
26%

P. plin
21%

Nafta
34%

Svjetska potronja primarne

energije za 2006. godinu
11700 MToe

Nuk.
6%

Obnovljivi
13%

Biomasa i
gradski otpad
10%
Hidro
2%
Ostalo
1%

Nuk.
14,7%
Ugljen
41%

Svjetska
j
p
potronja
j elektrine
energije za 2006. godinu 18900 TWh

P. plin
20 2%
20,2%

Biomasa i otpad
1,3%

Obnovljivi
18 3%
18,3%

Hidro
,
15,9%

Nafta
5 8%
5,8%

Ostalo
1 1%
1,1%

9
Energijske tehnologije

Proizvodnja biogoriva - prije

Proizvodnja bioetanola,
1975-2003 (ML/god.)

Proizvodnja
j biodizela,,
1991 2003 (ML/god.)

Potronja
P
t j nafte
ft za 2003
2003.
~30000 Mb (b=barrel)/god proizvodnja nafte (3500000 ML/god)
80 Mb/dan
b/da p
proizvodnja
o od ja nafte
a (9400
(9 00 ML/dan)
/da )

~1000x proizvodnje biogoriva!

Brazil svojim uzgojem eerne trske i proizvodnje bioetanola osigurava
energetsku
k neovisnost
i
i zaposlenost.
l
Europa biodizel proizvodi iz uljane repice
Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Proizvodnja biogoriva sada i ubudue

Mtoe
% ukupnog
goriva za
transport

biodizel
etanol

World Energy Outlook 2008, IEA

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske 11
tehnologije

Najvanije vrste izvora biomase

Uzgoj
Brzorastue
drvee

vrba
topola
Eukaliptus

eerne vrste
eerna repica,
trska i proso
slatki sirak

krobne vrste
kukuruz
itarice (penica, jeam)

Uljne
Ulj vrste
t
uljana repica
suncokret

Ostatci i otpad
Drvni
D i otpad
t d
odravanje uma
obrada drvnih proizvoda
graevinski i drugi ostatci

Poljoprivredni ostatci
i otpad
slama
gnoj

Organski dio javnog

krutog otpada
Kanalizacijski talog
Industrijski ostatci
p
prerada hrane
prerada papira i sl.
Zdenko imi - Energija biomase

12
Energijske tehnologije

Porijeklo biomase
koritene kao izvor energiju

MSW Municipal Solid Waste (vrsti komunalni otpad)

Black Liquor by-product from paper pulp production (lignin, hemicelluloses, inorganic chemicals)
Izvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci IPCC, 2007.)

13
Energijske tehnologije

Pojednostavljeni ciklus biomase.

Za razliku od fosilnih goriva biomasa uklanja znatan dio CO2
emitiranog u atmosferu kod upotrebe (obrada i izgaranje). Ali
Zdenko imi - Energija biomase

14
Energijske tehnologije

Stanje i perspektive koritenja biomase

PREDNOSTI
nerazvijeni
znaajan izvor energije
potencijal za unapreivanje
k lit t i
kvalitete
ivota
t
razvoj, okoli i odrivost

razvijeni
j

prikupljanje i koritenje

mali kapaciteti
ovisnost o izvoru biomase

skupo koritenje

energetska sigurnost
globalno zagrijavanje

NEDOSTATCI
mala energetska
vrijednost i gustoa

decentraliziran izvor
dodatna drutvena korist
lokalni okoli (otpad)
mala cijena goriva
stalniji obnovljivi izvor

zahtjeva poticaje
poremeaji proizvodnje hrane

odrivost
upitna bez organizacije i
tehnologije

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Energija iz biomase putovi i mogunosti

GORIVA

MEUPRODUKTI/SEKUNDARNI NOSIOCI ENERGIJE

Sintetski plin
(CO+H2)
rasplinjavanje
l

biomasa
&
organski
otpad
&
energ
etske
kulture

sinteza

Vodik (H2)

bioloki
procesi

metanol

stroj
stroj/turbina

fermentacija

nadomjetaj
prirodnom plinu
etanol

piroliza

ulje

stroj

biodizel

stroj

ekstrakcija

stroj/turbina

reformiranje
stroj

Fisher Tropsch
Tropschtekuine

hidrogasif.
ili probava

FINALNI PRODUKTI

mehaniki
rad

stroj

izgaranje
iz
r nj + Rankine
R nkin
ili Stirling kruni proces
Zdenko imi - Energija biomase

gorivna
elija

generator

elektrinaenergija
Energijske tehnologije

Pretvorbe biomase
Pretvorba biomase se dijeli na primarnu i sekundarnu
Primarna
Pi
transformira
t
f
i poetnu
t bi
biomasu u biogorivo
bi
i
(dijagram dolje)
Sekundarna slui pridobivanju korisne energije:
pe, turbine plinske i parne, motori s unutranjim izgaranjem,
mikroturbine i gorivne elije
Termike
Uz puno zraka

Izgaranje

malo zraka

rasplinjavanje

Bioloke
bez
zraka

Priprema

Fizikalne/kem.
A/D
Hidroliza
(Toplina & tlak)
+ Fermentacija

Piroliza
Fermentacija

Toplina

Plin
(CO H2 ...)
(CO,

Tekuine

H2

Etanol

CH4

Tekue gorivo

A/D anaeorobna digest.

Energijske tehnologije

Drvna biomasa za ogrjev

g j
Drvna industrija

Uzgoj biomase za energiju

ostatci kod obrade

(piljenje, blanjanje i bruenje)
otpadci iz drvne industrije jeftiniji i
kvalitetniji

Gospodarenje umama
odrivo meunarodni konsenzus
HR ima 44% povrine pod
umama sa 9,6
9 6 Mm3 god.
god prirasta

Poljoprivredni ostatci
heterogeno i razliitih svojstava
(slama, kukurozovina, oklasak,
stabljike, kotice, ljuske, )
niska ogrjevna vrijednost (vlano)

Prinos suhe tvari p

po ha
vrbe i topole 10 do 12 t/god.
brzorastue trave ~16 t/god.
eukaliptus 35 t/god.
Dodatne prednosti
koritenje otpadnih voda,
gnojiva i taloga
(vegetacijski filtri)
bioraznolikost
bi
lik t i
rjeavanje problema vikova
poljoprivredne proizvodnje

Koritenje
j kao

gorivo za direktno spaljivanje ili

obradu

Kompaktiranje:

b
baliranjem,
li j
preanjem
j
i
peletiranjem za automatsko
loenje
Potronja u srednjoj Europi
2001. 0,12 Mt; 2002. 0,20 Mt
2010. 1,00 Mt

Zdenko imi - Energija biomase

18
Energijske tehnologije

Izgaranje drvne biomase

Karakteristika goriva
promjenjiva i velika vlanost
(svjee drvo preko 50%)
vee emisije zbog loijeg
izgaranja
g
j
vrlo velik udio hlapljivih
sastojaka (80%)

Posebna konstrukcija pei

Manji sustavi
nepomina i pomina reetka
pouzdana i poznata
tehnologija

Vei
e sustavi
sus a
cirkulirajui i mjehuriasti
fluidizirani sloj

Manja efikasnost
Zdenko imi - Energija biomase

Potronja drva
prema snazi
Snaga
(kW)

(kg /
hr)

(m3 /
sezoni)

18

10
19
Energijske tehnologije

Biokemijske pretvorbe
- biogoriva
Bioetanol
oeta o

Biodizel
od e

(C2H5O
OH))

Biomasa - sirovina

Esterifikacija

eerna trska eer

kukuruz krob
drvo celuloza

biljnih
j
ulja
j s metanolom
(uljana repica, suncokret,
soja, otpadno jestivo ulje, loj)

Fermentacija (vrenje)
biokemijsko razlaganje
sloenih organskih molekula u
jednostavnije molekule (npr.
(npr
raspad eera u alkohol i CO2)
- enzimi kataliziraju

Zamjena za benzin
mjeavina - udio do 20%
etanola bez potrebe za
preinakama motora

Svojstva slina dizelu

mijeana ili ista potronja
gustoa i energetska
vrijednost
bolja mazivost
manje ili nema sumpora
novi automobili
prilagoeni (cijevi i
brtve za gorivo)

Zdenko imi - Energija biomase

20
Energijske tehnologije

ivotinjski ostatci i otpad

Leine i stelja

Porijeklo otpada

Spaljivanje

Izmet i zelena masa

anaerobna fermentacija za
bioplin
60% metan, 35% CO2 i
5% ostalo (vodik,
(vodik duik,
duik

amonijak, sumporovodik, CO,

kisik i vodena para)

krava ili dvije

j svinje
j
1,5 m3 plina na dan
(26 MJ/Nm3)

biljni ostatci i drugo iz

gradskog otpada
odravanje parkova i vrtova
mulj iz otpadnih voda

Primarno je zbrinjavanje
otpada
Velike investicije
(4000 US$/kW)

Zdenko imi - Energija biomase

21
Energijske tehnologije

Energijske tehnologije

Rasplinjavanje nepotpuno izgaranje

Termokemijski proces
na visokim temperaturama
(i do 1400C)
uz ogranien dovod kisika

Proizvodnja el. en. je

efikasnija u plinskoj
turbini
termiki stupanj 45%
p
parni kotao na drva oko 20%

Problem
osjetljivost plinskih turbina na
ti i paru
estice
proiavanje skupo

Svojstva plina odreuje:

izvedba postrojenja
protustrujno, istostrujno, s
fluidiziranim slojem
biomasa
temperatura, vlanost i
sastav
sredstvo rasplinjavanja
zrak
energetska
g
vrijednost
j
plina
p
od 4 do 6 MJ/Nm3

kisik

energetska vrijednost plina

od 15 do 20 MJ/Nm3

Glavni sastojci plina:

CH4, CO2, H2O
Zdenko imi - Energija biomase

23
Energijske tehnologije

Energetska vrijednost goriva iz biomase

GORIVO
Hrast
Bor
Slama
Sjemenje
Repiino
ulje
Kameni
ugljen
Smei
ugljen
Lo ulje
Bioetanol

Gorivo

MJ/ Nm3

MJ/kg
g

Deponijski plin

16 0
16,0

14,1
13,8
,
14,0
14,2

Plin iz drva

7,0

Bioplin iz iv.
iv
ostataka

22 0
22,0

Prirodni plin

31,7

37,1

Vodik

10,8

30 35
30-35

Sadraj
vode
ode %
20
20
15
15

20

10-20

42,7
25,5
,

Gorivo

En vrijednost
En.

Biljni ostatci

6 17 MJ/kg

Drvo

8 19 MJ/kg

Etanol

26,8 MJ/L

Biodizel

, MJ/L
37,2

Nafta

42 MJ/L

Zdenko imi - Energija biomase

24
Energijske tehnologije

Proizvodnja el. en. iz biogoriva

Velika slinost fosilnim
gorivima
Parna turbina
Pouzdana i poznata
t h l ij
tehnologija
Pregrijana para na
5 do 10 MPa
Rasponi snaga
od 500 kW do 500 MWel
Manje snage pogodnije za
biomasu
Trokovi transporta
Nia efikasnost:
5 MWel do 20%, a
500 MWe do 40%

Plinska turbina

Pouzdana i p
poznata rjeenja
j
j
Efikasnost oko 45%
Kombinirani proces s parnom i do
55%

Stirling motor

Zatvoreni ciklus (zrak, H, He)

Efikasniji proces od parnog
Jo se razvija

Budunost u gorivnim elijama(!?)

25
Energijske tehnologije

Elektrane na biomasu
20 MW, vedska

50 MW
MW, SAD

3x30 kW, SAD

49 MW, Finska

(mikroturbina samostalno
3,5
, MW,, Brazil i na mrei)
(samostalani rad)
Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Konverzija energije
Tablica navodi nekoliko primjera koritenja biomase u
elektranama/toplanama razliitih primarnih procesa.
Vrsta

Samo toplina
Parni
kombinirani
ciklus
ikl
rasplinjavanje/
piroliza
rasplinjavanje/
piroliza

Efikasnost

Ulaz

(MW)

75

1,3

80
75
80

53
1,3
49

Izlaz

Drvo

Toplina
(MWt)

El. en.
(MWe)

4056

30

12

42

170333

4056

39

158167

0,7
29

0,3
10

Ukupno
(MW)

odt/y

odt: Oven
odt
O
Dried
D i d Ton
T . Tona
T
d
drva
sa 0 % vlanosti.
l
ti
Za 10 t suhog drveta treba 1 ha zemljita.
Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Potrebe biomase za energiju

Potreban brojj kamiona volumena 120 m3
svaki dan u elektranama za primjer:

Elektrana

Drvena sjeka

Bale sijena Bale trske

Izgaranje (30MWe)

21

28

17

Rasplinjavanje (30MWe)

17

23

13

Koritene gustoe:
- 0.15 m3/t za drvne sjeke (Suurs, 2002),
- 0.11 m3/t za slamu i
- 0.19 m3/t za trsku (Bullard, 1999).

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Kogeneracija
Kombinirana proizvodnja
Elektrine
i toplinske energije

Vea efikasnost i manji investicijski trokovi u

odnosu
d
na odvojeni
d j i rad
d
Uz kontinuiranu potrebu za toplinom
Vezano
V
za izvor
i
biomase
bi
i potroaa
t

Trigeneracija (i hlaenje)
Prehrambena
P h
b
industrija
i d t ij i topliji
t liji krajevi
k j i

Zdenko imi - Energija biomase

29
Energijske tehnologije

Usporedba energetske uinkovitosti

Odvojena proizvodnja:
kondenzacijska
j
TE + toplana
p
((TO))

Kogeneracija:
termoelektrana toplana
p
((TE-TO))

Gubici TE i
distribucije

= 50 %

= 80 %

70
Gorivo
za TE 100

E elektrina energija
T toplinska energija

Termoelektrana
E

30

E
Gorivo za
kogeneraciju

Potroa
Gorivo
za TO 80

Toplana

Gubici TO
Gorivo: 180

60

Gubici kogeneracije 23

20
Gubici: 90

113

90

Gorivo: 113

Gubici: 23
Energijske tehnologije

Odrivost koritenja biomase

Koritenje < prirasta

Energetski nasadi i ume

Vanost povratka tvari u

tlo
organske tvari
minerali
ostavljanje lia i vraanje
pepela

Planiranje rasta uma

Potrebna voda za uzgoj
g j

stanita za ptice i manje

sisavce

Otklon od monokulturne
poljoprivrede
Smanjenje koritenja

herbicida, pesticida i
umjetnih gnojiva
Ouvanje tla i
spreavanje erozije

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske tehnologije

Isplativost koritenja biomase

Investicijski trokovi
Vanjski trokovi nejasni
Jeftina sirovina
niska ili zanemariva otkupnina
p
veliki utjecaj pripreme
(skupljanje i transport)

Konkurentnost

drvna ekonomina
etanol blizu konkurentnosti
biodizel je najskuplji

Vlastiti izvor energije

Socijalno-ekonomski uinci
direktno zapoljavanje
procjene za EU25 do 2010
oko 200000 radnih mjesta

Makroekonomske dimenzije

Vie proizvoda i usluga (BNP)

Velika
l k zaposlenost
l
Stabilnost cijena (energije)
Smanjenje uvoza

Izvori energije iz biomase

imaju znatno vei potencijal
uvaavanjem
j
ukupnog
p g utjecaja
j
j

Utjecaj udaljenosti biomase na cijenu.

32
Energijske tehnologije

Meunarodna trgovina biomasom

za energiju

tehnologije
Izvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci: Junginger andEnergijske
Faaij, 2008.)

Ukratko
Opisani su izvori
biomase za energetsko
koritenje
Opisani su primarni i
sekundarni procesi
transformacije
j
biomase i goriva
Prednosti
poveavanje energetske
neovisnosti
smanjivanje
j
j isputanja
p
j
staklenikih plinova
brojni ekonomskoekonomskodrutveni pozitivni uinci

Navedene su osnovne
vrste biogoriva
Izneseni su primjeri
koritenja biomase u
elektranama za
proizvodnju
p
j elektrine
energije i topline ili
kombinirano
Nedostatci
mala gustoa energije
zahtjev za odrivim
nainom koritenja
ekonominost
odrivost
d i t

Zdenko imi - Energija biomase

Energijske 34
tehnologije

Koritenje bioenergije u HR 1965

1965-1997
1997
O t l
Ostalo
Drvni
otpaci
Ogjevno
drvo

Udio u ukupnoj potronji

energije

Energijske tehnologije

Postrojenje na bioplin,
bioplin,
farma Ivankovo
Ivankovo,,
investitor P.Z.
P Z Osatina

Kogeneracija na bioplin

Fermenter
36

Energijske tehnologije

Izvor: Marko Vukobratovi, ETF - Osijek

Energijske tehnologije

Pisani materijali:

http://www.ieabioenergy.com/
MediaItem.aspx?id=6360

http://suma-ss.hr/assets/files/brosure/Biomasa.pdf

Energijske 38
tehnologije