-U V O D

HISTORIJKI RAZVOJ MOTORA I DOSADANJA

DOSTIGNUA

Pod motornim vozilima podrazumjevaju se vozila koja se

snagom vlastitog motora kreu drumom. Tu uglavnom
spadaju vozila koja pokree motor sa unutranjim
sagorijevanjem, a to su: automobili, autobusi, teretna
vozila, te traktor i vozila specijalne namjene. Brz i
dinamian prijevoz robe i putnika preduvjet je razvoja
ljudskog drutva u cjelini.
Prvi oblici organiziranog prijevoza bazirali su se na
koritenju ivotinjske i ljudske vue to se na nekim
podrujima i u nekim vidovima zadrala i danas. Meutim,
tenja da se prevozi bre i vie postojala je jo od davnina
i stalna je preokupacija niza istraivaa u razliitim
pravcima, a jedan od njih je vezan i za ubrzanje kretanja
primitivnih sredstava koja su se kretala posebno za to
izgraenim putovima, pa otud i naziv DRUMSKA
PREVOZNA SRESTVA.
Uloga i znaaj motornih vozila danas su ogromna u
cjelom svijetu. Praktino je nemogue prebrojati gdje se
sve koriste , u kakvoj formi i koliki im je znaaj u
sadanjim uvjetima i daljem razvoju svake zemlje u
svijetu i svake privredne grane. Najvei dio saobraaja
obavlja se drumom i to ba drumskim prijevoznim
sredstvima-motornim vozilima.

Sa stanovita odbrane svake zemlje u svijetu,

mehanizirane jedinice su elitni dio svih armija a to su
ustvari
specijalna
vozila
pokretana
motorom
sa
unutranjim sagorijevanjem.
Meutim, u sluaju potrebe se sva motorna vozila
iskoriste u svrhu odbrane u smislu prijevoza MTS-a, MS-e,
razne robe, putnika i drugih razliitih sredstava shodno
njihovoj konstrukciji i namjeni.
Historijski razvoj motornih vozila tijesno je povezan
sa razvojem motora pogonskih maina pa stoga sasvim je
razumljivo da razvoj motora u mnogome uspostavlja i
razvoj motornih vozila.
Ta uvjetnost vezanosti karakterizira prave pokuaje
realizacije motornih vozila, pri emu su baza za vozilo bili
koije na konjsku vuu, a uz odreena poboljanja koija,
konjsku vuu je trebalo zamijeniti motorom. Prvobitna
vozila su bila neto preureene koije sa vlastitim
pogonom, i od tada se paralelno razvijaju vozila i motori.
Prvo samostalno vozilo realizira francuski oficir KINJO
1769. godine a bilo namijenjeno za vuu topova. Brzina
mu je bila veoma mala, svega oko 5 km/h, a pogon je
parni. Iskoriten je u stvari motor sa vanjskim
sagorijevanjem koji je neto ranije realizirao DEMS
VAT. Parni pogon nije imao respektabilnu primjenu na
vozilima zbog sloenosti, glomaznosti, neefikasnosti i
sloenog posluivanja u historiji, ali je dao stimulansa
istraivaima da ga usavre i poboljaju. Znaaj mu je
ipak u tome da je to prvi realizirani motor. Iz toga doba je
i naziv automobil
to je sloenica od grke rijei
AUTOS sam i latinske rijei MOBILIS to znai
pokretan.

Trebalo je da proe vie od stotinu godina pa da,

prvenstvenom zaslugom AUEUSTA NIKOLAISA-OTTA
(Nikolaus Otto), doe do pravih realizacija motornih vozila
sa pokretanjem na motor sa unutranjim sagorijevanjem.
Manifestovalo se boljim iskoritavanjem energije, proces u
samom motoru i male dimenzije motora dali su
mogunosti njegovog ugraivanja u vozilo. Godine 1875,
austrijski mehaniar Markus realizira automobil sa
dvotaktnim motorom, kojim se prvi put kao pokretako
gorivo primjenjuje benzin. Slinih konstrukcija je bilo oko
1800. godine i u Francuskoj. Svoj konaan oblik motora
dobivaju u konstrukcijama GOTFRIDA DAJMLERA I
KARLA BENCA.
Dajmler u razdoblju izmeu 1885.-1900. godine
surauje sa Ottom i Langenom, a kasnije sa Majbahom i
Bencom i konstruira motocikl uglavnom od drveta a neto
kasnije automobil. Godine 1886. Benc realizira krajnje
lagan automobil na tri toka mase svega 300 kg.
Pogon se prenosio na zadnje kotae sa dva kaja i
kajnika, razliitog radijusa ime su omoguene dvije
brzine kretanja automobila. Vozilo se zaustavljalo
premjetanjem kajnika na slobodan kajinik, a na
slinom principu je radio Dajmlerom automobil na etiri
toka.
Godine 1893 Dizel patentira motor koji se umjesto
benzinom ili gasom napaja tekim uljem i koji se znatno
razlikovao od Otto motora. 1879 godine Dizel konstruira
motor sa ubrizgavanje goriva u cilindar pomou
kompresora i komprimiranog zraka. Ovaj motor imao je
snagu 15 kw, a broj okretaja 1700/min. Kao pokretako
gorivo koristio je kerozin, a potronja goriva je bila 330
g/kwh.

Ti motori su imali veliku snagu i dimenziju to se

smatralo za najvee nedostatke. Poetkom XX vijeka
naglo se razvijaju SUS motori, a time se poveava i
njihova upotreba. Istovremeno izumitelji poboljavaju
karakteristike motora i vozila, to doprinosi njihovoj
eksponaciji.
Suvremeniji razvoj ljudskog drutva uistinu je
nezamiljiv bez motornih vozila, a strunjaci za motore
svakim danom rade na njihovom usavravanju. Zahtjevi
korisnika motornih vozila vezani su , s jedne strane za
namjenu motora i uvjete eksploatacije, a sa druge strane
za ekonominost rada, lahkog opsluivanja jednostavno i
jeftino odravanje. Posebni uvjeti su zagaivanje okoline
pri sagorijevanju gasova. Ispitivanja se vre u odreenim
laboratorijima gdje se pokuavaju pri raznim okolnostima
ukloniti nedostaci. Pokazatelji pokazuju da su motori svaki
dan sve savreniji i da su u veini zadovoljavaju zahtjeve
korisnika.
Dosadanja dostignua pokazuju da u cijelome
svijetu pokazatelji bjee vitalnim usponom po veoma
visokoj stopi rasta i modernizacije kao i ekonominosti na
svim motornim vozilima cijeloga svijeta. U ovom periodu
savremenog svijeta prednost ima AMERIKA, EVRPOSKA
I JAPANSKA industrija proizvodnje svih tipova motornih
vozila.

PROIZVODNJA I STANJE MOTORNIH

VOZILA U SVIJETU I KOD NAS

Od savremenih tvornica automobila u Evropi vanije

mjesto zauzimaju Atkinson, Bed Ford, Lejaland, Moris i dr.
U Engleskoj Reno (Renault), Citroen, Berlie , Panord i Peo
(Peugeot) u Francuskoj. Izuzetan znaaj dobila je
Njemaka automobilska industrija poslije II svjetskog
rata. Tu se istiu : Auto-Unio, BMW, Dajmler-Benc, Opel,
Pore, Wolksvagen-Verg, Bising, Krup i dr.
U posljednje vrijeme dolazi do zastoja do izvjesne
stanacije proizvodnih motornih vozila. Tome su doprinjela:
zasienost trita zemlje, velikih proizvoaa, energetska
kriza, problemi zagaivanja ovjekove okoline.

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Svakoj proizvodnji koja se eli uspjeno rezultirati,

neophodno je formirati prateu dokumentaciju, prije
nego ona pone. Glavne smjernice za uspjean tok i
zavretak
planirane
proizvodnje
daje
upravo
dokumentacija, kojom se prate sve aktivnosti i daju
informacije o realizaciji planskih zadataka. Skupina ove
dokumentacije ini vie razliitih dokumenata, kako po
obliku, tako po sadraju ili namjeni.
Gledano sa stanovita maino-gradnje znaaja za
proizvodnju, dokumentacija po prioritetu se svrstava u
tri osnovne grupe:
tehniko-konstrukcijska dokumentacija,
tehnoloka dokumentacija i
proizvodna dokumentacija.
Prvi od dokumenata jeste tehniki crte. Svaki tehniki
crte mora da sadri niz podataka koji moraju biti lahko
uoljivi, a vrlo su vani za primjenu crtea. Da se neki
od bitnih podataka ne bi ispustiti pri izradi crtea, oni
se unose u posebna mjesta na crteu (zaglavlja).
Svako poglavlje u okviru zaglavlja ima i odreeni
element, odnosno podatak koji dopunjava crte.
Najee primjenjivani format za izradu crtea koji se
koriste u procesu proizvodnje jeste A4 format. Svaki
tehniki crte radi se u vie primjeraka, a u skladu sa
svim propisanim standardima za izradu tehnikih
crtea.

TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Sama rije tehnoloka, govori da se radi o

dokumentaciju koja sadri skup dokumenata vezan za
tehniki proces obrade. Rani nalog je osnovni
dokument vezan za konkretan posao, konkretnog
izvrioca, opis poslova i obim trokova proizvodnje.
Radna lista, kao dokument ili pratei obrazac, slui da se u
nju unesu podaci o izvrenoj operaciji na broju komada
u seriji.
Trebovanje materijala je dokument na kome je navedena
vrsta i koliina materijala za preuzimanje iz magacina.
Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i
redosljed
izvoenja
tehnolokog
procesa
po
operacijama za odreeni radni promet.

HLAENJE I GRIJANJE UNUTAR VOZILA

Veina motornih vozila ima grijanje posredstvom tople

vode. Voda za hlaenje motora dovodi se u jedan
izmjenjiva toplote
(grijno tijelo), koji toplotu dalje
sprovodi u unutranjost vozila. Za poboljanje grijanja
slui elektrini ventilator.
Dijelovi sistem za grijanje i provjetravanje prikazani su
na slici 1.

Slika 1. Sistem za grijanje i hlaenje. 1poklopac, 2ventilator svjeeg

vazduha, 3vijak za lim sa podlokom, 4poluga za zatvaranje poklopca,
5predotpornik, 6-poklopac izmjenjivaa toplote, 7-izmjenjiva toplote
(grija), 8-polutka kuita za svje vazduh lijevo, 9-privrenje poteznice
(sajle) na polugi razvodne klapne, 10-razvodna klapna, 11-pllutka kuita
za svje vazduh, desno, 12-prirubnica crijeva za vazduh

Izgradnja ventilatora
1. Podignuti prednji poklopac motorskog prostora.
2. Skinuti provodnik za masu sa akomulatora.
3. Skinuti elektrine provodnike ventilatora i obiljeiti
ih.
4. Odvrnuti i skinuti vijke sa ventilatora
9

5. Izvui na goreventilator svjeeg vazduha (2) na slici

1.

Ugradnja ventilatora
1. Ventilator umetnuti i pritegnuti vijke (2 i 3) prikazane
na slici 1.
2. Prikljuiti elektrine provodnike prema prethodnom
obiljeavanju.
3. Prikljuiti akomulator.
4. Ventilator pustiti da radi, radi probe.
5. Navui zatitni poklopac.

Slika 2. Ureaj za regulaciju svjeeg vazduha. 1-sklop ureaja, 2-poluga

za regulaciju razvodne klapne, 3-pomoni urezi za podeavanje poteznice
(sajle) pri montai, 4-poluga za regulaciju zatvaranja klapne, 5-poluga za

10

regulacioni ventil ureaja, 6-dugme, 7-dugme za ukljuivanje, 8-poklopac

maska, 9-prekida, 10-blok kuica za ukljuivanje

MJERE ZATITE PRI RADU

Kod bilo kojeg rada ili aktivnosti, pri primjeni i

koritenju tehnikih sredstava rada i energije mogu
nastati razne negativne posljedice, i ukoliko se proces ne
odvija onim redom kako je to propisima regulisano. Zbog
mogunosti razliitih povreda u toku rada obaveza svakog
radnika je da pravilno i odgovorno izvrava posao i da se
brine o svojoj i zatiti svojih suradnika. Danas svako
dobro
organizovano
preduzee
u
okviru
svoje
organizacione sheme ima formiranu slubu o zatiti na
radu.
Na osnovu razliitih postupaka rada razliiti su i vidovi
povreda i opasnosti koje su opet osnova za definisanje i
odgovarajuih sredstava za zatitu pri radu. Da bi se
proces rada obezbjedio a time postojala i puna sigurnost
radnika na radnom mjestu, radnik treba da ispunjava
odreene uslove koji e biti jedan od osnovnih pred uslova
za uspijean rad.
Bez obzira to je svako mjesto izvor opasnosti, to se i
svaki ulazak u krug industrijskog preduzea moe smatrati
opasnim, ukoliko se ne pridravamo propisa, uputa i
mjera zatite, dati kroz kolektivni oblik zatitnih
sredstava, ova grupa sredstava stoji na raspolaganju
radnika na radnom mjestu i on ih je obavezan koristiti u
datom momentu kad obavlja odreeni posao.
U zavisnosti od toga koji dio tijela treba titi, sredstva
dijelimo na:
- sredstva zatite glave (ljem, kapa ili mrea)
- sredstva zatite lica i oiju (naoale, maske,
azbestne zavjese, zatitna stakla)
11

- zatita sluha (uni epovi ili zatitnici)

- zatita organa za disanje (respiratori, maske i kisik
aparati)
- zatita ruku (rukavice od raznih materijala)
- zatita nogu (cipele, koljenice)
- zatita tijela (radno odijelo, mantil i kecelja i sl)
Kad se obavljaju poslovi koji povlae za sobom i
posebne opasnosti, tad se koriste specijalna zatitna
sredstva. Za samostalno obavljanje poslova na radnom
mjestu radnik se moe rasporediti sa odgovarajuim
radnim sposobnostima, odnosno radnik za koga je
utvreno da moe raditi bez opasnosti za svoj ivot, ivot i
zdravlje ostalih radnika u okolini, kao i bez opasnosti za
sredstva kojima neposredno ili posredno rukuje. Tad
radnik mora da ispunjava odreene uslove:
- da je fiziki i psihiki zdrav,
- da poznaje tehniki proces preduzea, a naroito
proces na svom radnom mjestu,
- da poznaje radne uslove,
- da poznaje nain rada koji prua dovoljnu garanciju
za sigurnost na radu,
- da poznaje pravila i propise preduzea,
- da poznaje sredstva rada i sredstva line zatite na
radu i nain njihove upotrebe,
- da poznaje sve opasnosti koje proistiu iz procesa
rada na njegovom radnom mjestu.
Pri zatiti na radu od postrojenja kao prvo prema linoj
zatiti naravno treba povesti rauna o ispravnosti strojeva
i raznim pripremama postrojenja radi zatite sebe i svojih
suradnika. Prije svakog poetka na nekom postrojenju
potrebno je izvriti sve pripreme i otkloniti neke
nedostatke ako se primijete prije poetka rada na
postrojenju.

12

KALKULACIJA

Kalkulaciju emo prikazati na tabelarni nain:

Mateijal

Koliina Cijena
po
jedinici
Spojnica 2 kom 1 KM
Dihtunzi 2 kom 5 KM
ventilator 1 kom 50 KM
Drugi
elementi
Ukupna
cijena
Tabelarni prikaz kalkulacije

13

Ukupno Cijena
komada utr
vremena
2 kom
5 KM
2 kom
10 KM
1 kom
50 KM
50 KM
-

Ukupno
10
10
50
50

KM
KM
KM
KM

120
KM

LITERATURA

1. Mr. Enes urkovi

- Motori sa unutranjim
1998 g.

sagorijevanjem,

Sarajevo

2. Milorad Kondi dipl.ing.

- VW Golf tehnika knjiga VII izdanje 1998 g.
3. Drago Cvitanovi dipl.in.
- Remont i odravanje motora i motornih vozila,
Sarajevo 1998 g.
- Te znanje koje sam stekao tokom kolovanja.

14

SADRAJ

- UVOD (HISTORIJSKI RAZVOJ VOZILA I NJIHOVA

DOSADANJA DOSTIGNUA
- PROIZVODNJA I STANJE
SVIJETU I KOD NAS

MOTORNIH

- HLAENJE I GRIJANJE UNUTAR VOZILA

- MJERE ZATITE PRI RADU
- KALKULACIJA
- LITERATURA
- SADRAJ

15

VOZILA