gibanje-kaemo da se neko tijelo giba ako mijenja

svoj poloaj u odnosu na neku vrstu toku

kinematika-dio mehanike koji opisuje gibanja
vrste-translacija,rotacija,titranje
-opis gibanja je relativan i ovisi o sustavu u kojem
se promatra-referentni sustav
opis gibanja:
1.putanja-crta koja povezuje sve toke kroz koje
tijelo prolazi prilikom gibanja
2.put-dio putanje koji prolazi tijelo u odreenom
vremenskom intervalu/dio putanje odreen s dvije
toke na putanji
3.pomak-najmanja udaljenost izmeu rubnih toaka puta
/vektorska vel. orijentirana od poetne prema konanoj toki puta
brzina-fizikalna veliina kojom opisujemo gibanje i
koja pokazuje koliki je put prelo tijelo u jedinici
vremena/koeficijent prevaljenog puta i proteklog vremena
ubrzanje-fizikalna veliina koja opisuje gibanje i pokazuje
koliko se povedala brzina u jedinici vremena
srednje ubrzanje-za koliko se promijenila brzina u
odreenom vremenskom intervalu
jednoliko gibanje-gibanje tijela po pravcu sa stalnom brzinom
v=konst.
jednoliko ubrzano-gibanje tijela po pravcu sa stalnim ubrzanjem
a=konst.
-srednju brzinu kod jednoliko ubrzanog gibanja,zboglinearne
veze brzine i vremena,nalazimo kao aritmetiku sredinu vrijednosti

brzine na poetku i na kraju intervala

slobodni pad= a= g= 9.81 m/s = konst. s=h
gibanje-kaemo da se neko tijelo giba ako mijenja
svoj poloaj u odnosu na neku vrstu toku
kinematika-dio mehanike koji opisuje gibanja
vrste-translacija,rotacija,titranje
-opis gibanja je relativan i ovisi o sustavu u kojem
se promatra-referentni sustav
opis gibanja:
1.putanja-crta koja povezuje sve toke kroz koje
tijelo prolazi prilikom gibanja
2.put-dio putanje koji prolazi tijelo u odreenom
vremenskom intervalu/dio putanje odreen s dvije
toke na putanji
3.pomak-najmanja udaljenost izmeu rubnih toaka puta
/vektorska vel. orijentirana od poetne prema konanoj toki puta
brzina-fizikalna veliina kojom opisujemo gibanje i
koja pokazuje koliki je put prelo tijelo u jedinici
vremena/koeficijent prevaljenog puta i proteklog vremena
ubrzanje-fizikalna veliina koja opisuje gibanje i pokazuje
koliko se povedala brzina u jedinici vremena
srednje ubrzanje-za koliko se promijenila brzina u
odreenom vremenskom intervalu
jednoliko gibanje-gibanje tijela po pravcu sa stalnom brzinom
v=konst.
jednoliko ubrzano-gibanje tijela po pravcu sa stalnim ubrzanjem
a=konst.

-srednju brzinu kod jednoliko ubrzanog gibanja,zboglinearne

veze brzine i vremena,nalazimo kao aritmetiku sredinu vrijednosti
brzine na poetku i na kraju intervala
slobodni pad= a= g= 9.81 m/s = konst. s=h
gibanje-kaemo da se neko tijelo giba ako mijenja
svoj poloaj u odnosu na neku vrstu toku
kinematika-dio mehanike koji opisuje gibanja
vrste-translacija,rotacija,titranje
-opis gibanja je relativan i ovisi o sustavu u kojem
se promatra-referentni sustav
opis gibanja:
1.putanja-crta koja povezuje sve toke kroz koje
tijelo prolazi prilikom gibanja
2.put-dio putanje koji prolazi tijelo u odreenom
vremenskom intervalu/dio putanje odreen s dvije
toke na putanji
3.pomak-najmanja udaljenost izmeu rubnih toaka puta
/vektorska vel. orijentirana od poetne prema konanoj toki puta
brzina-fizikalna veliina kojom opisujemo gibanje i
koja pokazuje koliki je put prelo tijelo u jedinici
vremena/koeficijent prevaljenog puta i proteklog vremena
ubrzanje-fizikalna veliina koja opisuje gibanje i pokazuje
koliko se povedala brzina u jedinici vremena
srednje ubrzanje-za koliko se promijenila brzina u
odreenom vremenskom intervalu
jednoliko gibanje-gibanje tijela po pravcu sa stalnom brzinom
v=konst.

jednoliko ubrzano-gibanje tijela po pravcu sa stalnim ubrzanjem

a=konst.
-srednju brzinu kod jednoliko ubrzanog gibanja,zboglinearne
veze brzine i vremena,nalazimo kao aritmetiku sredinu vrijednosti
brzine na poetku i na kraju intervala
slobodni pad= a= g= 9.81 m/s = konst. s=h
Uzeto sa :http://www.salabahteri.cjb.net/
Email : mailto:salabahteri@hi.hinet.hr

RZINA I AKCELERACIJA
BRZINA
to je BRZINA? Brzina je fizikalna veliina koja mjeri odnos puta i vremena.
Ako elimo vrlo kratko izraziti smisao pojma brzine onda moemo rei:
BRZINA JE PUT PREEN U JEDINICI VREMENA.
Brzinu izraavamo u m/s (metara u sekundi) u MKS-sustavu.
Brzinu esto izraavamo i u jedinici km/h.
Znamo li brzinu nekog tijela, neka je to recimo v [m/s ], tada uz pretpostavku da je ta brzina
stalno ista (konstantna, nepromjenjiva u vremenu) moemo izraunati i put to ga to tijelo pree
za neko vrijeme t. Za put s tada vrijedi s=vt
PRIMJER: neka tijelo ima konstantnu brzinu v=5 [m/s] i neka se tako giba kroz vrijeme t=10s tada
e to tijelo prei put s=vt=5*10 m=50m .
Ako brzina tijela nije konstantna onda za preeni put s ne vrijedi formula s=vt. Za takve sluajeve
vrijede neke druge formule.
AKCELERACIJA
to je AKCELERACIJA ? Akceleracija je fizikalna veliina koja se izraava u m/s2
Ako vrlo kratko hoemo izraziti smisao pojma akceleracije tada moemo rei
AKCELERACIJA MJERI PROMJENU BRZINE U JEDINICI VREMENA.
Neka je akceleracija a=2[m/s2] , znaenje toga je da se brzina povea tono za 2[m/s] svake
sekunde
Pretpostavimo da je poetna brzina tijela v=5 m/s i da ima akceleraciju a=2 m/s2 tada e vrijediti
Nakon prve sekunde brzina tijela e biti v=5+2=7 m/s
nakon druge sekunde v=7+2 =9m/s , nakon tree sekunde v=9+2=11m/s
Dakle openito brzina e nakon t sekundi iznositi v=5+2t
Primjeti da sada kada govorimo o brzini moemo govoriti samo o brzini u jednom trenutku jer se
brzina stalno mjenja iz trenutka u trenutak.
Ako tijelo u poetku ima brzinu v=0 i akceleraciju a nakon t sekundi brzina e biti v=at
Dakle ako je akceleracija konstantna i iznosi a ,vrijede sljedee formule za brzinu i put.
Ako je poetna brzina 0, brzina u nekom trenutku t bit e v=at .
Ako je poetna brzina v0 , brzina u trenutku t bit e
v=v0+at
Za preeni put s, uz uvjet da je poetna brzina 0 i akceleracija a vrijedi

s=1/2at2 , dakle s je preeni put za vrijeme t uz konstantnu akceleraciju a.

Brzina (trenutna i srednja)

Pojam brzine uvodi se kako bismo mogli opisati razlike u gibanjima tijela. Naime, znamo da
razliita tijela mogu za isto vrijeme prijei razliite putove (pjeak i automobil, itd.).
Srednja ili prosjena brzina je omjer prijeenog puta s vremenskim intervalom za koji smo taj put
proli. To je skalarna veliina, jer nema stalan smjer. Srednju brzinu oznaavamo oznakom ,
prijeeni put oznaavamo s , proteklo vrijeme s , dok je jedinica za brzinu metar po sekundi,
oznaka .
v=s/t
Trenutna brzina je vektorska veliina iji je smjer odreen pomakom u pojedinom trenutku, tj. ona
ima isti smjer kao i pomak u odreenom trenutku. Obino je pri gibanju nekog tijela trenutna ili
stvarna brzina u razliitim trenucima razliita. Njenu vrijednost moemo uvijek nai kao kvocijent
prijeenog puta i obino vrlo kratkog vremenskog intervala u kojem je to tijelo prolo taj put, ako
se pri tome vrijednost brzine nije mijenjala.

Za neko tijelo kaemo da ima stalnu brzinu samo onda ako se iznos i smjer njegove brzine tokom
vremena ne mijenja.

1.primjer:
Kolika je bila srednja brzina gibanja automobila koji je za 2 sata proao put dugaak 120
kilometara?
t=2h
s=120 km
v=?

v=s/t=120/2=60km/h

Trenutna brzina jednaka

Trenutna brzina jednaka je srednjoj kada je njen iznos ili apsolutna vrijednost jednaka omjeru ukupnog
puta i vremena za koje je put prevaljen.

Akceleracija
Autor Lovro |

Ubrzanje
Ubrzae (ili akceleracija) je svaka promjena brzine u jedinici vremena. Ubrzae, je kao i
brzina,vektorska veliina koja ima iznos i smjer.
Za jednoliko, linearno ubrzae, (a = const.), i gdje se smjer ubrzaa poklapa sa smjerom brzine,
vrijede izrazi:

.
Ako elimo izraunati put pri jednolikom ubrzanom gibanju: s = a / 2 * t2; s je put. Ako imamo
poznatu akceleraciju i brzinu, a moramo izraunati put, moemo prvo izraunati vrijeme, a
moemo se koristiti i formulom: s = v2 / 2a, koju smo dobili supstituiranjem v2 / t2 umjesto t2. Jo
postoji gibanje, koje je ubrzano s poetnom brzinom. To je gibanje kod kojeg tijelo ve ima
odreenu brzinu, te jo dobiva i akceleraciju (primjer je auto kod pretjecanja). Za
izraunavanjebrzine nakon vremena t (pri ubrzanom gibanju s poetnom brzinom), koristimo se
formulomvkonana=v0+at pri emu je v0 poetna brzina. Za izraunavanje prijeenog puta, koristimo
se sljedeom formulom: s=v0t+ a/2 *t2. Gori primjer i jednadbe u emu su pojednostavene i
vrijede jednoliko ubrzae iji smjer se poklapa sa smjerom brzine: promjena se, u matematikoj
fizici, biljei diferencijalom promjenjive veliine, pa se u to odnosi i na definiciju ubrzanja.
Openiti sluaj, kada ubrzae nije stalnog iznosa i smjera u vremenu, je opisan izrazima:

trenutni iznos ubrzanja:

ukupna brzina:

JEDNOLIKO PRAVOCRTNO GIBANJE

ZADACI ZA VJEBU
1.Na satu tjelesnog odgoja uenici su trali na stazi dugoj 40 m. to je uitelj mjerio
zbog usporedbe brzine uenika ?
a)duljinu puta b) vrijeme tranja c)pomak
b) vrijeme tranja
2.Kolika je brzina reaktivnog zrakoplova izraena u km/h ako je zrakoplov dostigao
zvunu brzinu. (Brzina zvuka je 340 m/s.)
340 m/s = 1224 km/h

3.Lastavica leti brzinom 324 km/h, a morski pas pliva brzinom 30 m/s. Tko je od njih
bri i koliko puta ?

30 m/s = 108 km/h

324 / 108 = 3
Lastavica je bra i to tri puta.

4.Pjeak svake sekunde prevali put 1,3 m. Kolika je njegova brzina izraena u km/h?

v = 1.3 m/s = 4.68 km/h

5.Pripremajui se za plivaki maraton Josip svaki dan prepliva 10 km. Koliko je minuta u
vodi, ako pliva srednjom brzinom 5 km/h.

s = 10 km
v = 5 km/h
___________
v = s/t

t = s /v

t = 10 / 5
t = 2 km
6. Svjetlost sa Sunca stigla je do promatraa na Zemlji za 8 min 18 s. Kolika je udaljenost
Sunce - Zemlja, ako je brzina svjetlosti 300 000 km/s ?

t = 8 min 18 s = 480 + 18 = 498 s

v = 300 000 km/h = 83333,33 m/s
__________
s=?
s = v*t
s = 498 * 833333,3
s = 41500000 m = 41500 km

7.Vlak 'Podravka' polazi iz Naica u 20 sati i 4 minute. U Bizovac stie u 20 sati i 24

minute. Kolika je srednja brzina vlaka na tom putu dugom 30 km ?

t1 = 20 h i 4 min
t2 = 20 h i 24 min
t = 20 min = 20 * 60 = 1200 s
s = 30 km = 30 000 m
________
v=?
v = s / t
v = 30 000 / 1200

v = 25 m/s = 90 km/h
8.Pjeak za 2 minute uini 200 koraka. Odredi brzinu pjeaka u km/h i m/s ako je
duljina koraka 70 cm.

t = 2 min = 120 s
N = 200
s1 = 70 cm = 0.7 m
__________
v=?
s = N*s1
s = 200*0.7
s = 140 m
v=s/t
v=140/120
v=1.167 m/s = 4.2 km/h

9. Motorni amac se u vodi stajaici kree brzinom 30 km/h. Ako je brzina rijeke 2 m/s,
koliki e put za 4 h proi uzvodno, a koliki nizvodno ?

v = 30 km/h
vr = 2 m/s = 7.2 km/h
t=4h
_______
s(uzvodno) = ?
s(nizvodno) = ?
Kada brod ide uzvodno rijeka tee u suprotnom smjeru pa je ukupna brzina:
v = v - vr
v = 30 - 7.2
v = 22.8 km/h
s(uzvodno) = v * t = 22.8 * 4 = 91.2 km
Kada brod ide nizvodno rijeka tee u istom smjeru pa je ukupna brzina:
v = v + vr
v = 30 + 7.2
v = 37.2 km/h
s(uzvodno) = v * t = 37.2 * 4 = 148.8 km

10. Tijelo se tri sekunde giba jednoliko pravcrtno te prijee put od 3 metra. Potom dvije
sekunde miruje, a nakon toga 4 sekunde se ponovo giba jednoliko pravocrtno te prijee
2 metra.
a.

Nacrtaj s-t graf gibanja.

b.

Koliko se dugo tijelo gibalo ?

c.

Koliki je ukupni put prelo ?

d.

Kolika je srednja brzina kojom se tijelo gibalo ?

e.

Kad je tijelo postiglo najveu brzinu ?

f.

Gibanje prikai v-t grafom.

a. Graf
b. Tijelo se gibalo ukupno 3 + 2 +4 = 9 sekundi.
c. Tijelo je ukupno prelo 3 + 2 = 5 metara.
d. v(srednja) = s(ukupni) / t(ukupno)
v(srednja) = 5/9
v(srednja) = 0.55 m/s
e.
Na prvom dijelu gibanja tijelo je imalo brzinu v1 = 3/3 = 1 m/s
Na drugom dijelu gibanja tijelo miruje v2 = 0 m/s
Na treem dijelu tijelo ima brzinu v3 = 2 / 4 = 0.5 m/s
f. Graf

Fizika
Super za instrukcije , ali zadatak pod brojem 5 je neispravno rjeen. To?no
rjeenje je:
S=10km = 10 000 m
v= 5km/h = 1,38 m/s
t=?
--------------t= s/v = 10 0000/1,38 = 7246 sec
7246 sec / 60 sec -> trai se vrijeme u minutama
t= 120 min.

12.11.2012
Glasovi: +1

gost kae:

...
6. zadatak je rijeen krivo,pripazite malo.

prijavi
glasaj
protiv
glasaj za

..
Zadatak u kojemu se spominje udaljenost Sunca i Zemlje nije dobro postavljen, tj. rjeenje nije to?no pie da je v(svjetlosti) = 300 000 km/h, a zapravo je v= 300 000km/s kao to to pie u samom zadatku

Pomo!!!
Tijelo po?etne brzine 2 m s ubrzava se stalnom akceleracijom i ,nakon to pro?e odre?eni put,postigne
brzinu od 8 m s. kolika je brzina tijela na polovini tog puta?

Brzina (trenutna i srednja)

Pojam brzine uvodi se kako bismo mogli opisati razlike u gibanjima tijela. Naime, znamo da
razliita tijela mogu za isto vrijeme prijei razliite putove (pjeak i automobil, itd.).
Srednja ili prosjena brzina je omjer prijeenog puta s vremenskim intervalom za koji smo taj put
proli. To je skalarna veliina, jer nema stalan smjer. Srednju brzinu oznaavamo oznakom ,
prijeeni put oznaavamo s , proteklo vrijeme s , dok je jedinica za brzinu metar po sekundi,
oznaka .
v=s/t
Trenutna brzina je vektorska veliina iji je smjer odreen pomakom u pojedinom trenutku, tj. ona
ima isti smjer kao i pomak u odreenom trenutku. Obino je pri gibanju nekog tijela trenutna ili
stvarna brzina u razliitim trenucima razliita. Njenu vrijednost moemo uvijek nai kao kvocijent
prijeenog puta i obino vrlo kratkog vremenskog intervala u kojem je to tijelo prolo taj put, ako
se pri tome vrijednost brzine nije mijenjala.

Za neko tijelo kaemo da ima stalnu brzinu samo onda ako se iznos i smjer njegove brzine tokom
vremena ne mijenja.

1.primjer:
Kolika je bila srednja brzina gibanja automobila koji je za 2 sata proao put dugaak 120
kilometara?
t=2h
s=120 km
v=?

v=s/t=120/2=60km/h

Trenutna brzina jednaka

Trenutna brzina jednaka je srednjoj kada je njen iznos ili apsolutna vrijednost jednaka omjeru ukupnog
puta i vremena za koje je put prevaljen.

Zadatak s jednolikim gibanjem

Zadatak:
Vlak koji se kree stalnom brzinom v prijee za 10 min put dugaak 16.5 km.
a) Kolika je brzina v tog vlaka?
b) Koliki bi put preao taj vlak kad bi se jednakom brzinom kretao 2 sata i 15 minuta?
c) Za koje bi vrijeme taj vlak, kreui se jednolikom brzinom, preao put dug 247,5 km?

Rjeenje:
a) brzina vlaka: v = s / t
v = 16.5km / 10 min = 16.5km / 0.1667h = 99 km/h
b) put: s = v * t
s = 99km/h * 2.25h = 225.75 km/h
c) vrijeme: t = s / v
t = 247.5km / 99km/h = 2.5h = 2h i 30min

AKON OUVANJA KOLIINE GIBANJA je jedan od najvanijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka,
za sve zatvorene sustave. Zakon proistjee iz homogenosti prostora, tj. iz injenice da sve toke
prostora imaju iste osobine i da su prirodni zakoni isti u svakoj toki prostora, a glasi:
Ukupna koliina gibanja zatvorenog sustava konstantna je bez obzira na to kakvi se procesi i
meudjelovanje dogaaju u sustavu.
Zakon ouvanja koliine gibanja za dva tijela mase m1 i m2 koja meusobno djeluju jedno na drugo i
kojima su poetne brzine v1 i v2, a brzine nakon meudjelovanja v1' i v2' glasi:
m1v1+m2v2=m1v1'+m2v2'
Ako su poetne brzine obaju tijela bile jednake nuli, zakon glasi:
m1v1'+m2v2'=0
Zbroj koliina gibanja obaju tijela prije meudjelovanja je jednak zbroju njihovih koliina gibanja
nakon meusobnog meudjelovanja. To vrijedi i za vie od dva tijela. Pomodu zakona ouvanja
koliine gibanja rjeavaju se zadaci sa sudarima.