Professional Documents
Culture Documents
Uputsvto Za Izradu Godisnjeg Zadatka
Uputsvto Za Izradu Godisnjeg Zadatka
DISPOZICIJA
Dispoziciju mosta ini crte gornjeg i donjeg stroja mostovske konstrukcije.
Gornji stroj mosta predstavlja elina konstrukcija koja prihvata vertikalno stalno i korisno
optereenje kao i horizontalno optereenje i prenosi ga na donji stroj mosta. ine ga sledei konstruktivni
elementi:
kolovoz,
poduni i popreni kolovozni nosai,
glavni nosai,
peake staze,
nosai peakih staza,
spregovi.
Donji stroj mosta su stubovi i to krajnji (obalni) stubovi i meustubovi ili srednji stubovi. Izmeu
gornjeg i donjeg stroja mosta su leita i prelaznice.
Dispozicija mosta se radi u pogodnoj razmeri, najee u razmeri 1:200, 1:100 i 1:50 i sadri:
osnovu mosta,
poduni i popreni presek mosta,
izgled mosta u sklopu terena gde se most nalazi.
Dispozicijom se definie:
Pri izradi dispozicionog reenja mosta od posebne vanosti je pravilan i optimalan izbor
konstruktivnog sistema imajui u vidu prepreku koju treba premostiti, saobraaj i optereenje na mostu,
uslove fundiranja, uslove montae, estetske i urbanistike zahteve i sl. U tom smislu razlikujemo gredne,
lune, ramovske mostove, visee mostove, mostove sa kosim kablovima, i dr.
Svaki most je svojim poloajem definisan u osnovi. Ukoliko se prepreka savlauje pod pravim
uglom i u pravcu most je prav, u protvnom most je kos sa zakoenjem ulevo ili udesno. Most u krvini
definisan je osom saobraajnog puta na mostu. Ukoliko je poluprenik krivine ose puta veliki mogue je
izvesti i prav most pri emu osa puta ostaje u krivini.
Pri izradi dispozicionog reenja mosta potrebno je zadovoljiti zahtevane visine slobodnog profila
ispod mosta u zavisnosti od vrste prepreke koja se premouje. Slobodna visina ispod mosta koji prelazi
preko neplovnih renih tokova zove se zatitna visina i minimum je 1,0m. Pri tome nivo velike vode treba
da je ispod donje ivice kvadera najmanje 0,20m. Za plovne reke ili plovne kanale slobodna visina se
puni limeni
elezniki
puni limeni
drumski
sanduasti
nosai
spregnuti
nosai
prosta greda
30 - 100
< 50
< 60
> 50
< 50
kontinualni
nosa
40 - 200
< 100
< 120
> 100
< 120
Preporuene visine glavnih nosaa za odreeni statiki sistem i tip glavnih nosaa
reetkasti
nosai
puni limeni
elezniki
puni limeni
nosai
sanduasti
nosai
spregnuti
limeni
prosta greda
l/7 l/9
l/10 l/12
l/10 l/16
l/10 l/20
l/15 - l/20
kontinualni
nosa
l/9 l/12
l/12 l/18
l/12 l/30
l/15 l/30
l/20 l/30
kontinualni nosai
promenljive visine
u polju
l/30 l/40
l/40 l/60
l/30 l/40
(vei rasponi)
nad osloncem
l/15 l/25
l/20 l/30
l/15 l/25
Na izbor tipa glavnih nosaa utie i potrebna irina mosta. Za mostove vee irine moe se
primeniti vie glavnih nosaa, a u sluaju veih raspona poeljno je usvojiti sanduaste nosae zbog vee
torzione krutosti.
Kolovoz drumskih mostova gotovo uvek se nalazi u gornjoj zoni, osim u sluaju primene
reetkastih glavnih nosaa. elezniki mostovi sa reetkastim ili punim limenim nosaima esto imaju
kolovoz u donjoj zoni, ime se poveava stabilnost na preturanje u poprenom pravcu i smanjuje potrebna
graevinska visina.
Prilikom izbora odreenog statikog sistema treba voditi rauna o mogunosti montae mosta.
Rasponi kontinualnih nosaa bi trebalo da budu simetrini. Kod mostova sa vie od dva raspona odnos
manjii i veih raspona bi trebalo da bude u granicama od 0,3 do 0,8.
Nakon izbora statikog sistem i tipa poprenog preseka mogue je odrediti i kotu donje ivice
konstrukcje. Oduzimanjem visine leita od kote donje ivice konstrukcije dobijaju se gornje ivice stubova.
Ucrtavanjem gornjih ivica stubova na profil prepreke (terena) odreuje se poetak i kraj mosta u preseku sa
linijom terena u krajnjim zonama, odnosno poloaji krajnjih stubova. Krajnji stubovi se uvek izvode od
armiranog betona sa potpornim i krilnim zidovima koji imaju funkciju pravilnog formiranja kraja
zemljanog nasipa.
kolovoz,
poduni i popreni kolovozni nosai,
glavni nosai,
spregovi za vetar,
spreg za bone udare,
spreg za koenje,
poprena ukruenja,
leita.
Pri definisanju mostovske konstrukcije mora se imati u vidu veliina slobodnog profila mosta koji
mora obezbediti nesmetano odvijanje saobraaja. Slobodni profil je ist deo poprenog preseka mosta,
ogranien kolovozom i glavnim nosaima. Ukoliko visina slobodnog profila mosta nije sa gornje strane
ograniena konstrukcijom, most se definie kao otvoren, u protivnom kaemo da je most zatvoren.
Prema poloaju kolovoza u odnosu na glavne nosae mosta, tj. u zavisnosti od poloaja nivelete i
raspoloive graevinske visine, imamo mostove sa kolovozom na gornjem, donjem pojasu, odnosno
mostove sa poluuputenim kolovozom.
Statika irina mosta definisana je rastojanjem izmeu osa glavnih nosaa.
irina leznikih mostova zavisi od poloaja kolovoza, irine inskog saobraajnog sredstva, broja
koloseka, uslova za stabilizaciju mosta protiv preturanja usled dejstva sila vetra. Ukoliko je u pitanju most
sa kolovozom na donjem pojasu, irina mosta uslovljena je irinom slobodnog profila saobraajnog
sredstva na mostu i definie se izrazom:
b=B+2a+c
gde je:
B=4400 mm
Kod dvokolosenih mostova treba dodati jo razmak izmeu osa koloseka koji iznosi 4m, pa je:
b=B+2a+c+4000 (mm)
elezniki most moe da bude sa otvorenim ili zatvorenim kolovozom. Otvoreni kolovoz se sastoji
od ina i pragova, podunih i poprenih nosaa, elemenata za vezu ina i pragova, odbojinh ina, rebrastog
lima i sl. Savremeni koncept eleznikih mostova podrazumeva zatvoreni kolovoz koji moe da se ostvari
sa ili bez zastora. U ovom sluaju mostovku konstrukciju ini AB ploa koja je najee spregnuta sa
elinim nosaima (glavnim, poprenim, podunim) ili je kolovozna tabla u vidu ortotropne ploe koju ini
ravan nosei lim, poduna ukruena i popreni nosai. Kako su ovakve kolovozne table krute u svojoj
ravni, otpada potreba za konstrukcijama spregova protiv vetra, koenja i bonih udara.
Konstruktivni elementi kod mostova sa otvorenim kolovozom
Vertikalno stalno kao i pokretno, saobraajno optereenje se preko ina i pragova prenosi na
podune nosae koji ga predaju poprenim nosaima na koje se oslanjaju, a ovi dalje glavnim nosaima.
No, ovi elementi su optereeni jo i horizontalnim silama. U poprenom pravcu to su boni udari voza,
optereenje vetra na voz i kolovoz, a u podunom pravcu, sile koenja. Da bi se izbeglo sekundarno
naprezanje kolovoznih nosaa usled ovih uticaja, kod mostova sa otvorenim kolovozom, u ravni kolovoza
se postavljaju spregovi protv bonih udara, vetra i koenja.
Iskljuivo se izvode kao zavareni limeni nosai. Racionalna primena punih glavnih nosaa je kod:
Kod punih glavnih nosaa neophodno je obezbediti stabilnost vertikalnih limova, dijafragmi na
izboavanje, postavljanjem podunih i poprenih ukruenja.
Reetkasti glavni nosai
Nalaze racionalnu primenu za raspone vee od:
30m kod prostih greda,
40m kod kontinualnih nosaa.
Najei geometrijski oblici su reetkasti nosai sa paralelnim pojasevima-pravougaone ili
trapezaste reetke. Ispuna se realizuje dijagonalama i vertikalama, a za vee raspone koristi se i
sekundarna ispuna. Visina reetkastih glavnih nosaa je:
Razmak vorova glavnih nosaa je najee je 4m-6m. Ukoliko se ispuna realizuje samo sa
dijagonalama, optimalni ugao nagiba je 45, a za kombinaciju dijagonala i vertikala ugao je 60-65.
Popreni preseci tapova reetkastih glavnih nosaa mogu biti jednozidni i dvozidni. Najee
primenjivani oblici pojasnih tapova su eirati, viedelni i sanduasti preseci. Dimenzije poprenih
preseka pojasnih tapova orjentaciono mogu se odrediti iz sledeih empirijskih izraza:
kolovoz,
kolovozni nosai (poduni i popreni),
glavni nosai (jedan, dva ili vie),
poprena ukruenja,
leita.
Kolovoz
Kod drumskih mostova kolovoz je uvek zatvoren, pa je nosea konstrukcija mosta ili AB ploa
koja je spregnuta sa elinim nosaima ili pak ortotropna ploa. Kako su ove ploe krute u svojoj ravni nije
potreno postavljati dodatni horizontalni spreg, izuzev onog koji je montanog karaktera. Po potrebi,
horizontalni spreg se moe postaviti u nivou donjih pojaseva glavnih nosaa i to u cilju poveanja torzione
krutosti prseka mosta kod kojeg je kolovoz na gornjem pojasu, ili pak u nivou gornjih pojaseva reetkastih
glavnih nosaa kod mostova sa kolovozom na donjem pojasu.
U irem smislu noseu konstrukciju kolovoza ine kolovozna tabla i kolovozni nosai. Kolovozne
table se danas izvode kao AB i eline.
AB kolovozne ploe, koje u nekim sluajevima mogu biti i prednapregnute, spreu se sa elinom
noseom konstrukcjom mosta, te kao takve predstavljaju sastavni deo preseka spregnutog nosaa, odnosno
njegov gornji pojas. Izvode se kao ploe livene na licu mesta ili kao prefabrikovane. Najmanja debljina
betonskih kolovoznih ploa je 18cm. Preko njih se postavljakolovozni zastor sa odgovarajuom
hidroizolacijom. Debljina AB ploe na delu peakih staza kree se od 6-12cm. AB ploe se uglavnom
izvode kao oslonjene ili spregnute sa glavnim elinim nosaima, sa oslonakim vutama i bonim
konzolnim ispustima.Minimalna debljina AB ploe na delu oslonakih vuta je 30cm. Ukoliko se AB ploa
spree i sa glavnim i sa poprenim nosaima, gde je irina mosta 8-12m, a razmak glavnih nosaa 4-7m,
uobiajeni razmak poprenih nosa 4-8 m. Kod mostova veih irina AB ploa moe da se osloni sa
sprezanjem i na meuoslonce-podune nosae. Domen racionalne primena kolovoznih tabli od betona
ogranien je zbog njihove velike spostvene teine, i to kod punih glavnih nosaa:
Kolovozne table od elika izvode se kao lake kolovozne table u vidu tz. ortotropne ploe. Njihova
racionalna primena je kd mostva sistema:
Ortotropna ploa se sastoji od ravnog kolovoznog lima, podunih rebara i poprenih nosaa.
Poduna rebra i popreni nosai su zavareni za kolovozni lim, ukruuju ga i zajedno sa njim prenose
kolovozno optereenje. Kolovozni lim zajedno sa podunim rebrima je u sklopu pojasa (obino gornjeg)
glavnih nosaa. Kolovozni lim moe imati debljinu od 12-20mm, a minimalna debljina je 12mm, odnosno
10mm za peake i biciklistike staze. Takoe treba imati u vidu da odnos razmaka podunih rebara e
prema debljini kolovoznog lima d zadovolji uslov: e/d25 na delu gde se odvija drumski saobraaj,
odnosno e/d40 na delu peakih i biciklistikih staza. Najee se usvaja da je deblina kolovoznog lima
d=12mm, a razmak podunih rebara e=300mm. Poduna rebra su na ekvidistantnim rastojanjima e,
prolaze kroz rebro poprenog nosaa i za isti se zavaruje. Prema obliku poprenog preseka poduna rebra
su:
otvoreni,
meoviti (otvoreno-zatvoreni),
zatvoreni preseci.
torziono meki,
preseci sa poprenom raspodelom optereenja,
torziono kruti preseci.
Popreni preseci otvorenog oblika sastoje se iz kolovozne table i dva jednozidna glavna nosaatorziono mek presek, ili iz kolovozne table i vie jednozidnih glavnih nosaa koji ine torziono mek presek
ili presek sa poprenom raspodelom optereenja. Preseci meovitog, otvoreno-zatvorenog oblika su
sistema sa poprenom raspodelom optereenja. Mogu biti preseci sa dva ili vie sanduastih glavnih
nosaa na koje se oslanja kolovozna tabla ili kombinovani od sanduastih i jednozidnih glavnih nosaa sa
kolovoznom tablom. Preseci zatvorenog oblika su istovremeno i torziono kruti preseci. Sastoje se iz
kolovozne ploe, vertikalnih limova glavnih nosaa i donje pojasne ploe koji zajedno obrazuju
jednoelijiski ili vieelijski sanduasti presek.
Za drumske mostove manjih i srednjih raspona, okvirno za:
glavni nosai se izvode kao puni limeni glavni nosai otvorenog preseka. Visina punih glavnih
nosaa otvorenog preseka odreuje se iz empirijskih izraza i to:
gde je l raspon mostovske konstrukcije. Kod punih glavnih nosaa kontinualnog sistema sa
kolovozom na gornjem pojasu potrebno je obezbediti stabilnost pritisnutog donjeg pojasa protiv bonog
izvijanja, pa je neophodno predvideti horizontalni spreg koji ujedno poveava i torzionu krutost gavnih
nosaa.
Debljina donjeg pojasa se kree od 10-30 (40)mm, a debljina vertikalnog lima 10-18mm.
Sanduasti popreni preseci nalaze primenu kod irokih mostova i mostova u krivini zbog ekscentrinog
optereenja od vozila, zbog svoje znatne torzione krutosti. Torziona krutost je neophodna i kod
konstruktivnih sistema mostova sa kosim kablovima i viseim mostovima.
Posebnu panju pri projektovanju mostvskih konstrukcja treba posvetiti obezbeenju stailnosti
vertikalnih limova i donjeg pojasnog lima u zonama pritiska na izboavanje, kako u toku eksploatacije,
tako i u toku montae. Stabilnost limova se obezbeuje podunim ukruenjima otvorenog ili zatvorenog
preseka i poprenim ukruenjima koji su u vidu zatvorenih okvira u presecima gde su popreni nosai
ortotropne ploe, pri emu svaki 3-6 (ili 8-12m) zatvoreni okvir ima i dodatne dijagonale. Ova reetkasta
poprena ukruenja imaju za cilj da obezbede poveanu nedeformabilnost sanduka. Kod spregnutih
mostovskih konstrukcija elini deo preseka je pun limeni nosa I preseka, simetrian ili nesimetrian, ili
je pak u pitanju zatvoreni sanduast presek. Nesimetrini preseci su ekonominiji, a gornja pojasna lamela
treba da bude toliko iroka da je mogue izvesti zavarivanje modanika na nju.
Orijentaciono, dimenzije poprenog preseka nesimetrinog I preseka mogu se odrediti iz sledeih
empirijskih relacija:
b f 1 d / 4 100mm, b f 1,min h / 6
50mm
t f 1 ,t f 2 ,t f 3 30mm