UNIVERZITET U TUZLI

Akademija dramskih umjetnosti

( pozorite, film, radio i TV )
studijski odsjek: Produkcija
akademska 2009/2010
zimski
semestar

Seminarski rad iz nastavnog predmeta

ELEMENTI FILMA I
Tema:

ANALIZA FILMA MODERNA VREMENA CHARLI CHAPLIN

Nastavni predava:
Faruk Lonarevi, docent
Student: Sandra Ikanovi
Tuzla, 16. 1. 2010.

BIOGRAFIJA AUTORA
(REDITELJA FILMA)
Charles Spencer Chaplin, roen 16. aprila 1889. godine u Londonu, poznatiji
kao Charlie Chaplin, jedan je od najpoznatijih glumaca i zvijezda nijemog
filma ikad.
Chaplin je jedan od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u eri nijemog filma.
U svojim filmovima je nastupao kao glumac, redatelj, scenarista, producent i
kompozitor. Karijera mu je trajala 65 godina, od pozorita u Engleskoj u
kojima je nastupao kao djeak, a trajala je skoro do same smrti u 88. godini,
25. decembra 1977. godine.
Popularnost je stekao sa glavnim likom filma Skitnica, lutalice otmjenog
dranja i dentlmenskog ponaanja. Lik nosi uski kaput, prevelike hlae i
cipele, polucilindar i bambusov tap. Zatitni znak su mu potkresani brkovi.
Charlie Chaplin je kao petogodinjak izaao na pozornicu pozorita u kojem je
nastupala njegovka majka i otpjevao u to vrijeme dobro poznatu pjesmu,
Jack Jones.
Chaplin je prvi put nastupao u Americi s glumakom druinom Freda Karnoa
od 1910. do 1912. Tada, nakon nekoliko mjeseci nazad u Engleskoj, vratio se
s druinom Karno u SAD 2. oktobra 1912. U druini su bili Arthur Stanley
Jefferson, koji e kasnije postati poznat kao Stan Laurel (Stanlio). Chaplin je
prvi put nastupio na filmu u komediji Making a Living, objavljenoj 2. veljae
1914.

Krajem godine u Keystoneu, reirao je i montirao vlastite filmove. Odmah je

ostvario uspjeh kod publike. 1915. je poeo jednogodinji ugovor sa studijom
Essanay; poboljao je vlastite vjetine i unio malo kompleksnosti u jeftine
komedije u Keystone-stilu. 1916. je potpisao unosan ugovor s Mutual Film
Corporation kako bi producirao desetak zahtjevnijih komedija. Dali su mu
gotovo potpunu umjetniku kontrolu, a snimio je dvanaest filmova u
osamnaest mjeseci od kojih se neki smatraju najutjecajnijim komedijama u
povijesti filma.
Veinu svojih filmova snimio je za Keystone, Essanay i Mutual. Nakon to je
1918. preuzeo kontrolu nad svojim produkcijama (i ostavio prikazivae i
publiku da ih ekaju), poduzetnici su posluali zahtjeve za Chaplinom
prikazujui njegove stare komedije.
Filmove koje je snimio posle 1945. karakterie satira na mnoge politike
teme. Ismevao je Hitlera, Musolinija, ali i mnoge amerike politiare. Kada je
1952. otiao za London da bi prisustvovao premijeri svog filma, ef FBI Edgar
Huver, zabranio mu je povratak u zemlju. aplin je iveo u vajcarskoj do
svoje smrti, 1977. Samo se jo jednom otisnuo u Ameriku, 1972. da bi primio
svog drugog Oskara.

FABULA FILMA
Moderna

vremena (eng. Modern

Times)

je

komedija Charlieja

Chaplina iz 1936. u kojoj se njegov slavni lik, Skitnica, bori za preivljavanje u

modernom, industrijaliziranom svijetu. Film je komentar tekih prilika s
kojima su se mnogi ljudi suoili tijekom Velike depresije, koju je stvorila,
prema

Chaplinu,

Chaplin, Paulette

moderna

industrijalizacija.

Goddard, Henry

Bergman, Stanley

filmu

su

Sanford i

nastupili
Chester

Conklin. Napisao ga je i reirao Chaplin te tako oznaio posljednje filmsko

pojavljivanje Skitnice.
Moderna vremena prikazuju Charlieja Chaplina kao radnika u tvornici,
zaposlenog

na

pokretnoj

traci.

Nakon

to

su

ga

silom

nahranili

eksperimentalnim strojem za hranjenje i konstantnog prekomjernog rada na

zavijanju arafa, doivljava nervni slom te je poslan u bolnicu. Nakon
oporavka sada nezaposleni radnik biva uhapen, navodno jer je predvodio
komunistike demonstracije, nakon to je samo podignuo crvenu zastavu
koja je ispala s kamiona. Meutim, policija vjeruje da je on komunist, koji
predvodi protest. U zatvoru, sluajno pojede neto za to se ispostavlja da je
prokrijumareni kokain - vjerujui da je to sol - nakon ega ulazi u eliju i
nokautira osuenike. Biva puten nakon to je proglaen herojem.
Izvan zatvora, otkriva da je ivot okrutan, a nakon to nije uspio nai posao,
pokuava ponovno biti uhapen. Ubrzo nalijee na sirotu djevojku koja bjei
od policije nakon to je ukrala veknu. Kako bi spasio djevojku, kae policiji
kako je on lopov i da treba dag a uhapse. Meutim, nakon to se pojavi
svjedok koji je prisustvovao krai Skitnica biva puten. Kako bi ga opet
uhapsili, pojede veliku koliinu hrane u kafiu bez plaanja. Privode ga u
stanicu, u kojoj je i djevojka, ali se vozilo sudari, a oni uspijevaju pobjei.
Sanjajui bolji ivot, pronalazi posao nonog straara u robnoj kui. Unutra
puta djevojku beskunicu, pa ak i provalnike da neto pojedu. Probudivi se
sljedeeg jutra u hrpi odjee, opet je uhien.
Deset dana poslije, djevojka ga odvodi u novi dom - ruevnu daaru za koju
priznaje da "nije Buckinghamska palaa", ali e posluiti svrsi. Sljedeeg
jutra, radnik proita kako se otvorila nova tvornica, gdje pronalazi posao.
Pomae izvui svog efa iz stroja prije demostracija ostalih radnika. Sluajno
udarivi policajca ciglom, opet biva uhapen. Dvije sedmice poslije ga
putaju, a on otkriva da je djevojka postala plesaica u restoranu, a njemu
pokuava pronai posao pjevaa. Po noi on postaje uspjean konobar, iako
ne shvaa razliku izmeu natpisa na vratima kuhinje, "unutra" i "van", a ne

zna ni kako donijeti peenu patku do stola. Tokom ovog oua na podiju, izgubi
stihove svoje pjesme, ali spaava stvar improvizirajui rijei blebetajui
nerazumljivim jezikom. Njegov in oduevi prisutne. Nakon to dolazi policija
kako bi uhapsila djevojku radi njezinog ranijeg bijega, njih dvoje uspijevaju
pobjei zajedno. Konano, vidimo ih kako puni nade idu cestom u zoru,
prema nesigurnoj budunosti.

GLUMCI LIKOVI U FILMU

-

Charlie Chaplin - tvorniki radnik

Paulette Goddard - beskunica, Ellen Peterson
Henry Bergman - vlasnik restorana
Chester Conklin mehaniar
Stanley Sanford - Big Bill
Hank Mann - deparkin otac
Allan Garcia - predsjednik korporacije Electro Steel

Chaplin je poeo pripremati film 1934. kao svoj prvi zvuni pa je poeo pisati
scenarije dijaloga i eksperimentirati s nekim zvunim scenama. Meutim,
ubrzo

je

napustio

ove

pokuaje

vratio

se

nijemom

formatu

sa

sinkroniziranim zvunim efektima. Dijaloki eksperimenti potvrdili su njegovo

dugogodinje uvjerenje da e univerzalna pojava Skitnice biti izgubljena ako
lik progovori. Doista, ovaj film zadnji filmski nastup Skitnice, a vjerojatno je i
posljednji film ere nijemog filma.
Iako nije zvuni film, Moderna vremena ukljuuju sinkronizirani zvuk, glazbu,
pjevae i glasove koji dolaze iz radija, zvunika i monitora u tvornici. Na kraju
filma se po prvi put moe uti glas Skitnice koji improvizirajui izvodi
popularnu pjesmu Lea Daniderffa, Je cherche apres Titine.

Ova filmska satira industrijalizacije i nejednakosti u modernism vremenima

Velike depresije donijela mu je malo meu monima u SAD, gdje je ponegdje
nazivan i crvenom propagandom, ili u Njemakoj i Italiji, gdje je ak taj film
bio zabranjen za prikazivanje. Ali u ostalom dijelu Evrope film Moderna
vremena je doivio ogroman uspijeh, tako da do dananjeg dana ostaje
jedno od aplinovih najsmjenijih, najbolje strukturisanih i drutveno
najangaovanijih dijela.

Snimajui svoj film "Moderna vremena", Charlie Chaplin je namjeravao kroz

satiru i smijeh prikazati jedan od moguih smjerova kojima tehnoloki
napredak moe krenuti. Portretirao je radnike na pokretnoj traci, koji se zbog
vee proizvodnje moraju prilagoditi radu stroja, postajui tako njegovim
najslabijim kotaiem, najlabavijom zakovicom. ak je iao toliko daleko da
sugerira oduzimanje svega ljudskoga radniku, prikazavi stroj stvoren da ga
automatski hrani dok on obavlja svoj ionako dovoljno monoton posao.
Naravno da se radnik pobuni. Protivno je ljudskoj naravi i sposobnostima da
radi mehaniki. Charlie Chaplin je pokazao da je prilagodba ovjeka stroju
nemogua

zbog

"greke"

ljudskog

faktora.

Stvari su danas iste, samo u poneto drugaijem ruhu. Ljudi jo uvijek rade
na pokretnim trakama, ali nije o tome rije. Prilagodba ovjeka tehnologiji i
gubljenja samog sebe u tom postupku se zbiva na drugaijoj traci danas.
Novo doba donosi nam satelite, telekomunikacije, Internet i jo mnoge
naine trenutanog prijenosa informacija. Dananji izbezumljeni radnik je
poslovan ovjek sa mobitelom u ruci i laptopom na koljenima. Svijet je
njegov ured, a on sam putuje brzinom svijetlosti. Jedan je as na virtualnoj
konferenciji u Tokiju, drugi ve sklapa posao sa lokalnom graevinarskom
firmom, da bi potom otiao na berzu dionica, zastajui samo da pojede neto
brzo s nogu. Planet je njegova pokretna traka, koji se vrti prebrzo, u kojem on
nije dovoljno brz da reagira na sve ponude po primitku istih. On nije raunar,
1

Istorija filma I; Dejvid A. Kuk, CLIO 2005.

nije stroj, pa je ponovo kriv zbog svoje ljudskosti, nesavrenosti, slobodnog

uma, kao i zbog prava da grijei.
Ba kao i na kraju fima, kada glavni likovi odlaze ne znajui ta e se desiti, i
savremeni ovijek, dobro programirana i ustrojena maina ne zna ta se ve
sutra moe desiti, budunost je uvijek neizvijesna, kako is sam reditelj
asocira ostavljajui u filmu otvoren kraj.