Professional Documents
Culture Documents
Genadij Petrovič-Malahov Uticaj Okoline Na Čovekovo Zdravlje
Genadij Petrovič-Malahov Uticaj Okoline Na Čovekovo Zdravlje
LEKOVITE SILE
UTICAJ OKOLINE NA
OVEKOVO ZDRAVLJE
(BILJKE, MINERALI, TKANINE I
DRUGE MATERIJE)
Prevod sa ruskog
BEOGRAD
2003.
SADRAJ
PREDGOVOR
UVOD
7
9
Klasifikacija p r e m a u k u s i m a
11
11
KLASIFIKACIJA
Klasifikacija p r e m a snazi dejstva
12
Klasifikacija p r e m a s r o d n o s t i (analogiji)
12
Klasifikacija p r e m a svojstvima
14
P R E K R U P E I BOBOVI
20
VOE I JAGODE
23
POVRE
38
ZAINI I MIRODIJE
49
TRAVE
59
K u p a n j e u jutarnjoj rosi
83
San na j a s t u k u od trava
84
BIOENERGETSKOINFORMACIONA REZONANSA
IZMEU CVEA I LJUDI
86
87
D o p u n a svojstvima drvea
93
ORASI I SEMENA
98
POSLASTICE
104
U L J E (MASLO) I M A S T (SALO)
107
M L E K O I MLENI PROIZVODI
111
MESO
115
METALI I MINERALI
120
O p t a k a n j e (ugraivanje) k a m e n j a
M a g i n a svojstva d r a g o c e n o g k a m e n j a
128
128
130
VODA
132
OSTALO
135
PREDGOVOR
PREVODIOCA
UVOD
KLASIFIKACIJA
PREKRUPE I BOBOVI
VOE I JAGODE
u prvom stepenu i vlana u drugom stepenu. Priroda nesazrele smokve je hladna. Sveza smokva ima proiavajua
svojstva. Ako se njenim sokom mau bradavice, one nesta
ju. Takoe pomae i kod viti liga. Bela i sazrela smokva goji.
Smokva se dobro probavlja u elucu. Smokva utoljava e,
prouzrokovanu vikom sluzi. Korisna je pri oboljenju bub
rega i mokrane beike, a proiava i mokrane kanale od
peska. Ako se, pomeana s medom, stavi u oi deluje pre
ventivno protiv katarakte. Sveza smokva stvara gasove i
tetna je za eludac.
OSUENA SMOKVA. Njena priroda je vrua u pr
vom stepenu, a u odnosu na suvou i vlanost uravnoteena.
Ima razreujua, probavna i resorpciona svojstva. Ako se
mnogo jede prouzrokuje stvaranje zle krvi u telu. Korisna je
kod prehlade i bolova u krstima. Cisti mokrau, trbune
organe, grudi i plua od tetnih smea. Ako se jede u kombi
naciji s nanom i majinom duicom (Thymus vulgaris) tada
isti mokranu beiku i bubrege.
TRENJA, VINJA. Najbolja sorta je slatka i zrela.
Priroda slatkog ploda pribliava se vruoj. Deluje purgativno. Ako se smola drveta trenje (vinje) unese u oi, isti
oi i daje im sjaj. Smola trenje (vinje) ima smekavajua
svojstva. Ona rastvara kamen. Najbolje je potopiti u vodu
osuenu trenju, ostaviti da odstoji izvesno vreme i tu vodu
popiti. tetno dejstvo trenje (vinje) je to se pretvara u
vlagu, koje i tako ima u izobilju u organizmu. Zamenaza nju
je ljiva. Priroda slatke trenje je vrua i vlana. Brzo se
probavlja u elucu i pretvara u sok, kojeg u organizmu ima u
izobilju. Trenja ukruuje polni organ kod mukaraca.
Opora sorta trenje je u svemu suprotna slatkoj sorti. Kisela
sorta trenje utoljava e i jaa organizam. Pomae ljudima
kod kojih u elucu ima nagomilane sluzi, jer ima isuujua
svojstva. Sveza trenja izaziva proliv, a osuena jaa or
ganizam. Ako se smola iz drveta trenje (vinje) pomea s
POVRE
ZAINI I MIRODIJE
TRAVE
bljiku treba sakupljati kada je sona; korenje kopati u prolee; lie skupljati leti; cvetove u sred leta; plodove ujesen,
a smolu u prolee i u jesen.
Purgativno (proiavajue) lekovito bilje treba sakup
ljati u jesen, kada presue sokovi i snaga trave se usmeri
prema Zemlji. Biljke koje izazivaju povraanje treba sakup
ljati u vreme otvaranja pupoljaka, kada je snaga trave usmerena nagore. Posebno su dobre berbe kada se pojavljuje
Mesec.
U traktatu Baro-dalaj zud reeno je da se u periodu od
sedmog do petnaestog dana lunarnog meseca (druga et
vrtina meseca) lekovite biljke pretvaraju u nektar. Lekovito
bilje sakupljeno za vreme Sunevih i Meseevih pomra
enja pretvara se u otrov.
Lekovito bilje treba sakupljati briljivo i ne dozvoliti da
na njega padne pljuvaka ili prljavtina.
3. Treba odabrati dobre uzorke i osuiti. Biljke, radi
suenja, treba rasprostrti i ne lomiti ih za vreme suenja.
Biljke s hladnim svojstvima treba suiti na prohladnom
mestu, u senci (na tamnom mestu), a sa zagrevajuim svoj
stvima - na toplom mestu pored vatre ili na Suncu. Biljke
treba uvati od dima i stranih mirisa, izmeu ostalog, i od
mirisa drugih lekovitih biljaka. Na takav nain pripremljene
biljke imaju neizmernu snagu.
4. Biljka mora biti sveza. Ulje i vatru ni za trenutak ne
smete spajati". Isto tako sve lek ili lekovita sirovina, pri
premljena za upotrebu, ne srne se meati sa starom jer e
sveza izgubiti snagu. Gubitkom mirisa biljka gubi snagu.
Ako osueni cvetovi gube boju - nestala je njihova snaga.
Dobri plodovi drvea ak i pri duem uvanju, za razliku od
plodova trava, ne gube snagu.
5. Izbaciti otrov. Neotrovno korenje sadri otrov u
kori, a stabljike otrov u granama.
3. Pelena (Artemisia absinthium) 1 deo, ubra (Satureia hortensis) - 1 deo, mladih listova topole (Populus
nigra) 2 dela.
4. ubra - 1 deo, iarki hmelja - 2 dela i pelena u cvatu
1 deo.
5. Listova hmelja - 2 dela, muke paprati - 3 dela i
hajduke trave (Achillea millefolium, A. nobilis) - 1 deo.
6. Listova crne ribizle (Ribes nigrum) 2 dela, latica od
cveta ipka (Rosa canina) - proizvoljno (otprilike) i nane 1 deo.
7. Rumarina (Rosmarinus) 2 dela, nane 1 deo i
povratia 2 dela.
Sastav treba menjati u zavisnosti od individualne osetljivosti na trave.
Probajte da se koristite pojavom bioenergetske rezonanse i napunite jastuk travama i cvetovima koji vam od
govaraju prema horoskopu. Zapamtite, sve tee i sve se
menja. Jedne trave i cvetovi vie odgovaraju leti, a druge
kada je hladno; jedne - u mladosti, a druge - u starijem dobu
itd. Probajte i pronaite svoje.
BIOENERGETSKOINFORMACIONA
REZONANSA IZMEU CVECA I
LJUDI
perut. Miris ive jaa srce. Njeno ulje jaa eludac. Ako se
listovi ive zagreju na pari i zajedno sa siretom pri viju na
slezinu splanjava njen otok. Ako se primeni kupka s njenim
odvarom pomae kod zapaljenjskog oblika kostobolje.
tetna je kod oboljenja mozga bez temperature. Zamena za
njene cvetove su cvetovi loze (vinograda). Miris njenih
cvetova koristan je za ljude vme prirode (konstitucije).
Jaa mozak. Iva je tetna za grudi. Ako se njeno lie skuva i
odvar uzima izbacuju se gasovi iz organizma. Ako se iz lia
iscedi sok i zakapa u uho on odstranjuje gnojna luenja iz
uha. Ako se kora od korena ive skuva u vodi i odvarom
opere kosa ta smea boji kosu u crno.
BREST (Ulmus campestris). Ako se njegovo lie istu
ca i pospe na gnojnu ranu (ir) rana e zarasti. Ako se
njegovo lie, grane i koren skuvaju u vodi i stave obloge s
tim odvarom na mesta preloma kostiju to pomae srastanje
kostiju. Ako se njegov koren ili lie skuva u vodi i odvar
pije rastvara se sluz u organizmu. Uzima se 8,4 grama
odvara i dodaje malo vina. Kada se pojave plodovi bresta na
njima se pojavljuju i lepljive Ijuspice (listii). Ako se tim
ljuspicama namaze lice koa lica se isti. Posle izvesnog
vremena ta lepljiva vlaga na brestu se sui i pojavljuju se
insekti, slini muici, koji jedu lie bresta. Ako se kora
bresta isitni i pomea sa siretom i tom smeom namaze
koa blagotvorno je kod vitiliga. Ako se pare njegove kore
stavi u vatra iz njegovog kraja koji je ostao van vatre
isticae sok. Ako se taj sok zakapa u uho oveka koji je
ogluveo usled bolesti, povratie mu se sluh. Ako se lie
istuca, iscedi sok, podgreje i zakapa u uho, pomae kod
gluvoe i smekava otoke (tumore). Ako se sok pomea s
medom i unese u oi, odstranjuje onu mrenu.
RUA (Rosa). Najbolja je aromatina civena rua.
Njena priroda je hladna i suva u prvom stepenu. Ima isu
ujua i ojaajua svojstva. Njen miris pomae kod gla-
ORASI I SEMENA
SEME BOKVICE (Plantago major, P. media, P. laneeolata). Njegova priroda je hladna i suva. Najbolje je
sono seme s cmkastim i crvenkastim nijansama. Ima opora
svojstva. Pomae kod zatvora jetre, bubrega i ishijasa. Naj
vea dozvoljena doza je 8,8 grama. tetno je za plua.
Njegovo tetno dejstvo otklanja med. Zamena za seme bokvice je seme kiseljaka (zelja).
SEME ARGAREPE (Daucus sativas, D. Carota).
Kau da pomae kod malignih gnojnih rana. Izaziva polnu
elju. Pojaava mokrenje i izaziva menstruaciju. Pomae
kod oboljenja nerava.
SEME ROTKVICE (Raphanus raphanistrum). Naj
bolje je sono seme s crnkastom ili crvenkastom nijansom.
Priroda mu je vrua i suva u drugom stepenu. Odstranjuje
pege kao i bele mrlje kod vitiliga. Izbacuje gasove iz sto
maka i slabi njihovu snagu. Najvea dozvoljena doza je 2,88
grama. tetno je za jetru. Ako se uzima sa siretom izaziva
povraanje, stvara obilnu mokrau i splanjava otok slezine.
Njegovo tetno dejstvo otklanja koriandar (Coriandrum
sativum) i eer.
POSLASTICE
MESO
METALI I MINERALI
SVOJSTVA TKANINA
VODA
OSTALO