SAOBRAAJNI FAKULTET

DRUMSKI I GRADSKI SAOBRAAJ

ITS PRISTUP PROJEKTOVANJA PARKING

SISTEMA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Inteligentni transportni sistemi

Mentor: doc.dr. Danislav Drakovi

Student: Muhamed Hrustanovi

Travnik, juni 2014.

SADRAJ

Strana

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA (ITS-A)..............................4
3. PARKING SISTEM I ITS...................................................................................................5
4. RAZVOJ PROBLEMA PARKIRANJA AUTOMOBILA U GRADOVIMA................6
5. CILJ I PREDNOSTI ITS USLUGA PARKIRANJA.......................................................8
5.1. KORISTI PRUATELJU USLUGE PARKIRANJA...................................................9
5.2. KORIST MOBILNIH OPERATERA...............................................................10
6. INFRASTRUKTURA PARKING SISTEMA.................................................................11
6.1. POJAM I VRSTA SENZORA....................................................................................12
6.2. VIDEO NADZORNI SISTEM...................................................................................13

7. CILJEVI SISTEMA UPUIVANJA NA PARKIRANJE.............................................14

8. SVRHA ITS PARKING SISTEMA..................................................................................15
9. PARKING SISTEM I SHEMA.........................................................................................17
10. ZAKLJUAK...................................................................................................................19
11. LITERATURA.................................................................................................................20

12. POPIS SLIKA...................................................................................................................21

1. UVOD
Veina gradova u svijetu suoava se sve vie s nesrazmjerom prijevozne potranje i kapaciteta
saobraajne mree, a posebno u vezi s parkiranjem. Problem parkiranja u gradskim centrima
postaje sve vei, a pronalaenje slobodnog mjesta za parkiranje producira dodatni saobraajni
volumen. Prema provedenim analizama, u pojedinim sluajevima ak i do 30% vozila
nepotrebno optereuje mreu saobraajnica grada, traei slobodno mjesto.
U vremenu kada se na tritu iz dana u dan pojavljuju nove informacijske tehnologije, nude se
razliite vrste usluga temeljene na potrebama savremenog ovjeka i mogunostima i
kreativnosti novih tehnikih dostignua, javila se ideja kako unaprijediti i rijeiti problem koji
nas svakodnevno dovodi do ludila. Poseban problem uzrokovan je parkiranjem u sredinjim
dijelovima grada.
Prednosti koje moe iskoristiti danas nam omoguuje uvoene Inteligentnih transportnih
sistema.
U ovom seminarskom radu e detaljnije biti obraeno funkcija parking sistema, kao i njegova
infrastruktura. Takoer emo predloiti neke olakice pri rjeavanja problema parkiranja u
urbanim sredinama, zahvaljujui ITS-u.

2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA (ITS-A)

ITS je upravljaka, holistika i informacijsko komunikacijska (kibernetska)
nadgradnja klasinog sistema prometa i transporta kojim se postie znatno
poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i
roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja
oneienja okolia itd.1
Inteligentni transportni sistemi (ITS) i usluge predstavljaju novi pristup u rjeavanju
saobraajnih, transportnih i logistikih problema kojima se poboljavaju performanse
postojeeg saobraajnog sistema a postiu se integracijom informatikih i
telekomunikacijskih tehnologija i njihovom primjenom na sama transportna sredstva i
postojeu saobraajnu infrastrukturu.
Rije Inteligentni oznaava sposobnost sistema koji se u realnom vremenu prilagoava
svoje djelovanje promijenjenim uvjetima.2
Inteligentni transportni sistemi (ITS) obuhvaaju iroko podruje novih alata za
upravljanje transportnim mreama, kao dobri servisi za putnike. ITS alati se
zasnivaju na tri kljuna (core) pojma: informacija, komunikacije i integracija.
U cestovnom - drumskom saobraaju, ITS pomae vozaima pri upravljanju vozilima,
prikuplja podatke o trenutnom stanju na pojedinim saobraajnicama i korisnicima razliitih
usluga pomae izbjei guve i "epove".
U javnom gradskom prometu (JGP) omoguuje optimiziranje operacije voznim parkom, a
putnicima automatsku naplatu karata i dobivanje pravovremenih informacija.

Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb,2006.
2
http://www.pfri.uniri.hr/~cele/ITS1/INTELIGENTNI_TRANSPORTNI_SUSTAVI.pdf

3. PARKING SISTEM I ITS

Parkiranje je prekid kretanja vozila u trajanju duem od pet minuta, osim prekida koji se ine
da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj.
Zaustavljanje je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida
koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj.
Porast ivotnog standarda stanovnika, tenja za to veom pokretljivou, samostalnou i
udobnou izazvalo je sve veu potrebu za korienjem individualnih vozila, a porastom broja
automobila stvaraju se problemi raspoloivog prostora za smjetaj vozila.
Nastao je prije svega zbog: - porasta gradova;
- poveanja broja motornih vozila;
- nepripremljenost gradova za prihvat vozila;
- porasta standarda stanovnika.
Danas veina ljudi posjeduje automobil i broj automobila vrtoglavo raste iz dana u dan, pa
nastaje problem parkiranja i pronalaenja slobodnog mjesta za parkiranje.
Parkiranje je postalo globalni problem.
Neka istraivanja i ankete dostupne na Internetu pokazuju porazne rezultate. Parkiranje u
velikim gradovima kao to su London, Milano ili Washington moe potrajati i do pola sata.
Slinu situaciju moemo prepoznati i u naim veim gradovima. Ukoliko dnevno gubimo pola
sata na parkiranje to znai da godinje na parkiranje troimo 180 sati ili 8 dana.
Koritenjem postojeih telekomunikacijskih i informatikih tehnologija i njihovom
integracijom sa sustavima za pruanje ITS usluga mogue je optimalno iskoristiti postojee
infrastrukturne kapacitete.

4. RAZVOJ
GRADOVIMA

PROBLEMA

PARKIRANJA

AUTOMOBILA

Porast ivotnog standarda stanovnika, tenja za to veom pokretljivou, samostalnou i

udobnou izazvalo je sve veu potrebu za korienjem individualnih vozila, a porastom broja
automobila stvaraju se problemi raspoloivog prostora za smjetaj vozila.
Nastao je prije svega zbog:
- porasta gradova;
- poveanja broja motornih vozila;
- nepripremljenost gradova za prihvat vozila;
- porasta standarda stanovnika.

Uzrok parkiranja je razlog dolaska u posmatrani dio grada. Zavisi od:

Veliine grada-Sa porastom grada prosjena udaljenost kretanja stanovnika se poveava, a
samim tim upotreba automobile.
Koncentracije svih aktivnosti u centru grada(rad,administracija,trgovina)
Naina stanovanja-stanovnici centralne zone grada manje koriste automobile
Razvijenosti, uestalosti, udobnosti i cijene JGP
Saobraajnih uslova-vrijeme putovanja i mogunosti parkiranja u vrijeme piceva
ivotni standard-poveava se stepen motorizacije sa porastom ivotnog standarda
Koncentracija parkiranja je broj vozila parkiranih na nekoj povrini u gradu posmatran u
nekom vremenskom period. Postoje dvije mjere koncentracije parkiranja:
Akumulacija parkiranja - broj vozila parkiranih na nekoj povrini posmatrano u malom
vremenskom intervalu
Obim parkiranja-broj vozila koji se pojavljuju u toku dana(broj parkiranja na dan)
Zavisi od :
Raznolikosti sadraja(motiva dolaska) u posmatranoj zoni
Radnog vremena sadraja u posmatranoj zoni
Trajnost parkiranja je vrijeme zadravanja vozila na parking mjestu. Zavisi od:
Veliine grada-sa veliinom grada raste
Svrhe (motiva) dolaska u odreenu zonu-posao,razonoda
Mjesta na kome se obavlja parkiranje-ulica znaci krae zadravanje, garaa due
Prema Puasonovom zakonu raspodjele svako zadravanje koje ne prelazi 3,5 asa pripada
kratkotrajnom parkiranju, a svako parkiranje preko 5 asova pripada dugotrajnom parkiranju

Obrt parkiranja je broj korisnika podijeljen sa raspoloivim brojem mjesta za parkiranje

posmatran u nekom vremenskom intervalu i ukazuje na intenzitet koritenja pojedinih
povrina za parkiranje. Zavisi od:
Postojanja regulativnih mjera-naplata,ogranienja vremena parkiranja
Trajanja parkiranja na parking mjestima
Mjesta gdje se obavlja parkiranje i veliine grada.
Svako parkiranje je vezano za krae ili due pjeaenje. Zavisi od:
Veliine grada
Motiva dolaska
Naplate parkiranja
Povrina za parkiranje vozila je povrina u koju ulazi irina i duina vozila, zatitne zone u
stanju mirovanja i polovina irine prolaza. Formula kojom se izraava povrina za parkiranje
vozila je
S=(B+a) L+c+(B+a) cos g +

(m2/voz)

- L duina vozila
- B irina vozila
- a prostor za ulazak ili izlazak iz vozila
- c prostor izmeu vozila i unutranjeg djela mjesta za parkiranje
- D irina prolaza
- - ugao parkiranja
Za ulazak ili izlazak iz vozila kada se nalazi na parking mjestu potrebno je obezbjediti
dovoljno prostora. irina prostora zavisi od veliine vozila, irine i broja vrata na vozilu.
Smatra se da je optimalna irina 0,50m. obiljeava se sa (a).
Nain parkiranja:
- ulino
- vanulino
- blokovsko
-parking garaa

5. CILJ I PREDNOSTI ITS USLUGA PARKIRANJA

Korisnik na zahtjev dobiva real-time informaciju o raspoloivosti parkirnih mjesta u

odreenom dijelu grada to mu prua mogunost odluke: Da li koristiti vlastiti auto ili radije
krenuti gradskim prijevozom?.

Dobiva listu najblieg slobodnog parkirnog mjesta, skrauje vrijeme traenja i nepotrebnog
kruenja u potrazi za slobodnim mjestom.

Slika 1. Primjer mogueg izgleda aplikacije na zaslonu mobilnog telefona

5.1. Korist pruatelju usluge parkiranja

Uvoenjem ovog tipa usluge korisnicima se omoguuje jedan vii nivo usluge, postojea
usluga je oplemenjena i na taj nain se podie poslovni image pruatelja usluge.

Zadravanje korisnika iako na jednom podruju nema raspoloivih slobodnih mjesta,

korisniku se predlae alternativni parkirni prostor, na taj nain postie se bolje iskoritenje
dijelova infrastrukture.

Sakupljanje statistike o potrani i iskoristivosti parkirnog prostora u nekom gradu pomae u

buduim planiranjima novih kapaciteta. Za uskljaivanje kapaciteta i potranje vano je znati
dnevne varijacije prometa mjerenih u kratkim intervalima. Raspon vrijednosti iznosi:
R= Qmax - Qmin
Gdje je:
R raspon gustoe prometnih entiteta
Qmax - maksimalna gustoa prometnih entiteta
Qmin minimalna gustoa prometnih entiteta

Na osnovu ovih podataka vlasnik parkiralita moe modelirati dnevnu politiku naplate
parkiranja, ili razmatrati uvoenje novih mjesta za invalide, odnosno prenamjenu postojeih u
obina parkirna mjesta.

Slika 2. Grafiki prikaz varijacija dnevne potranje

Slika 2. Grafiki prikaz varijacije dnevne potranje, gdje je:

Q prosjena potranja u prosjenom danu
Qmax maksimalna potranja tijekom dana
CR propusna mo ili kapacitet koji zadovoljava prometne
zahtjeve uz prihvatljivu degradaciju kvalitete pri vrnim
optereenjima
Postoji mogunost kreiranja sustava koji bi automatski dojavio gdje je parkirano vozilo za
koje nije plaen parking i na taj nain omoguio poveava naplativost i veu zaradu.

5.2. Korist mobilnih operatora

Tvrtke pruatelji mobilnih usluga uvoenjem dodatnih usluga poveavaju profit, usluga
predstavlja operatora kao tvrtku okrenutu zahtjevima trita i pruatelju novih benefita
modernom i dinaminom drutvu.
Obzirom da ve postoje razvijena infrastruktura, mobilna pristupna mrea, i razvijene usluge
slanja razliitih obavijesti putem SMS servisa ili npr. usluga Web 'n' walk, implementacija
dodatne usluge ovog tipa relativno je jednostavna i ne predstavlja dodatne znaajne trokove
za pruatelje usluga mobilne telefonije.
S druge strane, ovakva usluga podie kvalitetu i opi dojam orijentiranosti kompanija prema
korisnicima.

10

6. INFRASTRUKTURA PARKING SISTEMA

Komponente ovog sistema su:
Senzori
Kamere
Ureaj za prikupljanje i obradu informacija
Baza podataka
Aplikacijski server
Mobilni ureaji

Slika 3. Grafiki prikaz infrastrukture za pruanje ITS usluge parkiranja

11

6.1. Pojam i vrsta senzora

Senzori i detektori su kljune tehnike komponente ITS-a koje omoguuju prikupljanje
informacija. Senzori su dio detektora i predstavljaju jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Svako inteligentno ponaanje podrazumljeva sposobnost prikupljanja i obrade podataka o
okruenju u kojemu inteligentni sustav donosi odluke u realnom vremenu. Senzore
moemo definirati kao input-output sustava koje moe reagirati na svijetlo, toplinu,
pritisak, elektrino ili magnetsko polje, itd. proizvodi odreeni signal koji sustav prima,
prepoznaje te koristi u daljnjoj obradi.
Postoje vie vrsta senzora:
strujni i naponski senzori
magnetski senzori
akustini senzori
mehaniki senzori
elektromagnetski senzori
kemijski senzori
biologijski senzori.
Postoje i vie vrsta detektora:
induktivna petlja
radarski sustavi
infracrveni
pneumatska cijev
piezoelektriki
optoelektriki
video nadzorni sustavi
Induktivna petlja najea je vrsta detektora koja se ugrauje u gornji sloj asfalta. Reagira
na pritisak podloge te omoguuje detekciju prisutnosti vozila, gustoe i brzine. Ugradnjom
vie induktivnih petlji na nekoj dionici mogu se dobiti podaci o protoku vozila.

Razvojem inteligentnih senzora vezan je ne samo za hardver, nego i za softverska i

komunikacijsko mrena rijeenja. Od posebnog su znaenja suelja za prikupljanje
podataka kontrolnih detektora. U veini sluajeva inteligentni detektor sadri hardverska
osjetila i mikroprocesor koji obrauje podatke prikupljene od velikog broja naprava i
kombinira ih tako da stvara procjenu za neku kompleksnu situaciju.

12

6.2. Video nadzorni sistem

Digitalni mreni video nadzorni sustavi su fleksibilni i omoguavaju prijenos video
informacije putem raznih komunikacijskih kanala (lokalna mrea, Internet, telefonska
linija, ISDN, mobilne mree), lako se i jednostavno integriraju u postojee mrene
kapacitete ime se pruatelj usluge parkiranja ne izlae dodatnim trokovima ve koristi
ono ime raspolae (lokalna mrea, pristup Internetu, telefonska linija).
Meutim, navedeni sustavi jo uvijek su u znaajnoj mjeri skupi i u sluaju automatskog
detektiranja zauzetosti odnosno slobodnog parkirnog mjesta, nesigurni u analizi dobivenih
podataka. Problem nastaje kod pokuaja automatskog detektiranja razlike u prikazu istog
parkiralinog mjesta u odreenom vremenskom intervalu. U primjeru aplikacije na slici 1
koristi se injenica da vozila imaju veliku zasienost boje i po tome ih se moe
diferencirati od okoline. Algoritam koji koristi takva aplikacija mora biti dobro definiran i
sposoban prilagoavati se zahtjevnoj situaciji na parkiralitu.
Bez obzira na znaajan razvoj kako informatike tako i elektronikog dijela opreme teko
je definirati mogua stanja promatranog sustava i dobiti jednoznanu povratnu
informaciju u obliku 0 ili 1 (slobodno/zauzeto).

Slika 4. Primjer rada aplikacije vezane uz video nadzorni sistem parkiralita

13

7. CILJEVI SISTEMA UPUIVANJA NA PARKIRANJE

Ciljevi kojima se tei pri izgradnji i instalaciji sistema mogu se podijeliti na primarne i
sekundarne. 3
Primarni ciljevi odnose se na:
a) korisnika sistema - vozaa osobnog vozila, kroz:
- informaciju o slobodnim kapacitetima za parkiranje u realnom vremenu
- informaciju o udaljenosti do ponude i lokaciji za parkiranje
- orijentacijsku informaciju o ponudi parkiranja onima koji ne poznaju dovoljno lokalno
podruje
- upuivanje i navoenje korisnika od slobodnog mjesta za parkiranje to je blie mogue
odreditu
- smanjenje ukupnog vremena putovanja do odredita
b) davatelja usluge - vlasnika objekta, kroz:
- pruanje informacije o ponuenom kapacitetu za parkiranje
- bolje iskoritenje raspoloivih kapaciteta parkiranja, te vei broj korisnika
- zadovoljne korisnike koji dobivaju informaciju u realnom vremenu
- optimiranje upravljanjem ponude parkiranja
- mogunost integracije u sistem i manje atraktivnih lokacija za parkiranje
Sekundarni ciljevi postiu se postizanjem primarnih ciljeva, a odnose se na:
a) poveanje atraktivnosti podruja to utjee na njegov gospodarski prosperitet
b) smanjenje negativnih uinaka saobraaja: manje zagaenje okolia i manje saobraajnih
nezgoda
c) moguu kontrolu i upravljanje ulaznim prometom u odreeno podruje grada
d) poboljanje uvjeta za odvijanje javnoga gradskog prijevoza.

Iz toga proizlazi da telematiki sistemi upuivanja na parkiranje u realnom vremenu nisu

iskljuivo u funkciji politike parkiranja, ve su u funkciji cjelokupnog upravljanja
saobraajem u odreenom podruju grada, pa ak i komplementarni s gospodarskim
razvitkom kao i zatitom okolia gradske aglomeracije.
3

http://bib.irb.hr/datoteka/265789.brcic_paper1.pdf

14

8. SVRHA ITS PARKING SISTEMA

ITS parking sistem omoguava dobivanje informacije o zauzetosti parkiralinih mjesta i
udaljenosti korisnika od najblieg slobodnog parkiralinog mjesta. Ovo je usluga vrlo vana
kada se korisnik ve nalazi u gradu, omoguuje korisnicima da ne lutaju u potrazi za
slobodnim prostorom za parkiranje, ne troe dodatno vrijeme, ne stvaraju dodatnu guvu ve
ih ciljano upuuje na najblie slobodno parkiralino mjesto.
Slika 5. prikazuje izgled aplikacije koja obrauje podatke o slobodnim parkiralinim mjestima
i izgled poruke o slobodnom parkiralinom mjestu, i trenutnoj udaljenosti od istog, na zaslonu
korisnikog aparata.

Slika 5. Prikaz aplikacije i podataka na korisnikom ureaju

Primjenom ovakvog sistema postoji mogunost razvijanja i dodavanja usluge udaljenog

rezerviranja parkirnog mjesta te integracije sa postojeom uslugom plaanja parkinga preko
mobilnog ureaja.
Ovakva usluga takoer prua mogunost jednostavnog dobivanje informacija o zauzetosti
svih parkiralita u gradu koja su pokrivena sustavom. Na taj nain korisnik unaprijed moe
zakljuiti kakva je situacija u dijelu grada koji je planirao posjetiti te ostavlja mogunost
odabira drugog moda prijevoza.

15

Kako su svi dananji informacijski sistemi (kod nas) skalabilni i njihov razvoj ve u poetnoj
fazi pretpostavlja mogunosti integracije sa ve postojeim, drugim informacijskim
sustavima, pa tako i sistemima koji pomau vozaima, u budunosti postoji teoretska
mogunost spajanje ITS parking sistema sa navigacijskim ili slinim sistemom koji e
izraunati tanu poziciju slobodnog parkiralita i voditi korisnika do odabranog (moda ve
unaprijed rezerviranog) parkirnog mjesta.

Slino sistemu elektronske naplate cestarine, mogue bi bilo ostvariti automatsku naplatu
parkiranja na osnovu prepoznavanja pametne kartice koja e biti u ili na vozilu.

Kvaliteta ITS parking sistema je u tome to utjee na velik broj ljudi. Teko je danas zamisliti
ivot bez vozila i gotovo svatko tko vozi ima manji ili veih problema sa parkiranjem.
Ova usluga moe obuhvatiti sve vrste parkiralita, otvorena, zatvorena, garana, ureena i
neureena. Na taj se nain osigurava mogunost rezerviranja parkirnog mjesta kako ne bi
gubiti vrijeme i novac u traenju, smanjuje se osjeaj stres, smanjuju se saobraajne guve i
zagaenje okolia.

Slika 6. Parking sa automatskom naplatom

16

9. PARKING SISTEM I SHEMA

Prednosti:
kontrola rada inkasanata
obezbeuje minimalno zadravanje vozila na rampama
podrava RF kartice ( proksimiti )
podrava bar kod listie koje sam generie i tampa prilikom izdavanja
podrava pri paid i post paid sisteme
generisanje statistikih izvetaja (analitikih i sintetikih)

Sistem za automatsko upravljanje i naplatu parkiranja na zatvorenim parkinzima omoguava

jednostavnu, automatizovanu kontrolu ulaska, izlaska i naplatu parkiranja na zatvorenim
parkinzima (djelovi javnih povrina ograeni za potrebe parkiranja vozila, parking garae,
ulazi na parkiralita sajmova, ulazi na parking prostore poslovnih objekata sa mjeovitim
reimom ulaska npr. zakupljeni parking prostor i dnevna naplata i sl.)4

Slika7. Parking sistem shema

http://www.mihajlovicsoft.rs/product.aspx?ViewerID=wp379513615&Category=8&Vendor=4&Product_I
D=37&PVM=O

17

Ovaj sistem omoguava efikasnu kontrolu rada inkasanata, naplatu parkiranja, kontrolu
prolaza vozila, povea sigurnost vozila, obezbeuje minimalno zadravanje vozila na
rampama i obezbeuje korisnicima mogunost provere stanja parkinga i rauna za parkiranje
putem interneta kao i mogunost rezervacije parking mjesta.
Sistem je zasnivan na principima modularnosti i proirivosti. Omoguava da se isti elementi
mogu koristiti i na parkiralitima sa nekoliko desetina mesta kao i na parkiralitima sa
nekoliko stotina mesta.

Sistem funkcionie nezavisno od broja ulaza/izlaza i broja naplatnih blagajni. Obezbeena je

redundantnost sistema, i u sluaju otkaza jednog dijela sistema omoguen je nesmetani
nastavak rada u maksimalno moguem obimu.
Nadzor i upravljanje nad radom sistema je daljinski sa mogunou da se iz centrale parking
slube moe povezivati na vie odvojenih sistema radi kontrole i preuzimanja podataka.
Softver za sistem za naplatu parkiranja obezbeuje kontrolu ulaska i naplatu parkiranja na
jednom ili vie parkiralita u sistemu.
Softver ima vieslojnu arhitekturu i sastoji se iz vie celina:

baza podataka (Microsoft SQL server 2005)

komunikaciona aplikacija (Windows servis) koja je zaduena za komunikaciju i
razmenu podataka sa kontrolerima i upis i itanje u bazu podataka
klijentska aplikacija koja je zaduena za rad operatera i komunicira sa bazom podataka

Klijentska aplikacija se sastoji od nekoliko modula:

administrativni modul slui za unos poetnih parametara sistema, cenovnika, za unos

svih pretplatnih kartica sa osnovnim podacima o vlasniku, periodu vaenja kartice i
nainu obnavljanja pretplate. Ukoliko se sistem zasniva na proximity karticama, ovde
se unose svi njihovi brojevi i vri se kategorizacija kartica. Iz ovog modula se vri i
nadzor nad radom sistema i dobijaju se statistiki izvetaji:
instalaterski (servisni) modul slui za podeavanje i dijagnostiku sistema
operaterski modul slui za rad inkasanata, izdavanje i naplatu kartica.

18

10. ZAKLJUAK
Cilj uvoenja ITS u parking sistema je viestruk:
smanjenja saobraajnih zaguenja,
prometnog volumena na ulicama,
smanjenja vremena putovanja do odredita,
poveavavanje atraktivnost podruja u gospodarskom smislu,
vea zatita okolia
Rjeenje problema zaguenja saobraajnica i parkiralita mogue je primjenom novih
tehnologija i usluga koje su objedinjene u Inteligentnim transportnim sistemima.

Na osnovu iznesenog materijala u prethodnim stranicama vidjelimo smo da je parking, jedan,

moemo rei, sloen sistem, zbog ega je pri projektovanju ovakvog sistema neophodno
izvriti detaljnu analizu postojeeg stanja, pa tek onda primjeniti nove ideje i programe.
Takoer ovaj rad je trebao da ukae na osnovne principe i veze izmeu ITS-a i parking
sistema.
Implementacijom ITS parking sistema postie se bolje iskoritenje postojeih parkirnih
kapaciteta to direktno utjee na visinu ostvarenja zarade.

19

11. LITERATURA
Struna literaura:
1.

prof. dr.sc. Ivan Bonjak. : Intelignetni transportni sustavi, Sveuilite u Zagrebu,

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.

Internet izvori:
1.
2.
3.
4.

5.
6.

Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb,2006.
http://www.pfri.uniri.hr/~cele/ITS1/INTELIGENTNI_TRANSPORTNI_SUSTAVI.pd
f
http://bib.irb.hr/datoteka/265789.brcic_paper1.pdf
https://www.google.ba/search?q=parking+sistem&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei
=W4K0UZjINcig7AbL4GgBw&ved=0CAcQ_AUoAQ&biw=1440&bih=775#facrc=_&imgrc=jbFPK9D5bC4fM%3A%3B7bopAXqnrkcRWM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.mih
ajlovicsoft.rs%252Fimage%252Fproizvodi%252Fparking%252Fparking_sema.jpg%3
Bhttp%253A%252F%252Fwww.mihajlovicsoft.rs%252Fproduct.aspx%253FViewerI
D%253Dwp379513615%2526Category%253D8%2526Vendor%253D4%2526Produc
t_ID%253D37%2526PVM%253DO%3B430%3B260
http://www.prometna-zona.com/
http://www.mihajlovicsoft.rs/product.aspx?ViewerID=wp379513615&Category=8&V
endor=4&Product_ID=37&PVM=O

20

12. POPIS SLIKA

Strana

Slika 1. Primjer mogueg izgleda aplikacije na zaslonu mobilnog telefona..............................8

Slika 2. Grafiki prikaz varijacija dnevne potranje..................................................................9
Slika 3. Grafiki prikaz infrastrukture za pruanje ITS usluge parkiranja...............................11
Slika 4. Primjer rada aplikacije vezane uz video nadzorni sistem parkiralita.........................13
Slika 5. Prikaz aplikacije i podataka na korisnikom ureaju..................................................15
Slika 6. Parking sa automatskom naplatom..............................................................................16
Slika 7. Parking sistem shema..................................................................................................17

21