1.

. .

,

:
.

, ,
.

2.
.
, , , , , .
.


.
.
,
. , ,
.

( ) (.....),
( ).
: .........


.
.

Kriterij prirode tete koji polazi od prirode oteenih dobara i dijeli tete na
materijalne (imovinske) i nematerijalne (neimovinske).14
Materijalnom (imovinskom) tetom smatra se teta, nastala kao posljedica tetne
radnje poduzete direktno na imovinskoj masi oteenika, tj. tete na subjektivnim
imovinskim pravima. Da bi teta bila materijalna, nije nuno da objekt tetne radnje
bude neko oteenikovo dobro, ve to moe biti i osoba oteenika ili nekog treeg,
primjerice u sluaju smrti, tjelesne ozljede, oteenja zdravlja ili povrede asti.15
Nematerijalnom (neimovinskom) tetom16 smatra se teta, nastala kao posljedica
tetne radnje na fizikoj ili psihikoj ravnotei oteenika.17 To je teta koja se
nekome nanosi povredom pravno priznatih odnosno opravdanih osobnih interesa.18
Izuzetno, nematerijalna teta moe nastati i u sluaju povrede neijeg materijalnog
(imovinskog) dobra, ako je za to dobro oteeni bio posebno emocionalno vezan.19
Kriterij obujma tete koji dijeli tete na pozitivne (stvarne), negativne (izmaklu

korist) i afekcione.
Pozitivnom (damnum emergens) tetom20 smatra se, umanjenje postojee imovine
oteenika.
Negativnom (lucrum cessans) tetom21 smatra se, neostvarena imovinska vrijednost
koja bi, prema redovnom tijeku stvari ili okolnostima konkretnog sluaja, bila
ostvarena (tj. ula u oteenikovu imovinu), da nije bilo tetnikovog postupka koji ga
je uinio graansko odgovornim.
Afekcionom (pretium affectionis) tetom22 smatra se teta, nastala oteenjem nekog
objekta, koji samo za oteenika ima izvanrednu vrijednost, neprocjenljivu
objektivnim mjerilima, zbog njegove osobite sklonosti prema tom objektu, a bez
obzira na to, to taj objekt u odnosu na druge osobe nema neku posebnu prometnu
vrijednost.
Kriterij nastanka tete koji polazi od veze ili uzroka izmeu tete i tetnikovog
postupka, i dijeli tete na direktne (neposredne), indirektne (posredne), simultane i
sukcesivne (uzastopne).
Direktnom (neposrednom) tetom smatra se, teta koja je neposredna ili iskljuiva
posljedica tetnog dogaaja.
Indirektnom (posrednom) tetom smatra se, teta koja je posredna posljedica tetnog
dogaaja ili direktne tete.
Simultanom23 tetom smatra se, teta uinjena raznim oteenicima jednom tetnom
radnjom.
Sukcesivnom (uzastopnom) tetom smatra se teta koja je kronoloki nastala iza jedne
druge tete, a obje su posljedica su jednog tetnog dogaaja ili jedne tetne radnje.
Kriterij izvjesnosti tete koji polazi od vjerojatnosti nastupanja tete i dijeli tete na
postojee (sadanje), budue i eventualne.
Postojeom tetom smatra se teta, koja je ve nastala, dakle koja postoji.
Buduom tetom smatra se teta, za koju je sigurno - izvjesno da e nastupiti.
Eventualnom tetom smatra se teta, za koju je vjerojatno da e nastupiti zato to je
poduzeta tetna radnja koja vodi ka teti.
Kriterij predvidivosti tete koji polazi od mogunosti nastupanja tete i dijeli tete na
predvidive i nepredvidive.
Predvidivom tetom smatra se teta, ije je nastupanje moglo biti predvieno u
vrijeme poduzimanja tetne radnje.
Nepredvidivom tetom smatra se teta, ije nastupanje nije moglo biti oekivano u
vrijeme poduzimanja tetne radne.
Kriterij utvrivanja tete koji polazi od naina utvrivanja ili dokazivanja tete i
dijeli tete na konkretne i apstraktne.
Konkretnom tetom smatra se teta, ije se postojanje i veliina mogu dokazati i
utvrditi.
Apstraktnom tetom smatra se teta, koja se pretpostavlja, a veliina joj se utvruje
osnovom unaprijed utvrenih kriterija ili paualno ili ovisno o svim okolnostima
sluaja.
Kriterij vrijednosti tete koji polazi od novane procjenljivosti tete i dijeli tete na
novane i nenovane. 24
Novanom tetom smatra se teta, koja je procjenljiva u novcu ili se neposredno
sastoji u novcu.
Nenovanom tetom smatra se teta, iju veliinu nije mogue ekvivalentno izraziti u
novcu (npr. nematerijalne tete).

OSIGURATELJNI POJAM TETE

Osigurateljno poimanje tete razlikuje se od onog pravnog. Ono je u nekim
sluajevima ire a u nekim sluajevima ue od pravnog pojma tete.
Najrelevantnije razlike moemo sumirati:
- dok pravni pojam tete obuhvaa samo tete nastale povredom pravno priznatih
interesa, osigurateljni pojam tete obuhvaa i one koje su pravno irelevantne, npr.
prirodne dogaaje (oluje, poplave, tue, i sl.),
- dok pravni pojam tete obuhvaa samo tete nastale drugima25, osigurateljni
pojam tete obuhvaa i one koje su nastale sebi samima26,
- dok pravni pojam tete obuhvaa tete koje su posljedica tetne radnje,
osigurateljni pojam tete obuhvaa tete koje su posljedica ostvarenja osiguranog
sluaja27,
- dok pravni pojam tete obuhvaa samo prouzroene tete, osigurateljni pojam
tete, obuhvaa i rizine28 tete,
- dok pravni pojam tete obuhvaa sve pravno priznate tete, osigurateljni pojam
obuhvaa samo ugovorene29 ili koje nisu iskljuene30 tete.
PODJELA I VRSTE TETA
U djelatnosti osiguranja, kao i u pravu uope, postoji vie vrsta podjele teta, ovisno
od izabranog kriterija (osnove) za razvrstavanje.
Kriterij predmeta osiguranja31 koji polazi od naina razvrstavanja onoga to se
smatra objektom osiguranja i dijeli tete na tete na osobama, tete na stvarima
(imovini) i tete iz odgovornosti.32
tetom na osobama smatra se teta, koja je nastala osobi osiguranika, na osiguranoj
osobi ili na oteeniku, a koja ugroava njegov integritet, zdravlje i radnu
sposobnost.
tetom na stvarima (imovini) smatra se teta, koja je nastala na stvarima
osiguranika33 koje imaju materijalnu vrijednost34.
tetom iz odgovornosti smatra se, teta koja je nastala na imovini35 osiguranika,
uslijed njegove graanske odgovornosti za tetu.36
Kriterij prirode rizika koji polazi od naina razvrstavanja teta prema mjestu
ostvarenja osiguranog rizika: na kopnu, na vodi37 i u zraku.38
Kriterij bilanciranja osiguranja39 koji polazi od naina razvrstavanja poslova
osiguranja40 i dijeli tete na ivotne, neivotne i tete reosiguranja41.
Kriterij skupina i vrsta osiguranja koji polazi od europskih standarda u osiguranju42 i
dijeli tete prema skupinama i vrstama (podskupinama) osiguranja43:
- tete po skupini osiguranja od nezgode44,
- tete po skupini zdravstvenog osiguranja,
- tete po skupini osiguranja cestovnih vozila kasko,
- tete po skupini osiguranja tranih vozila kasko,
- tete po skupini osiguranja zranih letjelica kasko,
- tete po skupini osiguranja pomorskog rijenog i jezerskog kaska,
- tete po skupini osiguranja robe u prijevozu,
- tete po skupini osiguranja imovine od poara i nekih drugih opasnosti,
- tete po skupini ostalih osiguranja imovine,
- tete po skupini osiguranja od automobilske odgovornosti,
- tete po skupini osiguranja od odgovornosti u zranom prometu,
- tete po skupini osiguranja od odgovornosti brodara,
- tete po skupini ostalih osiguranja od odgovornosti,
- tete po skupini osiguranja kredita,

- tete po skupini osiguranja jamstva,

- tete po skupini osiguranja razliitih financijskih gubitaka,
- tete po skupini osiguranja pravne zatite,
- tete po skupini osiguranja turistikih usluga,
- tete po skupini ivotnih osiguranja.45

3. NAKNADA IZ OSIGURANJA46
Kao to je ve u uvodu navedeno, naknada iz osiguranja i naknada tete u smislu
opih propisa graanskog prava, ne poklapaju se uvijek, pa prilikom utvrivanja
naknade iz osiguranja, nisu rijetke neugodne situacije izmeu osiguravatelja i
osiguranika, korisnika ili oteenika, jer oekivanja budu jedno a naknada iz
osiguranja ispadne neto drugo. Glavni uzrok47 ovakovih nesuglasica proizlazi iz
nepoznavanja pravnih pravila osiguranja48 koja dolaze do izraaja prilikom
utvrivanja naknade iz osiguranja.
NAKNADA IZ OSIGURANJA U OSIGURANJU STVARI - IMOVINE U UEM
SMISLU49
Naknada iz osiguranja je iznos koji osiguratelj isplauje nakon nastupa osiguranog
sluaja. Naknada iz osiguranja moe imati viestruki karakter, ovisno o kojoj se
skupini ili vrsti osiguranja radi. Pri tome, uvijek se mora imati u vidu injenicu da
naknada iz osiguranja nema karakter naknade tete u smislu opih propisa
graanskog prava jer osiguratelj nije tetnik dakle osoba odgovorna za tetu, ve
je osiguratelj, jedna od ugovornih strana iz ugovora o osiguranju, kojoj je glavna
obveza da, po ostvarenju osiguranog sluaja, isplati ono to je ugovoreno.50
U osiguranju stvari, tete obuhvaene osiguranjem, su u pravilu samo materijalne
tete nastale na osiguranom predmetu ili objektu, koje s obzirom na intenzitet
oteenja mogu se manifestirati kao djelomine ili totalne (potpuni gubitak).
Djelominom tetom smatra se takvo oteenje osigurane stvari, gdje trokovi
popravka (dovoenja u stanje koje je bilo prije nastupanja osiguranog sluaja) ne
prelaze (stvarnu) vrijednost osigurane stvari.
Totalnom tetom (potpunim gubitkom) smatra se kada je osigurana stvar nestala
(otuena, ukradena), ili je oteenje potpuno unitilo osiguranu stvar ili je oteenje
osigurane stvari takvo da trokovi popravka (dovoenja u stanje koje je bilo prije
nastupanja osiguranog sluaja) prelaze (stvarnu) vrijednost osigurane stvari, dakle
nisu ekonomski opravdani - tzv. ekonomska totalna teta)
U osiguranju stvari, pri isplati naknade iz osiguranja primjenjuju se dva osnovna
naela: po pogodbi i po raunima.
O isplati po pogodbi se radi kada osiguratelj isplati osiguraniku procijenjenu
vrijednost tete bez dokaza da je popravak izvren, odnosno, bez dokaza da je
nabavljena stvar.
O isplati po raunima se radi kada osiguratelj isplati osiguraniku utvrenu vrijednost
tete prvenstveno prema raunima o izvrenom popravku, odnosno prema raunima
nabave stvari.
Koji e se od tih dvaju naina isplate, naknade iz osiguranja primjeniti, odreuje se
ugovorom51. Ukoliko ugovorom nije nita odreeno, osiguraniku pripada pravo da
bira nain na koji e primiti naknadu iz osiguranja ili osigurninu.52
Odnos izmeu osiguratelja i osiguranika prosuuje se na temelju pravila koja
ureuju ugovor o osiguranju, a ne na temelju pravila o uzrokovanju tete.
Osiguratelj je stoga obvezan isplatiti osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu
odnosno ugovorenu svotu ili uiniti neto drugo u skladu sa ugovorom, a ne

naknaditi tetu.53
VISINA NAKNADE IZ OSIGURANJA U OSIGURANJU STVARI
U osiguranju stvari, visina osigurateljne obveze, a kad nastupi osigurani sluaj, ovisi
od meusobne korelacije etiri kljuna elemenata: visine pretrpljene tete, svote
osiguranja, (stvarne54) vrijednosti osigurane stvari, i naina osiguranja.
Visina pretrpljene tete utjee na visinu naknade iz osiguranja, jer naknada iz
osiguranja ne moe biti vea od tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem
osiguranog sluaja55,
Svota osiguranja utjee na visinu naknade iz osiguranja jer naknada iz osiguranja ne
moe biti vea od svote osiguranja, koja predstavlja gornju granicu obveze
osiguratelja56, a iznimno, kada su u pitanju trokovi razumnog pokuaja otklanjanja
neposredne opasnosti nastupanja osiguranog sluaja, osiguratelj je duan naknaditi
ove trokove i kada oni zajedno s naknadom tete od osiguranog sluaja prelaze
svotu osiguranja57.
Koje e biti visine, svota osiguranja, ugovaratelj osiguranja, odnosno osiguranik
slobodno sam odluuje58, pa stoga, nisu opravdani prigovori prema osiguratelju, zbog
posljedica koje proiziu iz neodgovarajue (vie ili nie od stvarne vrijednosti stvari)
svote osiguranja.
51 npr.

Visina svote osiguranja upisuje se u policu osiguranja59, a ukoliko se visina svote

osiguranja ne unese u policu osiguranja, treba smatrati da (stvarna) vrijednost
osigurane stvari odgovara svoti osiguranja60.
Svota osiguranja trebala bi biti jednaka (stvarnoj) vrijednosti osigurane stvari, jer e
u tom smislu osiguranik dobiti naknadu iz osiguranja koja je jednaka (punoj) visini
pretrpljene tete61. Ukoliko je svota osiguranja osiguranja manja od (stvarne)
vrijednosti osigurane stvari62, postoji podosiguranje i iznos naknade koju duguje
osiguratelj smanjuje se razmjerno63, izuzev ako nije drukije ugovoreno64. To je tzv.
pravilo proporcije u osiguranju stvari. Ukoliko je svota osiguranja via od (stvarne)
vrijednosti osigurane stvari, postoji nadosiguranje, te se svota osiguranja, pri
obraunu naknade iz osiguranja sniava65 na (stvarnu) vrijednost osigurane stvari66.
(Stvarna) vrijednost osigurane stvari moe se svebuhvatno definirati kao
novonabavna (proizvodna/nabavna ili trina) vrijednost stvari67 ili cijena izgradnje
objekta68, a umanjema za procjenjenu istroenost (amorizaciju), ekonomsku i/ili
tehniku.
(Stvarnom) vrijednou osigurane stvari, ako nije posebno drukije ugovoreno,
smatra se:
1) za graevinske objekte - cijena izgradnje novog objekta prema cijenama na
mjestu gdje se objekti nalaze, smanjena za isnos procijenjene istroenosti,
2) za zalihe robe, materijala i sirovina - nabavna cijena, a ko je trina cijena nia
od nabavne, onda trina cijena poveana za zavisne trokove,
3) za zalihe gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje kod proizvoaa proizvodna cijena, a ako je trina cijena nia od proizvodne - trina cijena,
4) za strojeve, ureaje i instalacije, transportna sredstva i sredstva veze, iventar i
predmete kuanstva - nabavna cijena novih stvari smanjena za iznos procijenjene
istroenosti (tehnike i ekonomske),
5) za ume - trokovi podizanja, dosnosno vrijednosti drvene mase, to se odreuje
u svakom ojedinom sluaju,
6) za stvari od plemenitih kovina, nepreraene plemenite kovine, drago kamenje i
biserne ogrlice, rijetke i skuppocijene stvari, umjetnike predmete, panove,

datoteke, crtee, modele, kalupe, makete, dokumente, rukopise, predmete zbirki, i

poslovne knjige - iznos sporazumno utvren izmeu osiguratelja i ugovaratelja
osiguranja,
7) za novac, vrijednosne papire, arhivsku grau, za muzeje i izlobe predmeta iznos sporazmno odreen izmeu osiguratelja i ugovaratelja osiguranja.69
Iznos naknade koju je osiguratelj obvezan isplatiti ne moe biti vei od stvarne tete
koju je osiguranik pretrpio na osiguranoj stvari, neovisno o tome to je svota
osiguranja vea od stvarne tete.70
Kad je ugovorom o osiguranju i pravilima osiguranja (od opasnosti poara i nekih
drugih opasnosti) predviena obveza osiguratelja da isplati naknadu po cijenama na
dan tetnog dogaaja, nema osnove za isplatu naknade po cijenama u vrijeme
presuenja.71
Osiguranjem imovine osigurava se naknada za tetu koja bi se dogodila u imovini
osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja, ali se ugovorom naknada moe
ograniiti na manjiiznos od iznosa tete, dok iznos naknade ne moe biti vei od tete
koju je oteenik pretrpio.72
Nain osiguranja, ili nain na koji se odreena stvar smatra osiguranom, u uskoj je
vezi sa utvrivanjem svote o osiguranja i visine naknade iz osiguranja. Nain
osiguranja imovine - stvari, koji se u praksi najvie koristi je svotno osiguranje.
Svotno osiguranje prema njegovim specifinostima moemo podijeliti na: osiguranje
na svotu osiguranja (tzv. klasino svotno osiguranje), osiguranje na novu
vrijednost, osiguranje na prvi rizik i osiguranje na "ugovorenu" vrijednost.
Osiguranje na svotu osiguranja (tzv. klasino svotno osiguranje) je nain osiguranja
imovine, kojeg karakterizira: prvo, svota osiguranja predstavlja gornju granicu
visine osigurateljnog pokria, i drugo, primjenjuje se pravilo proporcije. Na svotu
osiguranja mogu se osigurati pokretne i nepokretne stvari.73
Osiguranje na novu vrijednost je nain svotnog osiguranja imovine74 u kojemu se
svota osiguranja utvruje prema cijeni izgradnje nove osigurane stvari, predmeta
osiguranja ili objekta, (dakle bez odbitka za procijenjenu istroenost - amortizaciju,
u mjestu gdje se predmet nalazi, uz ogranienje da (stvarna) vrijednost osigurane
stvari, u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju na novu vrijednost, ne moe biti
manja od 40-50 %75 od cijene izgradnje nove osigurane stvari.76 Ono to vrlo bitno
za osiguranje na "novu" vrijednost je i to da ugovaratelj osiguranja, odnosno
osiguranik mora dokazati da gradi novi objekt, odnosno nabavlja novu opremu, ili
ove obnavlja (popravlja), te da e oteeni odnosno uniteni objekt sluiti i dalje istoj
svrsi kao i prije tetnog dogaaja77, jer e se, ukoliko to ne dokae, primjeniti pravila
o osiguranju na svotu osiguranja (klasino svotno osiguranje).
Isto tako, ako se utvrdi da je vrijednost vrijednost osigurane stvari, u trenutku
zakljuenja ugovora o osiguranju bila nia od 40-50% od vrijednosti nove stvari, ili
identina vrijednosti nove stvari, tada takoer, dolaze do primjene, pravila o svotnom
nainu osiguranja.78
Osiguranje na prvi rizik je vrsta svotnog osiguranja, za koju je karakteristino da
se svota osiguranja odreuje prema svoti prvog rizika. Svotom prvog rizika smatra se
oekivana79 teta. Neki osigurani rizici80 ne mogu ili nije vjerojatno da mogu
prouzroiti unitenje itave osigurane stvari81 ili nestanak svih osiguranih stvari82, iz
ega slijedi zakljuak da se isplati osigurati samo onu tetu koja moe nastati,
dakle, koja je manja od vrijednosti osigurane stvari ili svih osiguranih stvari. To je
oekivana tetu. Daljnja karakteristika osiguranja na prvi rizik je da se ne

primjenjuje pravilo proporcije. to znai da se sve naknade manje od svote prvog

rizika isplauju u cijelosti, a one koje su jednake ili vee od svote prvog prvog
rizika, isplauju se samo do visine te svote.
Osiguranje na "ugovorenu" vrijednost je vrsta svotnog osiguranja za koju je
karkateristino da se stvari osiguravaju na svoju (stvarnu) vrijednost, ali najvie do
limita pokria. Limit pokria dobiva se na nain da se (knjigovodstvena)
revalorizirana nabavna vrijednost svake osigurane stvari pojedinano, na poetku
osiguranja uvea za koeficijent rasta cijena industrijskih proizvoda do dana
nastanka osiguranog sluaja.83 Na taj nain se kod osiguranja na "ugovorenu"
vrijednost iskljuuje pravilo o proporciji, jer se, pod pretpostavkom da osiguranik
vodi uredno knjigovodstvo o materijalnoj imovini, putem uveanjema, za koeficijent
rasta cijena industrijskih proizvoda na malo, dobiva uvijek (stvarna) vrijednost
osigurane stvari zatiena od inflatornog obezvrijeivanja.

4. ZAKLJUAK
teta i naknada iz osiguranja u mnogim se svojim osobitostima razlikuju od pravnog
pojma tete i naknade tete po opim pravilima graanskog prava. O ovim razlikama
ne vodi se dovoljno rauna prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju. Krivnju za
to snose obje ugovorne stranke. Osiguratelji, kada prilikom zakljuenja ugovora o
osiguranju uope ne urue ope, odnosno i posebne uvjete osiguranja, ili kada
prodaju osiguranje sa iskljuivom svrhom da sebi pribave premiju a ne i da efikasno
zatite onoga koga osiguravaju. Osiguranici, kada se prilikom zakljuenja ugovora o
osiguranju pasivno ponaaju, odnosno, kada ne zatrae da im se razjasni ono to e
se ugovoriti, ili kada uruene im uvjete ne itaju. Po ostvarenju osiguranog sluaja,
nastaju problemi i sudski sporovi, osiguranici trae naknadu tete, jer im je neko
dobro oteeno ili uniteno, a osiguratelji im nude neto drugo. To drugo, to nude
osiguratelji, u ovom smo radu nastojali uiniti transparentnijim pravnoj i iroj
javnosti, a kroz osiguranje stvari, tj. osiguranje imovne u uem smislu, gdje su
osigurateljne osobitosti posebno izraene.