HRVATSKI SABOR

1790
Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O CESTAMA
Proglaavam Zakon o cestama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. srpnja
2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/149
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 12. srpnja 2011.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipovi, v. r.

ZAKON
O CESTAMA
I. OPE ODREDBE
Namjena zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, nain
koritenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje
graenja i odravanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zatitu
javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor
javnih cesta.

Znaenje pojmova
lanak 2.
(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
1. javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje
svatko moe slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim
Zakonom i drugim propisima,

2. autoceste su javne ceste s tehnikim karakteristikama autoceste odreenim

propisima kojima se ureuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju
povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja
kontinuiteta E-ceste (meunarodnim i meudravnim sporazumima odreena kao
europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske,
omoguavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno
ovom Zakonu,
3. dravne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike
Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste
prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja
sjedita upanija meusobno, povezivanja sjedita upanija s veim regionalnim
sjeditima susjednih drava (gradovi vei od 100.000 stanovnika), omoguavanja
tranzitnog prometa, koje ine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se
ostvaruje kontinuitet dravnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao
dravne ceste sukladno ovom Zakonu,
4. upanijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedita upanija s gradovima i
opinskim sjeditima, koje povezuju sjedita gradova i opina meusobno, preko
kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s dravnim cestama, a koje su
razvrstane kao upanijske ceste sukladno ovom Zakonu,
5. lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedite grada, odnosno opine s
naseljima s vie od 50 stanovnika unutar grada ili opine, ceste u urbanom
podruju koje povezuju gradske etvrti sa upanijskim cestama, ceste koje
povezuju susjedne gradske etvrti meusobno, a koje su razvrstane kao lokalne
ceste sukladno ovom Zakonu,
6. nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko
moe slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i
drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona,
7. raskrije je prometna povrina na kojoj se u istoj razini ili na razliitim
razinama kriaju dvije ili vie cesta ili na kojoj se vie cesta spaja u iru prometnu
povrinu,
8. krianje je prometna povrina na kojoj se u istoj razini ili u razliitim
razinama kriaju cesta i druga prometna infrastruktura,
9. eljezniko-cestovni prijelaz je mjesto na kojem se u istoj razini kriaju cesta
i eljeznika pruga ili industrijski kolosijek,
10. zatitni pojas je zemljite uz javnu cestu na kojem se primjenjuju
ogranienja propisana ovim Zakonom,
11. prikljuak na cestu je dio ceste kojim se neka prometna povrina povezuje
s javnom cestom,
12. prilaz na cestu je ureena povrina uz cestu preko koje se vozila i drugi
sudionici u prometu, koji dolaze sa zemljita ili iz zgrada pokraj ceste,
neposredno ukljuuju u promet na cesti,
13. redovito odravanje ini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom
veeg dijela godine ili cijele godine na cestama ukljuujui i sve objekte i
instalacije, sa svrhom odravanja prohodnosti i tehnike ispravnosti cesta i

sigurnosti prometa na njima,

14. izvanredno odravanje cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi
mjestiminog poboljanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene tehnikih
elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih
objekata i poveanja sigurnosti prometa,
15. prekomjerna uporaba javne ceste je privremeno ili trajno poveanje
prometa tekih i srednje tekih vozila na javnoj cesti ili njezinom dijelu koje
nastaje kao posljedica eksploatacije mineralnih sirovina, sjee uma, industrijske
proizvodnje, izvoenja graevinskih radova i slinih djelatnosti,
16. izvanredni prijevoz je prijevoz vozilima koja sama ili s teretom premauju
propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska optereenja,
17. Hrvatske autoceste d.o.o. je drutvo s ogranienom odgovornou za
upravljanje, graenje, rekonstrukciju i odravanje autocesta,
18. Hrvatske ceste d.o.o. je drutvo s ogranienom odgovornou za
upravljanje, graenje, rekonstrukciju i odravanje dravnih cesta,
19. upanijska uprava za ceste je ustanova za upravljanje, graenje,
rekonstrukciju i odravanje upanijskih i lokalnih cesta.
(2) Izrazi koriteni u ovom Zakonu, ije znaenje nije odreeno u stavku 1. ovoga
lanka, imaju isto znaenje kao to ga odreuju posebni propisi.

II. JAVNE CESTE

Pravni status javnih cesta
lanak 3.
(1) Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske.
(2) Javne ceste se ne mogu otuiti iz vlasnitva Republike Hrvatske niti se na
njima mogu stjecati stvarna prava, osim u sluajevima propisanim ovim
Zakonom.
(3) Na javnoj cesti moe se osnovati pravo slunosti i pravo graenja radi
izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih graevina i graevina elektronikih
komunikacija i povezane opreme, na nain propisan ovim Zakonom.
(4) Cestovno zemljite moe se dati na koritenje radi obavljanja prateih
djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo), na nain propisan
ovim Zakonom.
(5) Javna cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou uporabne
dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je doputena uporaba
graevine sukladno posebnom propisu.
(6) Javna cesta upisuje se u zemljine knjige na temelju pravomone uporabne
dozvole kao javno dobro u opoj uporabi i kao neotuivo vlasnitvo Republike
Hrvatske, uz upis Hrvatskih autocesta d.o.o. kao pravne osobe ovlatene
upravljati autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kao pravne osobe ovlatene

upravljati dravnim cestama i upanijske uprave za ceste kao pravne osobe

ovlatene upravljati upanijskim i lokalnim cestama (u daljnjem tekstu: pravna
osoba koja upravlja javnom cestom).
(7) Pravo slunosti i pravo graenja na javnoj cesti te koncesija na javnoj cesti
upisuju se u zemljine knjige sukladno propisima koji ureuju zemljine knjige.
(8) Koritenje cestovnog zemljita upisuje se u zemljine knjige sukladno
odredbama o upisu zakupa prema propisima koji ureuju zemljine knjige.

Dijelovi javne ceste

lanak 4.
Javnu cestu ine:
cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt,
podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip,
pothodnik i nathodnik),
graevine za odvodnju ceste i proiavanje otpadnih voda sakupljenih na
cestovnoj graevini,
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste
irine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja
krajnje toke poprenog presjeka ceste,
cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj prema
projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog
pojasa te povrina zemljita na kojima su prema projektu ceste izgraene ili se
trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga
vozaima i putnicima te naplatu cestarine predvieni projektom ceste (objekti za
odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske
postaje, servisi, parkiralita, odmorita i drugi),
graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste i pruanja
usluga vozaima i putnicima te naplatu cestarine, predviene projektom ceste,
stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,
prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste
(prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji,
instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne znake, brojila prometa,
instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino),
graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani,
zatita od osulina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih
tetnih utjecaja na okoli i slino).

Ukidanje statusa javnog dobra u opoj uporabi javnoj cesti

lanak 5.

(1) Kada je trajno prestala potreba koritenja javne ceste ili njezinog dijela kao
javne ceste, moe joj se ukinuti status javnog dobra u opoj uporabi, a nekretnina
kojoj prestaje status javnog dobra u opoj uporabi ostaje u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
(2) Prijedlog za ukidanje statusa javnog dobra u opoj uporabi javnoj cesti ili
njezinom dijelu podnosi pravna osoba koja upravlja javnom cestom Ministarstvu
mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a odluku o
ukidanju statusa javnog dobra u opoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu na
prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
Vlada) ili tijelo koje ona ovlasti.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga lanka sadri odredbu o brisanju u zemljinim
knjigama javne ceste ili njezinog dijela kao javnog dobra u opoj uporabi.
(4) Odluku iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja pravna osoba koja upravlja
javnom cestom zajedno s parcelacijskim elaboratom nadlenom opinskom
dravnom odvjetnitvu radi provedbe odluke u zemljinim knjigama.

Razvrstavanje javnih cesta

lanak 6.
(1) Javne ceste se, ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom
znaenju razvrstavaju u jednu od sljedee etiri skupine:
1) autoceste,
2) dravne ceste,
3) upanijske ceste,
4) lokalne ceste.
(2) Autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehnikotehnoloko jedinstvo cestovne mree.

Mjerila za razvrstavanje javnih cesta

lanak 7.
(1) Javne ceste iz lanka 6. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje
uredbom donosi Vlada.
(2) Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se odreuju autoceste, dravne
ceste, upanijske ceste i lokalne ceste i njihovom oznaavanju donosi ministar
mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: ministar). Odluka se objavljuje
u Narodnim novinama.
(3) Javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom iz stavka 2. ovoga lanka
postaje nerazvrstana cesta, osim u sluajevima iz lanka 5. ovoga Zakona.
(4) Razvrstavanjem nerazvrstane ceste u javnu cestu odlukom iz stavka 2. ovoga
lanka nerazvrstana cesta postaje javna cesta.

(5) U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka ne plaa se naknada dosadanjem

vlasniku.
(6) Postojei upisi u katastru i zemljinim knjigama javnih cesta i nerazvrstanih
cesta iz stavka 3. i 4. ovoga lanka zamijenit e se upisom nerazvrstane ceste,
odnosno javne ceste, na temelju odluke iz stavka 2. ovoga lanka na prijedlog
Ministarstva.

Uvoenje naplate cestarine

lanak 8.
Za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i
slino) na dravnim cestama Vlada moe donijeti odluku o uvoenju naplate
cestarine.

Cestarina
lanak 9.
(1) Visina cestarina odreuje se prema:
udaljenosti koju vozilo koristi na autocesti i cestovnom objektu s naplatom
cestarine,
skupini u koju se vozilo rasporeuje sukladno broju osovina i/ili dimenziji i/ili
teini i/ili vrsti vozila koja je naznaena u knjiici vozila,
propisu ministra kojim se odreuju skupine vozila iz podstavka 2. ovoga stavka,
metodologija utvrivanja visine cestarine i parametri usklaivanja cestarine s
rastom trokova upravljanja, redovitog i izvanrednog odravanja te razvoja
autoceste objekta s naplatom na kojem se naplauje cestarina,
naelu nediskriminacije za sve kategorije vozila u vlasnitvu svih pravnih i
fizikih osoba koje su korisnici autoceste i cestovnih objekata s naplatom
cestarine,
izraunatoj prosjenoj cestarini koja je razmjerna trokovima izgradnje,
odravanja, upravljanja i razvoja infrastrukture, a iskazana je kao ukupan prihod
od cestarina u odreenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih
kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na odreenoj mrei autocesta,
tarifnom modelu koji e regulirati ponudu vozila na autocestama i cestovnim
objektima s naplatom tako da niti jedna cestarina cjenovnog razreda ne premauje
vie od 100% cestarinu koja se zaraunava tijekom najjeftinijeg dijela dana, vrste
dana ili dobu godine svim korisnicima autocesta i cestovnih objekata s naplatom
uz uvjet da se takvim tarifnim modelom ne zadire u izraunatu prosjenu
cestarinu,
ekolokoj skupini vozila najvee doputene mase preko 3500 kg sukladno
EURO emisijskom razredu, na nain da se za navedena vozila obraunava nia
cestarina od istovjetnih vozila koja ne zadovoljavaju najstroe standarde emisije
ispunih plinova uz uvjet da se ne zadire u izraunatu prosjenu cestarinu,
stimulativnim modelima plaanja cestarine koji za vozila najvee doputene

mase preko 3500 kg ne smiju biti vei od 13%, a obraunavaju se prema

trenutano primjenjivom tarifnom modelu za plaanje cestarine, a dostupni su
svim pravnim i fizikim osobama korisnicima autocesta i cestovnih objekata s
naplatom cestarine uz uvjet da se takvim stimulativnim modelima ne zadire u
proraunatu prosjenu cestarinu.
(2) Cestarina i korisnika naknada naplaivat e se i nadzirati naplata istih na
nain da se to manje utjee na protonost prometa, bez stavljanja u nepovoljniji
poloaj neredovitih korisnika cestovne mree.
(3) Ministarstvo najmanje etiri mjeseca prije provedbe novog reguliranja
cestarina obavjetava Europsku komisiju o ureenju cestarina na autocestama
koje su u sustavu europske elektronike naplate cestarine i/ili su u neposrednoj
konkurenciji s dijelom europske cestovne mree na kojoj se naplauje cestarina.
Izvjee sadrava najmanje navoenje geografskog opsega mree u kojoj se
naplauje cestarina, vozila za koja se naplauje cestarina, iznos cestarine
razvrstan prema skupinama vozila i nain utvrivanja visine cestarine sa
stimulativnim modelima plaanja cestarine.

Elektroniki sustavi za naplatu cestarine i interoperabilnost

lanak 10.
(1) Elektroniki sustavi za naplatu cestarine su sustavi za naplatu cestarine koji
omoguuju naplaivanje cestarine koritenjem najmanje jedne od sljedeih
tehnologija na kojima se temelji europska elektronika naplata cestarine:
satelitskog odreivanja poloaja vozila, mobilne komunikacije uporabom
standarda GSM-GPRS (referencija na GSM TS 03.60/23.060) i mikrovalne
tehnologije na frekvenciji 5,8 Ghz.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na:
sustave za naplatu cestarine koji nemaju tehnologiju elektronike naplate
cestarine,
elektronike sustave za naplatu cestarine kod kojih nije potrebna ugradnja
opreme u vozila,
male, iskljuivo lokalne sustave za naplatu cestarine, za koje bi trokovi
usklaivanja s EENC-om bili nerazmjerni s koristima od takve naplate.
(3) Elektroniki sustavi za naplatu cestarine u smislu ovoga Zakona ne smatraju
se elektronikim novcem prema posebnim propisima kojima se ureuju institucije
za elektroniki novac.
(4) Naplata putem elektronikih sustava za naplatu cestarine iz stavka 1. i stavka
2. podstavka 2. ovoga lanka ne smatra se javno dostupnom telekomunikacijskom
uslugom prema propisima kojima se ureuje podruje telekomunikacija.

Europska elektronika naplata cestarine

lanak 11.
(1) Europska elektronika naplata cestarine (u daljnjem tekstu: EENC) je nain
elektronike naplate cestarine na podruju Europske unije koji omoguuje

korisniku autoceste da, na temelju ugovora sklopljenog s jednim od ovlatenih

pruatelja usluge EENC-a iz lanka 12. stavka 1. ovoga Zakona, postane korisnik
usluge EENC-a.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar duni su, pod uvjetima iz lanka 10.
ovoga Zakona, s ovlatenim pruateljem usluge EENC-a u Europskoj uniji
sklopiti ugovor kojim se omoguuje plaanje cestarine na nain propisan u stavku
1. ovoga lanka.
(3) Cestarina koju plaa korisnik EENC-a ne smije biti vea od cestarine koju
plaaju ostali korisnici autoceste.
(4) Korisnici usluge EENC-a mogu ugovoriti nain plaanja cestarine putem
EENC-a s bilo kojim pruateljem usluge EENC-a bez obzira na mjesto
registracije vozila ili dravu u kojoj pruatelj usluge EENC-a ima sjedite.
(5) Smatrat e se da je ispunjenjem obveze plaanja pruatelju usluge EENC-a s
kojim je sklopio ugovor korisnik usluge EENC-a platio cestarinu Hrvatskim
autocestama d.o.o. odnosno koncesionaru.

Pruatelj usluge EENC-a

lanak 12.
(1) Pruatelj usluge EENC-a je pravna osoba koja raspolae odgovarajuom
opremom koja omoguuje EENC nain naplate cestarine, udovoljava uvjetima za
pruanje EENC usluge i upisana je u upisnik pruatelja EENC usluge u zemlji
lanici Europske unije u kojoj ima sjedite.
(2) Posebne uvjete koje mora ispunjavati pruatelj usluge EENC-a koji ima
sjedite na teritoriju Republike Hrvatske propisuje ministar.
(3) Ako su Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar ujedno i pruatelji
usluge EENC-a, duni su voditi poslovne knjige na nain da posebno iskazuju
raun dobiti i gubitka u odnosu na plaanje cestarine putem EENC-a.

Upisnik pruatelja usluge EENC-a

lanak 13.
(1) Upisnik pruatelja usluge EENC-a koji imaju sjedite na teritoriju Republike
Hrvatske vodi Ministarstvo.
(2) U upisnik iz stavka 1. ovoga lanka upisuju se podaci o pruatelju usluge
EENC-a, podruje primjene EENC-a, tehniki uvjeti iz potvrde iz lanka 14.
stavka 2. ovoga Zakona, podaci o odreivanju visine cestarine, izjavu Hrvatskih
autocesta d.o.o., odnosno koncesionara o uvjetima sklapanja ugovora s
pruateljem usluga EENC-a.

Tehniki uvjeti za EENC i interoperabilnost

lanak 14.
(1) Tehnike uvjete EENC-a koje moraju ispunjavati pruatelji usluge EENC-a
koji imaju sjedite na teritoriju Republike Hrvatske, Hrvatske autoceste d.o.o.,

odnosno koncesionar te elemente interoperabilnosti propisuje ministar.

(2) Potvrdu o ispunjavanju tehnikih uvjeta i elemenata interoperabilnosti iz
stavka 1. ovoga lanka izdaje Dravni zavod za mjeriteljstvo.

Tijelo za mirenje
lanak 15.
U Ministarstvu se osniva tijelo za mirenje koje provodi mirenje izmeu Hrvatskih
autocesta d.o.o., odnosno koncesionara i pruatelja usluga EENC-a u sporovima
koji nastanu za vrijeme pregovora ili nakon sklapanja ugovora, posebice u odnosu
na sadraj izjave Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara o uvjetima
sklapanja ugovora s pruateljem usluga EENC-a radi osiguranja ravnopravnog
odnosa prema pruateljima usluge EENC-a i opravdanosti visine naknade koju
plaa pruatelj usluge EENC-a.

Stanje javnih cesta

lanak 16.
Javne ceste moraju biti graene, rekonstruirane i odravane sukladno vaeim
propisima.

Opa naela planiranja, projektiranja, gradnje, rekonstrukcije i

odravanja javnih cesta
lanak 17.
(1) Javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i odravaju na
nain:
sukladan najnovijim strunim saznanjima iz podruja projektiranja i gradnje te
s ekonomskim naelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,
da omoguuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost
javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okoliem kroz koji se proteu,
sukladan uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom i propisima za njegovu
provedbu, zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje i gradnja i propisima za
njegovu provedbu, propisima kojima je ureena zatita okolia te propisima o
sigurnosti prometa na cestama.
(2) Tranzitni promet teretnih vozila moe se odvijati samo po javnim cestama
odreenim za tranzitni promet.
(3) Ministar u suglasnosti s ministrom nadlenim za graditeljstvo i ministrom
nadlenim za unutarnje poslove donosi propis o projektiranju javnih cesta i
njihovih elemenata sa stajalita osiguranja prometne sigurnosti i ekonominosti
njihove izgradnje i odravanja.
(4) Ministar, sukladno zakonu kojim se ureuje sigurnost prometa na cestama,
donosi propise o:
prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama,

 turistikoj i ostaloj signalizaciji,

nainu oznaavanja i osiguranja radova na cesti.
(5) Ministar donosi:
tehnike provedbene propise kojima se podrobnije ureuje primjena posebnih
propisa na podruju javnih cesta,
propis kojim se odreuju javne ceste i ostali elementi bitni za obavljanje
tranzitnog prometa teretnih vozila iz stavka 2. ovoga lanka,
propis kojim se utvruje sadraj, ustroj i nain voenja baze podataka o javnim
cestama i objektima na njima.
(6) Ministar nadlean za zatitu okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, uz
suglasnost ministra, donosi propis o vrsti i sadraju projekata za graenje i
rekonstrukciju javnih cesta.
(7) Ministar u suglasnosti s ministrom nadlenim za unutarnje poslove te
ministrom nadlenim za graditeljstvo donosi propis kojim se ograniava uporaba
pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila ija najvea doputena masa
premauje 7,5 tona, kada za te ceste kao alternativni pravci postoje druge javne
ceste s boljim prometno-tehnikim karakteristikama, osim za prijevoz navedenih
vozila u lokalnom prometu, ako to zahtijevaju razlozi protonosti i sigurnosti
prometa, zatite ceste od buke i drugih elemenata vezanih uz zatitu okolia.

III. PLANIRANJE I UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA

1. Planski temelji
Strategija razvitka javnih cesta
lanak 18.
(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donosi strategiju kojom se utvruju ciljevi i
plan razvitka javnih cesta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Strategija),
sukladno Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske.
(2) Strategija iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
analizu stanja autocesta, dravnih, upanijskih i lokalnih cesta te potrebu
razvitka tih cesta,
temeljna mjerila za graenje autocesta, dravnih, upanijskih i lokalnih cesta te
prijedlog kriterija prioriteta graenja autocesta i dravnih cesta,
potrebe odravanja postojeih autocesta i dravnih cesta, naela odravanja
upanijskih i lokalnih cesta te prijedlog kriterija prioriteta odravanja autocesta,
dravnih, upanijskih i lokalnih cesta.

Tehniko-tehnoloko jedinstvo
lanak 19.

Ministarstvo je nadleno za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva javnih

cesta kroz provedbu Strategije.
Prioriteti u graenju i odravanju
lanak 20.
Prioritet u graenju i odravanju autocesta, dravnih, upanijskih i lokalnih cesta
i potreba razvitka javnih cesta utvrena Strategijom mora se temeljiti na
prostornim, prometnim, tehnikim, ekolokim, demografskim i gospodarskim
analizama, s gospodarski opravdanim prometno-tehnikim rjeenjima radi
poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonosti prometa.

Program graenja i odravanja

lanak 21.
(1) Program graenja i odravanja javnih cesta na prijedlog Ministarstva donosi
Vlada za razdoblje od etiri godine, sukladno Strategiji.
(2) Izvjee o ostvarivanju dugoronih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture
utvrenih Strategijom i izvrenju Programa iz stavka 1. ovoga lanka Vlada
jedanput godinje podnosi Hrvatskom saboru.

Godinji plan
lanak 22.
(1) Program graenja i odravanja javnih cesta iz lanka 21. ovoga Zakona
ostvaruje se:
godinjim planom graenja i odravanja autocesta, koji donose Hrvatske
autoceste d.o.o.,
godinjim planom graenja i odravanja dravnih cesta, koji donose Hrvatske
ceste d.o.o.,
godinjim planom graenja i odravanja upanijskih i lokalnih cesta, koji
donose upanijske uprave za ceste.
(2) Godinji planovi iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga lanka donose se uz
suglasnost Vlade, a godinji planovi iz podstavka 3. ovoga lanka uz prethodnu
suglasnost Ministarstva.

2. Graenje i rekonstrukcija javnih cesta

Poslovi graenja i rekonstrukcije javnih cesta
lanak 23.
Poslovi graenja i rekonstrukcije javnih cesta u smislu ovoga Zakona
obuhvaaju:
pripremu, izradu i ustupanje izrade potrebnih studija te njihovu strunu ocjenu,

 pokretanje postupka procjene utjecaja zahvata na okoli, odnosno pokretanja

postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli,
pokretanje postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu,
ustupanje usluga projektiranja s istranim radovima,
ustupanje usluga projektiranja opreme, prateih objekata i prometne
signalizacije,
ishoenje lokacijskih, graevinskih i uporabnih dozvola, odnosno drugih akata
na temelju kojih je doputeno graenje i uporaba graevine po posebnom propisu,
ustupanje radova izmjetanja komunalne i druge infrastrukture,
ustupanje geodetskih radova,
ustupanje radova graenja i rekonstrukcije,
ustupanje usluga strunog nadzora graenja,
organizaciju tehnikog pregleda i primopredaju javne ceste te dijelova javne
ceste i objekata na koritenje i odravanje,
investitorski nadzor nad provoenjem projekata,
ustupanje revizije projekata u odnosu na osnovne uvjete kojima javna cesta
mora udovoljiti u pogledu sigurnosti prometa.

Posebni uvjeti graenja javnih cesta

lanak 24.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za graenje i rekonstrukciju
autocesta, dravnih cesta i graevine iz lanka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga
Zakona, posebne uvjete izdaje Ministarstvo.
(2) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za graenje i rekonstrukciju
upanijskih i lokalnih cesta i graevine iz lanka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga
Zakona posebne uvjete izdaje nadleni ured dravne uprave u upaniji. Posebni
uvjeti izdaju se prije izdavanja lokacijske dozvole odnosno drugog akta kojim se
provode dokumenti prostornog ureenja sukladno posebnom propisu.
(3) Nadlena tijela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka duna su sudjelovati u postupku
izdavanja graevinske dozvole izdavanjem potvrde na glavni projekt sukladno
posebnom propisu.

Graenje komunalnih i drugih objekata unutar cestovnog zemljita

lanak 25.
(1) Ako se prilikom graenja ili rekonstrukcije javne ceste predvia i graenje ili
rekonstrukcija komunalnih, vodnih i energetskih graevina kao i graevina
elektronikih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti koje u cijelosti ili
djelomino slue za potrebe javne ceste, projekt mora obuhvatiti i te graevine i
radove koji e se izvesti na povrini, odnosno ispod ili iznad povrine ceste.

(2) Trokove izrade projekata i graenja komunalnih graevina iz stavka 1. ovoga

lanka snosi investitor komunalnih graevina, sukladno propisima koji ureuju
komunalno gospodarstvo.
(3) Trokove izrade projekata i graenja vodnih i energetskih graevina, kao i
graevina elektronikih komunikacija i povezane opreme iz stavka 1. ovoga
lanka snosi investitor tih graevina, sukladno propisima koji ureuju upravljanje
tim graevinama.
(4) Ako se radi graenja komunalnih, vodnih i energetskih graevina kao i
graevina elektronikih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti osniva
pravo slunosti odnosno pravo graenja, slunost, odnosno pravo graenja osniva
se u korist investitora tih graevina.
(5) Prijenos prava slunosti, odnosno prava graenja iz stavka 4. ovoga lanka
doputen je u korist osobe koja je na temelju posebnog zakona ovlatena
upravljati graevinama iz stavka 1. ovoga lanka.
(6) Osnivanje prava slunosti ili prava graenja te prava i obveze investitora
komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i graevina elektronikih
komunikacija i povezane opreme iz stavka 1. ovoga lanka te prava i obveze
pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara utvruju se
ugovorom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(7) Suglasnost za graenje komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i
graevina elektronikih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti koje ne
slue za potrebe javne ceste daje pravna osoba koja upravlja javnom cestom,
odnosno koncesionar.
(8) Osnivanje prava slunosti ili prava graenja te ostala prava i obveze
investitora komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i graevina
elektronikih komunikacija i povezane opreme koje ne slue za potrebe javne
ceste a za koje je izdana suglasnost iz stavka 7. ovoga lanka, utvruju se
ugovorom s pravnom osobom koja upravlja javnom cestom odnosno
koncesionarom, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(9) Ako se graenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojee
komunalne, vodne i energetske graevine ili graevine elektronikih
komunikacija i povezanu opremu, trokove izrade projekata, graenja ili
rekonstrukcije tih graevina snosi investitor javne ceste ako je osoba koja je na
temelju posebnog zakona ovlatena upravljati tom graevinom investitoru javne
ceste za postojeu graevinu dostavila dokumentaciju sukladno propisima koji
ureuju gradnju. U protivnom trokove snosi osoba koja je na temelju posebnog
zakona ovlatena upravljati tom graevinom.

3. Odravanje javnih cesta

Poslovi odravanja
lanak 26.
(1) Poslovi odravanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:
planiranje odravanja i mjera zatite javnih cesta i prometa na njima,

 redovito i izvanredno odravanje javnih cesta,

ustupanje radova redovitog i izvanrednog odravanja javnih cesta,
struni nadzor i kontrola kakvoe ugraenih materijala i izvedenih radova
odravanja javnih cesta,
ustupanje usluga strunog nadzora i kontrole kakvoe ugraenih materijala i
izvedenih radova odravanja javnih cesta,
osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari s javne ceste,
ophodnja.
(2) Radovi izvanrednog odravanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na
temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga lanka.
(3) Popis poslova redovitog i izvanrednog odravanja, opseg pojedinih radova i
rokove izvoenja tih radova, pravila i tehnike uvjete za izvoenje radova u
ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje
ministar.

Odravanje javne ceste kroz naselje

lanak 27.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne
odrava:
sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mree,
javnu rasvjetu,
zelene povrine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje,
pothodnike i nathodnike u funkciji pjeakog prometa,
biciklistike i pjeake staze izvan kolnika,
tramvajske, odnosno eljeznike pruge.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne
obavlja poslove ienja javnih cesta, osim ienja snijega.
(3) Slivnici uz javnu cestu u naselju te zamjena i popravak slivnikih reetki i
poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji nisu vezani na mjesnu
kanalizacijsku ili kanalsku mreu, odravaju se kao sastavni dio te javne ceste,
osim ako nije drukije ugovoreno.

Odravanje raskrija u istoj razini

lanak 28.
(1) Za odravanje raskrija javnih cesta u istoj razini nadleni su:
Hrvatske ceste d.o.o. za raskrije dravne i upanijske, odnosno za raskrije

dravne i lokalne ceste,

upanijska uprava za ceste koja upravlja upanijskom cestom za raskrije
upanijske i lokalne ceste.
(2) Za odravanje raskrija javne ceste i nerazvrstane ceste u istoj razini nadlena
je pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
(3) Pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka obvezne su odravati prometnu
povrinu raskrija sa svim dijelovima javne ceste, unutar linija koje povezuju
krajnje toke slobodnog profila javne ceste u zoni raskrija.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuju i na
odravanje svjetlosno-signalnih ureaja postavljenih u raskriju u istoj razini.
(5) Nain raspodjele ukupnih trokova odravanja svjetlosno-signalnih ureaja
ukljuujui i elektrinu energiju, izmeu pravnih osoba koje upravljaju
pojedinom cestom u raskriju, propisuje ministar.

Odravanje nadvonjaka i podvonjaka i drugih cestovnih objekata

lanak 29.
(1) Nadvonjak, podvonjak i drugi cestovni objekt u raskriju autoceste i
dravne, upanijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste odrava se kao sastavni
dio autoceste, osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme dravne, upanijske,
lokalne, odnosno nerazvrstane ceste.
(2) Nadvonjak, podvonjak i drugi cestovni objekt u raskriju dravne ceste i
upanijske, lokalne, odnosno nerazvrstane ceste odrava se kao sastavni dio
dravne ceste, osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme upanijske, lokalne,
odnosno nerazvrstane ceste.
(3) Nadvonjak, podvonjak i drugi cestovni objekt u raskriju upanijske ceste i
lokalne, odnosno nerazvrstane ceste odrava se kao sastavni dio upanijske ceste,
osim kolnika, cestovnih instalacija i opreme lokalne, odnosno nerazvrstane ceste.
(4) Nadvonjak, podvonjak i drugi cestovni objekt u raskriju lokalne ceste i
nerazvrstane ceste odrava se kao sastavni dio lokalne ceste, osim kolnika,
cestovnih instalacija i opreme nerazvrstane ceste.
(5) Nadlene pravne osobe koje upravljaju javnim cestama mogu ugovoriti
drukiji nain odravanja nadvonjaka, podvonjaka i drugih cestovnih objekata
u raskriju.

Odravanje eljezniko-cestovnih prijelaza i krianja

lanak 30.
(1) eljezniko-cestovni prijelaz u istoj razini odrava se sukladno propisima
kojima se ureuju eljeznice.
(2) Krianje javne ceste i eljeznike pruge u dvije razine u cijelosti se odrava
kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad eljeznike pruge, a samo kolnik i
cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod eljeznike pruge.

(3) Krianje javne ceste i druge infrastrukture odrava se na nain da pravna

osoba koja upravlja javnom cestom odrava cestovnu graevinu.

4. Ostali poslovi upravljanja javnim cestama

lanak 31.
Ostali poslovi upravljanja javnim cestama, u smislu ovoga Zakona, jesu:
osiguranje obavjeivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta,
izvanrednim dogaajima na njima i o meteorolokim uvjetima znaajnim za
sigurno odvijanje prometa,
voenje podataka o javnim cestama,
priprema podloga za pripremu i dodjelu koncesija,
odluivanje o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti na
javnim cestama,
organizacija sustava naplate cestarine na autocestama i objektima s naplatom
cestarine,
praenje i analiza stanja sigurnosti prometa na javnim cestama,
izrada izvjea, elaborata, ekspertiza i slinih materijala za potrebe Hrvatskog
sabora, Vlade, Ministarstva, upanijske skuptine i upana.

Baza podataka o javnim cestama

lanak 32.
(1) Hrvatske ceste d.o.o. vode jedinstvenu bazu podataka o javnim cestama za
operativne potrebe osiguranja tehniko-tehnolokog jedinstva mree javnih cesta.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o., upanijske uprave za ceste i koncesionari duni su
podatke iz svojih baza podataka o javnim cestama prenositi Hrvatskim cestama
d.o.o.

5. Ustupanje radova
lanak 33.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i upanijske uprave za ceste
izravno ne izvode radove graenja, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta, osim
ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
(2) Izvoenje radova graenja i rekonstrukcije javnih cesta smije se ustupiti samo
pravnoj ili fizikoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove
sukladno posebnim propisima.
(3) Radovi odravanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizikoj osobi koja je
za te radove registrirana, specijalizirana i tehniki opremljena te koja raspolae
osposobljenim kadrovima za izvoenje radova odravanja pod prometom.

(4) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog odravanja
javnih cesta moe ustupiti za razdoblje od etiri godine.
(5) Uvjete tehnike opremljenosti i strune osposobljenosti kadrova iz stavka 3.
ovoga lanka propisuje ministar.

Preuzimanje na odravanje i upravljanje infrastrukture izgraene na i

izvan cestovnog zemljita
lanak 34.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ne
odravaju komunalne, vodne i energetske graevine niti graevine elektronikih
komunikacija i povezanu opremu koje su izgraene na ili izvan cestovnog
zemljita sukladno lanku 25. ovoga Zakona, a namijenjene su preteito za
potrebe javne ceste.
(2) Graevine iz stavka 1. ovoga lanka preuzimaju na odravanje i upravljanje
osobe koje su na temelju posebnog zakona ili odluke nadlenog tijela donesene
na temelju posebnog zakona zaduene za njihovo odravanje i upravljanje.
(3) Preuzimanje iz stavka 2. ovoga lanka obavit e se u roku od 30 dana od dana
pravomonosti uporabne dozvole.
(4) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na odravanje
graevina iz stavka 1. ovoga lanka koje je investitor javne ceste bio duan
izgraditi na ili izvan cestovnog zemljita na temelju posebnog zakona ili odluke
nadlenog tijela donesene na temelju posebnog zakona.

6. Nuni radovi odravanja prilikom trajka

lanak 35.
Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, koncesionar i pravna ili fizika osoba
kojoj je ustupljeno izvoenje radova redovitog odravanja javne ceste, prilikom
trajka svojih radnika duni su i ovlateni osigurati obavljanje redovitog
odravanja javne ceste, i to:
nadzor prohodnosti i osposobljenosti javne ceste za siguran promet
svakodnevnim pregledima javne ceste (ophodnja javne ceste),
osiguranje opasnih dijelova na javnoj cesti, ako utvrene nedostatke koji
ugroavaju promet na njoj ophodar ne moe odmah otkloniti,
provoenje mjera za osiguranje javne ceste iji bi izostanak mogao prouzroiti
oteenje javne ceste,
otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti,
otklanjanje oteenja javne ceste koja bi mogla uzrokovati prestanak prometa ili
opasnost za sudionike u prometu,
uspostavljanje prohodnosti javne ceste u zimskom razdoblju najmanje u opsegu
koji omoguuje odvijanje prometa uz uporabu zimske opreme,

 osiguranje tekuih podataka o stanju i prohodnosti javne ceste.

7. Imovinskopravni odnosi
Izvlatenje nekretnina
lanak 36.
(1) Graenje rekonstrukcija i odravanje javnih cesta u interesu je Republike
Hrvatske.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi javnu cestu u smislu propisa kojim
se ureuje gradnja smatra se odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike
Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike
Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena potvrda glavnog projekta ili
graevinska dozvola.
(3) Na postupak izvlatenja nekretnina radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
javnih cesta primjenjuju se propisi o izvlatenju, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(4) Uz prijedlog za izvlatenje nekretnina prilae se pravomona lokacijska
dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajui geodetski elaborat
prema propisima kojima se ureuje katastar nekretnina.
(5) Vlasnik izvlatene nekretnine radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
javnih cesta ima pravo na novanu naknadu sukladno zakonu kojim je ureeno
izvlatenje, a moe mu se umjesto novane naknade dati u vlasnitvo druga
odgovarajua nekretnina.
(6) Nekretnine koje su izvlatenjem, pravnim poslom ili drugim pravnim aktom
postale vlasnitvo Republike Hrvatske, a lokacijskom dozvolom su predviene
kao javna cesta, neotuive su iz vlasnitva Republike Hrvatske.
(7) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i odravanje javne
ceste izvlauju se u korist Republike Hrvatske.
(8) Prijedlog za izvlatenje za autoceste podnose Hrvatske autoceste d.o.o., za
dravne ceste Hrvatske ceste d.o.o., a za upanijske i lokalne ceste upanijske
uprave za ceste.
(9) Prijedlog za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske moe podnijeti i
koncesionar ako je za to posebno ovlaten ugovorom o koncesiji sklopljenim po
odredbama ovoga Zakona.
(10) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom iz stavka 7. i 8. ovoga lanka
obveznik je plaanja naknade u postupku izvlatenja radi graenja, rekonstrukcije
i odravanja javne ceste.

Izvlatenje radi izmjetanja infrastrukture izvan cestovnog zemljita

lanak 37.
(1) Kad se za potrebe graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste postojee
komunalne, vodne i energetske graevine, kao i graevine elektronikih

komunikacija i povezana oprema smjetene na zemljitu obuhvaenom projektom

javne ceste moraju izmjestiti izvan cestovnog zemljita, njihovo izmjetanje
provodi se u postupku potpunog ili nepotpunog izvlatenja, uz odgovarajuu
primjenu odredbi o izvlatenju nekretnina iz lanka 36. do 42. ovoga Zakona.
(2) Poslovi izmjetanja postojee infrastrukture radi graenja, rekonstrukcije i
odravanja javne ceste smatraju se u smislu ovoga Zakona poslovima graenja,
rekonstrukcije i odravanja javne ceste, i u interesu su Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlatenje nekretnina potrebnih za izmjetanje postojee
infrastrukture ovlatene su podnijeti osobe koje su po odredbama ovoga Zakona
ovlatene podnijeti prijedlog za izvlatenje nekretnina radi graenja,
rekonstrukcije i odravanja javne ceste.

Potpuno izvlatenje radi izmjetanja infrastrukture izvan cestovnog

zemljita
lanak 38.
(1) Kad se provodi postupak potpunog izvlatenja nekretnina radi izmjetanja
postojeih komunalnih, vodnih i energetskih graevina kao i graevina
elektronikih komunikacija i povezane opreme izvan cestovnog zemljita,
nekretnina na koju e se izmjestiti postojea infrastruktura postaje izvlatenjem
vlasnitvo Republike Hrvatske ukoliko je osoba koja je koristila infrastrukturu
imala na zemljitu koje se izvlauje neko ogranieno stvarno pravo.
(2) Ako je na nekretnini koja je izvlatena radi graenja, rekonstrukcije i
odravanja javne ceste i s koje je izmjetena infrastruktura, osoba koja je koristila
infrastrukturu imala neko ogranieno stvarno pravo na temelju kojeg je bila
ovlatena imati u vlasnitvu i posjedu odnosnu infrastrukturu, na nekretnini na
koju se izmjeta infrastruktura u korist te osobe osnovat e se isto stvarno pravo.
Osoba u iju je korist osnovano stvarno pravo na nekretnini izvlatenoj radi
premjetanja infrastrukture nema pravo na naknadu zbog prestanka stvarnog
prava na nekretnini izvlatenoj radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne
ceste.
(3) Pravni odnosi izmeu Republike Hrvatske i osoba koje su prije izmjetanja
postojee infrastrukture koristile infrastrukturu u pogledu koritenja nekretnina i
osnivanja stvarnih prava na nekretninama na koje je izmjetena infrastruktura,
ureuju se na temelju posebnih zakona koji ureuju koritenje i uporabu odreene
vrste infrastrukture.
(4) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se ako je prijedlog za
izvlatenje radi izmjetanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za
izvlatenje prije ili nakon to je ve doneseno rjeenje o izvlatenju nekretnine s
koje je potrebno izmjestiti infrastrukturu, a nije dolo do spajanja tih postupaka.
(5) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuje se i u postupku
potpunog izvlatenja nekretnine radi izmjetanja postojee infrastrukture sa
zemljita koje e se izvlastiti radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne
ceste, kad je vlasnik infrastrukture i zemljita izvlatenog radi graenja,
rekonstrukcije i odravanja javne ceste ista osoba.
(6) Vlasniku nekretnine e se, kao naknada za izvlateno zemljite, dati u
vlasnitvo zemljite koje je na temelju stavka 1. ovoga lanka izvlateno radi

premjetanja infrastrukture.

Nepotpuno izvlatenje radi izmjetanja infrastrukture izvan cestovnog

zemljita
lanak 39.
(1) Kad se provodi postupak nepotpunog izvlatenja nekretnina radi izmjetanja
postojeih komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i graevina
elektronikih komunikacija i povezane opreme na nekretnini na koju e se
izmjestiti infrastruktura, rjeenjem o izvlatenju osniva se pravo slunosti u korist
osobe koja je na nekretnini izvlatenoj radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
javne ceste imala pravo slunosti vodova ili drugih ureaja.
(2) Osoba u iju je korist osnovana stvarna slunost na nekretnini izvlatenoj radi
premjetanja infrastrukture nema pravo na naknadu zbog prestanka stvarne
slunosti na nekretnini izvlatenoj radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
javne ceste.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se ako je prijedlog za
izvlatenje radi izmjetanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za
izvlatenje prije ili nakon prijedloga za izvlatenje radi graenja, rekonstrukcije
ili odravanja javne ceste, a nije dolo do spajanja tih postupaka.

Izvlatenje radi izgradnje infrastrukture za potrebe javne ceste izvan

cestovnog zemljita
lanak 40.
(1) Kad je za potrebe graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste projektom
javne ceste predviena izgradnja komunalnih, vodnih i energetskih graevina kao
i graevina elektronikih komunikacija i povezane opreme izvan cestovnog
zemljita, za potrebe njihove izgradnje provodi se postupak potpunog ili
nepotpunog izvlatenja nekretnina uz odgovarajuu primjenu odredbi o
izvlatenju nekretnina radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste iz
lanka 36. do 42. ovoga Zakona.
(2) Poslovi graenja infrastrukture i graevina izvan cestovnog zemljita za
potrebe graenja, odravanja i rekonstrukcije javne ceste smatraju se u smislu
ovoga Zakona poslovima graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste, i u
interesu su Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlatenje nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture i
graevina izvan cestovnog zemljita ovlatene su podnijeti osobe koje su po
odredbama ovoga Zakona ovlatene podnijeti prijedlog za izvlatenje nekretnina
radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste.
(4) Prijedlog za izvlatenje nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture i
graevina izvan cestovnog zemljita podnosi se zajedno s prijedlogom za
izvlatenje nekretnina radi graenja i odravanja javne ceste ili kao poseban
prijedlog za izvlatenje.
(5) Kad je radi graenja infrastrukture ili graevina provedeno potpuno
izvlatenje, nekretnina na kojoj e se izgraditi infrastruktura ili graevina izvan
cestovnog zemljita postaje izvlatenjem vlasnitvo Republike Hrvatske.

(6) Pravni odnosi izmeu Republike Hrvatske i osoba koje su po posebnim

zakonima ovlatene odravati i upravljati infrastrukturom i graevinama iz ovoga
lanka, u pogledu koritenja nekretnina odnosno osnivanja stvarnog prava na
nekretninama na kojima je izgraena infrastruktura, uredit e se po odredbama
posebnih zakona koji ureuju koritenje i uporabu odreene vrste infrastrukture.
(7) Kada je radi graenja infrastrukture ili graevina provedeno nepotpuno
izvlatenje, korisnik izvlatenja je osoba koja je na temelju posebnog zakona ili
odluke nadlenog tijela donesene na temelju posebnog zakona zaduena za
njihovo upravljanje i odravanje.
(8) Na preuzimanje odravanja i upravljanja objekata infrastrukture i graevina
izgraenih izvan cestovnog zemljita radi potrebe graenja, rekonstrukcije i
odravanja javne ceste sukladno ovom lanku na odgovarajui nain primjenjuju
se odredbe lanka 34. ovoga Zakona.

Stupanje u posjed
lanak 41.
(1) Ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar eli
stupiti u posjed nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, podnosi
zahtjev za stupanjem u posjed nadlenom uredu dravne uprave u upaniji.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka odobrava se ako osoba ovlatena graditi,
rekonstruirati i odravati javnu cestu podnese dokaz da je prijanjem vlasniku
isplaena naknada sukladno posebnim propisima o izvlatenju, odnosno da mu je
navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijanji
vlasnik odbio primiti naknadu.
(3) O stupanju u posjed izvlatenih nekretnina iz stavka 1. ovoga lanka rjeenje
donosi nadleni ured dravne uprave u upaniji u roku od tri dana od dana
podnoenja zahtjeva.
(4) alba protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne odgaa izvrenje rjeenja.
(5) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na nekretnine
izvlatene na temelju lanka 37. do 40. ovoga Zakona.

Naknada za nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske

lanak 42.
(1) Kada se javne ceste grade, rekonstruiraju ili odravaju na nekretninama u
vlasnitvu Republike Hrvatske, ne plaa se naknada za zemljite.
(2) U sluaju izdvajanja iz umsko-gospodarskog podruja uma i umskog
zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske radi graenja, rekonstrukcije i
odravanja javnih cesta ne plaa se naknada za prenesena prava propisana
zakonom kojim se ureuje gospodarenje umama.
(3) U sluaju graenja, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta na
poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske ne plaa se naknada
za zemljite niti se plaa naknada zbog umanjenja vrijednosti i povrine
poljoprivrednog zemljita kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku propisana

zakonom kojim se ureuje poljoprivredno zemljite.

(4) U sluaju graenja, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta ne plaa se
komunalni doprinos.

Promjena granice pomorskog dobra

lanak 43.
(1) Kada je radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste potrebno
promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno
lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na nain
da se odreena nekretnina ili njezin dio izuzme iz podruja pomorskog dobra.
(2) Nekretnine izuzete iz podruja pomorskog dobra radi graenja, rekonstrukcije
i odravanja javne ceste postaju neotuivo vlasnitvo Republike Hrvatske.
(3) Postupak promjene granica pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga lanka
ovlatena je pokrenuti osoba koja je na temelju lanka 36. ovoga Zakona
ovlatena podnijeti prijedlog za izvlatenje radi graenja, rekonstrukcije i
odravanja javne ceste.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri odredbu o brisanju u zemljinim
knjigama opeg dobra i o upisu neotuivog vlasnitva Republike Hrvatske.
(5) Osoba ovlatena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra
dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga lanka zajedno s parcelacijskim elaboratom
nadlenom opinskom dravnom odvjetnitvu radi provedbe odluke u zemljinim
knjigama.
(6) Nekretnine koje su radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste,
sukladno odredbama ovoga lanka, izuzete iz podruja pomorskog dobra,
preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionar.
(7) Na nekretninama koje su radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne
ceste, sukladno odredbama ovoga lanka, izuzete iz podruja pomorskog dobra
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
(8) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na izuzimanje
nekretnina iz lukog podruja radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne
ceste.

Ukidanje statusa javnog vodnog dobra u vlasnitvu Republike Hrvatske

lanak 44.
(1) Kada je radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste za odreenu
nekretninu ili njezin dio potrebno utvrditi prestanak statusa javnog vodnog dobra,
provodi se postupak koji je za prestanak javnog vodnog dobra propisan Zakonom
kojim se ureuju vode.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena je pokrenuti osoba koja je na
temelju lanka 36. ovoga Zakona ovlatena podnijeti prijedlog za izvlatenje radi
graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste.

(3) Rjeenje o prestanku statusa javnog vodnog dobra sadri odredbu o upisu
nekretnine kao neotuivog vlasnitva Republike Hrvatske.
(4) Nekretnine iz stavka 1. ovoga lanka nakon prestanka statusa javnog vodnog
dobra preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom cestom,
odnosno koncesionar.

IV. MJERE ZA ZATITU JAVNIH CESTA I PROMETA

Ogranienja radi zatite javnih cesta
lanak 45.
(1) Javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe samo u
sluajevima, na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom, propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji ureuju sigurnost prometa
na cestama.
(2) Radi zatite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti
zabranjeno je:
otetiti, ukloniti, premjestiti, zakriti ili na bilo koji drugi nain izmijeniti
postojee stanje prometne signalizacije, prometnu opremu te cestovne ureaje,
trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi nain smetati posjed javne ceste ili
njezinog dijela,
dovoditi oborinsku vodu, otpadne vode i ostale tekuine,
sprjeavati otjecanja voda s javne ceste,
sputati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla te druge predmete i materijal,
vui stabla i dijelove stabla te drugi materijal ili predmete,
putati domae ivotinje bez nadzora, napajati ivotinje u cestovnom jarku te
vriti ispau ili graditi pojilita na cestovnom zemljitu,
postavljati ograde, saditi ivice, drvee i druge nasade,
odlagati drvnu masu, ostale materijale ili druge predmete,
postavljati nadgrobne ploe i ostala spomenobiljeja,
postavljati transparente, plakate i druge oblike obavjetavanja odnosno
oglaavanja na nain koji nije sukladan lanku 59. ovoga Zakona,
rasipavati materijal, nanositi blato, ulje ili na drugi nain oneiavati javnu
cestu,
odlagati snijeg ili led,
vriti druge radnje koje mogu otetiti javnu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje
prometa na njoj.
(3) Radi zatite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, u zatitnom pojasu javne

ceste zabranjeno je:

postavljati i koristiti svjetla ili svjetlosne ureaje koji mogu ugroziti sigurnost
prometa na javnoj cesti,
namjerno paliti vatru i korov uz javnu cestu,
orati u razdaljini 4 metra od granice cestovnog zemljita u smjeru suprotno od
javne ceste ili u irini 1 metra od granice cestovnog zemljita usporedno s javnom
cestom,
putati domae ivotinje bez nadzora,
ostavljati snijeg ili led koji moe skliznuti na javnu cestu,
postavljati ograde, saditi ivice, drvee i druge nasade koji onemoguavaju
preglednost na javnu cestu,
ostavljati drvee i druge predmete i stvari koje mogu pasti na javnu cestu,
vriti druge radnje koje mogu otetiti javnu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje
prometa na njoj.
(4) Pravna osoba koja upravlja javnoj cestom odnosno koncesionar mora bez
odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice
zabranjenih radnji, koje bi mogle otetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili
smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti.
(5) Ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ne
moe zapreku ili nastalo opasno mjesto na javnoj cesti ukloniti odmah, do
njezinog uklanjanja mora je osigurati propisanom prometnom signalizacijom te o
zapreci i ostalim posljedicama zabranjenih radnji bez odgode obavijestiti
nadlenu inspekciju.

Izvanredni prijevoz
lanak 46.
(1) Vozila u prometu na javnoj cesti, sama ili zajedno s teretom, moraju
udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija,
ukupne mase i osovinskog optereenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, moe se obaviti izvanredni
prijevoz, na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom se utvruju uvjeti i
nain obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i nain plaanja naknade i drugih
trokova izvanrednog prijevoza.
(3) Vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz mora udovoljiti zahtjevima
tehnike ispravnosti sukladno propisima kojima se regulira sigurnost prometa na
cestama.
(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje pravna osoba koja upravlja javnom
cestom, odnosno koncesionar, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba obaviti
izvanredni prijevoz, a dozvola za izvanredni prijevoz stranom prijevozniku izdaje
se sukladno zakonu kojim se ureuje cestovni prijevoz.

(5) Ako se izvanredni prijevoz treba obaviti na vie javnih cesta razvrstanih kao
autocesta, dravna, upanijska, odnosno lokalna cesta, dozvolu za izvanredni
prijevoz izdaju Hrvatske ceste d.o.o.
(6) Subjekti iz stavka 4. i 5. ovoga lanka o izdanim dozvolama za izvanredni
prijevoz moraju obavijestiti ministarstvo nadleno za unutarnje poslove,
inspekciju za ceste Ministarstva, pravnu osobu koja upravlja javnom cestom po
kojoj e biti obavljen izvanredni prijevoz, odnosno koncesionara.
(7) Uvjete i nain obavljanja izvanrednog prijevoza te uvjete i postupak za
izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz propisuje ministar.

Trokovi izvanrednog prijevoza

lanak 47.
(1) Trokove izvanrednog prijevoza u dijelu koji se odnosi na trokove postupka
izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz, trokove poduzimanja posebnih mjera
koje se moraju provesti radi sigurnosti izvanrednog prijevoza (podupiranje i
ojaanje mostova i drugih objekata, pratnja i drugo) i naknadu za izvanredni
prijevoz plaa prijevoznik.
(2) Visinu i nain plaanja trokova iz stavka 1. ovoga lanka utvruje pravna
osoba koja je izdala dozvolu za izvanredni prijevoz odnosno koncesionar.
(3) Trokove kontrole izvanrednog prijevoza u sluaju iz lanka 48. stavka 1.
ovoga Zakona plaa prijevoznik Hrvatskim cestama d.o.o.

Kontrola vozila koje obavlja prijevoz

lanak 48.
(1) Ako se kontrolom sukladno posebnim propisima utvrdi da se obavlja
izvanredni prijevoz bez dozvole, odnosno ako se utvrdi da osovinsko optereenje,
ukupna masa i dimenzije vozila premauju dozvolom utvrene iznose, izvanredni
prijevoz moe se nastaviti nakon pribavljanja dozvole i plaanja naknade za
izvanredni prijevoz, odnosno nakon usklaenja osovinskog optereenja, ukupne
mase i dimenzija vozila s propisanim iznosima.
(2) Prilikom obavljanja kontrole vozila iz stavka 1. ovoga lanka te kontrole
osovinskog optereenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama,
utvrene posebnim propisom, Hrvatske ceste d.o.o. moraju unaprijed pravodobno
obavijestiti predstavnika pravne osobe koja upravlja javnom cestom na kojoj se
obavlja kontrola, odnosno koncesionara te inspekciju za ceste iz lanka 111.
ovoga Zakona. Predstavnik pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionara te inspektor za ceste iz lanka 112. ovoga Zakona mogu biti nazoni
kontroli.
(3) Prijevoznik je duan uz trokove kontrole platiti i naknadu za izvanredni
prijevoz za prijeeni put do mjesta kontrole, odnosno do mjesta usklaenja
osovinskog optereenja, ukupne mase i dimenzija vozila, kao i nadoknaditi tetu
koju je prouzroio na javnoj cesti.

Prekomjerna uporaba

lanak 49.
(1) Pravne ili fizike osobe u obavljanju ije gospodarske djelatnosti
(eksploatacija mineralnih sirovina, koritenje uma, umskog zemljita i umskih
proizvoda, industrijska proizvodnja, izvoenje graevinskih radova i slino)
dolazi do prekomjerne uporabe javne ceste tekim ili srednje tekim vozilima,
dune su platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.
(2) Pod srednje tekim i tekim teretnim vozilima iz stavka 1. ovoga lanka
smatraju se vozila ukupne mase vee od 7,5 tona.
(3) Ministar propisuje djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka i mjerila za
utvrivanje prekomjerne uporabe javne ceste.
(4) Rjeenje o prekomjernoj uporabi javne ceste izdaje pravna osoba koja
upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.

Naknada tete od divljai

lanak 50.
(1) Za tetu treim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divlja
odgovara se po osnovi krivnje.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za
tetu iz stavka 1. ovoga lanka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na
zahtjev osobe koja gospodari lovitem, nije oznaena prometnom signalizacijom i
opremom sukladno posebnim propisima.

Prikljuak i prilaz
lanak 51.
(1) Raskrije javnih cesta meusobno te javnih cesta i nerazvrstanih cesta ne
smatra se, u smislu ovoga Zakona, prikljukom i prilazom na javnu cestu.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom u postupku izdavanja lokacijske
dozvole, odnosno izdavanja drugog akta kojim se provode dokumenti prostornog
ureenja sukladno posebnom propisu, utvruje uvjete za izgradnju prikljuka i
prilaza na javnu cestu.
(3) Prikljuak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost pravne
osobe koja upravlja javnom cestom.
(4) Trokove izgradnje prikljuka i prilaza na javnu cestu, ukljuujui i
postavljanje potrebnih prometnih znakova, signalizacije i opreme snosi ovlatenik
prava graenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.
(5) Osoba koja izvede prikljuak, odnosno prilaz na javnu cestu suprotno
odredbama ovoga Zakona, kao i osoba koja se slui prikljukom, odnosno
prilazom izvedenim suprotno odredbama ovoga Zakona, nema pravo na naknadu
tete koja je nastala koritenjem toga prikljuka, odnosno prilaza od pravne osobe
koja upravlja javnom cestom.
(6) Prikljuak i prilaz u podruju cestovnog zemljita javne ceste s pripadajuim

prometnim znakovima, signalizacijom i opremom sastavni su dio javne ceste.

(7) Minimalne uvjete za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza iz stavka 1.
ovoga lanka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenost za
graditeljstvo.

Prilagoavanje prikljuka i prilaza

lanak 52.
(1) Ako prikljuak ili prilaz na dravnu i upanijsku cestu zbog poveanog
prometa ili koritenja za drukiji promet nego to je bio uzet u obzir prilikom
izdavanja suglasnosti za njegovu izgradnju vie nije odgovarajui, Hrvatske ceste
d.o.o. i upanijska uprava za ceste rjeenjem e zahtijevati prilagoavanje
prikljuka i prilaza izmijenjenim uvjetima (rekonstrukciju).
(2) Trokove prilagoavanja prikljuka, odnosno prilaza snosi ovlatenik prava
graenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.

Ukidanje prikljuka
lanak 53.
(1) Inspektor za ceste moe zahtijevati odgovarajue prilagoavanje prikljuka ili
prilaza na dravnu cestu, upanijsku cestu i lokalnu cestu, odrediti zabranu
koritenja prikljuka i prilaza ili njegovo ukidanje ako isti nije odravan sukladno
uvjetima i suglasnosti iz lanka 51. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, ili je izgraen
bez suglasnosti, ili ako nije prilagoen sukladno lanku 52. ovoga Zakona.
(2) Trokove za izvoenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka snosi nositelj prava
graenja ili vlasnik nekretnine koja se spaja na javnu cestu.

Autobusna stajalita
lanak 54.
Uvjete za utvrivanje lokacije i uvjete za projektiranje i ureenje autobusnih
stajalita propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za graditeljstvo.

Zatitni pojas
lanak 55.
(1) Ako se za graenje objekata i instalacija unutar zatitnog pojasa javne ceste
izdaje lokacijska dozvola, odnosno drugi akt kojim se provode dokumenti
prostornog ureenja sukladno posebnom propisu, prethodno se moraju zatraiti
uvjeti Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o.
kada se radi o dravnim cestama i upanijske uprave za ceste ako se radi o
upanijskoj i lokalnoj cesti.
(2) Zatitni pojas u smislu stavka 1. ovoga lanka mjeri se od vanjskog ruba
zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
autoceste, 40 m,

 brze ceste u smislu zakona kojim se ureuje sigurnost prometa na cestama, 40

m,
dravne ceste, 25 m,
upanijske ceste, 15 m,
lokalne ceste, 10 m.
(3) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zatitnom pojasu
javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti
radovi ili radnje mogli nanijeti tetu javnoj cesti, kao i ugroavati ili ometati
promet na njoj te poveati trokove odravanja javne ceste. U suglasnosti se
odreuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.
(4) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila graevinu u zatitnom pojasu
javne ceste ili izvan zatitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju
zatite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima.

Preglednost na javnoj cesti

lanak 56.
(1) U blizini raskrija javnih cesta u razini, krianja javne ceste sa eljeznikom
prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi
drvee ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji
onemoguavaju preglednost na javnoj cesti.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljita duni su na zahtjev pravne
osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara ukloniti drvee,
grmlje, naprave, ograde i druge predmete radi osiguranja preglednosti na javnoj
cesti.
(3) Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljita ne postupi sukladno
odredbi stavka 2. ovoga lanka, pravna osoba koja upravlja javnom cestom,
odnosno koncesionar osigurat e izvoenje tih radova na teret vlasnika, korisnika
ili posjednika zemljita.

Obavljanje radova na javnoj cesti

lanak 57.
(1) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti bez
suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara.
(2) U suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se nain i uvjeti izvoenja
radova te nadzor nad obavljanjem radova.
(3) Ukoliko, zbog neposredne ugroenosti sigurnog prometa, ivota i zdravlja
graana ili nastanka vee gospodarske tete, radove na javnoj cesti treba obaviti
osoba koja upravlja objektima i opremom iz lanka 25. ovoga Zakona, navedena
osoba duna je o potrebi obavljanja radova hitno obavijestiti pravnu osobu koja
upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, nakon ega je ovlatena, prije
ishoenja suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka, poduzeti hitne mjere radi
sprjeavanja ugroze prometa, ivota i zdravlja graana ili nastanka vee

gospodarske tete.
(4) Ako se na javnoj cesti izvode ili izvedu radovi ili radnje uslijed kojih je
nanesena teta javnoj cesti, postoji mogunost oteenja javne ceste ili je
ugroena sigurnost prometa na njoj, pravna osoba koja upravlja javnom cestom,
odnosno koncesionar duni su poduzeti sve mjere za otklanjanje tete, opasnosti
od oteenja javne ceste i opasnosti za sigurnost prometa na javnoj cesti.
(5) U sluajevima iz stavka 4. ovoga lanka pravna osoba koja upravlja javnom
cestom odnosno koncesionar ovlateni su obustaviti radove ili radnje te zatraiti
naknadu prouzroenih trokova i tete.
(6) Trokove poduzimanja mjera iz stavka 4. ovoga lanka te prouzroenu tetu
snosi izvoa radova, odnosno naruitelj radova, odnosno osobe koje izvode
radnje na javnoj cesti.
(7) Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se odravati
pod uvjetima i na nain utvren zakonom kojim se ureuje sigurnost prometa na
cestama.

Objekti, ureaji i instalacije uz javnu cestu

lanak 58.
(1) Vlasnik ili korisnik objekata, ureaja i instalacija uz javnu cestu na kojima je
dolo do oteenja zbog kojih moe nastati neposredna opasnost za javnu cestu i
sudionike u prometu i okoli duan je o tome obavijestiti pravnu osobu koja
upravlja javnom cestom odnosno koncesionara, Ministarstvo i ministarstvo
nadleno za unutarnje poslove.
(2) Vlasnik ili korisnik objekata, ureaja i instalacija iz stavka 1. ovoga lanka
mora odmah otkloniti oteenja na njima radi otklanjanja opasnosti od tete i o
tome obavijestiti pravnu osobu koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionara, Ministarstvo i ministarstvo nadleno za unutarnje poslove.
(3) Vlasnik ili korisnik objekata, ureaja i instalacija iz stavka 1. ovoga lanka
obvezan je naknaditi tetu i trokove koji su uslijed oteenja instalacija i ureaja
prouzroeni javnoj cesti.

Reklame uz javne ceste

lanak 59.
(1) Na cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila i brzoj cesti u
smislu zakona kojim se ureuje sigurnost prometa na cestama te na autocesti, kao
i na pripadajuem zatitnom pojasu, nije doputeno postavljanje reklama, osim na
odmoritima, i to na nain da se ne ugroava sigurnost prometa na autocesti.
(2) Za postavljanje reklama uz javnu cestu iz stavka 1. ovoga lanka zatitni pojas
iznosi 100 m.
(3) Na ostalim javnim cestama i zatitnom pojasu uz javnu cestu nije doputeno
postavljanje reklame na mjestima na kojima bi zbog svog sadraja, poloaja te
odnosa prema javnoj cesti reklama ugroavala sigurnost prometa.

(4) Suglasnost za postavljanje reklama na javnim cestama iz stavka 3. ovoga

lanka daje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.

Zatvaranje javne ceste

lanak 60.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ovlateni su
u opravdanim sluajevima zatvoriti javnu cestu za promet.
(2) to se smatra opravdanim sluajem i postupak zatvaranja javne ceste
propisuje ministar.

Prometni znakovi, signalizacija i oprema, turistika i ostala signalizacija

lanak 61.
(1) Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistika i ostala signalizacija
postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata.
(2) Za javne ceste koje su izgraene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a
nemaju prometni elaborat, mjerodavno je postojee stanje prometne signalizacije
i opreme.
(3) Prometni elaborat prilae se u postupcima ishoenja akata za graenje,
rekonstrukciju i odravanje javnih cesta te suglasnosti na temelju ovoga Zakona.
(4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar uz prethodnu
suglasnost ministra, odnosno upanijska uprava za ceste uz prethodnu suglasnost
ureda dravne uprave u upaniji nadlenog za poslove prometa ovlateni su
izmijeniti prometni elaborat iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno postojee stanje
iz stavka 2. ovoga lanka.

Obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom pri izvoenju radova
lanak 62.
(1) Pri izvoenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na javnoj cesti mora se
uspostaviti odgovarajua privremena regulacija prometa na nain koji osigurava
sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvoenje radova ili obavljanje drugih
aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu.
(2) Po zavretku radova ili drugih aktivnosti privremena regulacija prometa iz
stavka 1. ovoga lanka mora se odmah ukloniti.
(3) Radovi ili druge aktivnosti na javnoj cesti trebaju se planirati i izvoditi u
vrijeme najmanjeg intenziteta prometa.
(4) Inspekcija za ceste moe odrediti koji se radovi mogu izvoditi odnosno koje
se druge aktivnost mogu poduzimati na javnoj cesti u dane vikenda, blagdana i
tijekom turistike sezone, u vrijeme intenzivnog prometa.

Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele

lanak 63.

(1) Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 500

m na autocestama i dravnim cestama koje su dio transeuropske mree cesta (u
daljnjem tekstu: TEM ceste) koja e od dana pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji biti definirana u Odluci broj 1692/96/EZ Europskog parlamenta i
Vijea od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj Transeuropske
prometne mree, kako je izmijenjena i dopunjena.
(2) Minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele iz stavka 1. ovoga lanka mora
se osigurati spreavanje kritinih dogaaja koji mogu imati za posljedicu
ugroavanje ljudskih ivota, okolia i tunelske instalacije te pruanje zatite u
sluaju nesrea.
(3) U smislu ovoga Zakona hitne slube su sve slube javne ili privatne ili
slube koje ine sastavni dio zaposlenika u tunelima koje posreduju u sluaju
nesree, a to ukljuuje i policijske slubenike, vatrogasne postrojbe i spasilake
slube.
(4) Ministar u suglasnosti s ministrom nadlenim za unutarnje poslove i
ministrom nadlenim za graditeljstvo donosi propis o minimalnim sigurnosnim
zahtjevima za tunele od faze planiranja do graenja i eksploatacije.

Zadae subjekata koji upravljaju tunelom

lanak 64.
(1) Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatskim cestama d.o.o. i koncesionaru daje
se javna ovlast za upravljanje tunelima i uspostavu svih sigurnosnih parametara u
tunelima kao i za poduzimanje svih neophodnih radnji za zadovoljavanje
minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele.
(2) Za tunele koji se nalaze na podruju dviju drava lanica Europske unije,
svaka drava mora ustrojiti po jedno odgovorno tijelo iz stavka 1. ovoga lanka, a
mogu imenovati i zajedniko odgovorno tijelo.
(3) Ako su ustrojena dva razliita tijela, odluke svakog od njih donesene u
interesu sigurnosti upravljanja tunelom moraju se donositi uz prethodnu
suglasnost drugog tijela.
(4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar ovlateni su u
svakom trenutku zabranit, ukljuujui i potpuno zatvaranje tunela, ili ograniiti
promet u tunelu ako nisu zadovoljeni sigurnosni zahtjevi za odvijanje prometa, uz
obvezno utvrivanje uvjeta pod kojima se promet moe ponovno uspostaviti,
odnosno tunel otvoriti.
(5) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar duni su:
redovito ispitivati i provoditi i inspekciju tunela te uspostavljati odgovarajue
sigurnosne zahtjeve,
donositi organizacijske i radne sheme, ukljuujui i planove za sluaj opasnosti,
obuku i opremanje hitnih slubi,
odreivati postupke za trenutano zatvaranje tunela u sluaju opasnosti,
provoditi potrebne mjere za smanjenje rizika,

 u sluaju potrebe naloiti analizu rizika neovisnom tijelu koji utjeu na

sigurnost, vrstu prometa, duljinu i geometriju tunela te predvieni broj prolazaka
teretnih vozila dnevno,
sadraj i rezultate analize rizika ukljuiti u sigurnosnu dokumentaciju koja se
dostavlja Ministarstvu.
(6) Odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga lanka duna su za svaki vei
izvanredni sluaj ili nesreu koja se dogodi u tunelu sainiti Izvjee o
izvanrednom sluaju, koje se prosljeuje slubeniku za sigurnost iz lanka 65.
ovoga Zakona te hitnim slubama najkasnije u roku od jednog mjeseca od
dogaaja koji je predmet izvjea.
(7) Nakon sastavljanja istranog izvjea i analize okolnosti izvanrednog sluaja
ili nesree iz stavka 6. ovoga lanka ili zakljuaka koji se mogu iz njega izvesti,
odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga lanka duna su izvjea i analize
proslijediti slubeniku za sigurnost i hitnim slubama najkasnije u roku od jednog
mjeseca od dana zaprimanja.
(8) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar duni su
podnositi izvjea Vladi o poarima u tunelima i o nesreama koje utjeu na
sigurnost prometa.
(9) Vlada dostavlja izvjea iz stavka 8. ovoga lanka Europskoj komisiji.
(10) Vlada obavjetava Europsku komisiju da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske
ceste d.o.o. i koncesionar, sukladno javnim ovlastima, obavljaju zadae propisane
ovim lankom.

Slubenik za sigurnost u tunelu

lanak 65.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar duni su za
svaki tunel uz prethodnu suglasnost ministra, imenovati jednog slubenika za
sigurnost koji e koordinirati sve preventivne i zatitne mjere kako bi se osigurala
maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu i radnog osoblja tunela.
(2) Slubenik za sigurnost moe biti imenovan iz redova osoblja tunela ili hitnih
slubi, mora biti nezavisan po svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i po tim
pitanjima ne smije biti podloan nalozima poslodavca.
(3) Slubenik za sigurnost moe obavljati svoje zadae i funkcije u vie tunela na
jednom podruju.
(4) Slubenik za sigurnost duan je:
osigurati koordinaciju s hitnim slubama i sudjelovati u pripremi shema
djelovanja,
sudjelovati u planiranju, provoenju i procjeni djelovanja u sluajevima
opasnosti,
sudjelovati u odreivanju sigurnosnih shema te specifikacije graevinskih
postrojenja, opreme i djelovanja, to se odnosi i na nove tunele i na preinake

postojeih,
provjeravati obuenost zaposlenika u tunelima i hitnim slubama te sudjelovati
u organiziranju vjebi koje se odravaju u redovitim vremenskim razmacima,
davati miljenja o stavljanju u promet graevinskog ustroja, opreme i pogona
tunela,
provjeravati da se graevna konstrukcija i oprema odravaju i popravljaju,
sudjelovati u ocjeni svakoga veeg izvanrednog sluaja, nesree ili izvanrednih
okolnosti.

Izvanredni sluaj ili nesrea

lanak 66.
Svaki vei izvanredni sluaj ili nesrea koja se dogodi u tunelu mora biti
predmetom Izvjea o izvanrednom sluaju koje sastavlja subjekt koji upravlja
tunelom iz lanka 64. ovoga Zakona. Izvjee zajedno sa zakljucima mora se
proslijediti slubeniku za sigurnost, ministru, ministru nadlenom za unutarnje
poslove, ministru nadlenom za graditeljstvo, nadlenim inspekcijskim slubama
i hitnim slubama, u roku ne duljem od mjesec dana.
lanak 67.
(1) Nadlene inspekcijske slube dune su sukladno propisu iz svog djelokruga
rada, odredbama ovoga Zakona i propisu iz lanka 63. stavka 2. ovoga Zakona
provoditi inspekcijski nadzor minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele te
donositi mjere za otklanjanje utvrenih nedostataka.
(2) Inspekcijske slube iz stavka 1. ovoga lanka moraju posjedovati visoku
razinu strunosti te moraju biti funkcionalno neovisne od rukovoditelja tunela.
(3) Inspekcijski nadzor tunela inspekcijske slube moraju obaviti najmanje svakih
est godina i o rezultatima nadzora i izreenim mjerama obavijestiti Ministarstvo,
ministarstvo nadleno za unutarnje poslove, ministarstvo nadleno za
graditeljstvo, Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., koncesionara i
slubenika za sigurnost.
(4) Ukoliko se inspekcijskim nadzorom iz stavka 3. ovoga lanka utvrdi da tunel
ne udovoljava odredbama ovoga Zakona, nadlena inspekcija o tome e
obavijestiti upravitelja tunela i slubenika za sigurnost te naloiti donoenje mjera
za poveanje sigurnosti tunela.
(5) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar nakon
inspekcijskog nalaza i utvrenih mjera iz stavka 4. ovoga lanka propisat e
uvjete za nastavak rada tunela ili za ponovno otvaranje tunela koji e se
primjenjivati dok se ne provedu mjere za otklanjanje nedostataka, kao i sva
daljnja ogranienja.

Minimalni sigurnosni zahtjevi za javne ceste u transeuropskoj mrei cesta

lanak 68.

(1) Odredbe lanka 68. do 72. ovoga Zakona primjenjuju se na TEM ceste.
(2) Vlada odlukom moe odrediti da se odredbe lanka 68. do 72. ovoga Zakona
takoer primjenjuju i na druge javne ceste.
(3) Odredbe lanka 68. do 72. ne primjenjuju se na tunele iz lanka 63. ovoga
Zakona.

Aktivnosti za poboljanje sigurnosti

lanak 69.
(1) Aktivnosti za poboljanje sigurnosti TEM cesta odnose se na sve faze
planiranja, projektiranja, graenja i odravanja TEM cesta te obuhvaaju:
procjenu utjecaja na sigurnost na TEM cestama,
procjenu sigurnosti u TEM cestovnom prometu,
razvrstavanje i upravljanje TEM cestama sa stajalita sigurnosti,
inspekciju sigurnosti TEM cesta,
upravljanje podacima o sigurnosti TEM cesta.
(2) Mjere za provedbu aktivnosti za poboljanje sigurnosti TEM cesta propisuje
Vlada na prijedlog Ministarstva.
(3) Definiranje pojedinih aktivnosti iz stavka 1. ovoga lanka, uvjete i postupak
njihove provedbe te rokove za izvoenje pojedinih faza propisuje ministar.

Procjenitelj cestovne sigurnosti

lanak 70.
(1) Procjenu projektne dokumentacije u okviru procjene sigurnosti na TEM
cestama provodi procjenitelj cestovne sigurnosti.
(2) Uvjete koje mora ispunjavati procjenitelj cestovne sigurnosti, nain
osposobljavanja i provjere osposobljenosti, voenje evidencije procjenitelja
cestovne sigurnosti te nain i uvjete obavljanja poslova procjenitelja cestovne
sigurnosti propisuje ministar.
(3) Procjenitelja cestovne sigurnosti imenuje ministar.

Izvjea procjenitelja cestovne sigurnosti

lanak 71.
(1) Procjenitelj cestovne sigurnosti izrauje izvjee o elementima u projektnoj
dokumentaciji bitnim za cestovnu sigurnost koje je obvezujue za projektanta i
pravnu osobu koja upravlja javnom cestom te koncesionara.
(2) Ako projektant i pravna osoba koja upravlja javnom cestom te koncesionar
nisu u mogunosti postupiti po izvjeu iz stavka 1. ovoga lanka, duni su
procjenitelju dostaviti detaljno pisano obrazloenje.

(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ministar e projektantu i pravnoj osobi

koja upravlja javnom cestom te koncesionaru naloiti poduzimanje potrebnih
mjera.

Inspekcija TEM cesta

lanak 72.
Inspekciju sigurnosti TEM cesta provodi inspekcija za ceste.

Koritenje cestovnog zemljita

lanak 73.
(1) Pod koritenjem cestovnog zemljita u smislu ovoga Zakona podrazumijeva
se graenje prateih uslunih objekata na javnoj cesti i obavljanje djelatnosti
ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrbe gorivom, servisnih usluga i slino, kao i
obavljanje navedenih djelatnosti u ve izgraenim objektima, radi pruanja
usluga korisnicima javne ceste.
(2) Uvjete i nain koritenja cestovnog zemljita, uvjete i postupak povjeravanja
te prava i obveze u svezi s obavljanjem prateih djelatnosti (ugostiteljstvo,
trgovina, benzinske postaje, servisi i drugo) na cestovnom zemljitu propisuje
ministar.

Javne ovlasti
lanak 74.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar obavlja
javnu ovlast kada izdaje:
dozvolu za izvanredni prijevoz iz lanka 46. stavka 4. ovoga Zakona,
rjeenje o prekomjernoj uporabi iz lanka 49. stavka 4. ovoga Zakona,
suglasnost za prikljuak i prilaz na javnu cestu iz lanka 51. stavka 3. ovoga
Zakona,
rjeenje za prilagoavanje prikljuka i prilaza iz lanka 52. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Protiv upravnih akta iz stavka 1. ovoga lanka moe se izjaviti alba
Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave stranci.

V. KONCESIJE
Koncesija
lanak 75.
(1) Koncesijom se stjee pravo graenja i upravljanja autocestom i pojedinim
cestovnim objektima na dravnoj cesti (most, tunel i drugi) koje ukljuuje pravo
gospodarskog koritenja autoceste ili objekta na dravnoj cesti te pravo
rekonstrukcije i odravanja autoceste i cestovnog objekta na dravnoj cesti

tijekom trajanja ugovora o koncesiji i/ili pravo koritenja cestovnog zemljita radi
izgradnje prateih uslunih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva,
trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i slino.
(2) Koncesionar je ovlaten odluivati o koritenju cestovnog zemljita i
obavljanju prateih djelatnosti na javnoj cesti sukladno propisu iz lanka 73.
stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Koncesija na javnoj cesti ne moe se dati na vrijeme dulje od 40 godina.
(4) Koncesija na javnoj cesti smatra se koncesijom za javne radove, odnosno
koncesijom za javne usluge, u smislu Zakona o koncesijama.
(5) Na sva ostala pitanja koja se odnose na koncesije, a nisu ureena ovim
Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.

Pripremne radnje za davanje koncesije

lanak 76.
(1) Pripremne radnje za davanje koncesije, po nalogu davatelja koncesije, provodi
Ministarstvo sukladno Zakonu o koncesijama.
(2) Pripremnim radnjama smatraju se osobito:
procjena vrijednosti koncesije,
izrada studije opravdanosti davanja koncesije,
imenovanje strunog povjerenstva za koncesiju,
izrada dokumentacije za nadmetanje.
(3) U provedbi pripremnih radnji Ministarstvo moe povjeriti obavljanje
odreenih struno-tehnikih poslova Hrvatskim autocestama d.o.o.

Postupak davanja koncesije

lanak 77.
(1) Vlada kao davatelj koncesije odluuje o namjeri davanja koncesije iz lanka
75. ovoga Zakona.
(2) Postupak davanja koncesije provodi Ministarstvo sukladno odredbama
Zakona o koncesijama.
(3) U projektima javno-privatnog partnerstva u postupku davanja koncesije
primjenjuju se i odredbe o odobravanju prijedloga projekta, dokumentacije za
nadmetanje s prilozima i konanog nacrta ugovora o koncesiji sukladno Zakonu o
javno-privatnom partnerstvu.

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

lanak 78.
(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku davanja koncesije

donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.

(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja sadri osobito:
naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donoenja odluke,
naziv i osobni identifikacijski broj odabranog ponuditelja,
predmet koncesije,
prirodu i opseg te mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,
rok trajanja koncesije,
osnove financiranja,
uvjete za povjeravanje treima pojedinih radova ili usluga koje su predmet
koncesije,
posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj,
iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrivanje iznosa naknade za
koncesiju koju e koncesionar plaati,
mjerila za utvrivanje visine cestarine,
mjere ouvanja i zatite okolia,
rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji s
davateljem koncesije,
obrazloenje razloga za odabir ponuditelja,
uputu o pravnom lijeku,
potpis odgovorne osobe i peat davatelja koncesije.
(3) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja moe sadravati i druge
odgovarajue podatke sukladno dokumentaciji za nadmetanje.

Ugovor o koncesiji
lanak 79.
(1) Ugovorom o koncesiji odreuju se prava i obveze davatelja koncesije i
koncesionara sukladno odredbama ovoga Zakona te Zakona o koncesijama kao
to su:
predmet koncesije,
rok trajanja koncesije,
osnove financiranja,
posebni uvjeti kojima mora tijekom trajanja koncesije udovoljavati
koncesionar,

 visina naknade za koncesiju te nain i uvjeti njezina plaanja,

mjerila za utvrivanje visine cestarine,
uvjeti za povjeravanje treima pojedinih radova ili usluga koje su predmet
koncesije,
mjere ouvanja i zatite okolia,
prestanak ugovora o koncesiji,
uvjeti primopredaje autoceste, odnosno pojedinog objekta na dravnoj cesti po
prestanku ugovora o koncesiji.
(2) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi
potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 20 dana od dana kada je odluka o
odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konana.
(3) Ugovor o koncesiji mora se potpisati u roku od 60 dana od dana kada je
odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konana.
(4) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku, a potpisuju ga ministar i
odabrani najpovoljniji ponuditelj.

Primjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu

lanak 80.
U projektima javno-privatnog partnerstva na sadraj ugovora o koncesiji
primjenjuju se i odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

VI. PRAVNE OSOBE KOJE UPRAVLJAJU JAVNIM CESTAMA

1. Hrvatske autoceste d.o.o.
Predmet poslovanja
lanak 81.
(1) Hrvatske autoceste, drutvo s ogranienom odgovornou sa sjeditem u
Zagrebu, upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i odrava, osim onih
autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Skraeni naziv tvrtke glasi: Hrvatske autoceste d.o.o.
(3) Predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. je:
izrada strunih podloga za etverogodinji program graenja i odravanja
autocesta,
obavljanje poslova graenja i rekonstrukcije iz lanka 23. ovoga Zakona
autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na dravnim cestama,
rjeavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za graenje, rekonstrukciju i
odravanje autocesta cestovnih objekata s naplatom,

 obavljanje poslova odravanja iz lanka 26. ovoga Zakona autocesta i cestovnih

objekata s naplatom cestarine na dravnim cestama,
ostali poslovi upravljanja iz lanka 31. ovoga Zakona autocestama i objektima s
naplatom cestarine na dravnim cestama,
financiranje graenja, rekonstrukcije i odravanja autocesta,
praenje prometnog optereenja i prometnih tokova na autocestama,
ostale djelatnosti sadrane u osnivakom aktu.
(4) Hrvatske autoceste d.o.o. za izvoenje radova redovitog odravanja kao i za
pruanje usluga naplate cestarine mogu osnovati posebna drutva s ogranienom
odgovornou.

2. Hrvatske ceste d.o.o.

Predmet poslovanja
lanak 82.
(1) Dravnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i odrava trgovako drutvo
Hrvatske ceste, drutvo s ogranienom odgovornou, sa sjeditem u Zagrebu.
(2) Skraeni naziv tvrtke glasi: Hrvatske ceste d.o.o.
(3) Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje
djelatnosti:
izrada strunih podloga za etverogodinje programe graenja i odravanja
dravnih cesta, upanijskih cesta i lokalnih cesta,
poslovi graenja i rekonstrukcije iz lanka 23. ovoga Zakona dravnih cesta,
rjeavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za graenje, rekonstrukciju i
odravanje dravnih cesta,
poslovi odravanja iz lanka 26. ovoga Zakona dravnih cesta,
ostali poslovi upravljanja iz lanka 31. ovoga Zakona dravnim cestama,
financiranje graenja, rekonstrukcije i odravanja dravnih cesta,
praenje prometnog optereenja i prometnih tokova na dravnim cestama,
ostale djelatnosti sadrane u osnivakom aktu.

3. upanijska uprava za ceste

Predmet poslovanja
lanak 83.
upanijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja
poslove:

 priprema izrade strunih podloga za etverogodinje programe graenja i

odravanja upanijskih cesta i lokalnih cesta,
obavljanje poslova graenja i rekonstrukcije iz lanka 23. ovoga Zakona
upanijskih i lokalnih cesta,
rjeavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za graenje, rekonstrukciju i
odravanje upanijskih i lokalnih cesta,
obavljanje poslova odravanja iz lanka 26. ovoga Zakona upanijskih i
lokalnih cesta,
ostali poslovi upravljanja iz lanka 31. ovoga Zakona upanijskim i lokalnim
cestama,
financiranje graenja, rekonstrukcije i odravanja upanijskih i lokalnih cesta,
praenje prometnog optereenja i prometnih tokova na upanijskim i lokalnim
cestama,
ostale djelatnosti sadrane u osnivakom aktu.

4. Zajednike odredbe za Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i

upanijske uprave za ceste
Ostvarivanje prava osnivaa
lanak 84.
(1) Prava i dunosti Republike Hrvatske kao osnivaa Hrvatskih autocesta d.o.o. i
Hrvatskih cesta d.o.o. obavlja Vlada.
(2) Prava i dunosti upanije kao osnivaa upanijske uprave za ceste obavlja
predstavniko tijelo upanije.

Koritenje dobiti
lanak 85.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o., kada je Republika Hrvatska
jedini lan ovih drutava, koristit e dobit koju ostvare za graenje i odravanje
autocesta, odnosno dravnih cesta kojima upravljaju.
(2) upanijska uprava za ceste, kada je upanija jedini lan ove pravne osobe,
koristit e dobit koju ostvari za graenje i odravanje upanijskih i lokalnih cesta
kojima upravlja.

VII. FINANCIRANJE JAVNIH CESTA

Izvori sredstava
lanak 86.
(1) Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu:

1) godinja naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaa pri registraciji

motornih i prikljunih vozila (u daljnjem tekstu: godinja naknada),
2) cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i
slino),
3) naknada za uporabu javnih cesta motornim i prikljunim vozilima
registriranim izvan Republike Hrvatske,
4) naknada za izvanredni prijevoz,
5) naknada za prekomjernu uporabu,
6) korisnika naknada,
7) naknada za koritenje cestovnog zemljita,
8) naknada za obavljanje prateih djelatnosti,
9) naknada za koncesije,
10) sredstva dravnog prorauna,
11) naknada za financiranje graenja i odravanja javnih cesta,
12) naknada za osnivanje prava slunosti i prava graenja na javnoj cesti,
13) ostali izvori.
(2) Korisnika naknada iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka moe se uvesti za
koritenje mree javnih cesta ili dijela mree javnih cesta za motorna i prikljuna
vozila namijenjena iskljuivo za prijevoz tereta ija ukupna masa prelazi 3,5 tone.
(3) Odluku o uvoenju korisnike naknade donosi Vlada.
(4) Za uporabu istog dijela javne ceste ne moe se za bilo koju kategoriju vozila
istodobno naplaivati naknada iz stavka 1. toke 2. i toke 6. ovoga lanka, osim
za uporabu pojedinanih objekata (most, tunel, vijadukt i slino).
(5) Ukoliko se osniva pravo slunosti ili pravo graenja na javnoj cesti sukladno
lanku 25. ovoga Zakona, ne plaa se naknada iz stavka 1. toke 12. ovoga lanka
ukoliko su graevina ili instalacija u iskljuivom vlasnitvu Republike Hrvatske,
odnosno pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske.
(6) Ukoliko se osniva pravo slunosti ili pravo graenja na javnoj cesti sukladno
lanku 25. ovoga Zakona, ne plaa se naknada iz stavka 1. toke 12. ovoga lanka
ukoliko su graevina ili instalacija u iskljuivom vlasnitvu jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(7) Ukoliko se na zemljitu u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave osniva pravo slunosti ili pravo graenja radi graenja javne ceste,
ne plaa se naknada za osnivanje prava slunosti ili prava graenja.

Visina naknade

lanak 87.
(1) Visinu naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona propisuje
ministar.
(2) Visinu cestarine i sustav naplate cestarine iz lanka 86. stavka 1. toke 2.
ovoga Zakona utvruju Hrvatske autoceste d.o.o. uz suglasnost Vlade, a za javne
ceste u koncesiji koncesionar pod uvjetima odreenim ugovorom o koncesiji.
(3) Visina naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona utvruje se
sukladno posebnim propisima.
(4) Mjerila za izraun naknada iz lanka 86. stavka 1. toke 4. i 5. ovoga Zakona
propisuje ministar.
(5) Visinu naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 9. ovoga Zakona utvruje
davatelj koncesije.
(6) Visinu naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 6. i 12. ovoga Zakona propisuje
odlukom Vlada.
(7) Visinu naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 7. i 8. propisuje ministar.

Iznimke od plaanja godinje naknade i cestarine

lanak 88.
(1) Osobe s 80% ili vie postotaka tjelesnog oteenja, odnosno osobe kod kojih
je utvreno tjelesno oteenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih
ekstremiteta 60% ili vie postotaka, ne plaaju godinju naknadu za uporabu
javnih cesta iz lanka 86. stavka 1. ovoga Zakona za jedan osobni automobil koji
imaju u svom vlasnitvu, odnosno koji koriste na temelju ugovora o leasingu.
(2) Osobe kod kojih je utvreno tjelesno oteenje koje ima za posljedicu
nesposobnost donjih ekstremiteta 80% ili vie postotaka te HRVI sa 100%
tjelesnog oteenja te osobe kojima je utvreno tjelesno oteenje osjetila vida od
100%, ne plaaju cestarinu iz lanka 86. stavka 2. ovoga Zakona za jedan osobni
automobil koji imaju u svom vlasnitvu, odnosno koji koriste na temelju ugovora
o leasingu.
(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: osobe s invaliditetom)
ostvaruju pravo na oslobaanje plaanja godinje naknade za uporabu javnih
cesta i cestarine na temelju rjeenja koje u upravnom postupku donosi
Ministarstvo na zahtjev osobe s invaliditetom.
(4) Ministar uz suglasnost ministra nadlenog za branitelje i ministra nadlenog
za zdravstvo i socijalnu skrb donosi propis o ispravama kojima se dokazuje pravo
na oslobaanje plaanja godinje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine te
postupku i nainu ostvarivanja tih prava.
lanak 89.
Pravo na oslobaanje od plaanja cestarine moe se ostvariti samo ako se u
osobnom automobilu iz lanka 88. stavka 2. ovoga Zakona nalazi osoba s
invaliditetom kojoj je izdana isprava prema odredbama lanka 88. stavka 4.

ovoga Zakona.

Pravo na nadoknadu neostvarene godinje naknade i cestarine

lanak 90.
(1) Hrvatskim autocestama d.o.o., koncesionaru i upanijskoj upravi za ceste te
gradovima koji upravljaju cestama iz lanka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga
Zakona e se iz sredstava dravnog prorauna nadoknaditi iznos godinje
naknade za uporabu javnih cesta i iznos cestarine koji nisu ostvarili zbog
primjene odredbe lanka 88. ovoga Zakona.
(2) Hrvatskim autocestama d.o.o., odnosno koncesionaru, koji upravljaju mostom
kojim je premoten otok, iz sredstava dravnog prorauna nadoknadit e se iznos
mostarine koji nije ostvario zbog primjene odredbe lanka 10. stavka 3. Zakona o
otocima (Narodne novine, br. 34/99., 32/02. i 33/06.).
(3) Nain, postupak i dinamiku ostvarivanja prava na nadoknadu iznosa godinje
naknade i cestarine iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje ministar uz suglasnost
ministra nadlenog za branitelje i ministra nadlenog za financije.

Naknada za financiranje graenja i odravanja javnih cesta

lanak 91.
(1) Naknada za financiranje graenja i odravanja javnih cesta iz lanka 86.
stavka 1. toke 11. ovoga Zakona uplauje se iz dravnog prorauna na
energente:
1. Motorne benzine koji se koriste kao pogonska goriva:
1.1. Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59,
1.2. Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45,
2710 11 49.
2. Plinska ulja iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49 koja se koriste
kao pogonska goriva.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka uplauje se po litri naplaene troarine na
energente, i to:
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih cesta d.o.o.

Mjerila za raspored sredstava na upanijske uprave za ceste

lanak 92.
(1) Sredstva za odravanje, rekonstrukciju i graenje upanijskih i lokalnih cesta
osiguravaju se dijelom iz naknade za financiranje graenja i odravanja javnih
cesta iz lanka 86. stavka 1. toke 11. ovoga Zakona, sukladno programu iz
lanka 21. ovoga Zakona i godinjem planu iz lanka 22. ovoga Zakona, a na
temelju sljedeih mjerila:

 veliine mree upanijskih i lokalnih cesta,

visine vlastitih izravnih prihoda upanijskog drutva za ceste iz lanka 93.
stavka 1. ovoga Zakona,
ujednaavanja redovitog i izvanrednog odravanja upanijskih i lokalnih cesta
izraeno u postotku od standarda odravanja prema propisu iz lanka 26. stavka
3. ovoga Zakona,
stupnja izgraenosti mree upanijskih i lokalnih cesta,
stanja kolnika mrea upanijskih i lokalnih cesta.
(2) Sredstva za odravanje, rekonstrukciju i graenje upanijskih i lokalnih cesta
prema mjerilima iz stavka 1. ovoga lanka na upanijske uprave za ceste
rasporeuje ministar.

Uplata na raune
lanak 93.
(1) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona uplauju se na raun
upanijske uprave za ceste i koriste za upanijske i lokalne ceste na podruju
upanije u kojoj su ostvarena. Nain naplate, postupak uplate sredstava na raun
upanijske uprave za ceste, izdvajanje sredstava za ceste iz lanka 98. stavka 1.
podstavka 1. ovoga Zakona sukladno lanku 108. ovoga Zakona, voenje
evidencije i ovlast za provoenje kontrole nad postupkom naplate propisuje
ministar nadlean za poslove financija.
(2) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona od cestarine na
autocestama i cestovnim objektima s naplatom na dravnim cestama uplauju se
na raun Hrvatskih autocesta d.o.o., a sredstva od cestarine na autocestama i
objektima s naplatom u koncesiji na raun koncesionara.
(3) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona uplauju se na raun
Hrvatskih cesta d.o.o.
(4) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona uplauju se na raun
Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara za izvanredni prijevoz koji se
treba obaviti na autocesti, Hrvatskih cesta d.o.o. za izvanredni prijevoz koji se
treba obaviti na dravnoj cesti te upanijskoj upravi za ceste za izvanredni
prijevoz koji se treba obaviti na upanijskoj i lokalnoj cesti.
(5) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona uplauju se na raun
Hrvatskih cesta d.o.o. odnosno upanijske uprave za ceste koja je izdala rjeenje
o prekomjernoj uporabi javne ceste.
(6) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 6. ovoga Zakona uplauju se na raun
koji odlukom odreuje Vlada.
(7) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 7., 8. i 12. ovoga Zakona uplauju se na
raun Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., koncesionara, upanijske
uprave za ceste, ovisno o ugovoru o koritenju cestovnog zemljita, ugovoru o
obavljanju prateih djelatnosti, ugovoru o stjecanju prava graenja, odnosno
ugovoru o osnivanju prava slunosti.

(8) Sredstva iz lanka 86. stavka 1. toke 9. ovoga Zakona uplauju se u dravni
proraun.

Javni kapital
lanak 94.
(1) Sredstva iz godinje naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 1., korisnike
naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 6. i naknade za financiranje graenja i
odravanja javnih cesta iz lanka 86. stavka 1. toke 11. ovoga Zakona, kojima
Republika Hrvatska financira graenje, odravanje i ostale poslove upravljanja
javnim cestama te javne ceste, ine imovinu Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu: javni kapital), koja se vodi izdvojeno u poslovnim knjigama pravne osobe
koja upravlja javnom cestom.
(2) Naknada za financiranje graenja i odravanja javnih cesta iz lanka 86.
stavka 1. toke 11. ovoga Zakona uplauje se iz dravnog prorauna, sukladno
odredbi lanka 91. ovoga Zakona, na raune Hrvatskih autocesta d.o.o. i
Hrvatskih cesta d.o.o. i predstavlja sredstva kojim Republika Hrvatska financira
izvlatenje nekretnina, graenje i odravanje javnih cesta, povrat kredita kojima
se financira graenje autocesta i dravnih cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih
autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o., sukladno programu iz lanka 21. ovoga
Zakona.
(3) Javni kapital ine i prihodi po osnovi teajnih razlika, kamate i drugi prihodi
ostvareni po osnovi gospodarenja novcem koji ini javni kapital, a javni kapital
se umanjuje za kamate i druge naknade povezane s financiranjem graenja i
odravanja javnih cesta te za negativne teajne razlike.
(4) Javni kapital uveava se za dobit koju ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i
Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska jedini lan drutva te dobit koju
ostvare upanijske uprave za ceste.

Koritenje javnog kapitala

lanak 95.
(1) Sredstva iz lanka 94. stavka 1. ovoga Zakona koriste se za namjene
propisane odredbama toga lanka sukladno godinjim planovima graenja i
odravanja autocesta i dravnih cesta koje uz suglasnost Vlade donose Hrvatske
autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. odnosno sukladno godinjim planovima
graenja i odravanja upanijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva
donosi upanijska uprava za ceste.
(2) Razlika izmeu vlastitih prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini
nadoknauje se na teret javnog kapitala iz lanka 94. stavka 1. ovoga Zakona
sukladno odobrenom planu poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta
d.o.o. i upanijskih uprava za ceste.
(3) Sredstva koja sukladno odredbi lanka 92. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatske
ceste d.o.o. doznae upanijskoj upravi za ceste koriste se za financiranje
izvlatenja nekretnina, graenje i odravanje upanijskih i lokalnih cesta, povrat
kredita kojima se financira graenje upanijskih i lokalnih cesta, sukladno
godinjim planovima graenja i odravanja upanijskih i lokalnih cesta koje uz
suglasnost Ministarstva donosi upanijska uprava za ceste.

Amortizacija i ispravak vrijednosti javnih cesta

lanak 96.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom u rashode poslovanja ukljuuje
amortizaciju javnih cesta kojima upravlja. Dio amortizacije koji nije pokriven iz
vlastitih prihoda obraunava se na teret sredstava javnog kapitala.
(2) Koncesionar ulaganja u autocestu i cestovni objekt na dravnoj cesti tijekom
trajanja koncesije u svojim financijskim izvjetajima moe prikazati kao
nematerijalnu ili financijsku imovinu. Ukoliko svoja ulaganja ili dio ulaganja
iskazuje kao materijalnu imovinu, za istu obraunava amortizaciju.
(3) Vrijednost izgraenih autocesta i cestovnih objekata na dravnoj cesti koje su
dane na upravljanje koncesionaru, ispravljaju Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske
ceste d.o.o. izravno na teret javnog kapitala.
(4) Amortizacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka te ispravak vrijednosti iz stavka 3.
ovoga lanka obraunava se primjenom amortizacijskih stopa koje utvruje
Vlada.

Prijenos javnih i nerazvrstanih cesta

lanak 97.
(1) Kada se javna cesta razvrstana u jednu od etiriju skupina iz lanka 6. stavka
1. ovoga Zakona razvrstava u drugu skupinu ili prestaje biti javna cesta te kada je
za javnu cestu ili njezin dio proveden postupak ukidanja statusa javnog dobra u
opoj uporabi iz lanka 5. ovoga Zakona, pravna osoba koja upravlja javnom
cestom i koja je vodila javnu cestu u svojim poslovnim knjigama duna je istu
prenijeti pravnoj osobi koja je prema odredbama ovoga Zakona postala nadlena
za upravljanje tom cestom, odnosno sredinjem tijelu dravne uprave ovlatenom
za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuje kada se
nerazvrstana cesta razvrstava u jednu od etiriju skupina javnih cesta iz lanka 6.
stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Nakon isteka roka trajanja koncesije koncesionar je Hrvatskim autocestama
d.o.o., odnosno Hrvatskim cestama d.o.o. duan prenijeti autocestu, odnosno
pojedini cestovni objekt na dravnoj cesti koji je bio predmet koncesije.
(4) Prijenos cesta iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne predstavlja isporuku prema
propisima kojim se ureuje oporezivanje.
(5) Postupak, dokumentaciju i rokove za prijenos cesta iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
lanka propisuje ministar.

VIII. NERAZVRSTANE CESTE

Definicija nerazvrstane ceste
lanak 98.
(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko

moe slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i

drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona,
i to posebice:
ceste koje su na podruju gradova s vie od 35.000 stanovnika te gradova koji
su sjedita upanija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih
cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine br.
54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
ceste koje povezuju naselja,
ceste koje povezuju podruja unutar gradova i naselja,
terminali i okretita vozila javnog prijevoza,
pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih graevina,
druge ceste na podruju naselja i gradova.
(2) Ceste iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka odlukom odreuje ministar.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga lanka objavljuje se u Narodnim novinama.
lanak 99.
Iznimno od odredbe lanka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ceste koje
udovoljavaju mjerilima propisanim za razvrstavanje javnih cesta u dravne ceste
razvrstat e se u dravne ceste.

Dijelovi nerazvrstane ceste

lanak 100.
Nerazvrstanu cestu ine:
cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, sustav za odvodnju
atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenae, most, vijadukt, podvonjak,
nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, pothodnik, nathodnik i
slino), nogostup, biciklistike staze te sve prometne i druge povrine na
pripadajuem zemljitu (zelene povrine, ugibalita, parkiralita, okretita,
stajalita javnog prijevoza i slino),
graevna estica, odnosno cestovno zemljite u povrini koju ine povrina
zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna
graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su prema
projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja
ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima (objekti za odravanje cesta,
upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste
irine prema projektu ceste,
prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za
upravljanje i nadzor prometa,
javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zatitne ograde, ureaji za zatitu od

buke, ureaji za naplatu parkiranja i slino).

Pravni status nerazvrstane ceste

lanak 101.
(1) Nerazvrstana cesta je javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu jedinice
lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi.
(2) Nerazvrstana cesta se ne moe otuiti iz vlasnitva jedinice lokalne
samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava slunosti i
prava graenja radi graenja graevina sukladno odluci izvrnog tijela jedinice
lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i odravanje
nerazvrstane ceste.
(3) Dio nerazvrstane ceste namijenjen pjeacima (nogostup i slino) moe se dati
u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa,
sigurnost kretanja pjeaka i odravanje nerazvrstane ceste.
(4) Nekretnina koja je izvlatenjem, pravnim poslom ili na drugi nain postala
vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predviena
za graenje nerazvrstane ceste, ne moe se otuiti.

Upis nerazvrstanih cesta u zemljine knjige

lanak 102.
(1) Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou
uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je doputena
uporaba graevine sukladno posebnom propisu.
(2) Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljine knjige kao javno dobro u opoj
uporabi i kao neotuivo vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.

Ukidanje statusa javnog dobra u opoj uporabi

nerazvrstanoj cesti
lanak 103.
(1) Kada je trajno prestala potreba koritenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela
moe joj se ukinuti status javnog dobra u opoj uporabi, a nekretnina kojoj
prestaje taj status ostaje u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u opoj uporabi nerazvrstane ceste ili
njezinog dijela donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom sudu radi provedbe
brisanja statusa javnog dobra u opoj uporabi nerazvrstane ceste u zemljinoj
knjizi.

Zahtjevi za planiranje i projektiranje nerazvrstanih cesta

lanak 104.
Tehnike, prostorne i druge zahtjeve za planiranje i projektiranje nerazvrstanih

cesta propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove prostornog

ureenja i graditeljstva.

Izvlatenje radi graenja nerazvrstane ceste

lanak 105.
(1) Graenje, rekonstrukcija i odravanje nerazvrstane ceste od interesa je za
Republiku Hrvatsku.
(2) Na postupak izvlatenja nekretnina radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
nerazvrstanih cesta primjenjuju se propisi o izvlatenju, ako ovim Zakonom nije
drukije propisano.
(3) Uz prijedlog za izvlatenje nekretnina prilau se pravomona lokacijska
dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajui geodetski elaborat
sukladno propisima kojima se ureuje katastar nekretnina.
(4) Prijedlog za izvlatenje nekretnine radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
nerazvrstane ceste podnosi jedinica lokalne samouprave ili u ime i za raun
jedinice lokalne samouprave pravna osoba koja je ovlatena upravljati
nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz lanka 107. ovoga Zakona.
(5) Vlasnik izvlatene nekretnine radi graenja, rekonstrukcije i odravanja
nerazvrstanih cesta ima pravo na novanu naknadu sukladno zakonu kojim je
ureeno izvlatenje, a moe mu se umjesto novane naknade dati u vlasnitvo
druga odgovarajua nekretnina u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave.
(6) Graenje nove infrastrukture i radovi izmjetanja postojee infrastrukture radi
graenja, rekonstrukcije i odravanja nerazvrstane ceste, smatraju se u postupku
izvlatenja, graenjem, rekonstrukcijom i odravanjem nerazvrstane ceste.
lanak 106.
(1) Jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlatena
upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz lanka 107. ovoga
Zakona, moe stupiti u posjed nekretnine izvlatene radi graenja, rekonstrukcije
ili odravanja nerazvrstane ceste i prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju ako
joj je to odobreno rjeenjem o stupanju u posjed nekretnine prije pravomonosti
rjeenja o izvlatenju (u daljnjem tekstu: rjeenje o stupanju u posjed).
(2) Rjeenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne
samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka ako je rjeenje o
izvlatenju izvrno, te ako je uz zahtjev za donoenje tog rjeenja priloen dokaz
da je prijanjem vlasniku isplaena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje
izvlatenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio
primiti navedenu naknadu.
(3) Rjeenje o stupanju u posjed donosi ured dravne uprave u upaniji, odnosno
ured Grada Zagreba nadlean za imovinskopravne poslove u roku od 15 dana od
dana podnoenja zahtjeva za njegovo donoenje.
(4) alba protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje.
(5) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na nekretnine

izvlatene na temelju lanka 105. stavka 6. ovoga Zakona.

Upravljanje nerazvrstanim cestama

lanak 107.
(1) Upravljanje, graenje i odravanje nerazvrstanih cesta obavlja se na nain
propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se
ureuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
(2) Jedinica lokalne samouprave moe osnovati trgovako drutvo u svom
vlasnitvu radi obavljanja poslova upravljanja i odravanja nerazvrstanih cesta te
poslova graenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuu primjenu odredbi lanka
23., 26. i 33. ovoga Zakona.
(3) Jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim
cestama na svom podruju.
(4) Sadraj i nain voenja jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama
propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove komunalnog
gospodarstva.

Financiranje nerazvrstanih cesta

lanak 108.
(1) Graenje, rekonstrukcija i odravanje nerazvrstane ceste financira se iz
prorauna jedinice lokalne samouprave, komunalne naknade i komunalnog
doprinosa prema propisima koji ureuju komunalno gospodarstvo, naknada za
osnivanje prava slunosti, prava graenja i prava zakupa na nerazvrstanoj cesti i
iz drugih izvora.
(2) Sredstva za graenje, rekonstrukciju i odravanje nerazvrstanih cesta
osiguravaju se:
dijelom iz godinje naknade iz lanka 86. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona,
proporcionalno udjelu duljine upanijskih i lokalnih cesta iz lanka 98. stavka 1.
podstavka 1. ovoga Zakona u ukupnoj duljini upanijskih i lokalnih cesta
razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske
ceste i lokalne ceste (Narodne novine br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i
17/10.),
dijelom iz naknade za financiranje graenja i odravanja javnih cesta iz lanka
86. stavka 1. toke 11. ovoga Zakona, u prosjenom godinjem iznosu utroenom
za odravanje dravnih, upanijskih i lokalnih cesta u prethodne etiri godine,
proporcionalno udjelu duljine dravnih, upanijskih i lokalnih cesta iz lanka 98.
stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona u ukupnoj duljini dravnih, upanijskih i
lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne
ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine br. 54/08., 122/08.,
13/09., 104/09. i 17/10.).
(3) Sredstva iz ovoga lanka jedinica lokalne samouprave koristi za financiranje
nerazvrstanih cesta iz lanka 98. ovoga Zakona.

Zatita nerazvrstavanih cesta

lanak 109.
(1) Jedinica lokalne samouprave ureuje vrste, opseg i rokove izvoenja radova
redovitog i izvanrednog odravanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad
izvoenjem tih radova te propisuje prekrajne odredbe.
(2) Jedinica lokalne samouprave ureuje zatitu nerazvrstanih cesta uz
odgovarajuu primjenu odredbi lanka 45. stavka 1., 2., 4. i 5., lanka 49., 51.,
54., 57., 58., 60., 61. i 62. ovoga Zakona te propisuje prekrajne odredbe.
(3) Na nerazvrstane ceste odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 46., 47. i
48. ovoga Zakona.
(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje jedinica lokalne samouprave, odnosno
pravna osoba koja je ovlatena upravljati nerazvrstanom cestom kada se
izvanredni prijevoz iz lanka 46. ovoga Zakona obavlja na nerazvrstanoj cesti.
(5) Ako se izvanredni prijevoz iz lanka 46. ovoga Zakona treba obaviti na javnoj
cesti i na nerazvrstanoj cesti, dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje pravna osoba
koja upravlja javnom cestom.
(6) Sredstva iz stavka 4. ovoga lanka uplauju se na raun jedinice lokalne
samouprave, odnosno pravne osobe koja je ovlatena upravljati nerazvrstanom
cestom.
(7) Sredstva iz stavka 5. ovoga lanka uplauju se na raun pravne osobe koja
upravlja javnom cestom za izvanredni prijevoz koji se treba obaviti na javnoj
cesti i na raun jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koja je
ovlatena upravljati nerazvrstanom cestom za izvanredni prijevoz koji se treba
obaviti na nerazvrstanoj cesti.

IX. NADZOR I INSPEKCIJA JAVNIH CESTA

Upravni nadzor
lanak 110.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih za njegovu
provedbu obavlja Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona kojima se ureuju
nerazvrstane ceste provodi ministarstvo nadleno za komunalno gospodarstvo.

Inspekcijski nadzor
lanak 111.
(1) Poslove inspekcije javnih cesta i cesta iz lanka 98. stavka 1. podstavka 1.
ovoga Zakona obavlja inspekcija za ceste Ministarstva (u daljnjem tekstu:
inspekcija za ceste), sukladno ovom Zakonu i posebnom zakonu, a nadzor
provodi inspektor za ceste (u daljnjem tekstu: inspektor).
(2) Inspekcijski nadzor nad nerazvrstanim cestama, osim nad cestama iz lanka
98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, obavljaju komunalni redari sukladno
posebnim propisima kojima se ureuje komunalno gospodarstvo, ako ovim

Zakonom nije drukije propisano.

Prava i dunosti inspektora

lanak 112.
(1) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora javnih cesta i cesta iz lanka 98.
stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona inspektor, osim prava i dunosti koje ima po
posebnom zakonu, ima i sljedea prava i dunosti:
1. nadzirati radove prilikom redovitog i izvanrednog odravanja javnih cesta,
pregledavati dokumentaciju za te radove i odrediti mjere za otklanjanje
nepravilnosti koje bi mogle prouzroiti pogoranje stanja javne ceste ili ugroziti
sigurnost prometa na njoj,
2. nadzirati ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovitih radova odravanja na
javnoj cesti danoj u koncesiju,
3. nadzirati provoenje mjera za osiguranje javnih cesta i prometa na njima,
4. obustaviti sve radove na javnoj cesti koji se ne obavljaju sukladno odredbama
ovoga Zakona i propisa za njegovo izvravanje,
5. u nunim sluajevima, kada bi bila ugroena sigurnost prometa na javnoj cesti
ili bi mogla nastati teta na njoj, odrediti privremene mjere kako bi se otklonila
opasnost ili sprijeila teta,
6. odrediti da se u polju preglednosti otklone nedostaci i nepravilnosti
prouzroene krenjem propisanih mjera za osiguranje preglednosti javne ceste,
7. nadzirati provoenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u zatitni pojas
javne ceste,
8. nadzirati sigurnost TEM cesta.
(2) alba protiv rjeenja inspektora iz stavka 1. toke 4., 5., 6. i 7. ovoga lanka
ne odgaa izvrenje rjeenja.
(3) U predmetima iz stavka 1. toke 5. ovoga lanka, kada je zbog neposredne
ugroenosti javne ceste ili sigurnosti prometa na njoj ugroena i sigurnost
sudionika u prometu, inspektor moe, po skraenom postupku, bez sasluanja
stranaka, donijeti rjeenje. U nunim sluajevima inspektor moe donijeti usmeno
rjeenje te odrediti njegovo izvrenje odmah po izricanju.
(4) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo:
pregledati prostore, objekte, ureaje, materijale te poslovanje i dokumentaciju
trgovakih drutava koja upravljaju javnim cestama, sasluati stranke i svjedoke
primjenom pravila upravnog postupka,
pregledati isprave kojima se moe utvrditi identitet osoba koje sudjeluju u
prometu,
uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su u skladu s namjenom
inspekcijskog nadzora,

 dobiti osobne podatke o pravnim i fizikim osobama, podatke o vlasnitvu

vozila, podatke o vlasnitvu zemljita i objekata u zatitnom pojasu cesta, kao i
druge podatke potrebne za voenje postupka u svezi s krenjem ovoga Zakona i
propisa za njegovo izvravanje.

X. KAZNENE ODREDBE
lanak 113.
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 75.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar:
1. ako ne osigura uklanjanje oteenih i naputenih vozila te drugih stvari s javne
ceste (lanak 26. stavak 1. podstavak 6.),
2. ako ne odrava javnu cestu sukladno propisu iz lanka 26. stavka 3. ovoga
Zakona,
3. ako ne obavijesti javnost o stanju i prohodnosti javnih cesta i meteorolokim
uvjetima (lanak 31. podstavak 2.),
4. ako ne postupi sukladno odredbi lanka 45. stavka 4. i 5. ovoga Zakona,
5. ako ne poduzme mjere za otklanjanje tete, opasnosti od oteenja javne ceste i
opasnosti za sigurnost prometa na javnoj cesti (lanak 57. stavak 4.),
6. ako postavi reklame protivno odredbi lanka 59. ovoga Zakona,
7. ako u opravdanom sluaju javnu cestu ne zatvori za promet (lanak 60. stavak
1.),
8. ako pri izvoenju radova ne postupi sukladno lanku 62. stavku 1. i 2. ovoga
Zakona.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionaru novanom
kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.
lanak 114.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna ili fizika osoba:
1. ako postupi suprotno odredbama lanka 45. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,
2. ako izvede prikljuak i prilaz na javnu cestu bez suglasnosti ili se ne pridrava
uvjeta iz suglasnosti (lanak 51. stavak 3.),
3. ako postupi suprotno odredbi lanka 55. stavka 3. ovoga Zakona,
4. ako postupa suprotno odredbi lanka 56. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
5. ako ne postupi sukladno odredbi lanka 57. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
6. ako ne postupi sukladno odredbi lanka 58. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ako postavi reklame protivno odredbi lanka 59. ovoga Zakona.

(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.
lanak 115.
Novanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit e se za prekraj vlasnik
odnosno korisnik leasinga osobnog automobila ako je njegovo vozilo bez plaene
cestarine sudjelovalo u prometu autocestom ili cestovnim objektom pod
naplatom, a vlasnik ne ispunjava uvjete propisane lankom 88. stavkom 2. ovoga
Zakona.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Dovrenje zapoetih postupaka
lanak 116.
Postupci zapoeti prema odredbama Zakona o javnim cestama (Narodne
novine br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09., 153/09. i
73/10.) dovrit e se prema odredbama toga Zakona.

Usklaenje postojeih imovinskopravnih odnosa na javnim cestama

lanak 117.
(1) Osobe koje su po posebnom zakonu ili odlukom nadlenog tijela donesenom
na temelju posebnog zakona dune odravati komunalne, vodne i energetske
graevine kao i graevine elektronikih komunikacija i povezanu opremu
izgraene na ili izvan cestovnog zemljita sukladno lanku 25. ovoga Zakona, za
koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona izdana uporabna dozvola, dune su
sukladno lanku 16. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na lanak 34. ovoga
Zakona preuzeti na odravanje i upravljanje komunalne, vodne i energetske
graevine kao i graevine elektronikih komunikacija i povezanu opremu
izgraene na ili izvan cestovnog zemljita u roku od jedne godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka dune su pravnoj osobi koja upravlja javnom
cestom nadoknaditi trokove nastale nakon proteka roka u kojem su bile dune
preuzeti na odravanje i upravljanje komunalne, vodne i energetske graevine
kao i graevine elektronikih komunikacija i povezanu opremu.
lanak 118.
(1) Ako su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u postupku izvlatenja radi
graenja javne ceste izvlatene kao ope dobro nekretnine koje nisu u cijelosti
lokacijskom dozvolom predviene kao javna cesta, Vlada, odnosno tijelo koje
ona ovlasti, na prijedlog pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno
koncesionara, donosi odluku da se dio nekretnine koji nije predvien kao javna
cesta izuzima iz pravnog reima opeg dobra i prelazi u vlasnitvo Republike
Hrvatske, upanije ili Grada Zagreba u iju je korist provedeno izvlatenje te im
se predaje u posjed i na upravljanje.
(2) Prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka prilae se parcelacijski elaborat izraen

na temelju lokacijske dozvole iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri odredbu o brisanju u zemljinim
knjigama opeg dobra i o upisu nekretnina kao vlasnitva Republike Hrvatske,
upanije ili Grada Zagreba.
(4) Pravna soba koja upravlja javnom cestom dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga
lanka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadlenom opinskom dravnom
odvjetnitvu radi provedbe u zemljinim knjigama.
(5) Odlukom iz stavka 1. ovoga lanka obvezat e se pravna osoba koja upravlja
javnom cestom, koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upravljala
nekretninama izuzetim iz reima opeg dobra, da ih preda u posjed i na
upravljanje Republici Hrvatskoj, upaniji ili Gradu Zagrebu u roku ne duem od
godine dana od dana donoenja odluke.
(6) Do preuzimanja u posjed i na upravljanje nekretnina izuzetih iz reima opeg
dobra, njima za raun i u korist vlasnika upravlja osoba koja je sukladno
odredbama ovoga Zakona do donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka bila
duna upravljati tim nekretninama.
lanak 119.
(1) Vlada donosi odluku da se nekretnine koje su do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona izvlatene radi premjetanja ili izgradnje infrastrukture izvan
cestovnog zemljita, a koje nisu lokacijskom dozvolom predviene kao javna
cesta, izuzmu iz pravnog reima opeg dobra te postaju vlasnitvo Republike
Hrvatske i da joj se predaju u posjed i na upravljanje, na prijedlog pravne osobe
koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri odredbu o brisanju u zemljinim
knjigama opeg dobra i o upisu nekretnina kao vlasnitva Republike Hrvatske.
(3) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom dostavlja odluku iz stavka 1.
ovoga lanka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadlenom opinskom
dravnom odvjetnitvu radi provedbe u zemljinim knjigama.
(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga lanka obvezat e se pravna osoba koja upravlja
javnom cestom koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upravljala
nekretninama izuzetim iz reima opeg dobra da ih preda u posjed i na
upravljanje Republici Hrvatskoj, u roku ne duem od jedne godine od dana
donoenja odluke.
(5) Do preuzimanja u posjed i na upravljanje nekretnina izuzetih iz reima opeg
dobra, njima za raun i u korist vlasnika upravlja osoba koja je po odredbama
ovoga Zakona do donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka bila duna
upravljati tim nekretninama.
(6) Ugovori o koritenju cestovnog zemljita sklopljeni u pogledu nekretnina koje
su na temelju odluke iz stavka 1. ovoga lanka postale vlasnitvo Republike
Hrvatske prestat e stupanjem na snagu odluke iz stavka 1. ovoga lanka.
(7) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se i osobi s kojom je sklopljen
ugovor o koritenju cestovnog zemljita.

(8) Pravni odnosi izmeu Republike Hrvatske i osoba koje su po posebnim

zakonima ovlatene odravati i upravljati infrastrukturom iz ovoga lanka, u
pogledu koritenja nekretnina, odnosno osnivanja stvarnog prava na
nekretninama na kojima je izgraena infrastruktura, uredit e se po odredbama
posebnih zakona koji ureuju koritenje i uporabu odreene vrste infrastrukture,
u roku od tri mjeseca od prestanka ugovora iz stavka 4. ovoga lanka.
lanak 120.
(1) Odredba lanka 43. ovoga Zakona primjenjuje se i na zemljita koja se po
posebnom zakonu smatraju pomorskim dobrom ili lukim podrujem na kojima
je ve izgraena javna cesta ili je zapoeta gradnja ili je po posebnim propisima
izdana dozvola za graenje i rekonstrukciju javne ceste do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2) Postupak izuzimanja iz podruja pomorskog dobra, odnosno lukog podruja
iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena je pokrenuti pravna osoba koja upravlja
javnom cestom, odnosno osoba koja je na temelju lanka 36. ovoga Zakona
ovlatena podnijeti prijedlog za izvlatenje radi graenja, rekonstrukcije i
odravanja javne ceste.
(3) Na zemljita koja su na temelju ovoga lanka izuzeta iz podruja pomorskog
dobra, odnosno lukog podruja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe iz
lanka 43. ovoga Zakona.
lanak 121.
(1) Odredba lanka 44. ovoga Zakona primjenjuje se i na zemljita koja se po
posebnom zakonu smatraju javnim vodnim dobrom na kojima je ve izgraena
javna cesta ili je zapoeta gradnja ili je po posebnim propisima izdana dozvola za
graenje i rekonstrukciju javne ceste do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Postupak prestanka statusa javnog vodnog dobra ovlatena je pokrenuti osoba
koja je na temelju lanka 36. ovoga Zakona ovlatena podnijeti prijedlog za
izvlatenje radi graenja, rekonstrukcije i odravanja javne ceste.
(3) Na zemljita na kojima je na temelju ovoga lanka prestao status javnog
vodnog dobra na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 44. ovoga
Zakona.
lanak 122.
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar na temelju
ovoga Zakona sklopit e ugovore o osnivanju prava slunosti odnosno prava
graenja za komunalne, vodne i energetske graevine, kao i graevine
elektronikih komunikacija i povezanu opremu izgraene na javnoj cesti do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona, s pravnom osobom koja je sukladno posebnom
zakonu investitor komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i elektronike
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, sukladno lanku 25. ovoga
Zakona.
(2) Ugovori iz stavka 1. ovoga lanka sklopit e se u roku od 12 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Sklapanjem ugovora iz stavka 1. ovoga lanka prestat e vaiti ugovori o

koritenju cestovnog zemljita sklopljeni za graevine iz stavka 1. ovoga lanka,

odnosno prava koja su osobe koje su sukladno posebnom zakonu investitori
komunalnih, vodnih i energetskih graevina, kao i graevina elektronikih
komunikacija i povezane opreme stekle na javnoj cesti na temelju posebnih
zakona.
(4) Ugovori o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti na
cestovnom zemljitu sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim
ugovora iz stavka 3. ovoga lanka, ostaju na snazi do isteka roka na koji su
sklopljeni.

Upis javnih cesta u zemljine knjige

lanak 123.
(1) Javne ceste izgraene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za koje je
izraena snimka izvedenog stanja i koje su evidentirane u katastru, upisat e se u
zemljine knjige kao javno dobro u opoj uporabi, kao neotuivo vlasnitvo
Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez
obzira na postojee upise u zemljine knjige.
(2) Upis iz stavka 1. ovoga lanka provest e zemljinoknjini sud po slubenoj
dunosti, na temelju odluke iz lanka 7. stavka 2. ovoga Zakona i prijavnog lista
sa snimkom izvedenog stanja, koje zemljinoknjinom sudu dostavlja tijelo
nadleno za katastar.
lanak 124.
(1) Javne ceste izgraene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koje nisu
evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se
u katastru na temelju odluke iz lanka 7. stavka 2. ovoga Zakona i geodetskog
elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a koji pribavlja i tijelu nadlenom
za katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
(2) Javne ceste iz stavka 1. ovoga lanka upisuju se u zemljine knjige sukladno
lanku 123. ovoga Zakona.
lanak 125.
Na evidentiranje u katastru i upis u zemljine knjige javnih cesta iz lanka 123. i
lanka 124. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje
prostorno ureenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija graevinskog
zemljita i evidentiranje graevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se
ureuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne
lanku 123. do 130. ovoga Zakona.
lanak 126.
(1) Za rekonstrukcije javnih cesta izvedenih do stupanja na snagu ovoga Zakona,
a koje su sukladne prostorno-planskoj dokumentaciji primjenjuju se odredbe
lanka 123. do 125. ovoga Zakona.
(2) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao
javne ili nerazvrstane ceste prije 1. sijenja 1997. javno su dobro u opoj uporabi
u neotuivom vlasnitvu Republike Hrvatske.

lanak 127.
(1) Uknjiba javnih cesta izgraenih nakon stupanja na snagu ovoga Zakona,
provodi se sukladno opim propisima kojima se ureuje uknjiba prava
vlasnitva.
(2) Prijedlog za upis prava vlasnitva za javne ceste iz stavka 1. ovoga lanka
podnosi nadlenom zemljinoknjinom sudu nadleno dravno odvjetnitvo.
lanak 128.
O izvrenom upisu nadleni zemljinoknjini sud donosi rjeenje sukladno
postupku propisanom zakonom kojim se ureuju zemljine knjige.
lanak 129.
Odredbe ovoga Zakona o uknjibi javnih cesta ne odnose se na uknjibu prava
vlasnitva ostalih graevina izgraenih na javnoj cesti, i na iste se primjenjuju
opi propisi kojima se ureuje uknjiba prava vlasnitva.
lanak 130.
Postojei upisi javnih cesta kao opeg dobra u zemljinim knjigama zamijenit e
se po slubenoj dunosti upisom javnog dobra u opoj uporabi kao neotuivo
vlasnitvo Republike Hrvatske.

Upis nerazvrstanih cesta u zemljine knjige

lanak 131.
(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila
po bilo kojoj osnovi i koje su pristupane veem broju korisnika, a koje nisu
razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.
(2) Postojei upisi u zemljinim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga
lanka u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave zamijenit e se po slubenoj
dunosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u opoj uporabi kao neotuivog
vlasnitva jedinice lokalne samouprave.
(3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga lanka koje nisu upisane u zemljinim
knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u
zemljine knjige po slubenoj dunosti na temelju prijavnog lista koji nakon
evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru,
zemljinoknjinom sudu po slubenoj dunosti dostavlja tijelo nadleno za
katastar.
(4) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga lanka koje nisu evidentirane u katastru
ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na
temelju odgovarajueg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje,
a kojega pribavlja i tijelu nadlenom za katastar dostavlja jedinica lokalne
samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlatena upravljati nerazvrstanom
cestom sukladno propisima iz lanka 107. ovoga Zakona.
(5) Nerazvrstane ceste iz stavka 4. ovoga lanka upisuju se u zemljine knjige
sukladno stavku 3. ovoga lanka.

(6) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi
kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. sijenja 1997., javno su dobro u opoj
uporabi u neotuivom vlasnitvu jedinice lokalne samouprave na ijem se
podruju nalaze.
lanak 132.
(1) Postojei upisi u katastru i zemljinim knjigama javnih cesta koje su na
temelju ovoga Zakona postale ceste iz lanka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga
Zakona zamijenit e se po slubenoj dunosti upisom nerazvrstane ceste javnog
dobra u opoj uporabi kao neotuivog vlasnitva jedinice lokalne samouprave na
temelju odluke iz lanka 98. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Podatke o zemljinoknjinim esticama potrebne za promjenu upisa iz stavka
1. ovoga lanka u zemljinim knjigama, zemljinoknjinom sudu po slubenoj
dunosti dostavlja tijelo nadleno za katastar.
(3) Ceste iz lanka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona koje nisu
evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje,
evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz lanka 98. stavka 2. ovoga Zakona
i odgovarajueg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a koji
pribavlja i tijelu nadlenom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave,
odnosno pravna osoba koja je ovlatena upravljati nerazvrstanom cestom
sukladno propisima iz lanka 106. ovoga Zakona.
(4) Ceste iz lanka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona koje nisu upisane u
zemljinim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje,
upisuju se u zemljine knjige po slubenoj dunosti na temelju prijavnog lista koji
nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u
katastru, zemljinoknjinom sudu po slubenoj dunosti dostavlja tijelo nadleno
za katastar.
lanak 133.
(1) Nerazvrstane ceste iz lanka 131. stavka 1. i lanka 132. stavka 1. ovoga
Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljine knjige kao nerazvrstane
ceste javno dobro u opoj uporabi i kao neotuivo vlasnitvo jedinice lokalne
samouprave na ijem se podruju nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasnitva
i/ili drugih stvarnih prava tree osobe.
(2) Na upis u zemljine knjige nerazvrstanih cesta iz lanka 131. stavka 1. i
lanka 132. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe lanka 128. ovoga Zakona.
(3) Na evidentiranje u katastru i upis u zemljine knjige nerazvrstanih cesta iz
lanka 131. stavka 1. i lanka 132. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se
odredbe zakona kojim se ureuje prostorno ureenje i gradnja, o parcelaciji
graevinskog zemljita te evidentiranju graevina u katastru i upisu u zemljine
knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne lanku 131. i 132.
ovoga Zakona i stavku 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Evidentiranje u katastru i upis u zemljine knjige nerazvrstanih cesta na nain
propisan lankom 131. i 132. ovoga Zakona i stavkom 1., 2. i 3. ovoga lanka ne
iskljuuje mogunost njihova evidentiranja u katastru i upisa u zemljine knjige
na nain propisan zakonima i drugim propisima iz stavka 3. ovoga lanka.

Nastavak rada Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o.

lanak 134.
Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. osnovane prema propisima koji
su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom sukladno
odredbama ovoga Zakona.

Nastavak rada upanijskih uprava za ceste

lanak 135.
upanijske uprave za ceste osnovane prema propisima koji su vaili do stupanja
na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.

Usklaenje stanja objekata u raskrijima s vaeim propisima

lanak 136.
Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, koji
preuzimaju odravanje cestovnih objekata sukladno lanku 29. ovoga Zakona
uskladit e stanje tih objekata s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim
na temelju ovoga Zakona, u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.

Usklaenje postavljenih reklama s vaeim propisima

lanak 137.
(1) Osoba koja je na javnoj cesti odnosno zatitnom pojasu uz javnu cestu
postavila reklamu suprotno odredbi lanka 59. ovoga Zakona, duna je istu
ukloniti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar e za
uklonjene reklame na javnoj cesti, za koje je kod postavljanja bila unaprijed
naplaena ukupna ugovorena naknada, izvriti razmjerni povrat dijela naknade.

Provedbeni propisi
lanak 138.
(1) Vlada e najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona donijeti uredbu iz lanka 7. stavka 1. ovoga Zakona, a ostale odluke za
ije je donoenje ovlatena sukladno odredbama ovoga Zakona donijet e u roku
od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadlean za poslove financija donijet e propis iz lanka 93. stavka
1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 139.
(1) Ministar e propise za ije je donoenje ovlaten sukladno odredbama ovoga
Zakona donijeti u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar e akt o razvrstavanju javnih cesta iz lanka 7. stavka 2., odluku iz

lanka 98. stavka 2. i propis iz lanka 97. stavka 5. ovoga Zakona donijeti u roku
od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do donoenja propisa iz lanka 138. ovoga Zakona i propisa iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka, ostaju na snazi propisi:
Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (Narodne novine br.
57/07.),
Odluka o visini naknade za osnivanje prava slunosti i prava graenja na javnoj
cesti (Narodne novine br. 52/11.),
Odluka o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne
ceste (Narodne novine br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
Odluka o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (Narodne novine br. 77/07.,
13/09. i 104/09.),
Pravilnik o odravanju i zatiti javnih cesta (Narodne novine br. 25/98. i
162/98.),
Pravilnik o autobusnim stajalitima (Narodne novine br. 119/07.),
Pravilnik o uvjetima i postupku zatvaranja javnih cesta (Narodne novine br.
119/07.),
Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuka i prilaza na javnu
cestu (Narodne novine br. 119/07.),
Pravilnik o izvanrednom prijevozu (Narodne novine br. 119/07. i 52/08.),
Pravilnik o mjerilima za izraun naknade za izvanredni prijevoz (Narodne
novine br. 68/10.),
Pravilnik o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti
(Narodne novine br. 119/07. i 39/11.),
Pravilnik o mjerilima za izraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i
naknade za obavljanje prateih djelatnosti (Narodne novine br. 119/07., 91/08.
i 39/11.),
Pravilnik o visini godinje naknade za uporabu javnih cesta to se plaa pri
registraciji motornih i prikljunih vozila (Narodne novine, br. 35/11. i 53/11.),
Odluka o odreivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet
teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku (Narodne novine br. 145/08.),
Pravilnik o oznaavanju autocesta, njihove stacionae, brojeva izlaza i
prometnih vorita te naziva izlaza, prometnih vorita i odmorita (Narodne
novine br. 73/03.),
Pravilnik o postupku i nainu ostvarivanja prava na oslobaanje plaanja
godinje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (Narodne novine br.
82/10.),
Pravilnik o nainu, postupku i dinamici ostvarivanja prava na nadoknadu iznosa

godinje naknade i cestarine (Narodne novine br. 143/06.),

Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi
elementi moraju udovoljavati s gledita sigurnosti prometa (Narodne novine br.
110/01.),
Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele (Narodne novine
br. 119/09.).

Vaenje potvrda izdanih na temelju ranijih propisa

lanak 140.
Potvrde/smart kartice izdane prema odredbama Pravilnika o postupku i nainu
ostvarivanja prava na oslobaanje plaanja godinje naknade za uporabu javnih
cesta i cestarine (Narodne novine br. 82/10.) vae do izdavanja novih
potvrda/smart kartica, odnosno do prestanka ili promjene uvjeta i/ili okolnosti
pod kojima su izdane.

Stupanje na snagu
lanak 141.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti lanak 3. stavak 8.
Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95., 70/97.,
128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. proieni tekst, 82/04., 178/04., 38/09.,
79/09. i 49/11.).
lanak 142.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o javnim cestama
(Narodne novine br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09.,
153/09. i 73/10.).
lanak 143.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim
novinama, osim lanka 9. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3., lanka 10. do 15. i
lanka 63. do 72., koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
Klasa: 340-01/10-01/05
Zagreb, 8. srpnja 2011.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebi, v. r.