SVRAHA I NAMJENA

Klupe u parku slue za odmor prolaznika odnosno

ljudi koji dou u park radi rekreacije, odmora ili
slino. Postoje razliite vrste parkovskih klupa a
najei oblici su klupe sa naslonjaem i klupe bez
naslonjaa.

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Svakoj proizvodnji koja se eli uspjeno rezultirati,

neophodno je formirati prateu dokumentaciju, prije
nego ona pone. Glavne smjernice za uspjean tok i
zavretak planirane proizvodnje daje upravo
dokumentacija, kojom se prate sve aktivnosti i daju
informacije o realizaciji planskih zadataka. Skupina
ove dokumentacije ini vie razliitih dokumenata,
kako po obliku, tako po sadraju ili namjeni.
Gledano sa stanovita maino-gradnje znaaja za
proizvodnju, dokumentacija po prioritetu se svrstava
u tri osnovne grupe:
tehniko-konstrukcijska dokumentacija,
tehnoloka dokumentacija i
proizvodna dokumentacija.

Prvi od dokumenata jeste tehniki crte. Svaki

tehniki crte mora da sadri niz podataka koji
moraju biti lahko uoljivi, a vrlo su vani za primjenu
crtea. Da se neki od bitnih podataka ne bi ispustiti
pri izradi crtea, oni se unose u posebna mjesta na
crteu (zaglavlja). Svako poglavlje u okviru zaglavlja
ima i odreeni element, odnosno podatak koji
dopunjava crte.
Najee primjenjivani format za izradu crtea koji se
koriste u procesu proizvodnje jeste A4 format. Svaki
tehniki crte radi se u vie primjeraka, a u skladu sa
svim propisanim standardima za izradu tehnikih
crtea.

TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Sama rije tehnoloka, govori da se radi o

dokumentaciju koja sadri skup dokumenata vezan
za tehniki proces obrade. Rani nalog je osnovni
dokument vezan za konkretan posao, konkretnog
izvrioca, opis poslova i obim trokova proizvodnje.
Radna lista, kao dokument ili pratei obrazac, slui
da se u nju unesu podaci o izvrenoj operaciji na
broju komada u seriji.

Trebovanje materijala je dokument na kome je

navedena vrsta i koliina materijala za preuzimanje
iz magacina.
2

Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i

redosljed
izvoenja
tehnolokog
procesa
po
operacijama za odreeni radni promet.

POSTUPAK RADA I NAIN IZRADE PO REDOSLJEDU

RADNIH OPERACIJA
Prilikom izrade parkovske klupe posebnu panju
trebam obratiti na pravilan odabir materijala, zatim
na debljinu stijenke materijala od kojeg elimo
izraditi klupu.
U zavisnosti od mjesta gdje e klupa biti postavljena
klupu emo izraditi sa naslonjalem ili bez njega.
Kada odredimo dimenzije klupe pristupamo
sjeenju odnosno savijanju cijevi od kojih izraujemo
klupu a taj postupak u neto kasnije objasniti.
Ako je klupa sa naslonjaem, onda trebamo voditi
rauna i o vrsti materijala ko emo koristiti kao
naslonja a to je najee drvo.

Nakon zavretka zavarivanja pristupam zatiti stalka

za cvijece od korozije ime sam i zavrio izradu
dobivenog zadatka.
Koroziju i zatitu od korozije u naknadno objasniti.

SJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI

Sjeenje cijevi je postupak obrade gdje se predmet

vee duine odvaja na manje komade, pomou
raznih noeva, kara, testera, sjekaa a ponekad i
brusilicom.
Sjeenje cijevi moe se raditi runim i mainskim putem
obrade. Kod runog sjeenja cijevi koristi se runa
pila. Pri rezanju runom pilom pilni list testere mora
biti zategnut do te mjere, da pri rezanju ne dolazi do
uvijanja, dok suvie zategnuta testera pri radu
dovodi do kidanja reznog dijela testere. Zupci na
testeri moraju biti razmetnuti da ne bi dolo do
trenja izmeu materijala i testere. To se postie na
taj nain to su zubi naizmjenino razmaknuti ili je
list testere izraen talasasto. List testere moe biti
nazubljen sa jedne ili obje strane.
Kod rada sa testerom pri rezanju cijevi pritiskivanje
testere vri se samo kod pokreta naprijed, dok kod
pokreta nazad testeru treba voditi tako da zupci
slobodno klize po povrini cijevi.

Broj pokreta testerom kod sjeenja tvrih materijala

ne treba da budu vei od 50 pokreta u minuti, dok
kod mekih taj broj moe da bude i vei. Testeru
treba voditi i rezati pod uglom od pet stepeni.
Krune testere na mainski pogon imaju sjeivo u obliku
cirkulatora ili glodala, dok okvirne testere imaju okvir
za pilni list koji je slinog oblika kao list rune testere
samo to je po dimenzijama vei i na motorni pogon
preko ekscentra, dok kod trakastih testera je
mainski pogon i pilni list se okree oko dvije vodilice
tako da je njegovo kretanje u obliku trake i ono je
beskonano.

SAVIJANJE CIJEVI

Savijanje cijevi moe se vriti u toplom i hladnom

stanju, a takoer se moe vriti runim i mainskim
putem. Savijanje cijevi mainskim putem vri se
pomou maine tzv. motalice koja se sastoji od:
elektro motora
rune stege
ablona za razne profile cijevi.

Ako metalnu cijev pokuamo saviti bez odgovarajue

pripreme, ona e se spljotiti na savijenom mjestu.
Da bi se izbjeglo spljotavanje cijevi od topljenog
elika, ona se prvo napuni sitnim prosijanim
pijeskom. Prije tog cijev moramo dobro zatvoriti
drvenim epom, i zatim kucanjem, npr. drkom
ekia pijesak se zbije, dobro rasporedi i ispuni
unutranjost cijevi. Ako se pijesak vrsto ne zbije
kucanjem, cijev se spljoti na savijenom mjestu.
Pijesak mora biti suh jer se inae prilikom savijanja
zagrijanih debljih cijevi stvori vodena para koja moe
da izbaci epove.
Cijev tankih zidova od mehkog bakra, aluminija ili
mesinga
prije
savijanja
se
napune
tenim
kalofonijem. Nakon zavrenog savijanja kalofonij se
istoi, a preostali ostaci u cijevi se mogu isprati
benzinom. Savijanje cijevi se moe vriti u kripu ili
pomou posebnih naprava za savijanje cijevi. Jdna
takva naprava se sastoji od ablona za savijanje sa
potrebnim radijusom, ija ivica za savijanje ima lijeb
koji odgovara spoljanjem zidu cijevi. Pijeskom ili
kalofonijem napunjena cijev se postepeno pritiskuje
u lijeb ablona pomou takica sa lijebom koji se
vodi runom polugom.
Na mainama za savijanje cijevi nije potrebno punjenje
pijeskom jer na mjestu savijanja pokretni trn prati
proces savijanja i sprijeava spljotavanje cijevi.

SPAJANJE CIJEVI
6

Od same namjene spajanja kao i od vrste materijala

spojevi mogu biti razdvojivi i ne razdvojivi. Sama
rije spajanje znai spojiti dva dijela odnosno kraja u
jednu cjelinu. Spajanje cijevi moe se vriti na vie
naina:
eline cijevi moemo spojiti varenjem i to se naziva ne
razdvojivi spoj,
Narezivanjem navoja na krajevima cijevi a iste te spojiti
i raznim armaturama nazivamo ih razdvojivim
spojevima.
U nerazdvojivu vezu spadaju :
zavarivanje,
lemljenje i
zakivanje,
Dok u razdvojivu vezu ubrajamo spajanje pomou
navoja i pomou naglavka.
Spajanje cijevi prirubnicom je oblik spajanja primjenjuje
se uglavnom kod spajanja cijevi veih profila
(promjera).
Spajanje cijevi navojem se najee primjenjuje kod
elinih cijevi manjeg prenika.
Spajanje cijevi naglavkom primjenjuje se kod cijevi od
sivog liva.
Najjednostavnije i najsigurnije su cijevi sa naglavkom
koje slue za spajanje umjesto prirubnica. Naglavak
treba izraziti samo na jednoj strani cijevi dok se drugi
ravni kraj uvlai u naglavak susjedne cijevi.
7

Zaptivanje se vri kudeljom namoenom u katran koja

se utisne u prstenasti zazor. Spojeve treba izvesti i
na mjestima gdje se ugrauje armatura radi spajanja
cijevi sa armaturom.
Kao to smo ve rekli postoje razdvojivi i nerazdvojivi
spojevi.
Nerazdvojivi spojevi se primjenjuju uvijek na
mjestima gdje ne treba razdvajati ih poslije ugradnje.
Ovi spojevi kao i to smo rekli izvode se najee
zavarivanjem, ti zavareni spojevi su eoni sa: I, V, U
ili nekim drugim avom. Ovakvi spojevi se najvie
koriste za velike pritiske i temperature.
Razdvojivi spojevi primjenjuju se tamo gdje zbog
zamjene, odravanja, ienja ili nekog drugog
razloga cijevni vod treba rastavljati. Razdvojivi
spojevi izvode se:
prirubnicama,
naglavcima,
navojima i
kao specijalni spojevi.

NAREZIVANJE NAVOJA NA KRAJEVIMA CIJEVI

Narezivanje navoja vri se na sljedei nain:

stavljamo cijev u krip i maksimalno je stegnemo,
zatim provjeravamo da li nam je kraj cijevi ravno
odrezan, ako nije popravljamo ga testerom zatim
pristupamo narezivanju navoja. Za narezivanje
navoja na cijev koristimo runu nareznicu i bilo kakva
maziva (najbolje je da koristimo motorno ulje).
Motorno ulje ima veliku ulogu kada je u pitanju
narezivanje navoja, jer podmazujemo materijal koji
narezujemo, a takoer vrimo i podmazivanje noeva
na nareznici. Tokom narezivanja navoja potrebno je
nareznicu dva do tri hoda vratiti nazad da bi se
oistila pena sa reznog materijala. Navoj na cijevi
obino se narezuje do dva centimetra.
Narezivanje navoja na mainski nain je veoma bri i
jednostavniji nain u odnosu na runo narezivanje. To
narezivanje se vri raznim mainama i strojevima i
mogu se narezivati razne veliine i profili cijevi. Te
maine mogu biti na razne pogone, a najee se
koriste maine na elektrini pogon. U tim mainama
naravno postoje razni noevi i nareznice koje se
mogu mijenjati u zavisnosti od potrebe noa koji nam
treba za narezivanje raznih vrsta cijevi. I kod
mainskog
narezivanja
ima
podmazivanje
odreenom tenou prilikom narezivanja navoja.

ZATITA CIJEVI OD KOROZIJE

Da bi znali kako korozija nastaje moramo prvo znati ta

je korozija i kako nagriza materijal i dijelove od
metala.
9

Korozija je nagrizanje i razaranje materijala koje poinje

na povrini a izazvano je hemijskim, elektrinim i
prirodnim pojavama. Do korozije dolazi kad se
materijal ne odrava i kad nije zatien. Zatim dolazi
do korizije kad je materijal izloen due vrijeme kii,
vlazi i drugim tetnim utjecajima.
Nagrizanje je ili po cijeloj ili mjestimino ogranieni
progrizanje. Uzrok je najee agresivni ugljen
dioksid i kisik u vodi a i mehka je voda esto
agresivna. Nagrizanje se odrava poveanjem
temperature i pritiska a razlog je poveanje brzine
proticanja vode. Cijevi i posude mogu biti izloeni
koroziji spolja i iznutra. Vrlo vanu ulogu pri koroziji
metala imaju elektro hemijske pojave.
Inkrustacija je jedna vrsta korzije koja nastaje
izluivanjem kamenca iz vode naroito kad se ono
zagrije preko 60 stepeni. Uzrok izluivanja kamenca
je sadraj soli u vodi.
Kamenac je mjeavina kamena koji se satoji od
krenjaka, magnezijum karbonata, gipsa i kalcijum
silkata.

Najlaka zatita je zatita farbanjem materijala i

termohemijskom obradom metala kao to je
niklovanje, pjearenje, alitiranje i sl. da bi zatitili
cijev od korozije potrebno je cijev dobro oistiti
elinom etkom zatim je premazati temeljnom
bojom a po potrebi i zavrnom.
Postoje i zatite kao to su prevlake i premazi.
10

Prevlake i premazi se prave od materijala koji su ne

korozivni ili otporni na koroziju a da bi se sprijeio
neposredan dodir sa vodom i izbjegla korozija
najee se upotrebljavaju sljedee metalne i ne
metalne prevlake: toplo cinkovanje, metalizacija,
galvanizacija, fosfatiranje, emajliranje, plastificiranje,
bitumeniziranje, brumiranje, niklovanje i prelazi
uljnim bojama i lakovima.
Postoji jo i elektro hemijska zatita. Vrlo vanu ulogu
pri koroziji metala imaju elektro hemijske pojave.
Korizja nastaje gdje struja sa anoda prelazi u rastvor.
Elektrolit je obojena voda jer u njoj uvijek ima soli a
takoer i vlana zemlja. Da bi se neki materijal
zatitio od korozije vri se tzv katodna zatita sa
upotrebom manje plemenitog materijala npr.
Magnezija ili pomou ukljuivanja spoljanje struje.

MJERE ZATITE PRI RADU

Kod bilo kojeg rada ili aktivnosti, pri primjeni i
koritenju tehnikih sredstava rada i energije mogu
nastati razne negativne posljedice, i ukoliko se
proces ne odvija onim redom kako je to propisima
regulisano. Zbog mogunosti razliitih povreda u
toku rada obaveza svakog radnika je da pravilno i
odgovorno izvrava posao i da se brine o svojoj i
zatiti svojih suradnika. Danas svako dobro
organizovano
preduzee
u
okviru
svoje
organizacione sheme ima formiranu slubu o zatiti
na radu.
11

Na osnovu razliitih postupaka rada razliiti su i

vidovi povreda i opasnosti koje su opet osnova za
definisanje i odgovarajuih sredstava za zatitu pri
radu. Da bi se proces rada obezbijedio a time
postojala i puna sigurnost radnika na radnom mjestu,
radnik treba da ispunjava odreene uslove koji e biti
jedan od osnovnih pred uslova za uspijean rad.
Bez obzira to je svako mjesto izvor opasnosti, to se i
svaki ulazak u krug industrijskog preduzea moe
smatrati opasnim, ukoliko se ne pridravamo
propisa, uputa i mjera zatite, dati kroz kolektivni
oblik zatitnih sredstava, ova grupa sredstava stoji
na raspolaganju radnika na radnom mjestu i on ih je
obavezan koristiti u datom momentu kad obavlja
odreeni posao.
U zavisnosti od toga koji dio tijela treba titi, sredstva
dijelimo na:
sredstva zatite glave (ljem, kapa ili mrea)
sredstva zatite lica i oiju (naoale, maske, azbestne
zavjese, zatitna stakla)
zatita sluha (uni epovi ili zatitnici)
zatita organa za disanje (respiratori, maske i kisik
aparati)
zatita ruku (rukavice od raznih materijala)
zatita nogu (cipele, koljenice)
zatita tijela (radno odijelo, mantil i kecelja i sl)

12

KALKULACIJA
LITERATURA
Katalog vodovodno instalacionog
termike i klima opreme

materijala

parne

Praktina nastava Metalci

Tehnologija zanimanja za II i III razred mainske strune
kole
Mateijal Koliin Cijena
a
po
jedini
ci
Drvo za 1500
10
naslo
mm
KM/1
nja
m
cijev
1400
10
mm
KM/1
m
Drugi /
/
elem
enti
Ukupn
a
cijen
a
Te znanje koje sam stekao

Ukupn Cijena
o
utr
kom
vrem
ada
ena
1kom 5 KM

Ukupno

1 kom

5 KM

15 KM

10 KM

15 KM

40 KM

prilikom kolovanja.

13

SADRAJ

SVRHA I NAMJENA
TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA
POSTUPAK I NAIN RADA POREDOSLJEDU RADNIH
OPERACIJA
SIJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI
PROVJERA KVALITETA I FUNKCIONALNOSTI
ZATITA OD KORIZIJE
14

MJERE ZATITE NA RADU

KALKULACIJA TROKOVA
10.LITERATURA
11.SADRAJ

15