Uvod PDF

UNIVERZITET U ZENICI
MAINSKI FAKULTET
U ZENICI
(PO)NETO O KVALITETU
Doc Dr Sabahudin Jaarevi

Doc.Dr.
OSNOVNE INFORMACIJE O
PREDMETU
Naziv predmeta: UPRAVLJANJE KVALITETOM
Fond sati: 3 + 2
Predavanja: etvrtak od 08:00 do 11:00
Vjebe:
Petak od 08:00 do 10:00

Predavai: Doc. Dr. Sabahudin Jaarevi
Asistent: Doc. Dr. Sabahudin Jaarevi
2
PREDMETU
Konsultacije: srijeda 12,00 13,00
Ili putem e-mail: sjasarevic@mf.unze.ba
sabahudinjasarevic@yahoo.com
Ciljevi predmeta
z
z
z
Ciljevima uenja se smatraju krajnje take kojima

su usmjerene aktivnosti obrade tematske jedinicemodula.
Uloga ciljeva izraava se u tome to oni odreuju
pravac kretanja u procesu uenja
Ciljevi predstavljaju putokaz
putokaz. Ako ne bismo imali
ciljeva nikada ne bismo znali jesmo li na pravom
putu, odnosno svaki put bi istovremeno bio
dovoljno dobar i dovoljno lo.
AKO NE ZNA KUDA IDE ONDA NIJE VANO
KOJIM PUTEM IDE
Ciljevi predmeta
z
z
z
z
z
z
z
z
Cilj predmeta je da studenti shvate znaaj kvaliteta,

naine stvaranja kvaliteta, uzroke nekvaliteta i metode
kontrole kvaliteta.
Objasniti i shvatiti pojam kvaliteta
Objasniti i shvatiti novu filozofiju kvaliteta
Objasniti uticaj kvaliteta na konkurentnost organizacija
kao i drave
R
Razumjeti
j ti koristi
k i ti koje
k j prua
kvalitet
k lit t za njegove
j
interne
i t
i eksterne korisnike.
Znati ime je uslovljena forma i struktura kvaliteta.
Razjasniti pojmove kao to su: AKREDITACIJA,
CERTIFIKACIJA, ATESTIRANJE,..
Razjasniti pojmove: Kontrole kvaliteta i upravljanja
kvalitetom
Program predavanja
Sistem; Pojam sistema; Pojam proizvodnog sistema;
Povratna sprega u sistemu; Sistemski pristup
z Uvod u kvalitet: Globalizacija i njen znaaj u
savremenim uslovima; Znaenje kvaliteta u savremenim
uslovima poslovanja; Definicije kvaliteta; Razvojni put
ovladavanja
j kvalitetom-Istorijski
j
razvojj
z Sistem kvaliteta; Definicije, Struktura; Poloaj; Razvoj
sistema kvaliteta
z Upravljanje kvalitetom; Definicije upravljanja
kvalitetom; Upravljaka naela; Politika kvaliteta; Ciljevi
kvaliteta; Planiranje kvaliteta; Kontrola; Osiguranje
kvaliteta; Poboljanje kvaliteta
z
Program predavanja
zKvalitet
kao strateki cilj i faktor konkurentnosti.

Kvalitet od objekta inspekcije do stratekog cilja.
Kvalitet kao faktor konkuretnosti. Konkurentske
strategije i kvalitet. Vrijednost za potroae i odnos
vrijednosti i kvaliteta. Poboljavanjem kvaliteta do
poveane vrijednosti
p
j
i profitabilnosti.
p
z Organiziranje za kvalitet: Unutranja struktura
sistema kvaliteta u organizaciji; Uloga menadmenta,
Savjeti za kvalitet, Kruoci kvaliteta;
zSerija meunarodnih standarda ISO 9000.
7
Program predavanja
Osnovno o meunarodnim standardima ISO 9000 i
njihova struktura. Glavna koncepcija sistema
kvaliteta. Namjena i nain primjene standarda ISO
9000. Tumaenje osnovnih zahtjeva standarda
z Dokumentacija sistema kvaliteta; Sadraj; Politika
kvaliteta; Poslovnik o kvaliteta ; Cilj, namjena i
sadraj; Procedure sistema kvaliteta; Uputstva, Zapisi
sistema kvaliteta; Upravljanje dokumentacijom
sistema kvaliteta
z Auditi: Pojam audita; Vrste audita; Pripreme za
izvoenje audita; Izvjetavanje
z
Program predavanja
z Izgradnja sistema kvaliteta; priprema za uvoenje,

faze, certificiranje, kontrolne provjere
z Potpuno upravljanje kvalitetom. Tradicionalni i
savremeni pristup kvalitetu. ta je potpuno uprvljanje
kvalitetom (TQM). Osnovna koncepcija i principi TQM.
Zajedniko djelovanje koncepcije i principa TQM.
Prelaz u sistem TQM. Uloga TQM u integralnom
upravljanju resursima. Koristi od TQM.
z Promjena sistema kvaliteta. Nagrade za kvalitet.
Demingova nagrada za kvalitet, Malcom Baldrige-ova
nagrada (Ameria) za kvalitet, EFQM model izvrsnosti
Program predavanja
z Metode i tehnike upravljanja kvalitetom. Metode i tehnike
koje se primjenjuju u pojedinim fazama kroz koje prolazi
proizvod.
z Ekonomija kvaliteta. Ciklus nastajanja kvaliteta
proizvoda. Kvalitet konstrukcije i kvalitet konformnosti.
Ekonomija kvaliteta konstrukcije. Ekonomija kvaliteta
k f
konformnosti.
ti Klasifikacija
Kl ifik ij trokova
t k
kvaliteta.
k lit t Analiza
A li
trokova kvaliteta.
z Razvijanje kulture kvaliteta; Pojam kulture kvaliteta;
Motivacija za kvalitet; Nagrade i priznanja;
10
Uvod - Literatura
z
z
z
z
Klari, S.: UPRAVLJANJE KVALITETOM, Mainski fakultet

Mostar, 2005
Klari, S.; Pobri, S.: UPRAVLJANJE KVALITETOM Alati i
metode poboljanja, Mainski fakultet Mostar, 2009
Jaarevi, S.: QMS-Pregled stanja u BiH, Mainski fakultet u
Zenici 2010
St iljk i V.;
Stoiljkovi,
V Stoiljkovi,
St iljk i P.;
P Stoiljkovi,
St iljk i B.:
B Obradovi,
Ob d i Z.:
Z
INTEGRISANI SISTEMI MENADMENTA, CIM College d.o.o.,
Mainski fakultet u Niu, 2006
Hodoli. J.; Hadistevi, M.; Tka, M.; Hajduova, Z.: ALATI ZA
STATISTIKO UPRAVLJANJE KVALITETOM, Fakulet tehnikih
nauka, Novi Sad, 2011
Zbornici radova: QUALITY, TMT, asopisi iz oblasti QMS
ISPIT
Ukupna ocjena e biti bazirana na bazi slijedeih
elemenata
- 2 parcijalna ispita ili 1 zavrni
- Programi i seminarski radovi na vjebama
- aktivnosti na vjebama
- aktivnosti na predavanjima
- redovnosti dolazaka na predavanja i vjebe
Prvi parcijalni ispit e se odrati u 8-oj ili 9-oj sedmicu
predavanja
PREDMETU
Apsolutno, izuavajui ovaj predmet
trudiemo se da zdrav razum stavimo u slubu
Upravljanja kvalitetom.
I, nemojte zaboraviti jedno; Mi, na ovim
prostorima moemo,
moemo iako nas neko uporno
ubjeuje u suprotno, da postignemo Kvalitet.
13
POZICIJA U KOJOJ SE NALAZIMO

Za poetak, anegdota koja e nam pomoi da
u potpunosti shvatimo poziciju u kojoj se
nalazimo.
Na radaru monog amerikog nosaa aviona,
koji
j se nalazio negdje
g j na otvorenom moru
iznenada se pojavio titrajui signal.
14
Admiral nareuje radio operateru:

"Naredite tom plovilu da promijeni kurs za 15
stepeni".

Sa druge strane je dobio odgovor: "Vi
promijenite kurs za 15 stepeni".
Pomalo iznerviran, admiral nareuje:
"Recite im da smo mi amerika mornarica i da
moraju
j da
d promjene
j
kurs
k
za 15 stepeni".
t
i"
Odgovor sa druge strane je bio isti kao i
prethodni.
15

Sada, ve vidno iznerviran, arogantni admiral
uzima mikrofon u svoje ruke i nareuje
"Ja sam admiral amerike mornarice. Ili
promenite kurs za 15 stepeni
p
p
ili...".
16

Odgovor sa druge strane je bio:
"Ovdje svetionik, vi promenite kurs za 15
stepeni".
Priica je vrlo pouna. ak i ameriki
menaderi nekada nedodiriva grupa na
menaderi,
otvorenom moru trita, morae da promijeni
nain razmiljanja i odgovori na izazove
globalnog trita, odnosno da se prilagodi
realnom svijetu.
17
Reakcije na pojam KVALITETA???

1.
2.
3.
4.
5.
6.
6
7.
8.
9.
10.
uenje odakle uopte to pitanje,

na kvalitet je vrhunski,
JA to radim najbolje,
moja oblast je uredu, bez problema,
moji kupci su zadovoljni,
mi to sve
s e moemo
o e o odraditi,
od ad t ,
ako rukovodstvo to eli mi emo to uiniti, ali...
to je obino rasipanje vremena,
sve JA to znam i bez upravljanja kvalitetom,
EMU TI STANDARDI ISO 9001???
18
Odnos prema KVALITETU???

Na odnos prema kvalitetu lii na izjavu studenta:
OD SUTRA POINJEM UITI
U provoenju promjena, moramo se osloboditi
konzervatizma u shvatanju kvaliteta:
z
da jje kvalitet luksuz,,
da se kvalitet podrazumijeva,
da je kvalitet isto tehniko pitanje,
da se kvalitet postie kontrolom.
19
ta je KVALITET???
Kvalitet nije ustvari nita, to ranije nismo znali,
samo to ga kao takvog nismo poimali
z sve ono to smo namjeravali uraditi, a nismo
imali vremena,
z
sve ono to smo uredili ali ga ne primjenjujemo,

primjenjujemo
sva naa kreativna razmiljanja ali i njihova

realizacija,
z
20
z sve vrijednosti koje posjedujemo ali i

realizujemo.
10
NEKOLIKO KORISNIH NAPOMENA

Ako neto ne moete mjeriti
Vi to ne moete ni kontrolisati
Ako neto ne moete kontrolisati
Time ne moete ni upravljati
Ako neim ne upravljate
Nikad ne znate ta e te dobiti
21
NEKOLIKO KORISNIH NAPOMENA

Kvalitet ne kota nita
Greke su ono to uzrokuje trokove
Kvalitet kota novca NE
VE nekvalitet kota novca
Dobar kvalitet tedi i donosi novac
Bez evidencije (zapisivanja) nema ocjenjivanja niti
promjena
Bez promjena nema poboljanja niti napretka
22
11
Sve tee, sve se mijenja, samo su

promjene konstantne
z
Istorija ovjeanstva je izuzetno bogata

dogaajima razliite prirode: revolucijama i
ratovima, socijalnim i ekonomskim krizama,
kulturnim i i sportskim manifestacijama i sl.
Zajedniko svim tim dogaajima jeste
saznanje da se svijet mijenja, da
ovjeanstvo ide - nekad sporije, nekad
bre - naprijed.
23
Sve tee, sve se mijenja, samo su

promjene konstantne
z
Intenzitet i trajanje pojedinih faza drutvenog

(r)evolucioniranja je u direktnoj zavisnosti od
materijalne osnove drutva.
Revolucionarne promjene postojeeg stanja
nastaju kada doe do pojave novih sredstava
(t h l ij ) koja,
(tehnologije),
k j opet,
t u znatnoj
t j mjeri,
j i
mijenjaju materijalnu osnovu drutva.
Istorijska je injenica da razvoj ovjeanstva,
u sutini, predstavlja kontinuitet promjena.
24
12
NEKI ZNAAJNIJI DATUMI IZ

RAZVOJA CIVILIZACIJE
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
25
1776. James Watt je patentirao svoju parnu mainu

1782. Metju Bolton je primjenio parnu mainu u proizvodnji tekstila
1794. Osnovan prvi tehniki fakultet u Parizu - roena profesija
ininjer
1801. Alessandro Volta je napravio elektrinu bateriju
1807. Robert Fulton je porinuo prvi parobrod Clermont u rijeku
Hadson
1814. Stephensonova
p
parna
p
lokomotiva
1828. Michael:Faraday otkriva inducirane struje
1837. Morse je pronaao telegraf
1839. Pronaena prva nafta iz buotine u Pensilvaniji
1864. Proradila prva Siemens-Martinova pe za dobivanje
kvalitetnog elika
1869. Zenobe Gramme izumio dinamu poinje industrijsko
koritenje elektriciteta

z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
26
1876. Alexander Bell je konstruisao telefon - revolucija na podruju

komunikacija
1877. Thomas Edison je pronaao gramofon (reprodukcija ljudskog
glasa)
1879. Thomas Edison je pronao elektrinu sijalicu
1881. Taylor - nauna znanja na prouavanju, analizu i organizaciju
rada
1888. Dunlop je izumio zranu automobilsku gumu
1888. George
g Estman je
j pronaao
p
fotografski
g
aparat
p
"Kodak
1889. Marconi razvija beianu telegrafiju
1895. Braa Lumiere su pronali kino-projektor
1903. Braa Wright su prikazali prvi motorni avion
1906. Lee de Forest je pronaao elektronsku cijev
1908. Henry Ford je lansirao prvi svjetski automobil, poznati Tmodel
1928. Zvorkin je konstruisao ikonoskop -roena je televizija
13

z
z
z
z
z
z
z
z
27
1935. Dvomotorni avion "DC- 3 Dakota"- poetak savremenog

vazdu. saobraaja
1936. Carothers je proizveo najlon, ime se utire put razvoja
plastinih-materija
1939. Pronalazak reaktivnog aviona (Messershmittov Me
262")
1942. Talljan Fermi je konstruisao atomski reaktor od blokova
uranijuma i grafita
1945 IIzraena
1945.
jje atomska
t
k b
bomba
b (projekt
(
j kt "Manhattan")
"M h tt ")
1951. Pronaena hidrogenska bomba (Edward Teller)
1944. Amerikanac Howard Aiken konstruisao je prvi raunar
"Mark I
1946. Pod vodstvom Brainerda konstruiran je prvi upotrebljivi
kompjuter ENIAC
1948. U "Bell Telephone Laboratories" je roen tranzistor

z
z
z
z
z
z
z
z
1951. Napravljen je spojni tranzistor- poetak razvoja

poluprovodnike elektronike
1954- 56. Roen je robot (J. Devol i J. Endelberger)
1957. Lansiranje prvi zemaljski vjetaki satelit Sputnjik"
1961. Jurij Gagarin je brodom Vostok" obletio Zemlju
1964. Pojavio se raunar IBM 360 -poetak ere univerzalnih
mikrokompjutera
1969. Sputanje amerikog vasionskog broda sa ljudskom
posadom na mjesec
1971. Pojava mikroprocesora (mikroprogramabilan kompjuter
na ipu") .
1981. Pojavljuje se PC, koga asopis Time" proglaava
linou godine
28
14
RAZVOJ ZANIMANJA
29
Analizirajui razvoj drutva u visoko razvijenim

zemljama, dolazi se do velikog broja podataka
koji tjeraju na razmiljanje.
z Tako, na primjer, prije 150 godina najvei broj
ljudi u ovim zemljama je ivio na farmama,
obraujui zemlju uglavnom sa lanovima
svojih porodica.
z Danas, ne vie od 3-5% ljudi ivi od toga to se
u cjelosti bavi obradom zemlje, iako je
proizvodnja hrane viestruko poveana.
RAZVOJ ZANIMANJA
z
Ili, samo prije 100 godina, posluga je bila

najvea kategorija zaposlenih. (U 1910. god.
ona je predstavljala vie od treine svih
zaposlenih). Danas je ova kategorija,
praktino, isezla.
Pojavom automobila mnogi kovai i kolari
ostali su bez posla. Istovremeno su se
pojavila nova zanimanja: oferi,
automehaniari, kondukteri i sl.
30
15
RAZVOJ ZANIMANJA
z
Karakteristini su i podaci o savremenim

trendovima: uee fabrikog radnika
iznosi oko jedne estine od ukupnog broja
zaposlenih, sa tendencijom njihovog daljeg
smanjivanja do jedne desetine, do kraja XX
vijeka.
ij k Drugim
D
i Ijeima,
Ij i
fabriki
f b iki radnik
d ik jje na
putu da se pridrui seljacima i posluzi, kao
istorijskim kategorijama.
31
PROMJENE-PROFIT
z
z
Od promjena su najvie profitirali oni koji su

uspjeli da se najbre prilagode tim promjenama
Pojava i primjena elektrike napravila je pravi
dar-mar u zemljama koje su svoju industriju
bazirale na bumu eljeznice i rudnicima uglja.
N ft i
Naftni
okovi
k i iiz sedamdesetih
d d
tih godina
di nanijeli
ij li
su ozbiljan udarac i tako profitabilnoj (ali
uspavanoj) industriji, kakva je bila amerika
automobilska industrija.).
32
16
PODACI ZA RAZMILJANJE
z
z
z
z
Prije oko 300 godina vjetinu pisanja i itanja posjedovale su

samo posebno nadarene osobe.
Prije oko 100 godina posluga je bila dominantna katagorija
zaposlenih. (U Engleskoj, 1910. godine, vie od 1/3 svih
zaposlenih).
Sredinom 20-tog vijeka fabriki radnici su postali dominantna
kategorija
g j zaposlenih.
p
Krajem 20-tog vijeka broj fabrikih radnika (u razvijenim
zemljama) iznosio je oko 1/6 svih zaposlenih sa tendencijom
daljnjeg smanjivanja (do jedne desetine).
Na poetku svakog vijeka oko dvije treine postojeih
profesija su nestajale ( a pojavljivale su se novije i brojnije).
33
z
z
34
Prosjeno godinje odumre oko 10% postojeih tehnologija.

Prva parna lokomotiva, konstruisana 1814. godine kretala se
brzinom od 7 km/sat i mogla je povui teret 8 puta vei od
svoje teine.
Prvi, praktino upotrebljeni raunar (ENIAC), kojeg je 1946.
godine konstruisala ekipa istraivaa Pensuilvanijskog
univerziteta, zahtijevao
j
je
j prostor
p
od 140 m2, bio je
j teak 10
tona, imao je oko 18000 elektronskih cijevi, troio 150kW
energije i kotao oko 20 miliona dolara.
Da se automobilska industrija razvijala tako brzo kao
raunarska tehnologija, automobil Rolls-Royce od prije 30
godina, danas bi kotao 2 funte i za itav svoj vijek potroio
bi pola litre benzina.
17
z
Alvin Toffler je 1970. godine, u svojoj knjizi ok

budunosti predvidio izmeu ostalog da e u narednih
20 godina 15 miliona amerikanaca imati radno mjesto
kod kue. Njegova se prognoza ispunila godinu ranije.
Ulazimo u razdoblje onoga to se naziva
eksponencijalni rast snage kompjutera. To je posljednji
matematiki pojam to treba biti objanjen da bismo
shvatili
h tili sav znaaj
j tehnoloke
t h l k revolucije,
l ij koja
k j e,
najprije, preobraziti industriju, zatim privredu, i

naposljedku, drutvo. (J. J. Schreiber u knizi Svjetski
izazov). U vezi s tim postavlja interesantno pitanje:
35
z Koja
bi bila visina stuba to bi

se dobio kada bi se list
debljine novinskog papira
savio 50 puta???
36
18
z2
z Ili
na 50 = 1125899906842624
priblino 112589990
kilometara
37
PAR IZREKA
z
z
z
U vremenu drastinih promjena, budunost

naslijeuju oni koji ue. Oni koji misle da su
sve nauili osposobljeni su da ive u svijetu
koji vie ne postoji.
Naalost, budunost vie nije ono to je
nekad bila.
Vrijeme postoji jedino zato da bi se spreilo
da se sve odigra odjednom.
38
19
OTPORI PREMA PROMJENAMA

z
U prirodi je ovjeka da pokazuje otpor prema

svemu to je novo (nepoznato). Klju za rjeenje te
odbojnosti treba traiti u odgovarajuoj pripremi
ljudi za suoavanje - sa nepoznatim. Ta priprema
podrazumijeva, pored ostalog, upoznavanje tog
novog, kroz dobijvanje odreenih (relevantnih)
informacija (znanja).
39
DOGAAJI TOKOM PROMJENA

z
z
Ljudi ne shvataju razloge zbog kojih se ulazi u

promjene
Ne moe se sagledati krajnji cilj ne postoji vizija
z Javlja se otpor prema bilo emu drugaijem i novom

z
40
Neki ljudi troe vie vremena i energije na

objanjenja
bj j j kako
k k neto
t ne moe
da
d se izvede,
i
d nego
na ono ta je potrebno uiniti kako bi se neto uradilo
Nedostatak komuniciranja izmeu onih koji vuku i
onih koji posmatraju i koe
Ne postoji kritina masa
20
DOGAAJI TOKOM PROMJENA

z
z
z
Nedostatak novca
Nedostatak vremena
Pokuaji vraanja na staro
z S jedne strane nevide se mali pomaci naprijed koji se

z
z
deavaju
S druge strane mali pomaci se slave kao gotova
rjeenja
Nema timskog rada
41
Pria o etvorici ljudi koji su se zvali

SVAKO, NEKO, BILO KO I NIKO
Postojao je vaan posao koji je trebalo obaviti i
SVAKO je dobio zadatak da to uradi.
SVAKO je bio siguran da e to NEKO uraditi.
BILO KO je to mogao uraditi, ali NIKO to nije uradio.
NEKO je bio ljut zbog toga, to je to bio posao
svakog
svakog.
SVAKO je mislio da BILO KO to moe uraditi, ali NIKO
nije svatio da SVAKO to ne moe uraditi.
Zavrilo se tako to je SVAKO napao NEKOGA kada
NIKO nije uradio ono to je BILO KO mogao uraditi.
42
21
Vrijeme promjena
"Nema nita snanije od ideje ije je vrijeme dolo.
V. Hugo, francuski pisac, pjesnik i dramaturg
"Perfekcija sredstava i konfuzija rezultata obiljeile
su nae vrijeme." A. Einstein, jedan od najpoznatijih
znanstvenika
t
ik
43
Ubrzavamo vlastiti ivot i radimo sve vie, s krajnjim

ciljem kupnje vremena za uivanje u miru?! P.G.
Hawken, ekolog. poduzetnik, novinar i pisac
TA MI HOEMO???
U vremenu
kada nas obuzima strah od sutranjice,
kada su nesporazumi dio nae svakodnevnice,
kada smo kriterije uspjenosti spustili na nizak nivo,
kada svi negdje ure, a niko nema vremena da
razmisli
i li kuda
k d ide,
id
kada je apatija postala znaajna karakteristika
drutva
ta ustvari mi hoemo???
44
22
TA MI HOEMO???
Sigurno je da ne elimo
da zamirimo pred realnou,
niti da traimo krivca za nae probleme
sa vizionarskim pogledom u prolost
uzdiui za dobrim starim vremenima.
45
Jo manje elimo
da podiemo zidove oko sebe
da bi se odbranili od neizvjesnosti,
to nose mjere i promjene.
TA MI HOEMO???
Jo
J
uvijek
ij k ne namjeravamo
j
da dignemo ruke od svega
iako smo se, ne jedanput, ubjedili
da nai pojedinani pokuaji da se neto uradi
izgledaju donkihotski naivno.
P ta
Pa
t onda,
d stvarno,
t
h
hoemo?
?
46
Hoemo da rjeavamo probleme, prihvatajui ih kao

izazov.
Hoemo da savladamo apatiju u drutvu, traei
motiv kod pojedinaca.
23
TA MI HOEMO???
Hoemo da stvorimo kritinu masu ideja, koje e
pokrenuti promjene.
Hoemo da stvorimo ambijent u kojem emo
realizirati ideje.
Hoemo da mijenjamo ambijent u kome ivimo,
mijenjajui
ij j j i sebe.
b
Hoemo da pobjedimo strah od promjena, idui u
susret vremenu.
Jednostavno reeno hoemo da nam bude bolje!
47
PROMJENE=GREKE
48
"Tajna
Tajna brzog progresa je brza i furiozna neefikasnost
i veliki broj pogreaka.
Ako nita ne poe po zlu, nita novo se ne moe
dogoditi. To je eljezni zakon prirode.
Tajna uspjeha je u... pogrekama.
Tajna brzog uspjeha je u... brzim pogrekama.
Tajna velikog uspjeha je u ...velikim
velikim pogrekama
pogrekama.
Pogreka, a ne uspjeh, vrti svijet.
Pogreka simbolizira napor pojedinca koji se usudio
izai izvan granica komfornosti i pokuati neto
novo... pogrijeiti... i nauiti neto vrijedno usput.
T. Peters, ameriki guru menadmenta
24
PROMJENE
GREKE
Kontinitet= promjena
Ako sa ovakvog aspekta posmatramo istoriju
modernog drutva, moe se rei da su svijetom
prohujale dvije velike tehnoloke revolucije: prva industrijska - krajem XVIII do sredine XIX vijeka,
druga - mehanizacijska - krajem XIX i tokom XX
vijeka.
Industrijsku revoluciju su obiljeile parna maina i
maina alatka, a mehanizacijsku - svestrana
primjena elektrine energije i mehanizacije.
49
Kontinitet promjena
Ovaj period je trajao
trajao, po jednima
jednima, oko 300 godina
(od kada je francuski fiziar Denis Papin predvidio
pojavu parne maine - oko 1680.), do neposredno
nakon II svjetskog rata, a po drugima - oko 100
godina manje (od vremena kada je James Watt
usavrio parnu mainu - oko 1770.).
50
S ij t se, danas,
Svijet
d
nalazi
l i u postindustrijskom
ti d t ij k
dobu,
d b
odnosno u informatikoj revoluciji, koja radikalno
mijenja ivot pod naletom novih proizvodnih snaga:
elektronike, kompjuterizacije, robotike i drugih
visokih tehnologija (laserska, biotehnologija,
genetiki ininjering i dr .).
25
Kontinitet promjena
Promjene u materijalnoj i tehnolokoj osnovi
drutva nisu mogli zaobii i segment privrede,
odnosno materijalne proizvodnje.
Industrijska revolucija imala je zadatak da u
tvornika zdanja sabije radnu snagu i sredstva za
proizvodnju.
Mehanizacijska revolucija je sprijeila uplitanje i
rasipanje faktora proizvodnje. (Problem rasipanja
rada rijeen je kroz naunu organizaciju rada, a
rasipanje sredstava rada primjenom tekue trake).
51
Kontinitet promjena
Zadatak informatike revolucije je da razrijei
problem rasipanja informacija, odnosno da
obezbijedi racionalni tok i optimalno koritenje
informacija.
Masovno drutvo, stvoreno industrijskom i
mehanizacijskom revolucijom, sa svojim jakim
osloncem
l
na masovnojj proizvodnji,
i
d ji masovnim
i
komunikacijama, masovnom obrazovanju i
masovnom politikom miljenju, poinje se
"odmasovljavati", razgraivati. Razliitost
zamjenjuje jednolikosti
52
26
Kontinitet promjena
Sve to ima za posljedicu promjene u logici
razmiljanja, u nainu odluivanja, u stilu
ponaanja, u stavu prema vlasti i politici. To su
nove psihokulturne promjene linosti kao
individue, ali i drutva kao cjeline.
Odluujuu strateku ulogu u ovim procesima
i j informacije
imaju
i f
ij i znanje.
j
53
itavih 100 godina - tokom prve faze kapitalizma znanje se primjenjivalo na alate, procese i
proizvode. To je ono to se najee naziva
tehnologijom, i to se ui na tehnikim fakultetima.
Kontinitet promjena
Iz toga je nastala industrijska revolucija.
U svojoj drugoj fazi, koja je zapoela oko 1880.
godine, kada je Frederik Taylor prvi put nauna
znanja primjenio na prouavanje, analizu i
organizaciju rada, znanje je poelo da se
primjenjuje na rad na novi nain. To je dovelo do
revolucije produktivnosti.
Zadnja faza otpoela je nakon II svjetskog rata;
kada je znanje poelo da se primjenjuje na znanje,
to se oznaava kao revolucija managementa.
54
27
Kontinitet promjena
U najnovijoj knjizi P .Druckera (Post-Capitalist
Society), pieva panja je usmjerena na nastanak
drutva znanja, to, po njemu, predstavlja jednu od
najveih promjena koje su se ikada dogodile u
intelektualnoj istoriji ovjeanstva.
Prenos
znanja
j potrebnog
p
g da se utvrdi kako
postojee znanje moe najbolje da se iskoristi da
bi se ostvarili rezultati, u stvari predstavlja ono to
podrazumjevamo pod pojmom management, kae
Peter Drucker, otac managementa, i nastavlja:
55
Kontinitet promjena
"Znanje danas mora da se dokae na djelu. Ono to
sada podrazumjevamo pod znanjem jeste
informacija koja efikasno moe da se primjeni,
informacija usredsrijeena na rezultate. Rezultati
se nalaze izvan linosti, u drutvu i u privredi, ili u
unapreenju samog znanja".
56
28
NOVE PARADIGME
Nekada su se promjene u nekim granama
(ekonomija, tehnika) dogaale jedanput na mjesec
ili ak na godinu.
Danas se u pojedinim industrijama stvari mijenjaju
u nanosekundama.
IImperativ
ti prilagodbe
il
db u modernoj
d
j teoriji
t
iji ovih
ih nauka
k
nije nikakva novost, on kao civilizacijska realnost
postoji koliko i povijest, ali nikad do danas u
tolikom opsegu i intenzitetu.
57
NOVE PARADIGME
Ovisno o tome koliko dobro e se ljudi pripremiti,
voe voditi, kultura i institucije poticati, a
informatika tehnologija i komunikacije pripomoi
promjene e se provoditi s vie ili manje uspjeha.
Sada ulazimo u, informacijsku dunglu u kojoj su
nam informacije na dohvat ruke.
Ponovno smo na trnici, s tim da se ona sada nalazi
u kibernetikom prostoru, mrenom susjedstvu.
58
Kao to se vidi iz tablice 1. danas postoji paradigma

nove ekonomije.
29
NOVE PARADIGME
Stara ekonomska paradigma
Proraunljivost
Red i sigurnost okoline u kojoj se djeluje
Cilj preduzea je maksimizacijaprofita i rast
Orijentacija na status quo, lokalno i
kratkorono
Klasina organizacijska struktura bairana na
tradiciji
Zaposlenici kao sredstvo proizvodnje
Preteno autokratski stil voenja
Stalno unapreivanje procesa
Upravljanje proizvodnjom
Manjak informacija
Orijentacija na eksplicitna organizacijska
znanja
Davanje odgovora
Nova ekonomska paradigma

Vjerovatnoa, rizik
Haos i nesigurnost okoline u kojoj se djeluje
Cilj preduzea je opstanak na tritu i razvoj
Orijentacija na promjene, globalno i
dugorono
Suvremena organizacijska struktura
bazirana na inovaciji
Zaposlenici kao kljuna konkurentska
prednost
Preteno demokratski stil voenja
Nelinearna inovacija
Projektni menadment
Viak informacija
Orijentacija na tacitna organizacijska znanja
Postavljanje pitanja
59
Nisu sve promjene dobre!!!
60
30
PROIZVODNJA Organizovani haos

Prema definiciji nekih amerikih strunjaka proizvodnja
je organizovani haos" (iskusniji izostavljaju re
"organizovani"), a upravljanje proizvodnjom
predstavlja proces rjeavanja krize za krizom".
Problem upravljanja poslovnim sistemima proizvodnih
organizacija proizilazi od same prirode proizvodnih
procesa, odnosno poslovno
poslovno-proizvodnih
proizvodnih sistema.
61
U sloenijim poslovnim sistemima radi se o redu

veliina od nekoliko stotina hiljada elemenata
poslovanja, odnosno nekoliko miliona podataka
neophodnih za praenje poslovnog procesa i za
upravljanje poslovnim sistemom.

Sutina problema se,
se praktino,
praktino svodi na pitanje:
Kako staviti pod kontrolom tu ogromnu masu
podataka?
U poslovnom sistemu proizvodne organizacije
odvijaju se odreeni procesi, koji predstavljaju
logian redosljed operacija pri transformaciji ulaznih
u izlazne komponente sistema, to predstavlja
funkcioniranje sistema.
62
Funkcioniranje se odvija u prostoru i vremenu (to je

karakteristika svih dinamikih sistema), ali ono ima i
vrijednosnu dimenziju (to je iskljuiva karakteristika
poslovnih sistema).
31

Transformacija elemenata poslovnog potencijala (input)
(input),
kroz poslovni proces (throughput) u odgovarajue
rezultate (output), uvijek je praen odreenim gubitcima.
Ovi se gubitci u poslovnom sistemu nazivaju entropija.
Na njihovu veliinu najvei uticaj imaju kvalitativna,
kvantitativna i vremenska neusklaenost
((neodgovarajua
g
j
struktura)) elemenata p
poslovnog
g
potencijala.
63
Iskoritenje elemenata poslovnog potencijala u

poslovnom procesu odvija se prema zakonu minimuma
(iskoritenost zavisi od najkritinijeg elementa), a za
sveukupni proces vai naelo racionalizacije.

Koliina i kvalitet izlaznih rezultata
rezultata, u odnosu na
angairane i utroene elemente poslovnog potencijala
u procesu transformacije, predstavlja mjeru
efikasnosti poslovnog procesa. Uspjenost
kompletnog poslovnog sistema zavisi od okruenja u
kojem on djeluje.
Efikasnost je, znai, unutranja karakteristika
poslovnog sistema, a uspjenost vanjska
64
Za ostvarivanje svakog razvojnog cilja, neophodno je

da se uspostave odgovarajui instrumenti za
motivaciju i prinudu, kao i efikasni mehanizmi za
selekciju i kontrolu.
32

Ti instrumenti i mehanizmi bi morali podstai osnovne
potencijale razvoja, koji su odluujui u odreivanju
tipa, naina, pravca i intenziteta ekonomskog, a samim
tim i ireg drutvenog razvoja.
U sadanjoj fazi drutvenog razvoja ti potencijali se
nalaze u NAUNO- TEHNOLOKO-ORGANlZACIJSKOINFORMACIJSKO- KOMUNIKACIJSKO- EDUKATIVNOM
(N-T-O-I-K-E) kompleksu. Ovaj kompleks je sastavljen od
nematerijalnih komponenata.
65
Nauka sve vie postaje glavna proizvodna snaga i

osnova tehnolokog razvoja i napretka, odnosno njihova
integralna komponenta.

Pretvaranje nauke u neposrednu proizvodnu snagu
rui temelje postojee podjele rada.
Mijenja se tradicionalni odnos izmeu materijalne i
intelektualne komponente rada - izmeu umnog i
fizikog rada.
66
U centru
t ttree
nauno-tehnoloke
t h l k revolucije
l ij nalaze
l
se kompjuter i informacija izvanredna kombinacija
izvanredne moi.
Pojavom informatike tehnologije stvorena je
materijalna osnova za integraciju svih proizvodnih (i
poslovnih) funkcija na efikasan nain.
33

Meutim, informacija se ne ponaa prema ranijim
Meutim
zakonima i pravilima - ona ima neke svoje
specifinosti.
67
Ona je neto zajedniko - moe se podijeliti sa

drugima, a da se ne izgubi; moe se prenositi brzinom
svjetlosti; agresivna je, eli izai iz zarobljenitva" itd.
V
Veza
i
izmeu
komunikacija
k
ik ij i linosti
li
ti je
j sloena
l
i
neraskidiva.
Revolucija u sredstvima javnog informisanja i
komuniciranja znai, istovremeno, i psiholoku
revoluciju. Teko je shvatiti ta sve to znai za dalji
razvoj ovjekove linosti.

Jedno je sigurno - dolazi do ruenja predstave o
monolitnoj svijesti" drutva i jaanje svijesti o
sopstvenoj individualnosti.
Razvoj infomatike tehnologije namee obrazovanje
kao prvorazredni drutveni zadatak.
Sve se vie investira u ljude, u njihovu edukaciju, to
omoguava
afirmiranje
fi i
j inicijative,
i i ij ti
kreativnosti
k ti
ti i
odgovornosti.
Osnovni razlog za takvu transformaciju obrazovanja
lei u saznanju da znanje sve bre zastarjeva na svim
nivoima i u svim djelatnostima. Jedini lijek protiv toga
68 jeste konstantna obuka i preobuka ljudi.
34
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
Treu nauno-tehnoloku revoluciju karakteriu
velike strukturne promjene u domenu ekonomije,
organizacije i tehnologije.
U tehnolokom razvoju peat daje razvoj
mikroelektronike koja prodire u sve oblasti i u sve
faze procesa reprodukcije.
Nove tehnologije, shvaene kao kompleksan odnos
tehnike, organizacije i znanja na mikro i makroplanu, odreuju drutvenu i ekonomsku efikasnost
svake zajednice.
69
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
70
Uvid u budunost postaje vitalna preokupacija

drutvenih zajednica.
injenica je da su privrede takozvanih socijalistikih
zemalja bile "zateene" u ovim procesima.
Period tranzicije i procesi prestruktuiranja i
reorganiziranja, kao pratee pojave, naroito su
sloeni u materijalnoj proizvodnji.
R di se o nizu
Radi
i paralelnih
l l ih i komplementarnih
k
l
t
ih procesa od transformacije vlasnitva i prava upravljanja na
osnovu vlasnikih prava, kroz transformaciju procesa
rukovodenja, organiziranja, koordiniranja i planiranja,
(management), do transformacije unutranjih funkcija
u preduzeima radi osposobljavanja za rad na
otvorenom tritu.
35
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
Naalost, na naim prostorima i u naim uslovima
Naalost
uslovima,
nije mnogo uraeno u osmiljavanju i rjeavanju
ovog problema na nain kako to rade (naroito
posljednjih decenija) razvijene zemlje.
Ovakvo stanje je posljedica:
- potcjenjivanja intelektualne komponente (znanja),
uz forsiranje
f
i
j energetske
t k komponente
k
t (fiziki
(fi iki rad)
d) u
radnom procesu,
- zanemarivanja osnovnih ekonomskih zakona u
privreivanju (N -R R' N') gdje je novac osnovna
jedinica mjere svih poslovnih aktivnosti,
71
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
-ignoriranja
ignoriranja prirodnih zakonitosti proizvodnje gdje se
logino nadopunjuju sve faze - od planiranja i
pripreme, kroz izvravana - do praenja i kontrole.
Dok su se razvijene zemlje organizirano pripremale za
voenje bitki sa promjenama, mi smo se kretali u krug.
Posljedice takvog (ignorantskog) ponaanja prema
promjenama
j
su evidentne.
id t
Svi indikatori za ocjenu tehnolokog razvoja bivih
socijalistikih zemalja ukazuju na tehnoloku
zaostalost koja se mjeri u decenijama (jedna do etiri
decenije).
72
36
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
Organizacija poslovnih (privrednih) subjekata
godinama odoljeva sutinskim promjenama koje se
deavaju u okruenju. Hijerarhijski obojena
komandno-kontrolna organizacijska struktura
predstavlja dominantan oblik upravljanja i
rukovoenja.
73
IInformatizacija
f
ti
ij jje, d
do sredine
di osamdesetih
d
tih godina
di
drala kakav-takav korak sa promjenama u okruenju.
U sadanjim uslovima ona se odvija dosta ili stihijski
i spontano. Integracija poslovnih funkcija pomou
informatike, tehnologije ostala je samo na
pojedinanim pokuajima.
POGLED U OGLEDALO
ta nam nedostaje??
Komunikacije su pria za sebe
sebe. Pored tehnikih
problema koji se javljaju zbog nedovoljne
infrastrukture, problemi su i druge (socioekonomske) prirode odnosno u nedovoljno izraenoj
potrebi za povezivanjem i komuniciranjem.
Edukacija i inoviranje znanja zaposlenih, a pogotovu
managerske
k strukture,
t kt
jeste
j t jedna
j d od
d najslabijih
j l bijih
karika u ukupnom lancu.
74
37
U socijalizmu je to bilo ovako...

Socijalistiki teoretiar Karl Marks (Karl Marx) je ivio
u vrijeme promjena izazvanih industrijalizacijom.
On je bio svjedok konflikata prouzrokovanih
industrijalizacijom, i zato je pripovijedao negaciju
konflikata putem besklasnog drutva u kome postoji
zajednitvo interesa. ..ujedinjeni radnici, seljaci i
inteligencija.
Primjena njegovih teorija ukinula je konflikte u velikoj
mjeri, ali ta je jo ukinula?
75
- PROMJENE

Sovjetski Savez je tonuo sve dublje i dublje u tehnoloku,
tehnoloku
socijalnu, ekonomsku, pa ak i umjetniku zaostalost.
Mihail Gorbaov je morao da omogui promjene. Ali kada je
to uinio, ta se jo desilo?
- Konflikti.
Ne postoje promjene bez konflikata i ako pokuate da
spreite jedno,
jedno ukinuete drugo
drugo. Ako niste u stanju da
upravljate konfliktima, ne pokuavajte da budete menader ili
voa.
76
Ako ne volite ljude ili razlike u miljenju, onda za Vas nije

posao menadera. Upravljanje je, u velikoj mjeri, poslovanje
s ljudima razliitih stilova. Oni imaju razliita miljenja koja
treba ujediniti
38

Amerika negira prava radnika u donoenju odluka
kao to komunisti negiraju prava privatnog vlasnitva
u stvaranju vrijednosti. To je najvea greka.
Predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbaov
trebao je da ozakoni privatno vlasnitvo: To je bila
revolucija za komunistiki nain miljenja.
Nama jje potrebna
N
t b slina
li revolucija
l ij u naem
nainu
i
miljenja.
Mi treba da ozakonimo pravo radnicima da upravljaju
i da prime na sebe nadlenost sa menadmentom (a
ne protiv njega)
77

Ali kako da znamo da li imamo takvo komuniciranje,
komuniciranje
saradnju, potovanje i povjerenje?
To moete vidjeti po ponaanju.
Kad je odluka donesena u atmosferi uzajamnog
potovanja ljudi se okreu jedan drugom.
Oni se sakupljaju i zajedno donose odluke, okrenuti
jedan drugom.
78
Sad ako jo imaju i povjerenje jedan u drugog mogu

sebi dopustiti da okrenu lea jedan drugom kad su se
sloili o odluci i izvre dio zadatka za koji su
odgovorni.
39

U atmosferi bez uzajamnog potovanja i povjerenja
ponaanje je sasvim suprotno.
Poto ljudi meusobno ne potuju tue miljenje, oni
e najvjerovatnije okrenuti lea jedan drugom za
vrijeme donoenja odluka.
79
Zatim kada sprovode odluku, oni e se okrenuti licem

j d prema drugom,
jedan
d
motrei
t i jedan
j d drugog
d
budno
b d jer
j
meu njima nema povjerenja.
Recite mi na koju ste stranu okrenuti za vrijeme
donoenja odluka, a na koju za vrijeme njenog
sprovoenja i ja u Vam rei kako se upravlja Vaom
organizacijom.

-Postoji
Postoji li neki drugi nain da bi se saznalo koliko se dobro
upravlja jednom organizacijom?
Da. Da se odluka donese zajedniki, a ne individualno,
zahtjeva vie vremena. U organizacijama koje su
rukovoene uzajamnim potovanjem, potrebno je due
vrijeme da se donese odluka jer ih ljudi donose zajedno.
Ali izvrenje je brzo. Oni imaju povjerenja jedan u drugog
da e izvriti odreene zadatke. Oni ne pokuavaju da
"vrate unazad" jedan drugog. U hravo voenim
organizacijama u kojima nema povjerenja i potovanja,
ljudi donose vrlo brzo odluke jer ih donose individualno.
Ali izvrenje traje beskrajno zbog "vraanja unazad".
80
40

Aha. To mi pomae da razumijem japanski prilaz
Aha
menadmentu u poreenju sa amerikim. U SAD odluke
se donose brzo, ali je izvrenje sporo. U Japanu je
potrebno dugo vrijeme da se donesu odluke, ali je
izvrenje brzo.
Japanci su uspjeni i rade brzo jer zajedniki sporo
donose odluke.
Jednom me je neki njemaki menader zapitao "Zbog
ega su Japanci tako brzi u stvaranju novina? Mi imamo
jednaka ulaganja u istraivanje i razvoj".
Ja sam rekao: "Bri su jer su spori." On je pomislio da
81 sam se alio.

U japanskoj kulturi,
kulturi oni praktikuju duboko uzajamno
potovanje.
Jedna od karakteristika Istone kulture je da je
gubljenje ugleda sramotno. Zbog toga se neko moe
odluiti i da izvri harakiri. Ali prouzrokovati gubljenje
ugleda nekog drugog je jo gore.
ta kaete za uzajamno povjerenje?
Japanske kompanije se posveuju svojim zaposlenima
na dugi rok i one oekuju istu posveenost za uzvrat.
To uzajamno povjerenje stvara atmosferu uzajamnih
obaveza koja pothranjuje "dobitno -dobitnu" klimu i
82 ohrabruje kooperaciju.
41

Naalost to nije uvijek sluaj u Americi.
Naalost,
Americi
Neki put se menadment prvo stara o sebi pa tek
docnije o zaposlenima ako se uopte o njima stara.
Kada je kompanija u nevolji, menadment upotrijebi
svoj zlatni padobran i otputa radnike.
A onda su Amerikanci zaueni da sindikati ne ele
neizostavno
i
t
da
d sarauju
j sa menadmentom.
d
t
A i zato
t
bi?
Kad bi obje strane mogle da razviju uzajamno
povjerenje i potovanje to bi koristilo objema stranama.
Kad imate povjerenja, vi se brinete, a kada se brinete, vi
83 sluate, a kada sluate vi uite.

Krajnji rezultat je simbiotiko sinergetski odnos
(simbioza -zajedniko ivljenje, korisna, tijesna i trajna
zajednica dvaju ili vie raznovrsnih organizama;
sinergija -zajedniko djelovanje radi postizanja veeg
efekta od zbira pojedinanih napora).
Neki odnosi su samo sinergetski, a nisu simbiotiki.
Demokratija, kapitalizam, trina ekonomija - ti sistemi
su kreirani za stalni rast.
Oni su sinergetski, ali nisu simbiotiki; bogati mogu
postati bogatiji, a siromani siromaniji.
84
42

Nasuprot tome,
tome socijalistiki sistem pokuava da
sjedini interese: proleterijata, inteligencije, seljatva putem besklasnog drutva.
Oni pokuavaju da stvore simbiotiko drutvo, ali
ono svakako nije sinergetsko.
K t
Kao
to jje b
britanski
it
ki premijer
ij Vinston
Vi t eril
il (Winston
(Wi t
Churchill) primetio: "Kapitalizam je neravnomjerna
raspodjela bogatstva. Komunizam je ravnomjerna
raspodjela siromatva."
85
Neka opaanja, o kojima bi bilo

korisno razmisliti
Najprije emo navesti neto to bi
se moglo nazvati nepoznavanje
objektivnog (realnog) sistema.
Prosto je nevjerovatno kakva je
kod nas razlika izmeu stvarnog
stanja i stanja po knjigama".
Iz straha pred suoenjem s golom
istinom" navikli smo se da svesno
zatvaramo oi pred realnou.
86
43

korisno razmisliti
Ukoliko to ne rasistimo
rasistimo, najprije
psiholoki, a zatim pravno i materijalno, od
novih tehnologija imaemo vie tete nego
koristi!
87
Drugi veliki problem jeste nepoznavanje

dimenzija (veliine) problema. I najbolji
poznavaocii objektnog
bj kt
sistema"
i t
"
(preduzea) u principu grijee za 5 do 20
puta, kada moraju neto ocjeniti
(kvantificirati). Sa takvim grekama na
ulazu ne moemo oekivati nita dobrog
na izlazu.

korisno razmisliti
Hronian nedostatak vremena rukovodeih kadrova
moemo oznaili kao trei problem. Ako je
hijerarhijski nivo vii i problem je vei. Meutim, bez
onih "koji nemaju vremena" male su anse da se
uradi neto dobro, jer ono to oni znaju, ti koji imaju
vrijeme ne mogu nadoknaditi.
88
44

korisno razmisliti
etvrti problem koji emo istai izraen je rijeima:
Mi smo specifini
To se miljenje najee uje u prvim kontaktima sa
skoro svakom firmom. I to je veoma vano, ljudi su
ubjeeni u to.
89

korisno razmisliti
Sa druge strane,
strane iz vana
vana, nude im se univerzalna rjeenja
za njihove probleme. Ipak, naalost, nema univerzalnih
reenja, jer svako preduzee ima neke svoje specifinosti.
Problem se svodi na traenju i iznalaenju tih
specifinosti, to nije uopte lahko. Olakavajua
okolnost je saznanje da njih nema toliko koliko se mislilo
na poetku.
poetku
90
45

korisno razmisliti
Peti (a ne i zadnji) problem,
problem koji bi ovom prilikom
iznijeli, jeste nedostatak informatike pismenosti kod
rukovodnih kadrova.
Kao posljedica toga (isto kao kod drugih vrsti
nepismenosti) javlja se "religioznost", odnosno
vjerovanje da e nam kompjuter rijeiti nae probleme.
91

korisno razmisliti
Radi optereenja sa operativnim problemima ("sa
onim od ega se ivi"), obino nemamo vremena da
razmislimo o sutini problema, a jo manje da
osmislimo nain njegovog rjeavanja.
92
46
ADIEZ-ova teorija
"Mi smo specifini" - Adiesova teorija upravo polazi od
injenice da je svako preduzee specifino i jedinstveno;
"Kod nas se okolnosti i uslovi rada brzo mijenjaju" druga postavka teorije upravo polazi od konstatacije da
su jedino promjene stalno prisutne i da se odvijaju sve
bre;
"Imamo
Imamo ve nekoliko debelih elaborata na temu
organizacione transformacije i nita od toga nije
uraeno" - Adiesov metod daje podjednaku vanost
analizi, dijagnozi, kreiranju kvalitetnih rjeenja kao i
njihovoj efikasnoj neposrednoj primjeni koja se zasniva
na angaovanju ljudi iz samog preduzea u svim fazama
93 donoenja i sprovoenja odluka.
ADIEZ-ova teorija
Upravljanje promjenama nas
upuuje ne samo da budemo budni
dok promjene traju, nego da
uzajamno koristimo informacije,
znanja i ideje drugih kako bismo
bre donosili bolje odluke i efikasnije
ih sprovodili putem objedinjenog
ovlatenja moi i uticaja.
ovlatenja,
uticaja
94
47
ADIEZ-ova teorija
Meutim dijagnoze nikada ne dolazi prostim ponavljanjem
Meutim,
istih simptoma, nego uvijek novim putevima, koji od
najrazliitijih polazita kreu ka vazda svjeim
konstatacijama, obogaujui i zaokruivajui na taj nain
profil upravljaa odreenog stila.
(NEMA JEDINSTVENOG I UNIVERZALNOG RJEENJA ZA
SVE PROBLEME I PROMJENE)
95
ADIEZ-ova teorija
Ne postoje dvije identine organizacije, kao to ne
postoje ni dva identina ovjeka. Oni mogu biti slini,
ali nikad identini. Ne postoje dvije identine filijale iste
banke. One su na razliitim okovima, sa razliitim
problemima parkiranja vozila na njihovim parking
prostorima, sa razliitim muterijama iz razliitih grana
privrede.
96
48
ADIEZ-ova teorija
A promjene e u predvidivoj budunosti bivati sve
iznenadnije, sve bre i sve radikalnije.
Meusobno povjerenje i potovanje apsolutni
preduslovi punog uspjeha u borbi protiv potekoa
izazvanih sve brojnijim promjenama.
97
ADIEZ-ova teorija
Ako je tako
tako, namee se pitanje da li je golema veina
nas, bez obzira kom narodu ili narodnosti pripadaju,
uopte podobna da tom nezaobilaznom zahtjevu
udovolji?
"ta sa ljudima koji drugima ne ukazuju potovanje i
povjerenje
"Preporuite ih svojim konkurentima"
98
49
ADIEZ-ova teorija
Zaostajanje svih nauka o ovjeku,
ovjeku a posebno i etike,
etike
iza fantastinog progresa prirodnih i tehnikih nauka
je opti problem ovjeanstva.
Problem koji se moe rjeavati iskljuivo samo
dugotrajnim, gigantskim vaspitno-obrazovanim
naporom globalnog karaktera.
Profesor Adies je sutinu menadmenta definisao
kao timski proces donoenja i sprovoenja odluka
kojima rjeavamo probleme izazvane promjenama.
Ovakav model menadmenta je nezavisan od vrste i
veliine preduzea, okruenja u kom se ono nalazi.
99
MEHANISTIKA NASUPROT
ORGANIZMINE SVIJESTI
-A
A pojmovi mehanistiki i organizmini? ta oni znae?
Moemo sada o tome. Zamislite stolicu sa etiri noge
koja stoji na sred sobe. Zato je zovemo stolica, a ne
recimo krava?
- Pa, kada bi mogla da proizvodi mlijeko, mogli bismo
je nazvati i kravom.
10
0
=
50
T ! U svrhu
Tano!
h nae
di
diskusije
k ij mogli
li bismo
bi
rei
i da
d je
j
neto jednako svojoj ulozi.
Ako ne izvrava svoju funkciju, onda to nije objekat.
Drugim reima, kaete li mi funkciju objekta kojoj slui,
rei u Vam ime tog objekta. Ako imate klavir koji ne
svirate, onda to nije klavir. To je samo dio namjetaja.
10
1
vs
Ako imate stolicu na kojoj ne moete da sjedite,
sjedite onda
ona i nije stolica. Ona je tada moda umjetniko djelo.
Ako Vam pokaem eki i zapitam Vas ta je to, Vi ve
dovoljno znate da mi odgovorite: "Ne znam ta je dok
mi ne kaete ta da radim s tim.
10
2
51
Ako time zakucavate eksere,
eksere onda je to eki.
eki
Ako ste to upotrebili da naudite nekome, onda je to
oruje.
Ako ste sakupili razliite tipove ekia iz cijelog sveta i
pokaili ih po svojoj garai, to je onda dekoracija. ..
10
3
Ne znamo ta je ta dok ne vidimo
kako funkcionie i koje potrebe
zadovoljava.
Ne moete izjaviti da ste otac ukoliko
nikada niste zadovoljili potrebe svoje
djece.
Vi moda jeste bioloki otac,
otac ali ako ne
zadovoljavate drutvene, ekonomske i
emocionalne potrebe djeteta, Vi niste
pravi roditelj.
Svako je ono to ini, a ono to inite
ima funkcionalno znaenje u
104 potrebama koje zadovoljavate.
52
A sada vratimo se stolici
stolici. Ona je stolica jer sjedimo na
njoj. Ona zadovoljava ulogu obezbjeivanja mjesta za
sjedenje. ta e se desiti ako se noga na stolici polomi?
- Neemo vie imati funkcionalnu stolicu. Imaemo
slomljenu stolicu. Ne moemo sjediti na njoj.
Pitanje je zato ne pomjerimo jednu od preostalih nogu
na sredinu i od stolice napravimo tronoac, da bi i dalje
mogla da nam slui?
10
5
Odgovor je oigledan: stolica je mehaniki objekat. Ona
je kao maina.
Da bi ta stolica ispunila svoju ulogu, neko sa strane treba
da je popravi.
10
6
53
Ta stolica zavisi od spoljne intervencije da bi mogla
da funkcionie.
Ne postoji nikakva unutranja meuzavisnost izmeu
dijelova stolice.
Svemirski brod vrijednosti nekoliko miliona dolara
moe da eksplodira ako u njemu ne funkcionie samo
jedan mali vijak.
Nijedan drugi dio ne moe da zameni taj vijak.
10
7
Ovo se naziva "mehanistika svijest".
A sada razmotrimo pojam organizmine svijesti.
svijesti
Pogledajte svoju aku. To je aka jer njome moete
dohvatiti razliite predmete: funkcionie dakle kao aka.
ta bi se desilo ako bi ste polomili ili izgubili jedan od
prstiju? Da li biste jo uvek imali aku?
- Da. Ne sasvim cijelu, ali jo uvijek bi to bila aka.
Zato?
Z
t ?
- Jer bi ostala etiri prsta nadoknadila gubitak onog
jednog. Ruka bi nastavila da funkcionie.
Tano tako. Ono to aku ini onim to jeste nisu samo
10 fiziki atributi pet prstiju. To je osobina da svaki od tih

8 pet prstiju "misli" kao itava aka.
54
Ako bi svaka
Ak
k noga od
d stolice
t li mislila:
i lil "Ja
"J sam noga i dio
di
stolice", onda bi svaka noga doprinijela ulozi cjeline
kojoj pripada. Stolica bi imala organizminu a ne
mehanistiku svijest.
Pogledajmo kako stoji stvar sa ljudskim biima.
Zato nae noge bjee kada oi vide opasnost?
109
Zato
Z
t jer
j kao
k da
d putem
t
organizmine
i i svijesti
ij ti cijelo
ij l nae
tijelo prepoznaje prava i obaveze svoje meuzavisnosti.

Kod mehanistike svijesti svaki dio je svjestan samo
sebe. Ne postoji svijest o unutranjoj meuzavisnosti.
U jjednojj organizaciji
g
j u kojoj
j j vlada mehanistika svijest,
j ,
ljudi iz proizvodnje brinu samo o proizvodnji, a oni iz
prodaje samo o prodaji.
110
55
A ko brine o tome da li cjelina funkcionie?
Ljudi van organizacije moraju da brinu o tome da li
cjelina funkcionie, kad ve niko od lanova te
organizacije ne brine o tome.
Ovu intervenciju najee preduzima menadment firme.
U takvoj jednoj organizaciji zaposleni
smatraju
t j da
d menaderi
d i firme
fi
predstavljaju uljeze i suprotstavaljaju
im se kao takvima.
11
1
Najvie se uplaim kada radimo dijagnozu stanja jedne
organizacije i kada ih pitam "Kako je?" oni odgovore
"Super. Nema problema."
Imajte na umu da su najmirnija mjesta na svijetu
groblja.
T
Tamo
se nita
it ne deava
d
i
nema nikakvih problema.
Takva je smrt.
112
56
Biti iv
i znai
i raditi
diti na rjeavanju
j
j
problema.
Rasti znai rjeavati sloenije probleme.
113
Nedavno su mi direktori jednog proizvoaa automobila
iz Detroita ispriali da je uraena demontaa uvoznih kola
iz Japana, kako bi se uvidjelo kako su Japanci mogli da
ostvare izuzetnu preciznost i pouzdanost uz manje
trokove izrade u odreenom procesu montae.
Otkrili su da je isti standardni tip vratila upotrebljen tri
puta na bloku motora.
Svaki put je bilo vezano za
razliitu komponentu.
114
57
U amerikom automobilu
automobilu, isti sklop zahtjevao je tri
razliita vratila, to je dalje zahtjevalo tri razliite
postavke, to je umnogome usporavalo i poskupljivalo
montau automobila.
Zato su Amerikanci upotrebili tri
razliita vratila?
Zato to je dizajnerska organizacija
u Detroitu
D t it iimala
l tri
t i grupe inenjera,
i j
od kojih je svaka bila odgovorna
samo za svoju komponentu".
115
Japanci su imali jednog inenjera odgovornog za kompletnu
montau motora, a vjerovatno i mnogo vie toga.
Ironija je u tome to su sve tri grupe amerikih inenjera
smatrale da je njihov posao uspjeno uraen jer su
"njihovo" vratilo i cijeli sklop dobro funkcionisali.
Kad se ljudi u organizacijama usredsrede samo na svoj
j malo osjeaja
j
j odgovornosti
g
za rezultate
posao, imaju
meusobnog djelovanja svih poslova.
116
58
MO I UTICAJ
Kad god vam je neko potreban

potreban, iz bilo kog razloga
razloga, imae
nad Vama mo.
Ljudi koji vas okruuju su onoliko moni koliku vanost
Vi pridajete onome to Vam je od njih potrebno.
Uticaj je sposobnost, ne pravo, kojom se postie da
druga osoba uini neto ne upotrebljavajui pri tome
ovlaenje
j ili mo.
117
MO I UTICAJ
Zato postoji izreka "mo

mo kvari
kvari, a apsolutna mo kvari
apsolutno.
Mo daje trenutne rezultate, ali s vremenom su potrebne sve
vee doze da bi se postigao isti rezultat. To je kao droga.
Mo kvari jer je upeatljiva i laka za upotrebu.
118
59
Kad imate svu vlast koja Vam je potrebna da biste
sproveli svoju dunost, postoji velika mogunost
iskuenja da je iskljuivo upotrebljavate.
Ako to inite, smanjiete svoj uticaj i potkopati
svoje ovlaenje.
Uspjenost
U
j
t moi
i se
smanjuje to je vie koristite.
119
Najzad, izgubiete vlast jer

postoji granica do koje
moete kanjavati.
Srea nije odredite.
To je putovanje, kao to je i uenje putovanje.
Zar ne vidite da kad jednom neto nauite Vi se naete
pred drugim vratima za koja niste znali da postoje.
Nikada neete stii do kraja.
120
60
PRIMJER
RASTA
PRIMJER
RASTA
z
Malo je velikih korporacija koje ive i upola dugo

kao neka osoba. Istraivanje koje je 1983. godine
provela kompanija Royal Dutch-Shell (Rojal Da-el)
pokazalo je da je jedna treina firmi iz grupe
"Uspjenih 500" iz sedamdesetih godina, iezla.
Shell je procjenio da je prosjean vijek najveih

industrijskih preduzea manji od etrdeset godina,
to ini otprilike polovinu ivotnog vijeka ovjeka.
121
PRIMJER RASTA
z
122
Arie de Geus u knjizi THE LIVING COMPANYcitira

nizozemsko istraivanje oekivane duine ivota
korporacije u Japanu i Evropi, koje je dolo do
zakljuka da firme u prosjeku ive 12,5 godina.
Prosjena oekivana duina ivota vienacionalne
korporacije
j prema ljestvici
j
najboljih
j j 500 firmi asopisa
Fortune iznosi izmeu 40 i 50 godina pie de Geus
istiui i to da je treina firmi sa ljestvice Fortune iz
1970 nestala do 1983 godine. Takav mortalitet, moe se
zahvaliti menaderima koji se usredotouju na
stvaranje profita i konane rezultate, umjesto na ljudsku
zajednicu koja ini neku organizaciju.
61
PRIMJER
RASTA
PRIMJER
RASTA
z
z
z
Prva lista koju mnogi citiraju bila je Forbesova Iista

100 najboljih iz 1917. godine.
Od tih 100 najboljih i najsigurnijih nakon 70 godina
njih 61 je bilo mrtvo, a tek 39 jo uvijek ivo.
Godine 1987. od 39 preivjelih, samo ih je 18 jo
uvijek bilo unutar 100 najboljih. Tih 18 kompanija
koje su preivjele, u prosjeku su loije poslovale od
industrije unutar koje su djelovale, i to za 20%.
Samo dvije (2%!?), GE i Kodak, bile su bolje od
trita unutar kojeg su djelovale.
123
PRIMJER RASTA
z
Foster i Kaplan su istraivali listu 500 najboljih

kompanija prema tvrtki Standard&Poor; takva je
lista prvi put objavljena 1957. godine.
Nakon 40 godina, samo 74 kompanije od inicijalnih
500 bile su jo uvijek ive, to znai da je 426
kompanija ili vie od 85% poginulo u akcii.
Od tih 74 preivjelih samo 12 ili 2,4% bile su bolje od
prosjeka trita na kojemu su djelovale.
124
62
Parabola o kuvanoj abi

Pogreno prilagoavanje prijetnjama opstanku koje
se postepeno formiraju je tako prodorno u
sistemskim izuavanjima propadanja korporacija da
bi se moglo uporediti sa parabolom o "kuvanoj abi".
Ako stavite abu u erpu punu vrele vode, ona e
momentalno pokuati da se izmigolji.
125

Ali, ako stavite abu u vodu koja ima sobnu
temperaturu i ne uplaite je, ona e ostati mirna.
Ako tu istu erpu stavite na izvor toplote i postepeno
pojaavate temperaturu, deava se neto
interesantno.
126
63

z
z
z
127
Dok temperatura raste izmeu 20 i 25 stepeni C,

aba nee raditi nita.
Zapravo e na svaki nain pokazati da uiva.
Kako temperatura postepeno raste, aba e biti sve
vie i vie oamuena, sve dok vie ne bude bila u
stanju da izae iz erpe.
erpe
Iako ne postoji nita to je spreava, aba e ostati
u erpi i kuvati se. Zato? Zato to je njen
unutranji detektor prijetnji podeen na iznenadne
promjene u okolini, ali ne i na spore, postepene
promjene.

z
z
128 z
Neto slino desilo se i amerikoj automobilskoj

industriji.
ezdesetih godina, ona je dominirala
sjevernoamerikom proizvodnjom. To je poelo da
se mijenja vrlo postepeno.
Naravno detroitska Velika trojka nije videla Japan
Naravno,
kao pretnju njenom opstanku 1962. godine, kada je
japansko uee na amerikom tritu bilo ispod 4
procenta.
Ni 1967 .godine, kada je bilo manje od 10 procenata.
Ni 1974. godine, kada je bilo manje od 15 procenata.
64

z
Dok je Velika trojka poela da kritiki sagledava svoju

praksu i kljune zamisli, a to je bilo ranih osamdesetih
godina, japansko uee na amerikom tritu popelo
se na 21,3 procenata.
Do 1989. godine japansko uee se pribliavalo broju
od 30 procenata i amerika automobilska industrija
mogla
l je
j da
d rauna
na prodaju
d j
samo oko 60 procenata
automobila u SAD-u.
129
PARADOKSI RASTA
z
Primjer pivske igre
130
65
Primjer lokvanja
z
z
z
Postoji jedno jezero i postoji samo jedan lokvanj u

jednom uglu jezerceta.
Ali, svakog dana broj lokvanja se udvostruava.
Potrebno je 30 dana da se napuni jezero, ali prvih
28 dana niko to ne primjeuje.
131
Primjer lokvanja
z
z
z
Iznenada, 29. dana, jezerce je do pola puno

lokvanja i seljaci postaju zabrinuti.
Ali, sada se malo toga moe uiniti.
Sljedeeg dana ostvaruju se njihovi najvei
strahovi.
132
66
Primjer lokvanja
z
z
z
z
z
Zbog toga su ekoloke opasnosti tako

zabrinjavajue, naroito one koje prate ojaavajue
obrasce (kao to se mnogi ekolozi plae zagaivaa
CFC-a).
Dok primjetimo problem, moglo bi biti prekasno.
Istrebljenja vrsta esto prate obrasce sporih,
postepeno ubrzavajuih opadanja tokom dugih
vremenskih perioda, koji prelaze u brzi kraj.
Takva su i istrebljenja kompanija.
Dosta esto od jednog drveta ne vidimo cijelu umu
133

Odluujuu ulogu za ostvarenje takvoga cilja imaju
ljudi koji znaju ta hoe - a to su vodei ljudi
preduzea. Oni su ti koji stvaraju pozitivnu klimu" za
izvrenje zadataka "iz ubjeenja, zbog povjerenja,
ili "po nareenju".
j da e se najbolji
j
j rezultati postii
p
ako se
Nema sumnje
radi "iz ubjeenja", meutim, za transformaciju
povjerenja u ubjeenje i nareenje, potrebno je
vrijeme i znanje. A to znanje se mora neprestano
obnavljati (inovirati).
134
67

Savremeni pristup upravljanja preduzeem,
shvaen na ovakav nain, podrazumjeva, prije svega,
spremnost rukovodioca (managera):
1. Da se suoi sa golom istinom (G.B. Shaw: Gola
istina ne ini dobro ljudima samo ako su povremeno
prestraeni,, ve jje,, za razvojj drutva,, neophodno
p
p
da
se ljudi to ee prestrauju)
2. Da potrai lini motiv za iniciranje promjena (C.R.
Whitlock: .Ako vama nije stalo da budete najbolji,
drugima je jo manje)
z
135

3. Da intenzivno radi na stvaranju ambijenta u
kojem e se izdvojiti kritina masa
neophodna za poetak akcije (J. Adisez: "Ja
ne mjenjam ljudska bia, ja mjenjam
okruenje u kome ljudska bia stvaraju)
4. Da uradi neto konkretno (makar to bilo
"malo, sporo i skupo), jer se samo oko tog
poetnog "kristala" moe uspjeno nastaviti
zapoeti proces promjena.
136
68
AMBIJENT ZA PROMJENE
Osnovna karakteristika ambijenta za
promjene, ka kome drutvo treba da tei, jeste
potpuno prihvatanje principa "3I", odnosno
tenje da line sposobnosti ovjeka dou do
punog izraaja (individualizacija),
koristei svjetski dostupna znanja
(internacionalizacija) i
savremenu tehnologiju rada (informatizacija).
137
injenica da informatika tehnologija preuzima
kljunu ulogu u proizvodnim sistemima dovela je
do velikih strukturnih promjena u proizvodnji:
Pojavljuje se mnotvo novih proizvoda i
varijanti,
j
,
z Vijek proizvoda opada,
z Procenat kvalifikovanog kadra raste,
z Trokovi informatike podrke opadaju,
z Zahtjevi za kvalitetom rastu itd.
z
138
69
139
Kada se govori o opstanku na svjetskom tritu,

smatra se da e odluujuu ulogu imati dva osnovna
faktora:
z prvi je strateki i odnosi se na poznavanje onoga
to trite trai i na sposobnost da se kreiraju novi
(konkurentni) proizvodi.
z Drugi je operativan i odnosi se na ovladavanje
savremenijim tehnologijama koje omoguavaju
ekonominu proizvodnju, u to kraim rokovima, uz
visok kvalitet proizvoda.
Zakljuak je da e se mnogo tee opratati propusti
operativne prirode!
Stanje poslije II svjetskog rata:
z Neposredno poslije rata potranja je bila vea od
ponude, pa je do poveanja posla dolazilo
poveanjem proizvodnih kapaciteta.
z Kada je ponuda zadovoljila potranju, poveanje
posla je bilo mogue sa poveanjem kapaciteta
prodaje A da bi se vie prodalo rjeenje se trailo u
prodaje.
razvoju novih artikala.
z Danas se ansa trai TQM odnosno u poveanju
kvaliteta svih procesa i izlaznih rezultata, kroz
smanjenje svih trokova i rokova
140
70
STALNA BITKA ZA NOVA TRITA
KVALITET postao jedno od najmonijih oruja
SISTEM KVALITETA projekat pozitivnih
promjena!
Da bismo uspjeli moramo imati znanje o tome
i znati ta hoemo od toga
141
UVOD U PROMJENE
142
z Ako nee da ima problema nemoj ii u promjene.

Ako ne ide u promjene UBIJ SE!
z Ako ne mijenja miljenje i odnos prema kvalitetu,
nekvalitet e te odvesti u propast. ZATO??
z Jer Vaa konkurencija (lina na Vaim konkretnim
poslovima ili konkurencija firme) to hoe i to
intenzivno radi
z Poboljanja su nemogua bez promjena, ali svaka
promjena ne mora znaiti i poboljanja
zUkoliko radite ono to ste uvijek radili Vi ete mati
ono to ste uvijek imali (Juran)
71
UVOD U PROMJENE
143
KVALITET NIJE ONO TO MISLIMO DA JESTE
UPRAVLJANJE KVALITETOM PREMA ISO
144
72
TA JE KVALITET???
Svatko od nas ima ili moe dati svoju
definiciju KVALITETA
Definicija zavisi i od pogleda sa kojeg se
nastupa:
z Pogled
g
kupca
p
z Pogled dobavljaa
z Pogled prodavca
145
TA NIJE KVALITET???
z
z
z
z
z
Kvalitet nije ono to veina ljudi misli da jeste;

Kvalitet nije nita novo to veina zaposlenih
na poslovima kvaliteta nije ve znala i nije
pokuala (ili nije uspela) da ga unaprijedi;
Kvalitet nije ono to proizvoa misli da jeste;
Kvalitet nije samo kvalitet proizvoda ili usluga;
Kvalitet nije samo (ili prvenstveno) tehnika
karakteristika;
146
73
TA NIJE KVALITET???
z
z
z
Kvalitet se ne stvara samo u proizvodnji (svega cca

15% uzroka svih problema u vezi sa kvalitetom je u
proizvodnji, a 85% u ostalim funkcijama firme);
Kvalitet nije kontrola kvaliteta (ali, na alost, sluba
kontrole kvalileta je jedina "odgovorna" za kvalitet
proizvoda iako ga
p
g ona ne "stvara");
);
Kvalitet nije "roba" koja se moe kupiti na tritu;
Kvalitet nije neto to se moe "nauiti" iz knjiga
itd.
147
TA JE KVALITET???
Potrebno jasno dogovoriti zahtjeve za premet i to je
onda dobra osnova za definisanje kvaliteta
KVALITET = SKLADNOST
KVALITET = USKLAENOST SA ZAHTJEVIMA
KORISNIKA
148
KVALITET = PRIMJENLJIVOST
74
TA JE KVALITET???
Kada se znaju zahtjevi onda ih je lake ispuniti
PROBLEM Zahtjevi nisu statini ve se mijenjaju
pod dejstvom faktora:
z Moda
z Socijalni status
z Drutvena
D t
kli
klima
z Okruenje
Odnosno shvatanja korisnika u vezi kvaliteta se
stalno mijenjaju
149
TA JE KVALITET???
150
75
TA JE KVALITET???
151
Kako postii ove ciljeve (kako pogoditi metu):

z Utvrditi potrebe svojih korisnika, a zatim im
udovoljiti
z Utvrditi
i budue potrebe korisnika
odnosno da se na tritu p
pojavimo
j
prije
p
j
konkurencije sa proizvodima o kojima nai
kupci, jednostavno reeno, sanjaju
z Tada smo MI ustvari pomjerili metu naoj
konkurenciji
DEFINICIJE KVALITETA
z
z
152
JURAN: "Pogodnost za upotrebu",

DEMING: "Kvalitet bi trebalo da svoju tenju
usmjeri na sadanje i budue potrebe
korisnika",
FEIGENBAUM: "Skup sloenih karakteristika
proizvoda ili usluga u marketingu,
marketingu razvoju,
razvoju
proizvodnji i odravanju kroz koje e proizvod
ili usluga u upotrebi zadovoljiti oekivanja
korisnika",
CROSBY: "Saglasnost sa zahtjevima",
76
z
z
M. Tacher: Kada se vrati kupac, a ne

proizvod
ISO 8402:1994: "Skup svih karakteristika
nekog entiteta koje se odnose na njegovu
mogunost da zadovolji iskazane potrebe i
potrebe koje se podrazumjevaju
podrazumjevaju" i
ISO 9000:2000: "Sposobnosti skupa bitnih
karakteristika proizvoda, sistema ili procesa da
ispune zahtjeve kupaca i drugih interesnih
grupa" .
153
z
Kvalitet je kao krv u ljudskom tijelu. Nalazi

se svuda ali se ne moe vezati ni za jedan
organ (Dr. Farouk Fawzi)
Dopuna: Kvalitet je zbilja kao krv u
ljudskom tijelu. Jer kada krv oboli bolesno
je cijelo tijelo
tijelo (Jaarevi S
S.))
Kvalitet je kao seks. Svi su za njega, svi
znaju sve o njemu i svi misle da su najbolji
u njemu. Kada doe do problema onda su
krivi drugi.
154
77
ZNAAJ KVALITETA
z
z
z
z
z
najznaajniji strateki faktor uspjeha preduzea

90 od 100
nezadovoljnih korisnika ele
promjeniti partnera
nezadovoljstvo prenose najmanje 21 osobi
zadovoljstvo ili pohvale prenose na najvie 9
osoba
b
"nekada su siromani molili za vie, a bogati za
bolje, dok danas siromani mole za bolje, a
bogati za najbolje"
155
REPUTACIJA ORGANIZACIJE
z
z
z
z
z
kvalitet
pouzdanost
rok isporuke
cijena
uslovi isporuke
156
78
ZAHTJEVI TRITA
z
z
z
z
pojava u to kraem roku na tritu,

sa konkurentnim proizvodima i uslugama,
efektivnim izmjenama i
stalno u vremenu, nizim trokovima
157
UKLJUENJE U MEUNARODNO TRITE

z
z
z
z
visok stepen kvaliteta

maksimalna fleksibilnost
snienje trokova
skraenje vremena razvoja
158
79
UKLJUENJE U MEUNARODNO TRITE
kvalitet
I-2
I vii kvalitet
2 - sa boljim proizvodima
i uslugama
III - 4
IV - 1
vrijeme
ij
III smanjenje trokova
IV skraenje vremena
4 treba da kotaju manje

nego danas
1 u to kraem vremenu
da se pojavi na tritu
II - 3
159
fleksibilnost
II via fleksibilnost
stanje
tendencije
3 koji se brzo mijenjaju
ZNAAJ KVALITETA
Znaaj kvaliteta se moe vidjeli i iz odnosa kupaca
(korisnika) prema kvalitetu (u odnosu na cijenu, rok
isporuke, uslove isporuke itd.),
40%
60%
1979
20%
80%
1986
160
80
SISTEMI KVALITETA U VREMENU
161
SISTEMI KVALITETA U VREMENU
162
QI - quality inspection (kontrola, pregled)

QC - quality control (upravljanje)
QA - quality assurance (obezbeenje)
QM - quality management (upravljanje)
TQC - total quality control (totalno upravljanje)
TQM - total quality management (totalno
upravljanje kvalitetom)
TQ - total quality (totalni kvalitet)
QoM quality of men (kvalitel ljudi)
81
TA JE PROIZVOD MOJE FIRME???

z
163
TA JE PROIZVOD MOJE FIRME???

z
164
82
PROIZVOD???
Proizvod je krajnji rezultat bilo kog procesa.
Ekonomisti "proizvod" definiu kao robu i usluge.
Standard (stari) kae da su to:
- HARDWARE
- SOFTWARE
- PROCESNI MATERIJALI
- USLUGE
165
HARDWARE: Proizvodi koji se sastoje od izgraenih

dijelova ili njihovih sklopova
Roba su fizike stvari: olovke, kolor tv , itd.
PROIZVOD???
SOFTWARE:
Proizvodi kao to su kompjuterski softver, koji se
sastoji od pisanih ili drugaije zabiljeenih
informacija, koncepata, transakcija ili procedura
Softver ima vie od jjednog
g znaenja.
j Osnovno
znaenje je instruktivni program za kompjutere. Drugo
bitno znaenje se odnosi na opte informacije:
izvjetaje, planove, instrukcije, savjete, komande.
(U posljednje vrijeme ga zovu INTELEKTUALNA
USLUGA)
166
83
PROIZVOD???
PROCESNI MATERIJALI
Proizvodi (Finalni ili polugotovi) dobiveni
transformacijom, koji se sastoje od vrstih tijela,
tenih tijela, gasova, ili njihovih kombinacija,
ukljuujui specifine materijale, ipkaste, vlaknaste
ili lisnate strukture.
167
PROIZVOD???
168
USLUGE
Nematerijalni proizvodi koji mogu biti cijela ili glavnina ponude ili
ugraene karakteristike ponude, vezane za aktivnosti kao to su
planiranje, prodaja, rukovanje, isporuka, poboljanje, procjena,
osposobljavanje za koritenje, upotreba ili servisiranje
materijalnog proizvoda
Usluge ine rad u korist drugoga. itave industrije, kao to su
energetski sistem, transport, komunikacije, umjetnika
produkcija, osnovane su da bi obezbjedile usluge. Usluge takoe
ukljuuju rad koji se obavlja i za nekoga unutar kompanije, kao
to su: pripreme za isplate dnevnica, zapoljavanja novih
radnika, odravanje mainskog parka. Takve vrste usluga esto
se nazivaju uslugama podrke.
84
OSOBINE PROIZVODA
Osobine proizvoda su vlasnitvo koje poseduje
proizvod koji bi trebalo da zadovolji izvesne
potrebe kupca i na taj nain izazove njegovo
zadovoljstvo. One, po svojoj prirodi, mogu da
budu tehnoloke: potronja goriva, dimenzije
mehanikih dijelova, unifikacija voltae
elektrine energije,
energije program pravopisa ugraen
u elektronsku pisau mainu. Osobine
proizvoda mogu, takoe, da uzmu i drugi oblik:
spremnost za isporuku, ljubaznost servisne
slube. Tehnika definicija osobina proizvoda
glasi "tehnike karakteristike".
169
Karakteristike kvaliteta proizvoda

funkcionalnost
raspoloivost
spoljanjost
fleksibilnost
obradljivost
osjetljivost
prenosivost
mogunost
testiranja
z pristupanost
z zamjenljivost
z prilagodljivost
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
popravljivost
postojanost
povredivost
veliina
pouzdanost
potroivost
bezbjednost
zapaljivost
toksinost
pogodnost za
odravanje
z mogunost
z
z
z
z
z
z
kontrole
ugled
teina
istoa
sigurnost
ukus,
k
miris
170
85
Karakteristike kvaliteta usluga

z kredibilitet
z utivost
z pouzdanost
z tanost
z kompetetivnost
z fleksibilnost
z pristupanost
i t
z efikasnost,
z komfor
z potenje,
z istoa
z bezbjednost
z efektivnost
171
OSOBINE PROIZVODA
Profesor sa Harvarda David A. Garvin, definisao je osam
dimenzija kvaliteta koje iz potroakog ugla definiu
kvalitet, a to su:
z Performanse (Performance) odnose se na primarne
radne karakteristike;
Kod automobila su to: upravljake performanse, ubrzanje
(sek/100 km), ekonomina brzina (potronja goriva/100 km),
udobnost vozila i sl.;
sl ; kod televizora: jasnoa slike i tona,
tona
kvaliteta boje, mogunost preuzimanja programa iz udaljenih TV
stanica; kod usluga u prometu: brzina, sigurnost, udobnost,
ekonominost i sl.
Kako te dimenzije kvalitete ukljuuju mjerljive karakteristike, to
pojedine vrste proizvoda mogu obino biti objektivno rangirane
na temelju individualnih aspekata performansi.
172
86
OSOBINE PROIZVODA
z
Specijalne karakteristike (Special Features) su

dodatne ili dopunske karakteristike proizvoda;
odnosno one koje ini dopunu temeljnim funkcijama
Primjeri za tu dimenziju kvalitete jesu: automatski
podeivai (ureaji) na televizoru u boji, kemijski
postupak na stroju za pranje rublja kojim se izbjegava
potreba za naknadnim glaanjem, besplatno jelo i pie
u zrakoplovu
k l
itd
itd.
Obino je teko povui granicu izmeu primarnih
performansi i sekundarnih specifinih svojstava
kvalitete. Ono to je bitno kod posebnih karakteristika
proizvoda jest da su i one u dobroj mjeri objektivno
mjerljive.
173
OSOBINE PROIZVODA
z Pouzdanost (Reliability) odnosi se na nepostojanje
mogunosti loeg funkcionisanja ili kvara na proizvodu u
odreenom periodu;
174
Meu najee upotrebljavana mjerila pouzdanosti spadaju: prosjeno

vrijeme do prvog zastoja, prosjeno vrijeme izmeu zastoja, te broj
zastoja u jedinici vremena. Kako ta mjerila zahtijevaju od proizvoda da
bude u upotrebi u nekom vremenskom razdoblju, ona su relevantna za
trajna potrona dobra, a ne za robu i usluge koje se odmah potroe,
odnosno
d
iiskoriste.
k i
P
Pouzdanost
d
proizvoda
i
d postaje
j toliko
lik vanijom
ij
koliko njegovi zastoji u eksploataciji i odravanje postaju skupljim ili na
bilo koji nain osjetljivijim za potroae. Tako je posebno izraen
problem pouzdanosti poljoprivredne opreme za vrijeme sezone sjetve i
etve, prijevoznih sredstava (zrakoplov, automobil), sredstava za rad
iji zastoji dovode do tekih posljedica (energetska postrojenja),
sredstava naoruanja, raunalne tehnologije itd. Ustvari, pouzdanost
postaje u suvremenim uslovima sve vanijom dimenzijom kvalitete u
konkurentskim bitkama za potroae.
87
OSOBINE PROIZVODA
z Usaglaenost (Conformance) stepen prilagoenosti
proizvoda postojeim standardima i specifikacijama.;
175
S obzirom na taj problem, vano je istaknuti pitanje sposobnosti

proizvodnog procesa da zadovoljava utvrene granice tolerancije.
Ako je proces centriran unutar utvrenih granica tolerancije, to e biti
dobar indikator njegove sposobnosti da zadovoljava utvrene
standarde kvalitete. Za praktinu upotrebu mjerenja sposobnosti
procesa koristi se tzv. kvalitet 6 sigma, pojam koji e biti razjanjen
pri razmatranju sposobnosti procesa.
procesa
Objektivnom usporedbom Fordovih i Mazdinih automobila istog tipa
ustanovljeno je da Fordovi automobili zakazuju vie negoli Mazdini,
stvarajui uslijed toga i vee trokove tokom garantnog roka. Isto
tako ustanovljeno je kako Fordovi automobili zadovoljavaju utvrene
specifikacije, ali uz variranje karakteristika kvaliteta pojedinih dijelova
unutar granica tolerancije, dok su Mazdini automobili u ispitivanju
pokazali upravo ciljne vrijednosti.
OSOBINE PROIZVODA
zVijek trajanja (Durability) mjera ivota proizvoda i
stepena koristi ostvarene njegovim korienjem
(ukljuujui neophodne popravke) do pojave potrebe za
njegovom definitivnom zamjenom;
Tehniki, trajnost proizvoda moe se definirati vremenom njegova

trajanja, prije negoli definitivno prestane funkcionirati. To se moe
ilustrirati primjerom trajnosti elektrine arulje izraenom satima
j
trajanja
j j do p
pregaranja.
g
j Ekonomski,, trajnost
j
p
proizvoda mjeri
j se
njezina
vremenom trajanja do momenta zamjene, koja se preferira umjesto
nastavka njegova rada sa sve uestalijim popravcima.
Kako trajnost pojedinih maraka proizvoda iste namjene (automobili,
bijela tehnika itd.) znaajno varira, to je ova dimenzija kvalitete
potencijalno vrlo zanimljiva u pogledu mogunosti konkurisanja
diferenciranjem proizvoda.
176
88
OSOBINE PROIZVODA
z
Servisiranje (Servisability) odnosi se na

brzinu, utivost, profesionalnost i lahkou
korekcija pri pruanju usluga. U proizvodnji se
uslunost ogleda u brzoj, strunoj popravci, a
kada je rije o uslugama odnosi se na brzo
ispravljanje greaka na fin i uljudan nain;
Tako, znajui koliko je to danas bitno za
k i ik amerika
korisnika,
ik kompanija
k
ij C
Caterpillar
t ill jjami
i
isporuku dodatnih dijelova bilo gdje u svijetu u
roku 48 sati.
177
OSOBINE PROIZVODA
z
Estetske karakteristike (Aestethics) odnosi se

na izgled, zvuk, miris, ukus proizvoda, kompletan
doivljaj proizvoda;
najvie subjektivna jer svojstva proizvoda koja ine
tu dimenziju kvalitete kao to su izgled, osjet, opip,
zvuk, okus, miris i sl. jednostavno su stvar osobne
ocjene (vrednovanja) svakog pojedinca. Neke
studije
t dij potvruju
t j d
da iipak
k postoje
t j osobni
b i standardi
t d di
potroaa u rangiranju pojedinih estetskih svojstava
proizvoda. Stoga preduzea moraju pronalaziti nie
pojedinih skupina potroaa, jer nije mogue tom
dimenzijom kvaliteta zadovoljiti sve potroae.
178
89
OSOBINE PROIZVODA
179
zPRIZNATI KVALITET (na temelju ugleda). Potroai

nemaju uvijek potpunu informaciju o svojstvima kvalitete
proizvoda. Indirektna mjerila mogu tada biti jedina osnova
za usporedbu pojedinih vrsta, odnosno maraka
proizvoda. Trajnost proizvoda npr. moe biti rijetko
neposredno uoljiva. O njoj se stoga treba najee
zakljuivati na temelju razliitih opipljivih ili neopipljivih
aspekata proizvoda
proizvoda.
U takvim okolnostima imid, reklama i trgovako ime
(marka) mogu biti od posebnog znaenja. Moemo ak
kazati da je reputacija primarni element te dimenzije
kvaliteta. Njezin uticaj proizlazi iz analogije kvalitete
prema kojoj je kvaliteta proizvoda danas slina onoj od
"juer" , ili kvaliteta nove linije proizvoda slina je onoj
koja je ugraena u ve postojee proizvode.
ZADOVOLJAN KUPAC
ZATO SVE TO!!!
CILJ JE ZADOVOLJSTVO KUPCA.
Zadovoljstvo kupca je rezultat postignut kada
osobine proizvoda odgovaraju potrebama
kupca.
p
180
KO JE KUPAC???
Kupac je svaka osoba koja je dola pod uticaj
proizvoda ili usluge. Kupaca ima eksternih i
internih
90
KUPAC
Oigledno je da shvatiti realne potrebe
kupaca pretpostavlja dobiti odgovor na
sliedea pitanja:
z Zbog ega kupujete ovaj proizvod ?
z Kakvu uslugu (korist) od njega oekujete
181
Primjer-LJULJAKA
z
z
z
z
z
z
z
Kupac je naruio proizvod

Njegov zahtjev je obradio zastupnik
isporuioca
I ovako je naruio za kupca
Oprema je isporuena i montirana
Zatim su strunjaci pokuali spasiti stvar
Na kraju kupac sam montira opremu
A marketing sve to predstavlja na svoj nain
182
91
Ovako naruilac objasni

ta mu je potrebno:
183
Voa projekta to ovako shvati:
184
92
Analitiar ovako dizajnira rjeenje:
185
Ovako programer napie program:
186
93
Beta testeri programa dobiju ovo:
187
Poslovni konsultant
projekat ovako opie:
188
94
Dokumentacija koja se
isporui uz proizvod:
189
Na terenu se instalira ovo:
190
95
Ovako se obino naplati:
191
Ovakva bude podrka:
192
96
Marketing ovako
reklamira proizvod:
193
Rok isporuke:
194
97
Klijentu je u stvari trebalo ovo:
195
Kad klijent sam pokua

otkriti kako to radi
196
98
Postoji i plan za
sluaj nesree:
197
Ima i "Open source" verzija:
198
99
Kad se proizvod optereti:
199
Naravno, rade se
zakrpe i
nadogradnje:
200
100
KUPAC - PROIZVOD
201
Dvije su se kompanije borila jedna protiv druge na

tritu mreica za kosu.
(U to vrijeme mreice su se koristile da bi zadrale
oblik frizure poslije posjete frizeru). Konkurenti su
usmjerili panju na usavravanje proizvoda, boju i
vrstu vlakna, proces proizvodnje, pakovanje,
prodajne kanale,
kanale i tako dalje.
dalje Oba konkurenta su
zbrisana sa trita u trenutku kada su hemiari
izali na trite sa sprejom koji je nevidljivo drao
ensku frizuru urednom. Iako su kupci govorili da
im je potrebna mreica za kosu, ono to su stvarno
trebali je adekvatan nain da zadre oblik frizure.
KUPAC - PROIZVOD
Dva oveka imaju potrebu da se iaju. Prvi odlazi u
brijanicu a drugi u "modni salon" gdje ga eka
modni stilista. Svaki od njih dospijeva u ruke
kvalifikovanog radnika i svaki od njih izlazi sa
manje-vie istim izgledom. Ono u emu se usluge
razlikuju
j su:
z cijena koju su za uslugu platili i
z njihova percepcija ta je sve ukljueno u
"proizvod".
202
101
KUPAC - PROIZVOD
Industrija brze hrane razvijala se
enormnom brzinom, vie zbog brzine usluge
nego zbog uoenog kvaliteta proizvoda.
Klijenti kockarnica razliito vide ta im se

dogodilo
d
dil tokom
t k
igre
i
na sreu.
O veim
i
dobicima se udara na sva zvona, a skromni
dobici se komentariu kako je sve bila
nevina zabava. Niko nije doivio velike
gubitke
z
203
KUPAC - PROIZVOD
Da biste poslali pismo potrebno je da kupite
marku koja staje ( obino ) manje od jedne KM.
z Da je marka kojim sluajem odtampana sa
grekom, imala bi prepoznatljivu vrijednost od vie
hiljada KM ili dolara.
z
204
102
KUPAC - PROIZVOD
z Ima fabrika u kojima se slatkii sa prelivom okolade
pokretnim trakama prenose do odjeljenja za pakovanje. Na
kraju trake nalaze se dva tima pakera. Jedan tim pakuje
slatkie u skromne kartonske kutije namijenjene
prodavnicama sa niim cijenama robe. Drugi tim pakuje
slatkie u satenom presvuene drvene kutije namjenjenje
luksuznim prodavnicama. Razlika u cijeni iste koliine
slatkia istog kvaliteta moe biti viestruka
viestruka.
z Odgovarajui kupci e znati da uoe i druge razlike:
dekoraciju, domet usluge, kutiju. Samo je sadraj isti. U
stvari, dok se slatki nalazi na traci, nema naina da se
prepozna koji e zavriti u samoposluzi, a koji u luksuznoj
prodavnici.
205
KUPAC - PROIZVOD
Najbolji nain da otkrijete potrebe kupaca jeste da
i sami postanete kupac. U zapanjujuem procentu
ljudi su sami sebi kupci.
z Biti korisnik sopstvenog proizvoda znai direktan
pristup informacijama , kako kupac troi svoje
vrijeme, koje aktivnosti konzumiraju najvei dio
njegovog vremena, sa ime je nezadovoljan i koji su
njegovi nerijeeni problemi. Kao to smo vidjeli,
ovakva pitanja predstavljaju najbitniji ulaz za one koji
su u potrazi za novim proizvodom.
z BETA VERZIJE
z
206
103
KUPAC - PROIZVOD
Svaka ideja o proizvodu moe da se realizuje u vie
koncepata proizvoda. Prilikom testiranja koncepata
proizvoda postavljaju se slijedea pitanja:
z Ko e upotrebljavati proizvod?
z Koja je glavna prednost proizvoda ?
z Kada bi se upotrebljavao
p
j
proizvod?
p
i slino.
Na osnovu odgovora dobijenih na postavljena
pitanja, preduzee moe oblikovati vie koncepata
proizvoda. Testiranje podrazumijeva odreena
testiranja odreenih koncepata u odgovarajuoj
grupi potroaa.
207
KUPAC - PROIZVOD
Glavna pitanja u testu koncepata su sljedea:
1. Da li je koncept jasan i lako razumljiv? (esto test
otkriva da ljudi ne shvataju odreeni koncept.)
2. Vidite li neke odreene prednosti tog proizvoda u
odnosu na ponudu konkurencije? (Ispitanici moraju
uoiti odreene prednosti tog proizvoda u odnosu na
njegove bliske supstitute. )
3. Da li vam se svia ovaj proizvod vie od proizvoda
konkurenata? (Ispitanici odgovaraju da li zaista vole
taj proizvod.)
208
104
KUPAC
4. Da li biste kupili taj proizvod,? (Preduzee mora da utvrdi da
li postoji dovoljan procenat ispitanika sa stvarnom namjerom
da kupi taj proizvod.)
5. Da li biste zamjenili va sadanji proizvod ovim novim
proizvodom? (Preduzee mora da sazna
6. Da li zadovoljava taj proizvod vau stvarnu potrebu? (Ako
potroai ne oseaju stvarnu potrebu za tim proizvodom, oni ga
mogu npr. kupiti iz znatielje, ali samo jednom.)
7. Koja poboljanja moete predloiti za razliite karakteristike
proizvoda? (ovo omoguuje preduzeu da doe do daljnih
poboljanja oblika, cijene, kvaliteta itd. )
209
KUPAC
8. Koliko esto bi ste kupovali taj proizvod? (Ovaj
odgovor pokazuje da li potroa smatra da je taj
proizvod za svakodnevnu upotrebu ili ne. )
9. Ko bi upotrebljavao taj proizvod? (Odgovor
pomae da se odredi ciljni korisnik.)
10 ta mislite kolika bi trebalo da bude cijena tog
10.
proizvoda? (Saznaje se koliko potroa vrednuje
proizvod. )
210
105

Uvod PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U ZENICI

Doc Dr Sabahudin Jaarevi

Petak od 08:00 do 10:00

Ciljevima uenja se smatraju krajnje take kojima

Cilj predmeta je da studenti shvate znaaj kvaliteta,

kao strateki cilj i faktor konkurentnosti.

z Izgradnja sistema kvaliteta; priprema za uvoenje,

Klari, S.: UPRAVLJANJE KVALITETOM, Mainski fakultet

POZICIJA U KOJOJ SE NALAZIMO

Admiral nareuje radio operateru:

POZICIJA U KOJOJ SE NALAZIMO

POZICIJA U KOJOJ SE NALAZIMO

POZICIJA U KOJOJ SE NALAZIMO

Reakcije na pojam KVALITETA???

uenje odakle uopte to pitanje,

Odnos prema KVALITETU???

da jje kvalitet luksuz,,

da je kvalitet isto tehniko pitanje,

da se kvalitet postie kontrolom.

sve ono to smo uredili ali ga ne primjenjujemo,

sva naa kreativna razmiljanja ali i njihova

z sve vrijednosti koje posjedujemo ali i

NEKOLIKO KORISNIH NAPOMENA

NEKOLIKO KORISNIH NAPOMENA

Sve tee, sve se mijenja, samo su

Istorija ovjeanstva je izuzetno bogata

Sve tee, sve se mijenja, samo su

Intenzitet i trajanje pojedinih faza drutvenog

NEKI ZNAAJNIJI DATUMI IZ

1776. James Watt je patentirao svoju parnu mainu

NEKI ZNAAJNIJI DATUMI IZ

1876. Alexander Bell je konstruisao telefon - revolucija na podruju

NEKI ZNAAJNIJI DATUMI IZ

1935. Dvomotorni avion "DC- 3 Dakota"- poetak savremenog

NEKI ZNAAJNIJI DATUMI IZ

1951. Napravljen je spojni tranzistor- poetak razvoja

Analizirajui razvoj drutva u visoko razvijenim

Ili, samo prije 100 godina, posluga je bila

Karakteristini su i podaci o savremenim

Od promjena su najvie profitirali oni koji su

Prije oko 300 godina vjetinu pisanja i itanja posjedovale su

Prosjeno godinje odumre oko 10% postojeih tehnologija.

Alvin Toffler je 1970. godine, u svojoj knjizi ok

najprije, preobraziti industriju, zatim privredu, i

bi bila visina stuba to bi

U vremenu drastinih promjena, budunost

OTPORI PREMA PROMJENAMA

U prirodi je ovjeka da pokazuje otpor prema

DOGAAJI TOKOM PROMJENA

Ljudi ne shvataju razloge zbog kojih se ulazi u

z Javlja se otpor prema bilo emu drugaijem i novom

Neki ljudi troe vie vremena i energije na

DOGAAJI TOKOM PROMJENA

z S jedne strane nevide se mali pomaci naprijed koji se

Pria o etvorici ljudi koji su se zvali

Ubrzavamo vlastiti ivot i radimo sve vie, s krajnjim

Hoemo da rjeavamo probleme, prihvatajui ih kao

Kao to se vidi iz tablice 1. danas postoji paradigma

Nova ekonomska paradigma

Nisu sve promjene dobre!!!

PROIZVODNJA Organizovani haos

U sloenijim poslovnim sistemima radi se o redu

PROIZVODNJA Organizovani haos