www.bastinaobjave.

com

BRAK I MORAL U ISLAMU

Sejjid Muhammed Rizvi
Sa engleskog prevela: Nataa A. Jevtovi

UVOD
A. ZATO OVA KNJIGA?
Pisci obino ne moraju da opravdavaju svoju temu. Ako misle da e ono to piu biti od
koristi ljudima u njihovom svakodnevnom ivotu ili u intelektualnoj radoznalosti, onda oni ne
osjeaju potrebu da opravdaju svoje djelo. Knjiga koja je pred vama ima oba ta cilja: korisna
je i zadovoljava intelektualnu radoznalost. Ali, postoje mnogi ljudi, ak i meu muslimanima,
koji misle da je seks tabu tema u svim religijama. Zbog toga izgleda veoma primjereno da
ponemo sa pitanjem: da li je diskusija o seksualnom moralu dozvoljena u Islamu?
Da bi odgovorio na ovo pitanje, ovjek mora da razmotri definiciju religije sa islamske take
gledita. Ko je god izuavao Islam makar i povrno zna da je religija po islamskoj definiciji
kompletan sistem ivota koji obuhvata sve aspekte ljudskog ivota - od dana kada se ljudsko
bie zane u materici do dana kada se on ili ona poloi u zemlju. Islam se ne bavi samo
duhovnim uzdizanjem ljudskih bia, on se jednako bavi i njihovim materijalnim i fizikim
dobrobitima. Islam vodi svoje sljedbenike u stvarima finansijske i ekonomske prirode, a
takoe i u moralnim i linim sferama ljudskog ivota. U moralnim i linim stvarima, Islam
ima specifine odrednice i pravila koja se tiu ishrane, higijene, naina oblaenja, kao i
pravila o zasnivanju brane zajednice, razvodu i nasljeivanju. Islamski brani zakoni se ne
zaustavljaju na tome to objanjavaju kako i koga treba oeniti, oni se takoe bave seksualnim
moralom ljudskih bia. Kao to emo vidjeti u narednim poglavljima, o tom seksualnom
moralu se govori u Kuranu, a veoma otvoreno su o njemu diskutovali Poslanik, s.a.w.s., i
lanovi njegove porodice, Ehlu-l-bejta. Zbog toga niko ne bi trebalo da sumnja u dozvoljenost
otvorene diskusije o seksualnom moralu u Islamu.
To je, dakle, osnovna dozvola koju je Islam dao o razmatranju seksualnog morala. Ali, ovo
objanjenje nekim ljudima nee biti dovoljno, i oni e mi postaviti sljedee pitanje: Da li je
potrebno diskutovati o seksu? Postoje tri razloga zbog kojih je nuno diskutovati o
seksualnom moralu. Prvi razlog se odnosi na sve muslimane, dok su druga dva razloga vana
za muslimane koji ive na Zapadu, i za koje je ova knjiga prvenstveno i napisana. Prvo, svi
muslimani se slau da je dunost svakog vjernika da slijedi erijat - islamske zakone; a
islamski zakoni se ne svode samo na molitve, post, hodoae i ostale ritualne radnje - erijat
takoe ima i odreena pravila koja se odnose na seks. Zbog toga je nuno da musliman, ako
eli da u potpunosti slijedi Islam, poznaje islamski seksualni moral, ba kao to je nuno da
poznaje pravila obavljanja molitvi.
Drugo, nunost uenja islamskog seksualnog morala za muslimane koji su izloeni novom
seksualnom moralu zapadnog drutva ne moe se dovoljno naglasiti. U ovom trenutku,
propagatori novog seksualnog morala promoviu svoje ideje svim raspoloivim sredstvima
komunikacije: knjigama, asopisima, televizijom, filmovima i video kasetama. Muslimani
koji ive u zapadnom svijetu su, na ovaj ili onaj nain, izloeni neislamskim seksualnim
normama Zapada. (Ovo je blago reeno: zapravo su ak i muslimani koji ive na Istoku
izloeni zapadnjakom nainu ivota!) Zbog toga je apsolutno nuno da oni upoznaju
islamske poglede o seksu kako bi mogli da ive islamski ivot.

Tree, djeca u zapadnjakom drutvu imaju pristup seksualnom odgoju koji je ranijim
generacijama bio nezamisliv, i zbog toga je za dananje roditelje veoma vano da budu
svjesni toga ta je dozvoljeno a ta ne po ovom pitanju. Samo e informisan roditelj musliman
biti u stanju da se odgovorno i na pravi nain suoi sa ovim problemom.
Navedeni razlozi bi trebalo da budu dovoljno opravdanje za ovu knjigu onima koji, kako
Kuran kae, imaju srce ili budno sluaju.

B. SEKSUALNI ODGOJ

Trei razlog koji je spomenut ne znai nuno da se ja potpuno slaem sa nainom na koji se
pristupa seksualnom odgoju u zapadnjakim kolskim sistemima. Ne smetaju mi osnovne
ideje da djecu treba obrazovati po pitanju seksa. Ali, ne slaem se sa starosnom granicom kod
koje seksualni odgoj poinje, ni sa temama koje se obrauju. Ovaj problem sam po sebi
zasluuje detaljno razmatranje koje ne spada u okosnicu moje sadanje knjige. Ipak, ukratko
u navesti svoje miljenje o ova dva problema:
Starosna granica: Seksualni odgoj trebalo bi da zapone sredinom tinejderskog doba, kada
djeca postanu seksualno zrela. Cilj seksualnog odgoja u ovoj dobi trebalo bi da bude sljedei:
treba pomoi djeci da shvate da su odgovorna za korienje svojih seksualnih organa. Treba ih
nauiti kako da se nose sa seksualnom napetou. (Ali, kada se osvrnemo na proporcionalno
visok stepen seksualnog zlostavljanja djece u zapadnom svijetu, to pokazuje do kojeg je
stepena opao njegov moral, spreman sam da prihvatim i programe za malu djecu koji imaju za
cilj da ih informiu o tome kako se mogu zatititi od seksualnog zlostavljanja. Ali, po mom
miljenju, takvi programi ne spadaju u seksualni odgoj i ne mogu se odnositi na nau sadanju
diskusiju.)
Teme: U ovom prijemivom drutvu, cilj seksualnog odgoja je vie sprijeavanje neeljene
trudnoe i seksualno prenosivih bolesti, dok nije uinjen nikakav ozbiljan pokuaj da se
mladima da do znanja koje su prednosti istote i apstinencije prije nego sklope brak. To nije
samo zbog sekularne i liberalne prirode zapadnjakog drutva, nego i zbog njegove
potroake ekonomije. Ako seksualni odgoj slui samo zato da bi se sprijeila trudnoa i
izbjegle spolne bolesti, onda uenici nee uiti ni o emu drugom do o vanosti korienja
pilula, kondoma i ostalih kontraceptivnih sredstava. Drugim rijeima, takav seksualni odgoj je
nita drugo do reklamni program za proizvoae kontraceptivnih sredstava! Germaine Greer,
poznata feministkinja, pisala je o promociji kontraceptivnih sredstava u Treem svijetu
sljedeim rijeima: Seksualni reformatori, koji ne pokazuju nimalo potovanja prema
tradicionalnim vrijednostima i pozivaju se na seksualnost bez interesa ili bez razumijevanja
itave linosti, su svodnici kapitalizma.1 U potpunosti se slaem sa njom, ne samo kada je po
srijedi Trei svijet, nego i kada se govori o seksualnom odgoju na Zapadu. Razlog zbog
kojega se od seksualnih odgojitelja zahtijeva da ne govore o prirodnim nainima kontrole
1

Greer, Sex and Destiny, str. 219.

raanja nije samo injenica da takve metode nisu stoprocentno pouzdane (inae ni kondomi
nisu stoprocentno pouzdani!); pravi razlog izgleda da je injenica da, ako prirodne metode
(kao to su coitus interruptus ili apstinencija) koje ne ukljuuju troak postanu popularnije, ko
e onda kupovati kondome i pilule?
Ukratko, slaem se sa nunosti seksualnog odgoja za mlade ukoliko on ukazuje potovanje
prema njihovim religioznim i moralnim vrijednostima, i prilazi problemu sa razumijevanjem,
a ne da se svodi samo na promotivni program za svodnike kapitalizma.

C. IZVORI ERIJATA

U islamskom sistemu, pitanje seksualnog morala spada u erijat, ili islamski zakon. Zbog toga
je vano da objasnimo koji su izvori erijata sa nae take gledita. Pod izvorima islamskih
zakona podrazumijevamo Kuran i sunnet. Pod sunnetom podrazumijevamo rijei, djela ili
preutno odobravanje Poslanika Muhammeda i njegove porodice, Ehlu-l-bejta.
Kuran opisuje samo osnovna pravila erijata, a sunnet ih razrauje. Kuran opisuje Poslanika
Islama sljedeim rijeima: On (tj. Allah) je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih,
da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti, i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u
oitoj zabludi (62:2); A tebi (tj. Muhammede) objavljujemo Kuran da bi objasnio ljudima
ono to im se objavljuje, i da bi oni razmislili (16:44). Ova dva ajeta definitivno dokazuju da
Poslanik Muhammed, s.a.w.s., (neka je mir i spas Boiji sa njim) nije bio samo potar iji je
jedini posao bio da nam prenese Knjigu. On je bio uitelj i tuma Kurana. ak su i njegova
djela izvor upute za nas: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada
Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje (33:21). Pokornost
Poslaniku se smatra za dokaz ljubavi prema Allahu: Reci (tj. O, Muhammede): Ako Allaha
volite, mene slijedite i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!, a Allah prata i samilostan
je (3:31). Kako bi pokazao vanost pokoravanja Poslaniku, Kuran dalje kae: Onaj ko se
pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu (4:80).
Muslimani koji su ivjeli za vrijeme Poslanikove misije, imali su lak pristup njegovom
sunnetu. A ta je sa nama koji smo roeni stotine godina nakon Poslanikovog preseljenja na
ahiret? Muslimani ranijih dana su shvatili vanost Poslanikovog sunneta i poeli da biljee i
uvaju njegove rijei u knjigama hadisa. ak i Poslanikova djela, koja su uoili ashabi,
sauvana su meu hadisima. Ali, ovaj proces uvanja sunneta Boijeg Poslanika nije bio imun
na greke ili ak falsifikovanje. Mnogi hadisi su izmiljeni i lano pripisani Poslaniku za
vrijeme ranog perioda islamske istorije. Zbog toga je od apsolutne vanosti da se pronae
autentian i u isto vrijeme informisan izvor sunneta Boijeg Poslanika. Kada pogledamo u
muslimane koji su ivjeli za vrijeme Poslanika, ne moemo nai nikoga ko bi vie znao, ko bi
bio vie informisan, pouzdan i blii Poslaniku od Ehlu-l-bejta, njegove porodice. Na kraju
krajeva, sam Kuran svjedoi da je njihova duhovna istoa bila najvieg stepena: Allah eli
da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani i da vas potpuno oisti (33:33). Ako
kombinujemo ovaj ajet o istoi Ehlu-l-bejta sa sljedeim: On je, zaista, Kuran plemeniti, u
4

Knjizi briljivo uvanoj, dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti (56:77-79), to pokazuje da
je Ehlu-l-bejt mogao razumjeti Kuran bolje nego bilo koji drugi sljedbenici Muhammeda,
s.a.w.s., Allah kae: Reci: (tj. O, Muhammede), Ne traim za ovo (tj. za prenoenje
Allahove poruke) nikakvu drugu nagradu osim panje rodbinske. (42:23) Vidimo da Allah
nareuje Svom poslaniku da trai od ljudi da vole njegovu porodicu. Da oni nisu bili
istinoljubivi, pouzdani i vrijedni slijeenja, zar bi nam Allah naredio da ih volimo?
Ovih nekoliko ajeta je dovoljno da pokaemo kako su najbolji tumai Kurana i
najautentiniji izvor Poslanikovog sunneta imami Ehlu-l-bejta. Poslanik je sam rekao:
Ostavljam vam dvije vrijedne stvari. Dok god se drite te dvije stvari, neete nikada zalutati
nakon mene. Jedna od te dvije stvari je vea od druge: Allahova Knjiga (koja je ue objeeno
izmeu neba i zamlje) i moje potomstvo, moj Ehlu-l-bejt. Te dvije stvari se nee razdvojiti
jedna od druge sve dok mi ne dou kod izvora Kevser (na onome svijetu). Zbog toga, gledajte
da mi se oduite nainom na koji ete se odnositi prema njima. Ovdje nije mjesto da
raspravljamo o autentinosti ovoga hadisa, ali e biti dovoljno da citiramo Ibn Hadera ElMekkija, poznatog anti-iijskog polemiara. Nakon to je zabiljeio ovaj hadis od raznih
ashaba koji su ga uli od Poslanika na razliitim mjestima i u razliito vrijeme, Ibn Hader
kae: I nema neslaganja u ovom (brojnim izvjetajima) poto nije postojalo nita to bi
sprijeilo Poslanika da ponavlja (ovaj hadis) na tim razliitim mjestima zbog vanosti Svete
Knjige i iste Porodice.2
Moemo zakljuiti iz ovih ajeta i hadisa koje smo spomenuli da je Ehlu-l-bejt najautentiniji i
najbolji izvor sunneta, i zato ga pretpostavljamo svim ostalim izvorima. Kada god citiramo
hadis od imama Ehlu-l-bejta, on zapravo ne dolazi od njih, nego je to Poslanikov hadis koji su
oni sauvali kao istiniti nasljednici posljednjeg Boijeg poslanika. Imam Dafer Es-Sadik,
a.s.,(neka je mir s njim) kae: Moj hadis je hadis moga oca, hadis moga oca je hadis moga
djeda, hadis moga djeda je hadis El-Husejna (ibn Alija), hadis El-Husejnov je hadis ElHasana (ibn Alija), hadis El-Hasanov je hadis Zapovijednika vjernika (Alija Ibn Ebi Taliba)
a.s, hadis Zapovijednika vjernika je hadis Allahovog Poslanika s.a.w.s., a hadis Poslanika je
izjava Allaha, Svemogueg, Najveeg.3
Idtihad i taqlid: Nakon to je dvanaesti imam El-Mahdi, a.s.,nestao, odgovornost za voenje
iija u pitanjima erijata pala je na mudtehide, religijske uitelje koji su specijalizirali
islamske zakone. Mudtehidi izvode islamske zakone iz dva izvora koja su ranije spomenuta.
To moe zvuati veoma jednostavno, ali nije tako. Oni ne otvaraju Kuran i knjige hadisa, i
odmah zapoinju davati fetve. Oni prije svega moraju donijeti metodologiju idtihada (koja se
ui u oblasti uslu-l-fiqha).
U njihovoj metodologiji, mudtehidi odluuju kako e prouavati Kuranske ajete i hadise. Da
li e prihvatati samo doslovno znaenje? Da li treba da odrede koji ajeti su objavljeni prvi a
koji kasnije o istoj temi? Da li e drugoobjavljeni ajet dokinuti prvoobjavljeni ili e ga samo
2

Ibn Hader El-Mekki, Es-Sevaiqu-l-muhriqah, 11. poglavlje, 1. dio; Rizvi, S.S.A, Imamat;
arafuddin, The Right Path (Pravi Put); te Defri, S.M.H, Porijeklo i rani razvoj iijskog Islama.
3
El-Kulejni, Usulu-l-Kafi, II knjiga, 17. poglavlje, hadis br. 14; E-arani, Et-tabaqatu-l-kubra, I tom,
str. 28; Ebu Nuajm, Hiljetu-l-evlija, III tom, str. 193, 197.

donekle ograniiti? Da li treba svaki hadis smatrati autentinim? Ako ne, na koji se nain
odreuje autentinost datog hadisa? Ako oni iznesu dva autentina hadisa o istoj stvari koja su
kontradiktorna, koji e se od njih slijediti? Svi takvi problemi se moraju rijeiti dok se kreira
metodologija idtihada, i samo tada mudtehid moe tano i odgovorno izvesti zakon iz
Kurana i sunneta.
(Oigledno je da nemaju svi sposobnosti ili vremena da specijaliziraju erijatske zakone; zbog
toga, za takve ljude je neophodno da slijede nekog mudtehida u pitanjima erijata. To
slijeenje se naziva taqld.)
Islamski stavovi koji su izneseni u ovoj knjizi baziraju se na Kuranskim ajetima i sunnetu
Poslanika i imama kako ga razumiju iijski mudtehidi.

PRVI DIO - SEKSUALNI MORAL NA ZAPADU

Da li je seks zlo? Musliman bi se iznenadio kada bi uo ovo pitanje. Takva misao mu
nikada ne bi pala na pamet. Ali, vanost ovog pitanja u hrianstvu i u zapadnoj kulturi
postae jasna na stranicama koje slijede. U posljednjih osamdeset godina, posebno nakon dva
svjetska rata, seksualni moral na Zapadu je pretrpio ogromne promjene koje se obino
nazivaju rijeima seksualna revolucija. Na ruevinama umirueg hrianskog morala, Zapad
pokuava da izgradi liberalan seksualni moral poznat pod nazivom novi seksualni moral. Da
bismo razumjeli socijalnu i istorijsku podlogu na kojoj izrasta ovaj novi moral, nuno je da
prouimo seksualni moral hrianske crkve.

A. HRIANSKI SEKSUALNI MORAL

Iako se za hrianstvo uobiajeno misli da je religija koja se zasniva na uenjima Isusa Hrista,
ja u ovoj knjizi koristim rije hrianstvo za uenja crkve kao organizacije. Mislim da ne
grijeim to inim tako, jer Biblija ne spominje nita to je Isus rekao o braku i seksu.
Izuzetak je jedino propovijed kojom osuuje vizuelni i fiziki blud: uli ste da je reeno:
Ne ini preljube. A ja vam kaem da svaki koji gleda enu s tim da je poeli, ve je uinio
preljubu s njom u srcu svome. Ako te tvoje desno oko sablanjava, iskopaj ga i baci od sebe;
jer ti je bolje da propadne jedan od tvojih udova i ne bude cijelo tvoje tijelo baeno u pakao
(Matej, 5:27-29).
Prva osoba koja je u hrianstvu pisala o seksualnom moralu bio je sveti Pavle. On kae:
Dobro je za ovjeka da se ne dotie ene (1. Korinanima 7:1). On je jednostavnim rijeima
pokazao da hrianska crkva ui da je celibat bolji od braka, i da ljudsko tijelo nije
namijenjeno za seksualni uitak nego samo za Gospoda. Ali, tijelo nije za blud, nego za
Gospoda, i Gospod za tijelo... Zar ne znate da su vaa tijela Hristovi udovi? (Ibid, 6:13-15).
Ali, sveti Pavle je znao da celibat znai potiskivanje ljudske prirode, a ljudska priroda se ne
moe potisnuti. On je znao da, ako bi se brak potpuno zabranio, ljudi bi i dalje protivzakonito
stupali u brane odnose. Zbog toga on kae: Zbog bluda, svaki neka ima svoju enu, i svaka
ena svoga mua (Ibid, 7:2). A onda, kao da je htio da se osigura da ljudi nee zaboraviti
svetost celibata, on nastavlja: Ali, ovo govorim kao doputenje, a ne kao zapovijest. Ja, pak,
elim da svi ljudi budu kao ja; ali svako ima svoj blagodatni dar od Boga, jedan ovako, a
drugi onako. A neoenjenima i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao to sam i ja. Ali,
ako ne mogu da se uzdravaju, neka stupe u brak, jer je bolje stupati u brak nego gorjeti
(Ibid, 7:6-9). Drugim rijeima, brak je, u usporedbi sa bludom, manje od dva zla!
Sveti Pavle nadalje objanjava da brak znai nevolju. A za neudate... smatram, dakle, da je
ovo dobro zbog ovdanje nevolje, da je dobro ovjeku da ostane kako jeste. Jesi li se privezao
za enu? - ne trai razvod. Jesi li se razveo od ene? - ne trai ene. No ako i stupa u brak,
nisi pogrijeio, i djevojka ako se uda - nije pogrijeila; ali e takvi imati tjelesnu nevolju, a ja
vas tedim (Ibid, 7:25-28).
7

Sudei prema Bibliji, brak i udovoljavanje Bogu ne slau se jedno sa drugim. Sveti Pavle
kae: A ja hou da ste bezbrini. Bezbrani se brine za ono to je Gospodnje, kako e ugoditi
Gospodu, a ko je stupio u brak brine se za ono to je svjetsko, kako e ugoditi eni, te je
podijeljen. I neudata ena, i djevojka, brine se za ono to je Gospodnje, da bude sveta i tijelom
i duhom, a koja je stupila u brak, brine se za ono to je svjetsko, kako e ugoditi muu. Ovo,
pak, govorim na korist vas samih, ne da vam stavim omu, nego da budete asni i da bez
smetnje istrajno sluite Gospodu (Ibid, 7:32-35). Na kraju, on zakljuuje hrianske stavove
sljedeim rijeima: Tako, dobro ini ko udaje svoju djevojku, ali bolje e uiniti ko je ne
udaje (Ibid, 7:38).
Dakle, hrianski pogledi na brak, u svom prvobitnom obliku, svode se na sljedee:
(a) celibat je dobar i treba ga prihvatiti;
(b) brak je dozvoljen da bi se spasilo od bluda ali je vrijedan aljenja i treba uiniti sve da se
on izbjegne;
(c) brak usporava spasenje i ne moe se pomiriti sa slubom Boijom.
Tri vijeka nakon svetog Pavla, doao je teolog po imenu sveti Avgustin. Kao i njegov
prethodnik, on je vjerovao da seks teti duhovnom uzdizanju: Ne poznajem nita to bi
muki um moglo uniziti vie nego to to mogu uiniti dodiri ene i sjedinjavanje tijela bez
kojih ovjek ne moe imati suprugu.4 On je otiao jo dalje od svetog Pavla jer je za seks
vezao osjeaj krivice. On je priznao da je seks vaan za produavanje vrste, ali je dodao da je
seksualni in sam po sebi okaljan krivicom zbog grijeha Adama i Eve. Seksualni akt je
pretvoren iz neega bezazlenog u neto sramno zbog prvobitnog grijeha naih praroditelja,
koji se prenosi sa generacije na generaciju. U svojoj knjizi Boija drava, sveti Avgustin kae:
ovjekov prijestup (tj. Adamov i Evin grijeh) nije ponitio blagoslov plodnosti koja mu je
data prije nego to je zgrijeio, ali ga je zarazio sa boleu poude.5 Ukratko, on je nauavao
da je: (a) seks neto sramno zbog prvobitnog grijeha Adama i Eve; (b) ednost i celibat su
moralniji od braka; (c) celibat je bio nuni uslov za svetenike i asne sestre.

B. VIKTORIJANSKA ERA

Nema sumnje da je istraivanje hrianskog seksualnog morala veoma vano za

razumijevanje seksualne revolucije u ovome vijeku; ali, kako bismo u potpunosti razumjeli
istorijsku podlogu na kojoj je izrastao novi seksualni moral, jednako je vano spomnenuti i
Viktorijansko doba.
Dok su hriani predviktorijanskog doba bili zadovoljni sa odravanjem seksualnih odnosa
unutar braka, Viktorijanci su bili zaokupljeni time kako e ga najbolje iskoristiti za
plemenitije ciljeve. Za Viktorijance, moralan ovjek se uvao od vanbranih seksualnih
odnosa, a u braku je bio izrazito selektivan i uzdran. Moralna ena je izdravala takvo

4
5

Basic Writings of St Augustine, str. 455.

De Civitate Dei (O Dravi Boijoj), str. 21.

sporadino muenje, i nikada nije inila nita da ga inicira. Zadovoljstvo kao cilj nije bilo
primjereno, pogotovo ne za enu.6
O seksualnom moralu hrianskog Zapada u devetnaestom vijeku moe se rei sljedee: (a)
seks je na niem stepenu morala od celibata; (b) seksualna strast kod ljudskih bia je rezultat
prvobitnog grijeha, pa je zbog toga seks radi zadovoljstva grijean; (c) seks bez zadovoljstva
je dozvoljen samo ako mu je namjena produavanje ljudske vrste. Na pragu dvadesetoga
vijeka, preovlaivalo je gledite da je seks sam po sebi zlo i da je prihvatljiv samo kao manje
od dva zla.

C. SEKSUALNA REVOLUCIJA

Ono to ste do sada proitali bila je kratka istorijska i socijalna pozadina hrianskog Zapada
iz koje se raalo novo poimanje morala. Crkva je napravila ogromnu greku kada je suzbijala
najprirodniji nagon ljudskih bia, koji je pritom i orue njihove reprodukcije. Oigledno je da
se prirodni nagoni nikada ne mogu suzbiti. Allama Rizvi pie: Ako religija zatvara oi pred
tekoama porodinog ivota, njeni sljedbenici e se, prije ili kasnije, pobuniti protiv nje,
unitavajui sve njene doktrine u nastupu revolta... Hrianstvo je ignorisalo potrebe ljudske
prirode, veliajui ideju o celibatu. Mnogi ljudi su puni entuzijazma pokuali ivjeti u skladu
sa tim idealom. Monasi i monahinje su se zatvorili u samostane. Jedno kratko vrijeme, ova je
zamisao dobro funkcionisala. Onda se priroda osvetila; monasi i opati su lansirali ideju da su
oni Hristovi predstavnici, a monahinjama je dodijeljena titula Hristovih nevjesta. Tako su
mirne savjesti pretvorili manastire u centre seksualnih sloboda.7
Komentariui stav hrianskog klera, Rasel pie: Tek je pred kraj trinaestog vijeka celibat
svetenstva bio pojaan. Naravno, svetenici su nastavili odravati zabranjene veze sa
enama....8 Papa Jovan XXIII je osuen zbog bluda i incesta; 1171. godine, otkriveno je da je
opat iz Kenterberija, pripadnik reda svetog Avgustina, imao sedamnaestoro vanbrane djece u
jednom istom selu; Henri III, biskup Lijea, razrijeen je dunosti 1274. godine, jer je imao
ezdeset i petoro vanbrane djece. Srednjevijekovni pisci esto svjedoe da su manastiri bili
kao bordeli, da su se unutar njihovih zidova ubijala novoroenad, te da je incest meu
svetenim licima natjerao crkvu da proglasi da svetenici ne bi smjeli ivjeti sa svojim
majkama i sestrama.9
Nita drugo nije ni moglo biti rezultat neprirodnog seksualnog morala. Oni koji nisu mogli
suzbijati svoj prirodni nagon, tajno su se predavali grijenim inovima; drugi, kao to je
Martin Luter, pobunili su se protiv crkve i zapoeli pokret reformacije koji je odbacio celibat.
Kada je hrianska crkva izgubila svoj uticaj u drutvenim poslovima zapadnog svijeta,
pobunili su se ak i laici. Taj revolt je zadobio pokretaku silu nakon dva svjetska rata, kada
je hrianski Zapad zapoeo seksualnu revoluciju kao reakciju na suzbijanje seksualnosti.
6

Fundamentals of Human Sexuality, str. 483.

The Family Life of Islam, str. 8.
8
Marriage and Morals, str. 64.
9
History of European Morals, vol. II, str. 350-1.
7

Pokret reforme ini da drutvo pree iz ekstremnog u umjereno; dok revolucija, u svojoj
poetnoj fazi, ini da drutvo ide iz jednog ekstrema u drugi. Allama Rizvi komentarie:
Priroda se moe usporediti sa elinom oprugom koja se, kada je pritisnete, vraa jednakom
snagom. Kada se ona osvetila hrianima, pretvorila je hrianske drutvene zajednice u
najlabilnije, najslobodnije i najnedisciplinovanije zajednice koje je svijet ikada vidio.10
Tako se novo poimanje morala rodilo na Zapadu i otilo u drugu krajnost. Od suzbijanja
prirodnih elja, neki propovijednici novog morala su otili do ekstremnog ispoljavanja
bezgranine seksualne slobode koja vlada u ivotinjskom svijetu. Promovisali su ideju o
seksu radi zabave, seksu radi seksa i slobodnog seksa koji bi na kraju nuno morao
potpuno unititi koncept porodice koji izgrauje ljudsko drutvo. U kasnim osamdesetim
godinama ovoga vijeka, moglo bi se rei da se opruga prirode vraa u svoju normalnu
poziciju. Kaadurijan i Lunde su napisali 1980. godine: Ideja o moralnosti seksa radi
zabave i seksa radi seksa nikada nije bila prijemiva ak ni veini mladih ljudi.
Romantini ideali o braku, vjernosti i stabilnom porodinom ivotu u kojima e se odgajati
djeca, jo uvijek su bili ivi i uticali na ameriki ivot. Uzdie se nova sinteza vrijednosti.
Mnoge promjene u seksualnim stavovima iz ezdesetih godina su zadrane, ali su radikalnija
vjerovanja za veinu ljudi bila neprihvatljiva. Mnogi pojedinci su voljni da podre predbrana
istraivanja, ali ele da se osiguraju da niko nee biti povrijeen. Mnogi su otkrili da seks
zbog seksa nije toliko ugodan koliko je izgledao kada je postao popularan, a mnogi su se
uvjerili da je jako mnogo ljudi bilo povrijeeno neodgovornim seksom, tako da sada trae
novi moral i odgovorniji seks.11
Kao zakljuak, moemo prvo rei da je Zapad preao put od jednog ekstrema - ekstrema
potiskivanja seksualnosti iji je primjer hrianska crkva - do drugog ekstrema - ekstrema
slobodnog seksa radi zabave iji je primjer liberalan seksualni moral. Drugo, Zapad je shvatio
da slobodan seks i seks radi zabave nisu prihvatljivi ljudskoj osjeajnosti. Na kraju, nakon to
je otiao iz jedne krajnosti u drugu, Zapad vapi za novim moralom i odgovornijim seksom.
Po naem miljenju, najmoralniji odgovorni seks je uravnoteen seksualni moral Islama na
koji emo se uskoro vratiti.
Razlog zbog kojega sam govorio o vjerskoj i drutvenoj pozadini iz koje se javila seksualna
revolucija je taj da bih elio da objasnim muslimanima, bilo da oni ive na Zapadu ili na
Istoku, da ova revolucija nije popratni efekat nauke i tehnologije per se (iako su je neke
tehnologije olakale, kao to je kontracepcija); umjesto toga, to je bila reakcija na restriktivan
seksualni moral hrianske crkve. Ovo e, nadam se, takoe unititi mit meu mnogim
Azijatima i Afrikancima, pogotovo onima koji pripadaju elitnom staleu, da se svaka norma
ili svako ponaanje koje dolazi sa Zapada bazira na zdravim naunim razlozima!

10
11

The Family Life of Islam, str. 8-9.

Fundamentals of Human Sexuality, str. 420.

10

DRUGI DIO - OSNOVI ISLAMSKOG SEKSUALNOG MORALA

A. DEFINISANJE ISLAMSKOG POGLEDA

Islamski seksualni moral se fundamentalno razlikuje od morala hrianske crkve. To je

rezultat sveobuhvatne prirode islamskog erijatskog prava. Bertrand Rasel kae: Veliki
religiozni lideri, izuzimajui Muhammeda - i Konfuija, ako se on moe nazvati religioznim
liderom - u sutini su bili nezainteresovani za socijalna i politika razmatranja, i traili su da
dostignu savrenstvo due kroz meditaciju, disciplinu i samoodricanje.12 Ne, Islam zasigurno
nije bio nezainteresovan za socijalne probleme.
Islamski seksualni moral je takoe u osnovi razliit od novog poimanja morala na Zapadu,
zbog toga to ne prihvata koncept slobodnog seksa. Islam ne eli da naui svoje sljedbenike
kako da suzbijaju svoje seksualne nagone, nego eli da im pokae kako da ih zadovolje, ali na
odgovoran nain.
Islam priznaje seksualne potrebe ljudskih bia i vjeruje da prirodni instinkti treba da budu
zadovoljeni, a ne suzbijani. Islam kae da bioloki dijelovi naega tijela imaju svrhu, da ih
Bog nije bespotrebno stvorio. Niti jedan islamski tekst ne izjednaava seks sa grijehom ili
zlom samim po sebi, a sve ono to nas ui Kuran , poslanik Muhammed, s.a., i njegova
porodica, vodi nas do suprotnog zakljuka. Ono to su Kuran i autentini sunnet rekli o
braku i seksu sada emo navesti u okviru sljedeih tema: Islam preporuuje brak kao dobro
djelo a ne kao manje od dva zla; Islam se otro protivi celibatu i isposnitvu; i na kraju, Islam
dri da brak nije prepreka u duhovnom uzdizanju, on ak i pomae onome koji traga za
Istinom.
1. BRAK JE VEOMA PREPORUEN: Vano je da shvatimo da u islamskim tekstovima
ideja o braku nije razdvojena od ideje o seksu, niti se u njima seks svodi na sredstvo
reprodukcije. Pravni izraz za brak je nikah to doslovno znai seksualni in.
Brak je, sam po sebi, veoma preporuljivo djelo. Allah kae: Udavajte neudate i enite
neoenjene... ako su siromani, Allah e im iz obilja Svoga dati (Kuran, 24:32). Prve rijei
ovoga ajeta su fe-nkihuu (Vjenavajte!) to je imperativni oblik od rijei nikah. Prema
principima islamskog prava, bilo koja komunikacija koja dolazi od Boga kao imperativ, moe
imati dva znaenja: ili je to obligatna dunost, ili je neto veoma preporuljivo. Odavde
vidimo da se u Islamu samatvo ne smatra za vrlinu. Na osnovu ovoga ajeta, poslanik
Muhammed, s.a.w.s., je rekao: Ko god se je ustegao od braka zbog straha od siromatva, on
je zaista pomislio loe o Bogu.13 U jednom drugom ajetu, Allah kae: Onda se enite sa
onim enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da
neete pravedni biti, onda samo sa jednom... (Kuran, 4:3).
Seks je otvoreno preporuen u Kuran u: A kada se okupaju (tj. od menstruacije), onda im
prilazite onako kako vam je Allah naredio (2:222). Izraz naredio ne odnosi se ni na kakvo
12
13

Marriage and Morals, str. 175-6.

Wasailu-sh-Shiah, vol. 14, str. 24.

11

legislativno nareenje; drugim rijeima, to ne znai da ovjek treba odmah da ima seksualni
odnos sa svojom suprugom im se ona oisti nakon mjesenog ciklusa. To je kreativna
naredba koja se odnosi na seksualni poriv koji je Allah stvorio kao dio nae prirode. A ako se
seksualni nagon ubroji meu kreativne Boije naredbe, ko ga onda ikako moe povezati sa
grijehom i zlom?
Brak i seks su meu znacima Boije moi i blagoslova. Kuran kae: I jedan od dokaza
Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju (30:21).
Iz ovih nekoliko ajeta iz Kuran a, ovjek moe lako razumjeti da je prema Islamu: (a) brak
znak Boije moi i blagoslova; (b) brak je veoma preporuljivo dobro djelo koje ne bi trebalo
izbjegavati radi straha od siromatva; (c) seksualni poriv je kreativna naredba koju je Bog
postavio u ljudsku prirodu. Nakon to je seks izjednaen sa Allahovom kreativnom naredbom,
nema mjesta za njegovo izjednaavanje sa osjeajem krivice, grijehom ili zlom.
Boiji Poslanik, s.a., i imami iz ehl-ul-bejta (njegove porodice) takoe su podsticali svoje
sljedbenike da se vjenavaju i udovoljavaju svojim seksualnim eljama na zakonit nain, kao
to emo sada i vidjeti:
Poslanik, s.a., je rekao: Ni jedna kua nije izgraena u Islamu koja je Allahu draa od one
koja je (izgraena) kroz brak.14 Takoe je rekao: O mladii! Preporuujem vam nikah.15
Imam Alija je rekao: Vjenavajte se, jer je brak sunnet Boijeg Poslanika. Poslainik je rekao,
Ko god eli da slijedi moj sunnet, treba da zna da je brak moj sunnet.16 Imam Rida je
rekao: Tri su stvari sunnet Boijeg Poslanika: parfem, brijanje nepotrebnih dlaka i esto
posjeivanje svoje supruge.17 Ishak ibn Ammar prenosi da je imam Dafer Es-Sadik rekao:
Ljubav prema enama je meu obiajima Boijih poslanika.18 Poslanik, s.a., je takoe
rekao: Namaz je kao zjenica mojega oka, a moje zadovoljstvo je u enama.19 Pogledajte sa
koliko lakoe Boiji poslanik, s.a., prelazi sa molitve na zadovoljstva ena! On je takoe
rekao: Nijedan musliman nije dobio vei dobitak nakon (vjere) Islama od supruge
muslimanke koja je razlog njegovog zadovoljstva svaki put kada je pogleda...20 Imam
Muhammed El-Bakir prenosi da je Poslanik, s.a., rekao: Allah kae, Kada god namjerim da
sastavim dobro ovoga i onoga svijeta za muslimana, dam mu srce koje je Meni ponizno, jezik
koji Mi zahvaljuje, tijelo koje moe izdrati (ovosvjetske) nedae, i suprugu vjernicu koja je
razlog njegovog zadovoljstva svaki put kada pogleda prema njoj i koja uva sebe i njegov
imetak kada on nije prisutan.21 Pogledajte sa kakvom je lakoom Allah sastavio zahvalnost
posveenu Njemu i zadovoljstvo koje ovjek dobija od vjerne ene!

14

Wasail, vol. 14, str. 3.

Ibid, str. 25.
16
Ibid, str. 3-4, 6.
17
Ibid, str. 4.
18
Ibid, str. 9.
19
Ibid, str. 10.
20
Ibid, str. 23.
21
Ibid, str. 23.
15

12

2. CELIBAT I ISPOSNITVO SU ZABRANJENI: Islam nema negativan stav prema

ovosvjetskim dobrim stvarima, ak trai da ih cijenimo kao Boije blagoslove. Islam se,
prema tome, otro suprotstavlja isposnitvu i celibatu.
Osman ibn Mezun je bio blizak prijatelj Poslanika, s.a. Jednoga dana, njegova ena je dola
Poslaniku, s.a., i poalila se: O Boiji poslanie! Osman posti u toku dana i ostaje u
molitvama u toku noi. Drugim rijeima, htjela je rei da joj se njen mu nije pribliavao u
postelji ni preko dana ni preko noi. Poslanik, s.a., se toliko razljutio zbog toga da nije ni
obuo papue. Izaao je sa papuama u rukama i otiao do Osmanove kue. Zatekao ga je u
molitvi. Kada je Osman zavrio molitvu i okrenuo se Poslaniku s.a., on mu ree: O, Osmane!
Allah me nije poslao zbog isposnitva, nego me je poslao sa jednostavnim i ispravnim
(erijatom). Ja postim, klanjam, a takoe imam i intimne odnose sa svojom enom. Dakle,
kome god se svia moj sunnet, on bi ga morao slijediti, a brak spada u moj sunnet.22 Poto je
Osman bio ve oenjen, rije brak se u ovom hadisu jedino moe odnositi na intimne
odnose.
U jednoj drugoj situaciji, tri ene su dole Poslaniku, s.a., i alile se da njihovi muevi
izbjegavaju jesti meso, koristiti parfeme i intimne odnose sa svojim suprugama. Poslanik,
s.a.w.s., je brzo doao do damije, ispeo se na minber i rekao: ta se to desilo sa nekima od
mojih drugova da ne jedu meso, ne miriu parfem i ne idu svojim enama? A ja jedem meso,
miriem parfem i idem svojim enama. Stoga, ko ne prati moj sunnet, on nije od mene.23
Ibn Ebi Umejr navodi da se Sikkin en-Nehai posvetio molitvama i da je izbjegavao ene i
ukusnu hranu. Onda je napisao pismo imamu Daferu es-Sadiku traei objanjenje u vezi sa
ovakvim djelima. Imam je napisao: to se tie izbjegavanja ena, ti sigurno zna koliko je
ena Poslanik, s.a., imao! A to se tie hrane, Poslanik, s.a.w.s., je uobiavao jesti meso i
med.24 Imam je oigledno osudio stav svetiji od svetih koji su imali njegovi drugovi.
Imam Alija kae da su se neki ashabi zarekli da se nee pribliavati svojim enama, da nee
jesti tokom dana i da nee spavati tokom noi. Umm Seleme, Poslanikova, s.a., supruga,
prenijela mu je kako se ponaala ta grupa ashaba. Poslanik, s.a.w.s., je otiao do njih i rekao:
Zar se vi odvajate od ena kada im ja idem? Ja jedem preko dana i spavam preko noi! Ko
god ne prihvata moj sunnet, taj nije od mene. Nakon to je to rekao, Allah je objavio sljedei
ajet: O vjernici, ne uskraujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio, samo ne prelazite
mjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju. I jedite ono to vam Allah daje, to je dozvoljeno i
lijepo; i bojte se Allaha u Kojeg vjerujete (5:87-88).
itajte paljivo ovaj ajet i vidjeete da on ubraja seks, hranu i spavanje u lijepe stvari koje je
Allah dozvolio; drugo, celibat i uzdravanje od branih odnosa smatra se za prelaenje
mjere. Nakon to je ovaj ajet objavljen, ti ashabi su doli kod Poslanika, s.a.w.s., i rekli: O
Boiji poslanie! Mi smo se zakleli da emo izbjegavati te stvari. Htjeli su rei - kako
moemo sada prekriti svoju zakletvu? Onda je Allah objavio sljedei ajet: Allah vas nee
kazniti ako se zakunete nenamjerno... (5:89). Jo jednom, moemo primjetiti da zavjet na
uzdravanje od dobrih i zakonom dozvoljenih stvari Islam smatra uzaludnim zaklinjanjem!25

22

Ibid, str. 74.

Ibid.
24
Ibid, str. 4.
25
Ibid, str. 8-9.
23

13

Sprijeavanje celibata se ne odnosi samo na mukarce, ak i enama se ne preporuuje da

ostaju same. Imam Dafer es-Sadik je rekao: Poslanik je zabranio enama da postanu asketi i
da se odvoje od mueva.26 Abdu-s-Samed ibn Beir prenosi da je neka ena dola imamu
Daferu es-Sadiku i rekla: Neka te Allah blagoslovi; ja sam asketa. Imam je rekao: ta je
za tebe asketizam? Ona je odgovorila: To znai da se nikada neu udati. Imam je ponovo
upitao: Zato? ena je opet rekla: Praktikovanjem asketizma, elim da dobijem zaslugu
kod Boga. Imam je na to rekao: Odlazi! Da je asketizam sredstvo za dobijanje zasluge od
Boga, onda bi mu Fatima bila primjerenija od tebe, zbog toga to niko ne moe dobiti vee
zasluge od nje.27 Slian dogaaj se navodi i u vezi sa imamom Ridom.
Poslanik, s.a., je rekao: Najnii (po statusu) meu vaim mrtvima su samci.28
Imam Dafer es-Sadik kae da je jedna osoba dola mojemu ocu. Moj otac ga je upitao,
Ima li enu? On je odgovorio, Ne. Moj otac je rekao, Ne bih volio da imam itav svijet
sa svim svojim bogatstvima a da nou spavam bez supruge.29
3. BRAK POMAE DUHOVNO UZDIZANJE: U Islamu, za razliku od hrianstva, brak i
seks nisu suprotstavljani molitvi i ljubavi prema Bogu. Umjesto da bude prepreka, na brak se
gleda kao na oslonac u dostizanju duhovnog savrenstva. Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Onaj
ko se oeni ve je sauvao polovinu svoje vjere, pa neka se boji Allaha za drugu polovinu.30
Osoba koja moe udovoljiti svojim seksualnim nagonima na zakonit nain, manje je ometana
u na svom duhovnom putu.
Ljubav prema enama i vjera su meusobno povezani. U jednom hadisu, Omer ibn Zejd
prenosi da je imam Dafer es-Sadik rekao: Ne mislim da se neija vjera moe pozitivno
poveati ukoliko se ne povea njegova ljubav prema enama.31 Isti imam je rekao: Kada se
neija ljubav prema enama povea, njegova vjera dobije na kvalitetu.32 Takoe je rekao:
ija se god ljubav za nas povea, njegova ljubav prema enama se takoe mora poveati.33
Brak ak podie vrijednost molitve na vii stepen. Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Dva rekata
koja obavi oenjena osoba bolji su od nonog bdijenja (zbog namaza) i posta neoenjene
osobe.34 Ibn Fuzzal citira da je imam Dafer Es-Sadik rekao: Dva rekata koja obavi
oenjena osoba bolji su od sedamdeset rekata koje obavi neoenjena osoba.35
Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Ako neko eli da se susretne sa Allahom u istoi, neka se onda
susretne sa Njim zajedno sa suprugom.36
Jedna ena je dola u Poslanikovu, s.a.w.s., kuu i njen jak parfem je ubrzo ispunio prostoriju.
Kada ju je Poslanik, s.a.w.s., upitao o toj posjeti, ona je rekla da je pokuala sve da privue
26

Ibid, str. 117.

Ibid, str. 117-8.
28
Ibid, str. 7.
29
Ibid.
30
Ibid, str. 5.
31
Ibid, str. 9.
32
Ibid, str. 11.
33
Ibid, str. 11.
34
Ibid, str. 7.
35
Ibid, str. 6.
36
Ibid, str. 25.
27

14

svoga supruga, ali uzalud. On nije prekidao svoje meditacije da bi se posvetio njoj. Poslanik,
s.a.w.s., joj je rekao da obavijesti svoga mua o nagradi za seksualni in koju je opisao
sljedeim rijeima: Kada ovjek prilazi svojoj supruzi, njega uvaju dva meleka i (u tom
momentu, pred Bogom) on je poput ratnika koji se bori za Allahovu stvar. Kada on ima
seksualni odnos sa njom, njegovi grijesi padaju kao lie sa stabla (u jesen). Kada on nakon
toga uzme gusul, oien je od grijeha.37
Ovi citati iz Kuran a i izreke Poslanika, s.a.w.s., i imama Ehlu-l-bejta pokazuju da je islamski
stav o seksu i braku u savrenom skladu sa ljudskom prirodom. Lako se moe se zakljuiti da
su po islamskom seksualnom moralu: a) brak i seks veoma preporuen in, i ni u kojem
sluaju se ne povezuje sa zlom, krivicom ili grijehom; b) monatvo i celibat neprihvatljivi; c)
brak se smatra za olakavajui faktor u postizanju duhovnog savrenstva jer sprijeava
muslimana da ulazi u grijehe, a takoe poveava vrijednost njegove molitve.
Ova uenja neutraliu potrebu za seksualnom revolucijom u muslimanskom drutvu. Budui
da nema suzbijanja seksualnosti, pitanje seksualne revolucije se i ne postavlja.

B. ODBRANA ISLAMSKOG STAVA

Postoje mnogi nemuslimanski pisci, pogotovo oni koji podravaju liberalnu i feministiku
ideologiju, koji su napadali islamske stavove o enskoj seksualnosti. Njihova kritika se
uglavnom zasniva na nekim pogreno shvaenim idejama o islamskom seksualnom moralu. U
sutini, postoje dva problema kod ovih autora: oni prouavaju Islam ili na osnovu nekih
zapadnjakih socijalnih teorija i modela, ili su u nemogunosti da prouavaju originalne
islamske izvore. Oni se najvie oslanjaju na djela koja su o Islamu napisali orijentalisti ili
putopisci iz Evrope. U nekim sluajevima, knjige kao to su Hiljadu i jedna no i Mirisna
bata koriste se za prouavanje enske seksualnosti! Najvie to ove knjige mogu pruiti
jeste odraz arapskog poimanja enske seksualnosti, moda ak ni to, ali nikako ne mogu
ocrtavati islamske poglede. Zbog toga, ova djela ak ne zasluuju ni da ih komentariemo ili
pobijamo.
Za ovu nau diskusiju, odabrao sam djelo jedne arapske feministkinje, Fatime Mernisi. Razlog
zbog kojega sam odabrao da komentariem njeno djelo je injenica da je ona arapska
spisateljica koja je imala slobodan pristup islamskoj literaturi; i zaista, ona je koristila
sunitsku hadisku literaturu, odnosno djelo Ihya Ulumi-d-din od imama Ebu Hamida
Gazalije, poznatog sunitskog uenjaka iz jedanaestog vijeka Hristove ere. Pored toga, knjiga
Fatime Mernisi je prevedena na mnoge evropske i azijske jezike, a postala je popularna kao
svjedoenje jedne muslimanke o samim muslimanima!

37

Ibid, str. 74.

15

1. Miljenje Fatime Mernisi

Knjiga Fatime Mernisi Iza koprene, koja nosi podnaslov Muko-enska dinamika u
modernom muslimanskom drutvu, je studija o muko-enskim odnosima u dananjem
marokanskom drutvu. Vano je imati na umu da stavovi marokanskih muslimana ne moraju
nuno predstavljati stavove islama. Bilo kako bilo, Mernisijeva je diskutovala o islamskom
seksualnom moralu u poglavlju pod naslovom Muslimanski koncept aktivne enske
seksualnosti. Glavni dio njene diskusije predstavlja usporedbu Frojdovog i Gazalijevog
miljenja o enskoj seksualnosti. Mernisijeva je donijela sljedei zakljuak:
Ironija je u tome to se muslimanske i evropske teorije svode na isto: ene su destruktivne za
socijalni poredak, po Gazalijevom miljenju zbog toga to su aktivne, a po Frojdovom zbog
toga to nisu.
Ona zatim opisuje negativan stav hrianskog Zapada i pozitivan stav Islama prema
seksualnosti uopte:
Razliiti socijalni sistemi su integrisali tenzije izmeu religije i seksualnosti na razliite
naine. Sudei prema hrianskom zapadnjakom iskustvu, seksualnost se sama po sebi
napada, degradira se kao animalni instinkt i osuuje se kao anti-civilizacija. Jedinka je
podijeljena izmeu dvije oprene stvari: duha i tijela, ega i ida. Trijumf civilizacije znaio je i
trijumf due nad tijelom, ega nad idom, kontrolisanog nad nekontrolisanim, duha nad seksom.
Islam je krenuo bitno drugaijim putem. Ono to se napada i poniava nije seksualnost, nego
ene, kao otjelotvorenja destrukcije, kao simboli nereda. ena je fitna (tj. smutnja),
predstavnik nekontrolisanog, ivi svjedok opasnosti seksualnosti i njenog razuzdanog,
unitavajueg potencijala... Seksualnost per se nije opasnost. Naprotiv, ona ima tri pozitivne,
vitalne funkcije...38
Nakon to je opisala pozitivnu stranu islamskog seksualnog morala, Mernisijeva je napala
koncept
enske
seksualnosti
kakav
je
razumjela
iz
Gazalijevih
spisa:
Prema Gazaliju, najvrijedniji poklon koji je Bog dao ljudskim biima je razum. Njegova
najbolja upotreba je ona u potrazi za znanjem... Ali, da bi se energija mogla posvetiti znanju,
ovjek mora smanjiti tenzije unutar i izvan svoga tijela, izbjegavati da mu spoljni elementi
odvlae panju, i izbjegavati uivanje u ovozemaljskim slastima. ene su opasna smetnja koja
se mora koristiti za specifinu svrhu darivanja potomstva muslimanskom narodu i suzbijanja
tenzija seksualnog instinkta. Ali, ni u kojem sluaju se za ene ne bi trebalo emotivno vezivati
i one ne bi smjele biti predmet panje, koja se mora posvetiti iskljuivo Allahu, kroz traenje
znanja, meditacije i molitvu.39
Pogledi ove gorljive arapske feministkinje mogu se saeti sljedeim rijeima: a) ene se
smatraju seksualno aktivnim prema islamskom gleditu; b) prema tome, ene su opasnost za
socijalni red; c) za njih se ne treba emotivno vezivati, to znai da mukarac ne treba da
osjea ljubav prema svojoj supruzi; d) Zato ne treba biti ljubavi izmeu dvoje suprunika?
Mernisi bi odgovorila da se ljubav mora posvetiti iskljuivo Allahu.

38
39

Beyond the Veil (Iza koprene), str. 44.

Beyond the Veil, str. 45.

16

Sada emo se postepeno pozabaviti sa svakim od ovih stavova i utvrditi da li se oni zasnivaju
na pouzdanim islamskim izvorima.
a) ene se u Islamu smatraju seksualno aktivnim. Ova izjava moe znaiti dvoje: ili su ene
seksualno aktivnije od mukaraca, ili su jednako aktivne kao i oni. Ovo prvo znaenje bi nas
dovelo do zakljuka da ene imaju jai seksualni poriv, a ovo drugo da su ene onoliko
normalne koliko i mukarci u svojoj seksualnosti. Prema kontekstu bih mogao zakljuiti da
Fatima Mernisi koristi ovu izjavu u prvom navedenom znaenju, dakle, ene su seksualno
aktivnije od mukaraca.
Tokom svog prouavanja Kurana i autentinih hadisa o ovoj temi, nisam naiao ni na jednu
izjavu koja tvrdi da su ene seksualno aktivnije od mukaraca. Mogu sa sigurnou rei da,
to se Islama tie, nema razlike izmeu seksualnosti mukaraca i ena. Postoje odreeni hadisi
koje Mernisijeva navodi kako bi dokazala da su ene seksualno aktivnije od mukaraca, ali
samo onda kada ona rijei da se dri jednog dijela tih hadisa, a da ignorie drugi dio vadei
tako iz konteksta! Prirodno je da je takvo selektivno korienje hadisa neprihvatljivo za
akademsko istraivanje. Na primjer, po jednom takvom hadisu, Asbag ibn Nubatah prenosi da
je imam Ali rekao: Svemogui Bog je stvorio seksualnu elju u deset dijelova; onda je dao
devet dijelova enama a jedan dio mukarcima... Da se hadis ovdje zavrava, Mernisijeva bi
bila u pravu u svojoj tvrdnji, ali se hadis dalje nastavlja: ...A da Svemogui Allah nije dao
enama jednake dijelove stida, onda bi svaki mukarac imao po devet ena.40 Drugim
rijeima, Allah je dao enama vei dio seksualne elje, ali ju je neutralisao tako to im je dao
jednak dio stidljivosti. Kada ovo sagledamo kao cjelinu, ovaj i slini hadisi ne podravaju
tvrdnju da su u Islamu ene seksualno aktivnije od mukaraca. to se tie pitanja zato je
Allah dao veu seksualnu elju enama a onda je neutralisao stidom, ja u na to dati odgovor,
inaAllah, u poglavlju o seksualnim tehnikama.
Onda, kako je Mernisijeva dola do njenog zakljuka? Dok je usporeivala stavove Frojda i
Gazalija o aktivnoj i pasivnoj seksualnosti kod ena, Fatima Mernisi je prouavala poglede
oba pisca o procesu humane reprodukcije. Ona prvo citira Frojda: Muka polna elija je
aktivno pokretljiva i ona trai ensku, dok se ova druga, jajna elija, ne pokree i pasivno
eka...41 To je za Mernisijevu bio dokaz da je po Frojdovom miljenju ena seksualno
pasivna. Onda je ona suprotstavila ovaj stav sa Gazalijem citirajui njegove rijei: Dijete ne
nastaje samo od mukareve sjemene tenosti, nego iz sjedinjavanja mukog sjemena sa
enskom jajnom elijom... u svakom sluaju, enska jajna elija je presudni faktor u procesu
zgruavanja.42 To je za Mernisijevu dokaz da je, prema Gazaliju, ena seksualno aktivna.
Sumnjam da bi se Gazali sloio sa sa zakljukom koji je Mernisijeva izvukla iz njegove
posljednje reenice. ak i da je Gazali mislio takvo neto, to ne moe biti jae od dokaza koje
pruaju originalni izvori Islama, Kuran i sunnet. Mi imamo jasan hadis koji pobija takvu
tvrdnju o procesu reprodukcije. Jednom je Boiji Poslanik, s.a.w.s., bio upitan: O
Muhammede! Zato u nekim sluajevima dijete lii na svoje amide (strieve) a nema
nikakve slinosti sa svojim daidama (ujacima), dok u nekim sluajevima ono lii na svoje
daide a nema nikakve slinosti sa svojim amidama? Poslanik, s.a.w.s., je rekao: ija god
40

Wasail, vol. 14, str. 40.

Beyond the Veil, citirano iz Frojdovog djela New Introductory Lectures (Nova uvodna predavanja), str. 144.
42
Ibid, str. 37.
41

17

sjemena kapljica (tj. sjemena tenost ili jajna elija) prevagne nad onom od njegovog
partnera, dijete e liiti na tu osobu.43 Drugim rijeima, ako majina jajna elija prevagne
nad sjemenom tenosti njenog supruga, onda e dijete liiti na majku ili na daide, a ako
muevljeva sjemena tenost prevagne nad jajnom elijom njegove supruge, onda e dijete
liiti na oca ili na amide. Hadis jasno objanjava da mukarac i ena igraju jednaku ulogu u
reprodukciji; ponekad muka sjemena tenost odnese prevagu nad enskim jajacetom, a u
drugim sluajevima je obratno.
Fatima Mernisi zatim citira Gazalijevu izjavu o nainu ejakulacije kod razliitih polova:
...enska ejakulacija je mnogo sporiji proces tokom kojega se njena seksualna elja pojaava
i za nju bi bilo tetno ako bi se od nje odvojilo prije dostizanja zadovoljstva.44 Ovom izjavom
Mernisijeva eli da dokae da se u Islamu ena smatra seksualno aktivnijom od mukarca.
Kada sam prvi put proitao ovu izjavu, rekao sam sebi da ona ne moe biti ispravna u svakoj
situaciji, jer ponekad mukarac ejakulira prvi, a ponekad ena. Takoe, nisam mogao
povjerovati da bi Gazali rekao takvo neto. Onda sam provjerio Gazalijev citat na arapskom
jeziku i primijetio da je prevodei njegove rijei, Mernisijeva prigodno izostavila rije
rubbema koja znai ponekad.45 Stoga taan prijevod Gazalijevih rijei glasi: enska
ejakulacija je ponekad mnogo sporiji proces... Sa ovom ispravkom, argument Fatime Mernisi
gubi tlo pod nogama.
b) ene su opasnost za socijalni red. Iz ove njene izjave slijedi da, budui da Islam smatra
ene seksualno aktivnijim, stoga ih takoe smatra za opasnost po socijalni red.
Nakon to je citirala Gazalijeve rijei koje glase: estitost ene je mukareva dunost.
Mukarac bi trebao poveavati ili smanjivati seksualne odnose sa njom prema njenim eljama
kako bi osigurao njenu ednost, Mernisi komentarie: Gazalijeva teorija direktno povezuje
sigurnost drutvenog reda sa enskom ednou, i prema tome sa zadovoljavanjem njenih
seksualnih potreba. Socijalni red je osiguran kada se ena ogranii na svoga mua i kada ne
stvara fitnu, ili haos, tako to privlai druge mukarce na seksualni odnos.46
Kao prvo, u Gazalijevom citatu ne vidim nita to bi ukazivalo na to da su ene opasnost po
socijalni red. On samo opisuje jedno od osnovnih pravila meusobnog odnosa u braku - da
suprug ne bi smio biti sebina i samoiva osoba, nego bi morao misliti i o osjeanjima svoje
ene. Tu nema apsolutno nikakve indikacije da bi nezadovoljene muslimanske ene uopte
odlazile da ine blud.
Kao drugo, ako nezadovoljene ene postaju opasnost po ljudsko drutvo samo zato to postoji
mogunost da bi one uinile blud, onda se ta mogunost nikako ne moe ograniiti samo na
ene - ak i nezadovoljeni mukarci mogu poiniti blud! Da je Islam smatrao ene kao
opasnost za javni red po ovom pitanju, onda takoe mora takvima smatrati i mukarce! Kada
bismo ovaj argument logiki posmatrali, morali bismo rei da Islam smatra i ene i mukarce
kao opasnost za socijalni red. A ako su svi mukarci i sve ene opasnost po socijalni red, o
ijem onda socijalnom redu mi govorimo?
43

Et-Tabrasi, El-Ihtidad, vol. 1, str. 48. Za sline hadise u sunitskim izvorima pogledajte Ibn Qayyima, Tibjan,
str. 334-5. Takoe pogledajte zanimljivu studiju o kontroli raanja meu muslimanima, Sex and Society in Islam
(Seks i drutvo u Islamu) od B.F. Musallama.
44
Beyond the Veil, str. 38.
45
El-Gazali, Ihya, vol. 2, str. 148.
46
Beyond the Veil, str. 39; Ihya, vol. 2, str. 148.

18

c) Za ene se ne treba emotivno vezivati. Drugi dio tvrdnje Fatime Mernisi glasi da u Islamu
mukarci ne treba da se emotivno vezuju za svoje supruge; ljubav izmeu mua i ene se ne
potstie i ne tolerie. Pored onoga to smo ve citirali u ovoj raspravi, ona je o ovome
govorila i na drugim mjestima. Na primjer, nakon to je citirala intervju sa jednom
Marokankom o njenom prvom muu sa kojim je bila u ugovorenom braku koji nema
nikakve veze sa Islamom, Mernisijeva je napisala: Da li ljubav izmeu ovjeka i ene prijeti
neemu vanom u muslimanskom poretku?... Heteroseksualna veza, prava ljubav izmeu
mukarca i ene, je neto to se mora prevazii.47 Na jednom drugom mjestu, ona kae: ini
mi se da je slom seksualne segregacije dozvoljava pojavljivanje onoga to muslimanski
poredak smatra za smrtnog neprija-telja civilizacije: ljubav izmeu mukaraca i ena uopte, a
jo preciznije ljubav izmeu dvoje suprunika.48
Mernisijeva nije mogla biti udaljenija od istine nego u ovim izjavama! Umjesto da se pozove
na originalne islamske izvore, ona je izvela svoje zakljuke iz naina na koji se odreena
etnika grupa muslimana ponaa u svom linom ivotu. Pogledajmo sada da li se ono to ona
kae slae sa originalnim islamskim izvorima ili ne.
Kuran kae: I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz
njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav (mahabbah) i samilost: to su, zaista, pouke za
ljude koji razmiljaju (30:21). Kako Mernisijeva smije da kae da Islam smatra ljubav
izmeu dvoje suprunika smrtnim neprijateljem civilizacije, kada Bog Islama ubraja ljubav
meu znakove Njegovog stvaranja i slave? Imam Dafer Es-Sadik je rekao: Ljubav (hubb)
prema enama je jedna od odlika Boijih poslanika.49 Isti imam navodi hadis Poslanika
s.a.w.s: Izjava koju mu uputi svojoj eni,- inni uhibbuki (ja te volim),- nee nikada napustiti
njeno srce.50
Postoje tri interesantna hadisa u kojima je imam Dafer Es-Sadik opisao ljubav prema enama
kao znak i razlog pojaavanja vjerovanja. On kae: Ne mislim da se neija vjera moe
pozitivno poveati ukoliko se ne povea i njegova ljubav prema enama.51 U drugom hadisu,
on kae: Kada god se neija ljubav prema enama povea, njegova vjera dobije na
kvalitetu.52 U treem hadisu, on povezuje ljubav prema enama sa ljubavlju prema Ehlu-lbejtu, koja je veoma vano Kuran sko uenje. On kae: ija se god ljubav prema nama
povea, njegova ljubav prema enama se takoe mora poveati.53
Ne mislim da postoji ikakva daljnja potreba za dokazivanjem da su optube Fatime Mernisi
protiv Islama bez ikakvog osnova.
d) Ljubav treba biti posveena iskljuivo Allahu. Kada bi bila pitana zato Islam smatra
ljubav prema enama za smrtnog neprijatelja civilizacije i opasnost za socijalni red,
Mernisijeva bi odgovorila da emocije i panja moraju biti posveeni iskljuivo Allahu kroz
traenje znanja, meditacije i molitvu. Ona za ovakav opis kae da je Gazalijev stav.54
47

Beyond the Veil, p. 113.

Ibid, str. 107.
49
Wasail, XIV tom, str. 9.
50
Ibid, str. 10.
51
Ibid, str. 9.
52
Ibid, str. 11.
53
Ibid, str. 11.
54
Beyond the Veil, str. 45.
48

19

Drugim rijeima, Mernisijeva kae da Islam, poput hrianstva, smatra da su ljubav prema
Bogu i ljubav prema eni dva meusobno suprotstavljena fenomena. Ipak, da bih bio fer
prema Mernisijevoj, moram rei da je ovakav pogrean stav imao ak i uenjak Gazalijevog
kalibra.
Iako sam ve detaljno citirao islamske stavove prema kojima je ljubav prema eni u harmoniji
sa duhovnim putovanjem, namjeravam da ih komentariem i u svjetlosti onoga to je Gazali,
sa svojim sufijskim tendencijama, imao rei.
2. Miljenje El-Gazalija
U svojim diskusijama o braku u knjizi Ihya Ulumu-d-din, Ebu Hamid El-Gazali je napisao
jedno poglavlje o podsticanju na brak (et-tergib fi-n-nikah). U tome poglavlju je citirao neke
Poslanikove, s.a.w.s., hadise o lijepim osobinama braka. Onda je napisao jedno poglavlje
protiv braka (et-tergib ani-n-nikah). U ovome poglavlju je Gazali, pored izreka nekih sufija
(mistika), citirao i tri hadisa: dva od Poslanika s.a.w.s, a jedan od imama Alija. Interesantno je
da se taj trei hadis uopte ne odnosi na ovu temu; tu se govori o planiranju porodice i
podstie vjernika da ima manje ena i djece! Pored toga, uenjaci su klasificirali sva tri hadisa
kao daif, nepouzdane.55
Onda Gazali nastavlja da diskutuje o prednostima i manama braka. Prije nego to pomno
istraim loe osobine braka, elim da komentariem dva Poslanikova, s.a.w.s. hadisa koje je
Gazali citirao iz sunitskih izvora i koje je Mernisijeva takoe koristila u njenoj knjizi. Prvi
hadis glasi: Kada vam ena prie, Sotona vam se pribliava. Kada jedan od vas vidi enu i
osjeti privlanost prema njoj, neka pouri svojoj supruzi. Sa njom e mu biti isto kao i sa
onom drugom.56 Nakon to je Mernisijeva citirala ovaj hadis, dodala je komentar imama
Muslima koji kae da ona podsjea na Sotonu u svojoj moi nad ovjekom kojoj se ne moe
oduprijeti.
Kada diskutuju o falsifikovanim ili umetnutim hadisima, nai uenjaci kau da su jedan od
izvora takvih hadisa mistici i takozvane pobone mule koji su unijeli razliite neislamske
ideje o celibatu i monatvu u hadisku literaturu. Budui da je vjerovanje u zlokobnost ene
glavna komponenta hrianskog monatva, sline ideje su se uuljale u hadisku literaturu - ili
putem potpunog falsifikata ili preko umetanja u originalni tekst. Kada sam proitao gornji
hadis, posumnjao sam na umetanje, pogotovo u uvodnoj reenici. Moja sumnja je bila
potvrena kada sam potraio slian hadis meu iitskim izvorima. Oni slian hadis navode na
sljedei nain: Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Kada jedan od vas vidi lijepu enu, treba da ode
svojoj supruzi, zbog toga to je ono kod nje (tj. supruge) isto kao i ono kod druge.57 Isti hadis
postoji u jo jednoj verziji: Poslanik, s.a.w.s., je rekao: O ljudi! Zaista gledanje (u lijepu
enu) dolazi od Sotone, stoga ko god nae ovu sklonost kod sebe, neka ode svojoj supruzi.58
Hadis koji donose sunitski izvori izjednaava enu sa Sotonom, dok u iitskim izvorima nema
takvog prizvuka. Naprotiv, u drugoj verziji hadisa koji se nalazi u iitskim izvorima,
55

Pogledati autorovu fusnotu u djelu Ihy, II tom, str. 101, te El-Kaanija, Tahzbu-l-Ihy, III tom, str. 57.
Ihy, II, 110; Beyond the Veil, strana 42.
57
Wasail, XIV tom, str. 72-73.
58
Ibid, str. 73.
56

20

mukarevi pogledi su povezani sa Sotoninim iskuenjima! Ako treba da biramo izmeu

izvor Poslanikovog, s.a.w.s., sunneta, ne moemo a da ne prihvatimo verziju koju su dali
imami Ehlu-l-bejta, odnosno Poslanikove porodice. Na kraju krajeva, niko nije mogao
poznavati Poslanika bolje od njegovog Ehlu-l-bejta. Po naem miljenju, Imam Gazali, Imam
Muslim i Fatima Mernisi su svi pogrijeili u svom pokuaju da izjednae enu sa Sotonom.
Hadis koji su oni citirali vjerovatno su izmijenili mistici kako bi ohrabrili monatvo koji su
preuzeli iz hrianstva.
Drugi hadis glasi: Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Ne idite enama iji su muevi odsutni, jer e
Sotona ui u vaa tijela kao to krv cirkulie kroz vae meso.59
Kao prvo, nisam uspio pronai slian hadis u iitskim izvorima. Pored njegove sadrine, ova
injenica baca sumnju na autentinost ovoga hadisa. Kao drugo, izvor ovoga hadisa je djelo
Sahih et-Tirmizi. udi me kako su Gazali i Fatima Mernisi mogli navoditi ovaj hadis kada je
ovjek koji ga je prvi zabiljeio, sam imam Tirmizi, rekao: Ovaj hadis je udan! (hz
hadsun garb). Kao tree, ak i da je hadis prihvaen, to ne dokazuje ono to je Mernisijeva
zakljuila iz hadisa: Udate ene iji su muevi odsutni su naroita prijetnja mukarcima, jer
hadis izjednaava sa Sotonom pogled mukaraca, a ne ene! Zapravo, prema ovom hadisu,
ene su prikazane kao rtve mukaraca koje je Sotona opsjeo!
Vratimo se sada na Gazalijevo djelo gdje on opisuje loe osobine braka. On je s tim u vezi
naveo tri stvari koje kode, a mi emo se pozabaviti sa svakom od njih ponaosob.
Prva nevolja: Prva i najvea nevolja (koja se javlja u braku) je nemogunost zakonitog
zaraivanja za ivot. To je neto to nije svakome lako, pogotovo u ovom vremenu kada je
zaraivanje za ivot neophodno. Zbog toga brak moe postati podsticaj za pribavljanje hrane
nezakonitim sredstvima, a u tome je propast za ovjeka i za njegovu porodicu. Samac je
osloboen ovih problema...60
Zatim Gazali navodi citate raznih mistika o ovoj temi, koji nemaju nikakve vrijednosti
ukoliko se ne zasnivaju na Kur'anu i sunnetu. Oni pozdravljaju monatvo koje su osudili i
Poslanik, s.a.w.s., i Kur'an.
Logini zakljuak koji izvode Gazali i drugi mistici je: ako si bogat, moe se oeniti; ali, ako
si siromaan, nemoj se eniti, jer ako to uini, moe ti se desiti da pone traiti opskrbu na
nedozvoljen nain! Ovo je apsurdno, i ne slae se sa uenjem Kur'ana koji kae: Udavajte
neudate i enite neoenjene... ako su siromani, Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je
neizmjerno dobar i sve zna (24:32); Reci: Doite da vam kaem ta Gospodar va
propisuje:... da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijate - Mi i vas i njih hranimo... (6:151).
Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Ko god se uzdri od braka radi straha od siromatva, on zaista
ima loe miljenje o Bogu.61 Ne znam kako neko moe da se duhovno uzdigne ako misli loe
o Boijem obeanju!
Druga nevolja: Nemogunost (mukaraca) da ispune enina prava, da podnose njihovo (loe)
ponaanje i da strpljivo izdre njihovo dosaivanje.62
59

Ihya, II, 110; Beyond the Veil, str. 42.

Ihya, II tom, str. 117.
61
Wasail, XIV tom, str. 24.
60

21

ta to imam Gazali kae? Da li su to po njegovom miljenju ene previe zahtijevne, loega

ponaanja i dosadne? Da li on moe pomiriti ovo miljenje sa Kuran om i Poslanikovim,
s.a.w.s., sunnetom? Ne mislim da moe; zbog toga je on ovdje naveo samo citate raznih
mistika koji su u skladu sa njegovim stavom. Oigledno je da to ne moe zamijeniti originalne
islamske izvore.
Trea nevolja: ena i djeca e skrenuti njegovu panju sa Allaha i natjerati ga da trai ovaj
svijet (tj. njegove prednosti) i da planira dobar ivot za svoju djecu tako to e sakupljati vie
bogatstva... A sve to odvaja ovjeka od Allaha - bila to ena, bogatstvo ili djeca - za njega je
upropaujue.63
Ako je ovo to Gazali kae istina, onda ne samo brak, nego i djeca, prijatelji, roaci i svaka
druga materijalna stvar moraju biti tetni za muslimana, jer sve to moe odvui panju od
Boga i onoga svijeta. Ovdje Gazali zvui kao sveti Pavle! Ako je to istina, onda musliman ne
bi smio imati nita sa ovim svijetom, nego bi se morao povui na neko izolovano mjesto, u
neku peinu, dunglu ili pustinju, da bi se samo molio! Apsurdnost ove ideje sa islamske
take gledita je oigledna.
Ono to Gazali i ostali mistici kau ne razlikuje se mnogo od monakih ideja hrianske
crkve. Zanimljivo je da su oni imali istu sudbinu kao i hrianski monasi. Ve ste proitali
komentar Allame Rizvija o monasima, koji kae: Kada se priroda osvetila, monasi i opati su
promovisali ideju da su oni Hristovi predstavnici, a opaticama su dali ime Hristove nevjeste.
Tako su mirne savjesti pretvorili manastite u centre seksualnih sloboda. Na slian nain,
kada se priroda osvetila sufijama, prema rijeima Allame Mutaharija, oni su poeli da
postiu (seksualno) zadovoljstvo u drutvu lijepih osoba a taj njihov rad se smatrao za put
prema Allahu!64

3. Ljubav prema Bogu pored ljubavi prema ovome svijetu

Imam Gazali i drugi mistici napravili su ozbiljnu greku u razumijevanju koncepta

pripremanja za onaj svijet. To je ono to bih htio da ovdje ukratko objasnim.
Koncept pripremanja za onaj svijet zavisi od ovjekovog shvatanja odnosa izmeu ovoga i
onoga svijeta. Postoje tri mogunosti:
1. zaokupljenost blagoslovima ovoga svijeta i zaboravljanje onoga svijeta;
2. iskoritavanje ovog svijeta za onaj svijet;
3. zaboravljanje na ovaj svijet zarad onoga drugoga.
Mistici i sufije su prihvatili ovu treu alternativu, dok su materijalisti prihvatili ovu prvu.
Izmeu ova dva ekstrema lei pravi islamski stav. Postoje mnogi ajeti u Kuranu koji veoma
hvale blagoslove ovoga svijeta, a postoje i drugi koji opominju muslimane da trae onaj
svijet. Ako se odvoje jedni od drugih, ove ajete mogu iskoristiti obje grupe kako bi
62

Ihya, II tom, str. 118.

Ihya, II tom, str. 119.
64
Akhlaq-e Jinsi, str. 67.
63

22

potkrijepili svoje ekstremne stavove. Ali kada ih sagledamo u svjetlu drugih ajeta koji govore
o meusobnom odnosu ovoga i onoga svijeta, nas e voditi Kuran ski stav. Oigledno je da
Kuran ske ajete ne moemo posmatrati odvojene jedne od drugih, pogotovo onda kada
govore o istoj temi. Kao to sam ranije rekao, ovdje ne mogu komentarisati ovaj problem u
detaljima, ali u navesti nekoliko primjera iz Kuran a i sunneta koji e objasniti islamski stav
o ovome i onome svijetu.
Kuran kae: I nastoj da time to ti je Allah dao stekne onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio
na ovom svijetu... (28:77). Allah kae: A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziite i
Allahovu blagodat traite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli to elite (62:10).
Imam Hasan je rekao: Budite za svoj dunjaluk kao da ete ivjeti zauvijek, a budite za svoj
ahiret kao da ete umrijeti sutra.65 Imam nas ui da Islam ne trai od nas da zaboravimo ovaj
svijet, on eli da mi izvuemo potpunu korist iz njega i da ga volimo, ali ne do te mjere da
bismo zaboravili onaj svijet - ahiret, gdje e nam sudbina zavisiti od toga koliko smo bili
pokorni Bogu na ovome svijetu. Imam Musa El-Kazim kae: Onaj ko zaboravi ovaj svijet
zbog svoje religije ili onaj ko zaboravi svoju religiju zbog ovoga svijeta ne pripada nama.66
U Islamu, pobonost ne znai napustiti ovaj svijet i ivjeti u izolaciji, u pustinji ili manastiru!
Pobonost znai ivjeti normalan ivot u drutvu ne zaboravljajui svoje krajnje odredite, cilj
naeg stvaranja - a to je vjeni ivot na onome svijetu.
ak je i odnos izmeu ljubavi prema Bogu i ljubavi prema supruzi, djeci i ovome svijetu u
cjelini istoga tipa. Postoje dva nivoa ljubavi u Islamu: ljubav prema Bogu i ljubav prema
svemu ostalom. Islam ne zabranjuje ovjeku da voli suprunika, djecu, roditelje, roake,
prijatelje i ovozemaljske blagodati koje mu je Allah dao. Ono to Islam oekuje je da ta ljubav
treba da bude u skladu sa ljubavlju prema Allahu, treba da se zasniva na ljubavi prema Bogu.
Praktini primjer za to je da ako doe do konflikta izmeu ljubavi prema Bogu i ljubavi
prema svemu ostalom, onda ljubav prema Bogu treba da ima prednost. U Islamu, Bog je
osnova postojanja, On i nita drugo je Apsolutna Istina.
Dozvolite mi da objasnim ovaj fenomen pomou metafore: Mjesec se okree oko Zemlje, ali
u isto vrijeme, on se okree i oko Sunca. Povrh toga, magnetski odnos izmeu Mjeseca i
Zemlje je samo manji dio jedne opte magnetske sile koja ini da se planete okreu oko Sunca
u naem sunevom sistemu. Na slian nain, u Islamu je ljubav izmeu dva ljudska bia slina
odnosu izmeu Mjeseca i Zemlje; a ljubav koju musliman osjea prema Bogu je slina
odnosu izmeu Sunca i ostalih planeta. Jasno je da prva vrsta ljubavi postoji u okviru one
druge. Drugim rijeima, postoje dvije putanje ljubavi: ljubav prema Bogu i ljubav prema
supruzi i djeci. Prva putanja je ira i unutar nje postoji druga putanja ljubavi.
italac e se sjetiti da postoji razlika izmeu onoga to smo mi rekli i onoga to su
Mernisijeva, a donekle i Gazali, rekli. Mernisijeva kae da je u Islamu ljubav izmeu mua i
ene zabranjena zbog toga to ljubav mora biti posveena iskljuivo Allahu. Mi kaemo da
Islam ne zabranjuje ljubav izmeu dvoje suprunika - ili ljubav prema bilo emu drugom dok god je ona u harmoniji sa ljubavlju prema Bogu. To jeste, ovozemaljska ljubav ne bi
smjela toliko obuzeti ovjeka da zaboravi ljubav prema Bogu. To je jasno objanjeno u
Kuran
u:
65
66

Wasail, XII tom, str. 49.

Ibid.

23

Reci (O Muhammede): Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod
va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da nee proe imati, i
kue vae u kojima se prijatno osjeate - miliji od Allaha i Njegovog Poslanika i od borbe na
Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese (na Sudnjem danu). A
Allah grijenicima nee ukazati na pravi put (9:24).
elio bih da naglasim rije ehabbu - drai. Da je Allah rekao: Da su vam vai... dragi
onda bi Mernisijeva ili drugi koji slijede njenu ideologiju mogli biti u pravu kada kau da
Islam od nas oekuje jedino ljubav prema Allahu, a da su sve ostale ljubavi zabranjene. Ali,
Allah ovdje usporeuje dvije ljubavi i kae da ako voli druge stvari ili osobe vie nego
Njega, onda nisi u pravu, jer te takva ljubav moe odvesti jedino na put nepokornosti prema
Allahovim odredbama i uiniti da bude na gubitku na onome svijetu.
Iz onoga to smo rekli je jasno da islamski koncept ljubavi nije ogranien samo na ljubav
prema Bogu koja se suprotstavlja ljubavi prema enama, nego je to univerzalan koncept gdje
govorimo o ljubavi prema svim biima i stvarima. Dodavati ovinistiki kontekst ovoj temi i
rei da je islamski seksualni moral anti enski moral definitivno vodi na krivi put.
Kao zakljuak, moemo rei da stavovi Fatime Mernisi i imama Gazalija - da su u Islamu
ene seksualno aktivnije od mukaraca i da Islam ne tolerie ljubav izmeu dvoje suprunika nemaju svoju potporu u originalnim islamskim izvorima, u Kuranu i autentinom sunnetu.

C. KRITERIJUM ZA ODREIVANJE MORALNOG I NEMORALNOG

Ranije smo rekli da se Islam ne slae sa sputavanje seksualnog nagona, nego podstie njihovo
zadovoljavanje. Ali, u isto vrijeme smo naglasili da to mora biti uinjeno na odgovoran i
zakonit nain. Drugim rijeima, ukazali smo na to da u Islamu, seksualni nagoni mogu biti
zadovoljeni na dva naina: zakonit i nezakonit, moralan i nemoralan.
Kakav je kriterijum za odreivanje moralnog i nemoralnog u islamskoj moralnosti? Islam, kao
i bilo koja druga religija ili ideologija, ima odreena osnovna vjerovanja a sva njegova uenja
moraju biti u skladu sa tim osnovama. Kamen temeljac Islama je vjera u Jednog Boga, ne
samo kao Stvoritelja, nego i kao Zakonodavca. Kuran nije samo duhovni vodi, to je izvor
zakona koji ureuju na svakodnevni ivot. Rije Islam i znai pokoravanje volji Boijoj.
Kuran jasno kae: Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica
nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj
je sigurno skrenuo sa pravog puta (33:36).
Dakle, u Islamu, o ispravnom i neispravnom, o zakonitom i nezakonitom - odluuju Allah i
Njegov Poslanik. Pored toga, po naem miljenju su imami Ehlu-l-bejta najbolji tumai
Kuran a, uvari autentinog sunneta i ivi primjeri islamskih uenja. Ukratko, kriterijumi
zakonitog i nezakonitog u Islamu su Kuran , autentini Poslanikov sunnet i njegov Ehlu-lbejt.
iijska vjera takoe naglaava da se sve to je Allah odredio kao zakonito ili nezakonito
zasniva na razumu - materijalnom, duhovnom ili oba. Ali, budui da Allah sve zna, dok smo
mi jo uvijek u pliaku dubokog okeana znanja, za nas nije uvijek mogue da razumijemo
24

racionalnu podlogu svake Boije odredbe. Osnovni koncept seksualnog morala - taj da seks
nije zlo i da ga ne treba ga sputavati - je veoma oigledan primjer jednog islamskog uenja
koje je u potpunoj harmoniji sa ljudskim razumom i prirodom.
Kada kaemo da Islam vjeruje u regulisanje naeg seksualnog ponaanja, postavljaju nam se
pitanja o (1) moralnom regulisanju seksa i (2) linoj slobodi u seksualnom ponaanju. Te
dvije teme namjeravamo ukratko komentarisati prije zavretka ovog poglavlja.

1. Moralno regulisanje seksa

Prvo se postavlja pitanje da li se seksualnost ikako moe odreivati moralom? Reeno nam je
da ...ne moe biti posebnog seksualnog morala. Moralnost... se ne povezuje sa seksualnim
inom, nego sa neim drugim na ta se moe odnositi. Mi moemo razumno zabraniti
seksualno nasilje, na primjer, ali to je zbog samog nasilja; razmatran sam po sebi i odvojen od
nepredvienih okolnosti, seksualni in nije ni ispravan ni pogrean, nego jednostavno
prirodan.67 Zakljuak je jednostavan: budui da ne moe biti pravog seksualnog morala,
onda ne bi trebalo biti nikakvih ogranienja u seksualnom zadovoljavanju. Nita se ne bi
trebalo smatrati nemoralnim ili nedozvoljenim!
Ova ideja je sama po sebi apsurdna. Seksualnost je in koji veinom ukljuuje dvije osobe, a
kada god su ukljuene dvije osobe, ak i na svetovnom planu, zakoni i odredbe koji bi
regulisali njihovo ponaanje postaju nuni.
Da bi se obezbijedila racionalna osnova za ovu ideju, ponekad se govori da se mnogi mentalni
poremeaji i nervoza deavaju zbog nedostatka osjeaja seksualnosti. Preventivna mjera za
takve nervoze i mentalne poremeaje je neogranieno zadovoljavanje seksualnog instinkta.
Iskazano jednostavnim rijeima, eli se rei da to se vie restrikcija vee za seks, to e on
ljude vie zanimati i patie od osjeaja uskraenosti.
Previe slobodno zapadnjako drutvo tako je unaprijedilo nekontrolisano seksualno
ponaanje u posljednjih trideset godina. Imajui na umu gore navedene argumente, ovjek bi
oekivao da vidi opadanje broja silovanja, incesta, zlostavljanja djece ili seksualnih napada
radi smanjenja mentalnih poremeaja uslijed seksualne frustracije. Ali, da li se to zaista
deava? Naravno da ne! Statistike pokazuju da su svi takozvani efekti seksualne frustracije
mnogostruko porasli, bez obzira na neobuzdano seksualno ponaanje u ezdesetim,
sedamdesetim i osamdesetim godinama ovoga vijeka!
Tako se dogodilo da je zapadni svijet, nakon to se pobunio protiv sputavanja seksa od strane
hrianskog sistema, prihvatio neobuzdani seks kao normalnu i prirodnu pojavu. Islam ne
prihvata ideju sputavanja seksualnog instinkta; on umjesto toga ohrabruje ispunjavanje i
zadovoljavanje takvih osjeaja na jedan odgovoran nain. Kakve god da restrikcije Islam
stavlja na seks, one se odnose samo na to na koji nain treba zadovoljavati potrebu za njim.
To se nimalo ne razlikuje od naina na koji mi zadovoljavamo svoju potrebu za hranom; mora
67

Citirano u Scruton, Sexual Desire, str. 2.

25

se jesti, ali se ne bi trebalo prejedati. Na slian nain, ovjek treba zadovoljiti svoje seksualne
elje, ali ne na raun drugih ljudi i njihovih prava, ili na raun sopstvenog tijela.
Nakon to se pobunila protiv sputavajueg seksualnog morala hrianske crkve, zapadnjaka
liberalna kultura je otila do drugog ekstrema i apsolutno neobuzdanog seksa. Oni su napravili
veliku greku mislei da su zabrane u bilo kakvom obliku neprirodne i pogrene. Ali, ak je i
Bertrand Rasel, koji je gorljivo podravao liberalne ideje, morao prihvatiti da su neke granice
u seksualnom moralu nune. On pie: Ja ne smatram da u seksu ne bi trebalo biti morala i
samokontrole, jer ih mora biti, isto onako kako mora biti samokontrole i u uzimanju hrane.
to se tie hrane, postoje tri vrste pravila, a ona se tiu zakona, manira i zdravlja. Smatramo
da je nedozvoljeno krasti hranu, uzeti vie nego to nam je potrebno kada jedemo u drutvu, i
jesti na nain na koji se veoma lako moemo razboljeti. Slina pravila su veoma vana i to se
tie seksa, ali su u tom sluaju mnogo kompleksnija i ukljuuju mnogo vie samokontrole.
Rasel je, s druge strane, imao potekoa da pronae novu osnovu seksualnog morala. Dilema
sa kojom se danas suoava zapadni svijet je veoma elokventno predstavljena u onome to je
Rasel napisao. On kae: Ako treba da dozvolimo da jedan novi moral (neobuzdanog seksa)
pone da se razvija, on e ii dalje nego to je do sada otiao, i donijee potekoe koje do
sada nismo primjeivali. Sa druge strane, ako pokuamo da modernom svijetu nametnemo
zabrane kakve su bile mogue u ranijem (hrianskom) dobu, to e nas odvesti do nemogue
strogih propisa, protiv kojih bi se ljudska priroda uskoro pobunila. To je toliko jasno da,
kakve god da su opasnosti ili tekoe, mi moramo biti zadovoljni sa time da dopustimo da
svijet ide naprijed a ne nazad. Za tu svrhu e nam biti potreban jedan istinski novi moral. Pod
novim moralom podrazumijevam da e se i dalje morati priznavati propisi i pravila, iako e ti
propisi biti mnogo drugaiji od onih obaveza i dunosti koje su postojale u prolosti... Ne
mislim da bi novi sistem morao ukljuivati neobuzdano predavanje impulsima vie nego stari,
ali smatram da e motivi i okolnosti pod kojima e se impulsi obuzdavati morati biti razliiti
od onih u prolosti.68
Da je Rasel imao mogunost da blie proui Islam, siguran sam da bi u njemu naao taj
istinski novi moral koji regulie seksualno ponaanje bez nemogue strogih propisa.
2. Islam i lina sloboda

Drugo pitanje sa kojim nas suoavaju oni koji zastupaju sekularne i liberalne poglede odnosi
se na linu slobodu. Zar ne mogu biti slobodan da inim ono to elim dok god to ne
povrijeuje prava drugih ljudi?
Mislim da je jako vano istai tu najvaniju razliku izmeu Islama i sekularistike, liberalne
ideje o linoj slobodi. U sekularnom sistemu, prava su podijeljena na dvije grupe: na prava
pojedinca i na prava itavoga drutva. ovjek moe raditi ta god eli sve dok to ne ugroava
prava drugih ljudi. Da bi ovjek bio prihvaen kao lan drutva, on mora prihvatiti granice
svoje slobode. Lina sloboda je ograniena jedino slobodom drugih. S druge strane, Islam
dijeli prava na tri grupe: to su prava pojedinca, prava itavoga drutva, i Boija prava. ovjek
68

Russel, Marriage and Morals, str. 91-92.

26

smije raditi ta god eli, sve dok to ne povrijeuje prava drugih ljudi i Boga. Da bi postao
musliman, ovjek mora prihvatiti ove granice svoje line slobode.
Jo jedna vana razlika je u konceptu linoga prava. U sekularnoj upotrebi, prava pojedinca se
odreuju uzimajui u obzir prava drugih lanove drutva. Islam ide jedan korak naprijed i ui
nas da ak i tijelo pojedinca ima svoja odreena prava u odnosu na ovjeka. Drugim rijeima,
Islam poziva ovjeka na odgovornost ak i za korienje sopstvenoga tijela. ovjeku nije
dozvoljeno da zlostavlja ili povrijedi sopstveno tijelo. Allah kae: I sluh, i vid, i razum, za
sve to e se, zaista, odgovarati (17:36). Objanjavajui Sudnji dan, On kae: ...na Dan kada
protiv njih budu svjedoili jezici njihovi, i ruke njihove, i noge njihove za ono to su radili
(24:24). Danas emo im usta zapeatiti, njihove ruke e Nam govoriti, a noge njihove e o
onom to su radili svjedoiti (36:65). Imam Zejnu-l-Abidin u svom djelu Risaletu-l-hukuk
opisuje prava koja nad ovjekom imaju njegov jezik, ui, oi, stopala, ake, stomak i stidna
mjesta. Ako ovjek koristi svoje tijelo za grijeh i tako ga zlostavlja, onda je kriv za povrijedu
prava sopstvenoga tijela, a takoe i za povrijedu Boijih prava, Koji nam je povjerio ova tijela
na upotrebu. Kuran kae: Vjernici su... oni koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena
svojih... A oni koji pored toga trae (seksualno zadovoljstvo), oni u zlu sasvim pretjeruju
(23:5-6).
U Islamu, prava pojedinca nisu ograniena samo pravima ostalih lanova drutva, nego i
pravima njegovog sopstvenog tijela i Boijim pravima. Razlog tome je veoma jednostavan:
Islam ne dozvoljava pojedincu da unitava ili zlostavlja samoga sebe, a grijeh ili nemoral je
sredstvo naeg upropatavanja. Ova granica se zasniva na ljubavi i brizi koju Milostivi Bog
ima za nas. Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam
blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni (5:6).
Islamski koncept line slobode moda izgleda restriktivan kada se usporedi sa onim
slobodama koje postoje u sekularnom drutvu, ali je njegova racionalna osnova prihvatljiva,
na indirektan nain, ak i za sekularno drutvo. Logina posljedica sekularne ideje o linoj
slobodi je ta da ovjek moe uraditi sa samim sobom ta god mu je volja; jedina granica koja
se ne smije prijei je ta da on ne smije povrijediti prava drugih. Ali, Zapad nije uspio da u
potpunosti prihvati ovu ideju, to moemo vidjeti po zakonima koji ograniavaju izvjesna
djela, na primjer samoubistvo ili korienje narkotika, ili onima koji nalau izvjesne stvari kao
to je obavezno korienje sigurnosnih pojaseva pri vonji kolima. Korienjem droge,
narkoman ne povrijeuje prava drugih ljudi - osim, naravno, ako znaenje ovih termina ne
proirimo i na duhovne vrijednosti koje i ne spadaju u sekularni domen - ali zapadnjako
drutvo i dalje narkomaniju smatra protivzakonitom i preduzima korake kako bi sprijeilo
ovisnike da uzimaju drogu. To se opravdava stavom da je dunost drutva da sprijei svoje
graane da povrijede sami sebe. Po ovim primjerima moemo vidjeti da sekularni sistem
naputa logine posljedice svoje verzije individualne slobode. Jedina preostala razlika izmeu
sekularnih i islamskih stavova je ta da ovi prvi daju pravo samom drutvu da postavlja
granice, dok ovi drugi samo Bogu daju to pravo.
Kao zakljuak, moemo rei da islamski stav ne zabranjuje samo djela koja povrijeuju prava
drugih ljudi, nego i ona koja povrijeuju prava samog ovjekovog tijela. Ti stavovi se
zasnivaju na brizi i ljubavi koje Allah ima za ljudska bia.

27

TREI DIO - STRUKTURA ISLAMSKOG SEKSUALNOG MORALA

U ovom poglavlju, prvo emo govoriti o braku u vrijeme puberteta, zatim emo ispitati
mogue naine zadovoljavanja seksualnog poriva ako osoba odlui da se ne oeni odmah
nakon puberteta, i na kraju, objasniemo branu proceduru i seksualne tehnike.
A. PUBERTET: POETAK SEKSUALNOG IVOTA

Seksualna elja se kod ljudskih bia budi za vrijeme puberteta. Po islamskoj pravnoj
definiciji, pubertet (bulg) se odreuje na sljedee naine:
1. godinama: petnaest lunarnih godina kod djeaka i devet kod djevojica;
2. unutranjom promjenom: kod djeaka, kada doe do prvog nonog izbacivanja sjemena.
Sjemena tenost se skuplja u testisima odmah nakon nastupanja puberteta, pa se moe desiti
da se stvori vie sjemena nego to sistem moe da zadri; kada se to dogodi, sjemena tenost
se izbacuje za vrijeme sna. To nono izbacivanje sjemena se na arapskom jeziku naziva
ihtilm. Kod djevojica, pubertet nastupa pojavom prve menstruacije. Odmah nakon roenja,
jajnici djevojice sadre oko 400.000 nezrelih jajnih elija. U pubertetu, te jajne elije
sazrijevaju, obino po jedna svakog mjeseca. Ako se ni jedna jajna elija ne oplodi, onda e se
ona, zajedno sa unutranjim slojem materice, izbaciti iz tijela, putem mjesenog krvarenja ili
menstruacije, to se na arapskom jeziku naziva hajd.
3. fizikom promjenom: kada ponu rasti grube dlake na donjem dijelu abdomena.
Budui da seksualni poriv poinje u pubertetu, a on prema Islamu treba biti zadovoljen
iskljuivo u braku, stoga je Islam dozvolio da mladi i djevojka stupe u brak im stupe u
pubertet. U sluaju djevojaka, ne samo da Islam dozvoljava da se udaju im postanu zrele,
nego im ak i preporuuje takav brak. Ta injenica se zasniva na uenju Islama da djevojke ne
bi trebalo da odgaaju svoj brak radi sticanja obrazovanja; umjesto toga, on ui da djevojke
treba da se udaju, a nakon toga mogu upotpunjavati svoje obrazovanje ako tako ele.
Ali, nije fizika zrelost sama po sebi dovoljna za brani ivot, jednako je vaan i rud (umna
zrelost). S druge strane, na dananji nain ivota je postao toliko komplikovan da se pojavila
velika razlika izmeu puberteta i zrelosti, i u finansijskom i u drutvenom pogledu. Jedan
ameriki asopis za mlade je nedavno izjavio: Mladi Amerikanci koji ulaze u dvadeset i prvi
vijek su mnogo manje zreli nego to su bili njihovi prethodnici na poetku dvadesetog vijeka.
Razlika je oigledna na svim poljima mladalakog razvoja: u seksu, ljubavi, braku,
obrazovanju i poslu. Fiziki gledano, dananji mladi ranije sazrijevaju nego prethodne
generacije, ali im treba mnogo vie vremena da razviju emotivne veze kao odrasli.69 Zbog
toga, mladiima i djevojkama naeg atomskog doba nije lako da se vjenaju im postanu
fiziki zreli.
Dakle, kako da mladi izau na kraj sa svojom seksualnou? ta muslimani treba da rade sa
svojom sljedeom generacijom? Bez obzira na ve navedene probleme, vjerujem da postoje
69

Newsweek, specijalno izdanje, proljee 1990, str. 55.

28

naini da se mladi muslimani u kasnijim tinejderskim godinama vjenavaju bez brige o

finansijskim problemima. Ovdje bih volio da predloim tri mogunosti:
1. Ako su roditelji u dobroj finansijskoj situaciji i mogu izdravati svoju ve vjenanu djecu
sve dok se ona finansijski ne osamostale, onda bih preporuio da oni podstaknu svoju djecu
da se vjenaju i da ih izdravaju sve dok oni ne stanu na svoje noge. Kada Kuran govori o
ugovoru koji se pravi prilikom oslobaanja roba izmeu roba i njegovog gospodara, on kae:
I dajte im neto od imetka koji je Allah vama dao... (24:33). Ako Islam toliko insistira na
finansijskom izdravanju neijeg osloboenog roba, tako da on moe stati na svoje noge, ne
treba ni govoriti o tome koliko bi bilo plemenito pomagati sopstvenu djecu dok se ne
osamostale!
Na jednom irem nivou, muslimanske organizacije bi trebalo da osnuju fondove (na primjer,
da daju dugorone beskamatne zajmove) koji bi potpomagali mlade muslimane koji ele da se
vjenaju, a nedostaju im finansijska sredstva. Jednom je jedna osoba optuena za nepristojno
seksualno ponaanje bila dovedena imamu Aliji. Nakon to ga je on kaznio, imam je ugovorio
njegovo vjenanje na raun vlade. Imam je dao primjer kako drutvo moe pomoi mladima
da zaponu porodini ivot. Posmatrajui situaciju u zapadnom svijetu, muslimanske
organizacije bi, ako nita drugo, morale osjeati moralnu odgovornost da na ovakav nain
potpomau svoje mlade. Tu se ne radi o milostinji, nego se radi o preivljavanju
muslimanskih zajednica u jednom neprijateljski nastrojenom okruenju.
2. Mladi i djevojka mogu sklopiti svoj aqd (vjenani ugovor) ali odgoditi svadbenu
ceremoniju sve dok ne zavre svoje obrazovanje. Drugim rijeima, oni mogu biti vjenani, a i
dalje ivjeti kod svojih roditelja. Mogu se sastajati bez ikakvih erijatskih prepreka, a ako
odlue da imaju odnose, onda mogu koristiti dozvoljena kontraceptivna sredstva kako bi
odgodili raanje djece. Na taj nain, oni bi mogli udovoljiti svojoj seksualnoj elji bez
finansijskih obaveza.
3. Mladi i djevojka mogu sklopiti svoj aqd zajedno sa svadbenom ceremonijom, a u isto
vrijeme odgoditi raanje djece i voditi veoma jednostavan ivot. Tako e biti u stanju da
udovolje svojim seksualnim eljama, a da nemaju tekih finansijskih obaveza.
Ipak, moram posebno naglasiti vanost uloge koju igraju roditelji koji nadgledaju sve takve
ugovore. Ne mogu podrati ideju da mladi i djevojka samostalno odluuju o ovakvim
stvarima, bez dogovora sa roditeljima i bez registrovanja bilo kakvog ugovora u oblinjoj
damiji ili islamskom centru. To e zatiti reputaciju mlade djevojke u sluaju da stvari ne
krenu dobrim putem. Prijedlozi koje sam ovdje naveo znae da i mladi i njihovi roditelji treba
da radikalno promijene svoje stavove o materijalistikom aspektu ivota. Oni e morati da
prihvate veoma jednostavan nain ivota. Ako dananji mladi ele da imaju standardno
finansijsko tlo pod nogama prije nego to stupe u brak, onda to nee biti mogue u njihovim
tinejderskim godinama; morae na to ekati sve dok ne prevale tridesetu godinu! lanak koji
smo ranije spomenuli navodi da se mladi vjenavaju kasnije nego to su to inili njihovi
roditelji, dijelom zbog ekonomskih razloga, a mnogi mladi koji zavre studije odlau stupanje
u brak do iza tridesete godine.70

70

Ibid., str. 55.

29

Jo jedna vana prednost prijedloga koje sam naveo je ta da mladi student ili studentkinja
nee imati seksualnu napetost i moi e se posvetiti u potpunosti svojim studijama. Sa druge
strane, ako musliman koji je rastao u zapadnjakom drutvu bez ikakvog vjerskog
obrazovanja nema finansijsku i moralnu podrku svojih roditelja, onda e najvjerovatnije
pokleknuti pred prijemivom kulturom koja tolerie vanbrani seks u tinejderskim godinama.
A ako se to desi, ne daj Boe, mladi vie nee smatrati da je seksualni odnos neto vrijedno i
obavezujue. Mnogi od nas su izbacilii veze na jednu no iz naeg kolskog sistema, pie
25-godinja Nensi Smit o borbi njene generacije sa odrastanjem u svom lanku u Washington
Post-u. Kada je rije o seksu van ozbiljne veze, ne postavlja se vie pitanje da li je to
ispravno ili ne, nego se pita, da li je on zaista vrijedan tolike brige?71 Ovaj tip seksualnog
ponaanja ima ozbiljne socijalne posljedice: abortuse, neeljenu djecu, porast stope razvoda i
porodica sa samo jednim roditeljem. Tome treba dodati i emocionalne patnje kroz koje ljudi i
djeca prolaze kada doe do takvih kriza.
B. KAKO SE BORITI PROTIV SEKSUALNOG PORIVA PRIJE BRAKA?

Ako mladi ili djevojka ne moe da se vjena ubrzo nakon to seksualno sazrije, kako da se
bori protiv svog seksualnog nagona? U ovom dijelu emo ispitati neke naine zadovoljavanja
seksualnog poriva i vidjeti da li ih Islam dozvoljava ili ne.

1. Nemoralni naini
a) Vanbrani seks:
Vanbrani seks je apsolutno zabranjen u Islamu, bez obzira da li se radi o djevojci ili o
prostitutki. Vanbrani seks je blud, ili na rapskom jeziku zin. Tu se takoe radi o
neodgovornom seksualnom ponaanju. U takvim odnosima nema nikakve obaveze, a
najranjivija je ena. Mnoge statistike pokazuju da mukarci obino prevare naivne ene i
natjeraju ih na predbrani seks. Danas polovina od svih tridesetogodinjih Amerikanaca, bilo
ena ili mukaraca, ivi sa partnerima prije braka, jer mnogi od njih pretpostavljaju da je bolje
dobro ispitati teren prije nego to se upuste u brak. Ali, istraivanja danas pokazuju da se oni
parovi koji su zajedno ivjeli prije braka vie razvode od onih koji to nisu uinili.72 Glen
Elder, sociolog sa Univerziteta sjeverne Karoline kae o zajednikom ivotu prije braka: To
je vrsta odnosa koja privlai one, u najveem broju sluajeva mukarce, koji trae jednostavan
izlaz, i nisam siguran ta to u takvim situacijama dovodi do braka, ako to neto uopte i
postoji.73 Jedna 24-godinja ena je napisala sljedee rijei u pismu upuenom En Landers:
...Jedna reenica (u prethodnom pismu) koja me je pogodila bila je od strane tinejderke koja
pie da je imala nekoliko partnera iz iste zabave. Nalazim da je to udno, zbog toga to
sam i ja imala seksualne odnose u esnaestoj godini i tu nije bilo nikakve zabave. Spavanje sa
71

Ibid.
Ibid., str. 57.
73
Ibid.
72

30

momcima nije bilo ni zanimljivo ni uzbuujue, bilo je poniavajue. Uinilo je da se

osjeam usamljenijom i praznijom nego ikada. Takoe sam iz mjeseca u mjesec brinula o
tome da ne ostanem trudna. To moe biti pravi pakao... Kada bih mogla razgovarati sa
mladim djevojkama koje itaju vau rubriku, rekla bih im da tinejderski seks ne rjeava
probleme, nego stvara nove. On ne ini da se djevojka osjea voljenom, nego ini da se osjea
jeftinom. eljela bih da im dam do znanja da on ne unaprijeuje djevojku u enu, nego je
naprotiv uniava.74
Allah kae: I to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruan put (zadovoljavanja
seksualnog poriva)! (17:32). Blud je otro osuen u izrekama Poslanika, s.a.w.s., i imama. U
Islamu, predbrani seks se smatra za nemoralan in koji je uperen protiv Allahovih prava, i
protiv prava ovjekovih sopstvenih seksualnih organa.
To je grijeh koji islamski sud kanjava. Ako se na islamskom sudu otkrije da su neoenjen
ovjek i neudata ena krivi za blud, njihova kazna e biti odreena prema sljedeem Kuran
skom ajetu: Bludnicu i bludnika izbiujte sa stotinu udara bia, svakog od njih, i neka vas pri
vrenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo saaljenje, ako u Allaha i u onaj
svijet vjerujete, i neka kanjavanju njihovu jedna skupina vjernika prisustvuje! (24:2).
Ako neoenjen ovjek i neudata ena poine blud vie puta, oni e biti kanjeni tri puta sa po
sto udaraca biem, a ako se dokae da su krivi i etvrti put, onda e se izvriti smrtna kazna.75
to se tie onih koji poine nevjerstvo, za njih je kazna jo otrija, jer oenjene i udate osobe
nemaju nikakvog opravdanja za poinjenu preljubu. Prema erijatu, ve oenjene ili udate
osobe
koje
su
poinile
nevjerstvo
moraju
se
kamenovati
do
smrti.
Zbog toga, predbrani seks ne dolazi u obzir kao nain zadovoljavanja seksualnog poriva.
b) Masturbacija

U islamskoj terminologiji, masturbacija (ili istimn') znai samo-stimulacija seksualnog

organa dok se ne postigne izbacivanje sjemena ili orgazam.
Po iijskom fikhu, masturbacija kao forma samozadovoljavanja je zabranjena. Kada opisuje
vjernike, Kuran kae: Vjernici su... oni koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena
svojih...a oni koji i pored toga trae (seksualno zadovoljenje), oni u zlu sasvim pretjeruju
(23:5-7). Posljednja reenica jasno kae da se bilo kakvo vanbrano seksualno zadovoljavanje
smatra za krenje Boijeg zakona. Ovaj ajet takoe pokazuje da je seks in koji ukljuuje
dvoje ljudi. Jednom je imam Dafer es-Sadik upitan o masturbaciji, pa je prouio ovaj ajet i
spomenuo masturbaciju kao jedan od primjera nedozvoljenog seksualnog ponaanja.76 U
jednom drugom sluaju, imam je upitan o masturbaciji, pa je rekao: To je jedan nepristojan
in...77
Masturbacija je grijeh za koji se osoba takoe moe kazniti pred islamskim sudom. Jednom je
jedan ovjek bio uhvaen dok je masturbirao i doveden pred imama Alija. Imam ga je kaznio
74
75
76
77

The Vancouver Sun, 5. decembar 1989.

Pogledati poglavlje hudud iz djela arya i erh Luma; takoe El-Khi, Takmilah, str. 37-38.
Wasail, XVIII tom, str. 575.
Ibid, XIV tom, str. 267; XVIII tom, str. 574-5.

31

tako to ga je iibao po rukama dok one nisu pocrvenile, a onda je ugovorio njegovo vjenanje
o dravnim trokovima.78
U posljednje vrijeme neki naunici govore kako nema nikakve tete u masturbaciji, te da je to
prirodan in. Kako bi dokazali da je to prirodno, oni navode primjere nekih divljih ivotinja,
na primjer majmuna. Oni zapravo odlaze do drugog ekstrema u seksualnom moralu. Oni su
unizili ljudska bia do nivoa divljih ivotinja, i onda opravdali svoja djela pronalazei
primjere iz ivotinjskog svijeta. Oni su, kako Kuran kae: Oni su kao stoka, ak i gori, oni
su zaista nemarni (7:179). Ironija je u tome to, kada mi slijedimo Islam koji je objavljen
prije samo 1400 godina, oni nas nazivaju reakcionarnima i anti progresivnima, i optuuju nas
da se vraamo u davnu prolost; u isto vrijeme, ti isti ljudi se vraaju unazad na milione
godina (sudei prema njihovom sopstvenom raunanju) i slijede divlje ivotinje i primitivne
ljudske zajednice kako bi odredili ta je prirodno za nas a ta nije!
Ponekad naunici opravdavaju masturbaciju tako to govore da to mnogi ljudi rade! Ali, ako
veina neto radi, to ne znai automatski da je ta veina u pravu. U tome sluaju bi se i
uivanje droge moglo okarakterisati kao normalno zbog toga to veina Amerikanaca, prije
ili kasnije u ivotu, proba drogu. Istraivanja koja su sproveli seksolozi kao to su Kinsi,
Masters i Donson mogu pokazivati ta Amerikanci rade u svojim spavaim sobama, ali ne
moraju nuno dokazivati da je to to oni rade prirodno i ispravno!
Mnogi razliiti tipovi seksualnog ponaanja mogu se nai u primitivnim drutvima, ali to ih ne
ini automatski prirodnim ili ispravnim. Naprotiv, u nekim sluajevima, masturbacija je
smatrana za nenormalan i gnusan in! Na primjer, Lewis Cutlow je u svojoj knjizi Sumrak
primitivnih napisao o amazonskim Indijancima:
Ksinguanosi su veoma uznemireni zbog ponaanja seksualno frustriranih civilizadosa. Oni
ne mogu razumjeti kako ovjek moe da se uzbudi kada pogleda u nagu enu. Orlando mi je
rekao da za dvadeset i pet godina koliko je ivio sa Indijancima, nikada nije vidio da je jedan
od njih doivio erekciju. To bi za njih bilo apsurdno. Orlando ak nije vidio ili uo ni za
kakve sluajeve seksualnih devijacija meu Indijancima. Oni nisu znali ta je masturbacija
dok nisu vidjeli jednog od civilizadosa, telegrafistu koji je to inio. Od toga trenutka,
telegrafista je postao problem za Orlanda i njegove drugove u kampu. Indijanci su ga prezirali
zbog toga to je on, u njihovim oima, uinio neto vrijedno zgraavanja. Nije moglo nita da
se uini osim da se on udalji iz kampa.79
Mnogi moderni psiholozi kau da je masturbacija poput normalnog seksualnog odnosa,
moda ak i bolja jer ovjek moe biti sam svoj gospodar, i ne mora da brine o osjeanjima
svoga partnera! To je primjer koliko je nisko palo materijalistiko drutvo u svojim sebinim
interesima, da ak i u seksu trai sopstveno zadovoljstvo iskljuujui branog druga. Oni
izgleda zaboravljaju da u seksualnom odnosu sva ula doprinose stimulaciji orgazma: ovjek i
ena mogu vidjeti i dotaknuti jedno drugo, mogu izgovarati njene rijei i uti stimulativne
zvuke, gdje se koriste ak i ula mirisa i ukusa. Prodiranje mukog polnog organa u enski
dovodi do zavrnog ushienja i orgazma. Ali, u masturbaciji, jedini izvor stimulacije je mata,
u kojoj ne uestvuje ni jedno drugo ulo. itav teret se svaljuje na um. Kao rezultat, dok
78
79

Ibid, XIV tom, str. 267; XVIII tom, str. 574-575.

The Twilight, str. 16-17, kako je citirano u djelu Sex and Destiny, str. 88.

32

normalni seksualni odnos donosi sreu i radost, masturbacija prouzrokuje emocionalnu i

psiholoku potitenost.80
To nije samo miljenje jednog muslimanskog uenjaka. ak i Hajtov izvjetaj o mukoj
seksualnosti kae: Na slian nain, mnogi mukarci su rekli da su fiziki uivali u
masturbaciji, ali da je ona donosila emotivnu frustraciju.81 Dajui odgovor na pitanje, jedan
od mukaraca je napisao: To donosi fiziko uivanje, ali moe ovjeka uiniti emotivno
praznim ili eljnim za pravom stvari. To moe raditi kada god eli, moe zamisliti neke
svoje fantazije, ali nema topline ni bliskosti, nema osobe sa kojom e se dijeliti zadovoljstvo,
nema drugarstva...82 Nakon to je izjavila da su fiziki efekti masturbacije zanemarljivi,
Leslie D. Weatherhead pie u svojoj knjizi The Mastery of Sex: Psiholoke posljedice su
mnogo ozbiljnije. Masturbacija se kod odraslih javlja gotovo uvijek zbog loe prilagoenosti
okolini.83
Lijek za masturbaciju:
Lako je sauvati se od bluda zbog toga to se tu ukljuuje druga osoba, ali opasnost
privikavanja na masturbaciju je uvijek prisutna. Zbog toga je nuno znati kako se boriti protiv
ovakvog izopaenog seksualnog ponaanja. Sada emo navesti vodi za odvikavanje od
masturbacije koji smo preuzeli iz knjiga The Mastery of Sex i djela Allame Rizvija Odgovori
na vaa pitanja.
1. Jaanje volje. To je mogue samo ako osoba iskreno i poteno eli da se oslobodi ove
navike. Molite se Allahu da vam pomogne da pobijedite ovu naviku, koncentriite se na
vjerska uenja, i razvijte u sebi osobinu bogobojaznosti (teqw).
2. Provodite vie vremena u drutvu drugih ljudi. Ako preko dana dobijete elju da
masturbirate, ustanite iz kreveta ili sa stolice, pridruite se drugim ljudima i priajte sa njima.
Ako se to desi pred spavanje, sjednite u svome krevetu i napiite pismo ili itajte knjigu.
Radite neto kako biste skrenuli svoje misli na druge stvari.
3. Ponite se baviti nekim hobijem ili sportom koji e troiti energiju iz vaega tijela.

c) Homoseksualizam i lezbijstvo

Jedan od naina zadovoljavanja seksualnog poriva koji sada postaje sve prihvaeniji u
zapadnoj kulturi je seksualni odnos izmeu pripadnika istog pola, homoseksualizam i
lezbijstvo. Kada kaem da oni postaju prihvaeni u liberalnim drutvima, ne elim rei da su
to fenomeni dvadesetog vijeka, naprotiv. Ipak, postoji jedna velika razlika izmeu prolosti i
80

Rizvi, S. S. A. Your questions answered, III tom, str. 40-41.

The Hite Report on Male Sexuality, str. 489.
82
Ibid.
83
The Mastery of Sex, str. 103.
81

33

sadanjosti: u prolosti, homoseksualizam je smatran za perverzno seksualno ponaanje, dok

se sada naziva prirodnim jer se radi o rezultatatu uroene tendencije!
Sve otkrivene religije - Judaizam, Hrianstvo i Islam - zauzimaju jedinstven stav protiv
takvog seksualnog ponaanja. Ono je veoma jasno osueno u Bibliji i u Kuranu. Kuran
opisuje Ltov (Lotov) narod sljedeim rijeima: I Lta, kad ree narodu svome: Zato inite
razvrat koji niko prije vas na svijetu nije inio? Vi sa strau prilazite mukarcima, umjesto
enama. Ta vi ste narod koji sve granice zla prelazi! Jedini odgovor Lutovog naroda je bio:
Istjerajte ih iz grada vaeg, oni su ljudi - istunci! I Mi smo njega i porodicu njegovu
spasili, osim ene njegove: ona je ostala sa onima koji su kaznu iskusili. I na njih smo kiu
spustili, pa pogledaj kako su razvratnici skonali (7:80-84).
Kur'an takoe opisuje kako je Boiji poslanik Lut pokuao da objasni trojici svojih gostiju
(koji su zapravo bili aneli u ljudskom obliku): I kad izaslanici Nai dooe Lutu, on se zbog
njih nae u neprilici i bi mu teko pri dui, pa ree: Ovo je muan dan! I narod njegov
pohrli njemu, a prije su radili sramna djela. O, narode moj, ree on: eto mojih keri, one su
vam istije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne sramotite! Zar meu vama nema
razumna ovjeka? Ti zna da nama nisu potrebne tvoje keri, rekoe oni: ti doista zna ta
hoemo mi. (11:78-79).
Objanjavajui detalje njihove kazne, Allah kae: I kada pade naredba Naa, Mi sve
prevrnusmo, ono to je bilo gore - bi dolje, i na njih kao kiu grumenje blata spustismo, koje
je neprekidno sipalo (11:82).
Dakle, vidimo da se homoseksualnost u Kuranu smatra za razvrat i da je Allah unitio itav
jedan narod zbog njegovog nepristojnog seksualnog ponaanja.
Prema islamskom pravnom sistemu, homoseksualizam i lezbijstvo su dva kanjiva zloina
koja se kose sa Boijim zakonom. U sluaju homoseksualizma, aktivni partner mora primiti
stotinu udaraca bia ukoliko je neoenjen, a ukoliko je oenjen, mora se izvriti smrtna kazna;
s druge strane, pasivni partner mora biti ubijen bez obzira na njegov brani status. U sluaju
lezbijki, one moraju primiti stotinu udaraca biem ukoliko su neudate, a kamenovane do smrti
ukoliko su udate.84
Zato je Islam toliko strog po pitanju bluda, homoseksualizma i lezbijstva? Da islamski sistem
nije dozvolio zadovoljavanje seksualnog nagona na zakonit nain, kojemu se ne pridruuje
osjeaj krivice, onda bi se moglo rei da je Islam veoma strog. Ali, poto je on dozvolio
zadovoljavanje seksualnog instinkta na zakonit nain, on nije spreman da tolerie bilo kakvo
izopaeno ponaanje.
Homoseksualci se smatraju za visoko rizinu grupu prenosilaca virusa side. Ova injenica je
dovoljna da pokae kako priroda nije prihvatila homoseksualnost kao normalno seksualno
ponaanje meu ljudima. Homoseksualcima se preporuuje da koriste prezervative ukoliko se
ele zatititi tokom seksualnog odnosa. Ako homoseksualnost bez korienja prezervativa ne
moe biti sigurna, kako onda moe biti prirodna? Zar nije izraz prirodno, ali ne sigurno
kontradiktoran sam po sebi?

84

El-H', Takmilah, str. 42-44

34

2. Zakoniti privremeni naini

Ako musliman ne moe da se oeni ubrzo nakon puberteta, onda su pred njim dvije
mogunosti: privremena apstinencija ili privremeni brak.
a) Privremena apstinencija:
Islam je dozvolio stupanje u brak im osoba postane fiziki zrela, a takoe je veoma
preporuljivo da za vrijeme prvih godina braka prihvati skroman nain ivota, tako da
nedostatak finansijskih sredstava ne ometa sretan ivot.
Ali, ako osoba iz bilo kojih razloga odlui da ne stupi u brak odmah nakon to postane fiziki
zrela, jedino rjeenje je da prihvati privremenu apstinenciju. Nakon to je istakao vanost
stupanja u brak nevjenanih osoba, Kuran je rekao: I neka se suzdre oni koji nemaju
mogunosti da se oene, dok im Allah iz obilja Svoga ne pomogne (24:33).
Ipak, uzdravanje od svih zabranjenih naina zadovoljavanja seksualnog nagona nije lako.
Zbog toga nije na odmet da predloimo nekoliko savjeta. Jednom je jedan ovjek doao kod
Poslanika, s.a.w.s., i rekao: Ja nemam (finansijske) mogunosti da se oenim, pa sam zbog
toga doao da se poalim na svoju samou. Poslanik mu je dao savjet kako da kontrolie svoj
seksualni nagon i rekao: Ostavi dlake svoga tijela i neprestano posti.85 Pod izrazom ostavi
dlake svoga tijela Poslanik, s.a.w.s., je mislio na stidne dlake, kosmati pokriva na grudima,
itd.
Ovaj hadis pokazuje da brijanje suvinih dlaka poveava seksualnu elju. (Vjerovatno je zato
erijat preporuio skidanje suvinih stidnih dlaica svakih etrdeset dana za mukarce, i
svakih dvadeset dana za ene.) To znai da e se, ukoliko osoba ne brije svoje stidne dlaice,
njen seksualni nagon smanjiti, i to e joj pomoi u apstinenciji. Imam Alija je rekao: Kada
god ovjeku izrastu stidne vlasi, njegov seksualni nagon se smanjuje.86 Jo nisam naiao ni
na kakvu naunu raspravu o odnosu izmeu uklanjanja stidnih dlaica i seksualnog nagona,
ali se nadam da e muslimanski uenjaci raditi na tome.
Drugi metod smanjivanja seksualnog nagona je post. Jasno je da je jedan od najveih rezultata
ili prednosti posta jaanje snage volje. Nema sumnje da seksualna apstinencija najvie zavisi
od jaine ovjekove volje, tako da e je post ojaati i olakati ovjeku da obuzda svoja
seksualna osjeanja.

85
86

Wasa'il, XIV tom, str. 178.

Ibid., str. 178.

35

b) Privremeni brak (zevdu-l-mutah):

Ako osoba ne stupi u brak ubrzo nakon nastupanja puberteta, a postane joj jako teko da
kontrolie svoj seksualni nagon, onda je privremeni brak jedini nain da se on zadovolji.
Prema islamskim zakonima i iitskom fikhu, brak moe biti daim (stalan) i munqati
(privremen). Munqati je takoe poznat po nazivu mutah.
Ovdje neemo dokazivati da li je privremeni brak zakonit ili ne. Bie dovoljno da kaemo da
je prema sunitskim izvorima privremeni brak bio dozvoljen u ranom Islamu sve do ranijeg
perioda hilafeta Omera ibn El-Hattaba. Pred kraj svoga hilafeta, Omer je proglasio da je
privremeni brak ili mutah - harm (nedozvoljen). Naravno, ne moramo ni posebno
naglaavati da Omerova odluka nema nikakve vrijednosti kada se suprotstavlja Kuranu i
sunnetu.87
Glavna razlika izmeu ove dvije vrste braka je u tome to je za stalni brak Islam jasno
definisao dunosti i obaveze izmeu dvoje suprunika. Na primjer, muevljeva je dunost da
obezbijedi osnovna sredstva za ivot porodice, a od ene se oekuje da ne odbija da ima
seksualne odnose sa muem, osim ako ima religijski ili medicinski razlog. Ali, u
privremenom braku, Islam je suprunicima dao pravo da sami odrede svoje dunosti i
planove. Na primjer, mu nije duan da materijalno izdrava svoju enu ukoliko to nije
unaprijed uslovljeno u branom ugovoru. Na isti nain, ena moe u ugovor unijeti uslov da
nee biti nikakvih seksualnih odnosa. Ovakvi uslovi nisu validni u stalnom braku, ali su
dozvoljeni u privremenom.
Posebno se mora naglasiti privremena priroda mut'ah braka. Poruka Islama je veoma jasna:
enite se za stalno; ali ukoliko to nije mogue, onda usvojite privremenu apstinenciju; ako ni
to nije mogue, tek tada sklopite privremeni brak.
Privremena priroda mut'ah braka se moe vidjeti iz sljedeih izreka imama:
Jednom je Ali ibn Jaktin, istaknuti iit koji je bio na visokom poloaju za vrijeme vladavine
dinastije Abasida, doao kod imama Ali Rid-a da ga upita o privremenom braku. Imam je
rekao: ta ti ima sa tim? Allah je uinio da potreba za tim ne postoji kod tebe.88 On je
takoe rekao: To je apsolutno dozvoljeno onome kome Allah nije dao opskrbu za stalni brak,
tako da moe ouvati estitost stupajui u privremeni brak...89

87

Za detaljnu duskusiju o socijalnim aspektima privremenog braka, vidite djelo Muraze Mutaharija Prava ena u
Islamu, a o pravnim aspektima vidite djelo Kaifu-l-Gita, Porijeklo iijskog Islama i njegovi principi. Za
temeljnu fikhsku diskusiju na engleskom jeziku vidite djelo koje je napisao Saiko Murata, pod nazivom
Privremeni brak u islamskom zakonu.
88
Wasa'il, XIV tom, str. 449
89
Ibid, str. 449-450.

36

C. BRAK

U ovom poglavlju emo objasniti svadbenu ceremoniju. Ali, prije toga emo se ukratko
osvrnuti na neka pitanja koja se esto postavljaju:
*Da li roditelji imaju ikakva prava kada se radi o vjenavanju njihove djece?
Otac i djed po oevoj liniji imaju puno pravo nad djecom koja jo nisu stupila u pubertet.
Kada dijete ue u pubertet, postoje tri razliita sluaja:
a) dijete koje je blig, ali nije mentalno sazrelo: u ovome sluaju, otac i djed i dalje imaju
autoritet nad njim. Takvo dijete ne moe samo donijeti odluku o stupanju u brak bez dozvole
oca ili djeda.
b) muko dijete koje je blig, a u isto vrijeme mentalno zrelo: u ovom sluaju, mladi ima
puno pravo da sam odluuje o svom stupanju u brak.
c) djevojica koja je bliga i mentalno zrela: postoje etiri razliita miljenja o ovome
pitanju.90 Ali, veina dananjih mudtehida kau da u njenom prvom braku, bliga koja je uz
to i mentalno zrela ne moe stupiti u brak bez dozvole oca ili djeda. Ali, ukoliko je takva
djevojka ranije ve bila udata, onda ona ima puno pravo da samostalno odluuje o svome
drugom braku.91
Ovaj zakon postoji da bi se posebno zatitila ast mlade djevojke. Sa druge strane, ako otac ili
djed odbiju da daju pristanak da se djevojka uda za odgovarajueg mladia, djevojka moe
otii vjerskom sudiji ija e odluka obesnaiti odluku njenog oca.
*to se tie pitanja hidba (odjee koja pokriva tijelo i glavu) u Islamu, da li je mladiu
dozvoljeno da vidi djevojku prije nego to je uzme za enu?
Dozvoljeno je da mladi vidi enu koju je namjerio da oeni bez hidaba. Ali, to je
dozvoljeno uiniti samo jednom;92 to nije stalna dozvola na osnovu koje bi se dvoje mladih
mogli zabavljati! Ja bih izriito preporuio da se to uini u prisustvu roditelja ili zakonskih
staratelja.
*Da li mladi i djevojka koji su vjereni mogu da se sastaju i da zajedno izlaze?
U Islamu, ne postoji posebna ceremonija vjeridbe. Prema erijatu, vjeridba je ugovor izmeu
dvoje lica koji se uvijek moe raskinuti, nita vie; ona ne ini da dvije osobe jedna drugoj
postanu dozvoljene (mahram). Oni se i dalje moraju pridravati hidaba.
Ali, ako dvije osobe koje su vjerene ele da se sastaju i izlaze, onda postoji nain da se to
islamski legalizuje. To se moe uiniti kroz privremeni brak. Vjerenici se mogu dogovoriti da
u privremenom braku nee biti seksualnih odnosa. Na taj nain, oni e se moi viati bez
ikakvih erijatskih prepreka. Ovaj metod se takoe moe primijeniti kod onih koji
namjeravaju da prou kroz vjeridbenu ceremoniju.
90

araja', str. 500; erh Lum'ah, II tom, str. 71.

El-'Urwah, str. 654; Minhad, II tom, str. 255; Tahrir, II tom, str. 254.
92
araja', str. 493; erh Lum'ah, II tom, str. 67; 'Urwah, str. 625; Minhad, II tom, str. 253; Tahrir, II tom, str.
254; Tazkirah, II tom, str. 572; En-Nihaja, str. 484.
91

37

Ali, kao to je ranije navedeno, djevojci koja nikada ranije nije bila udavana bie potrebna
dozvola oca ili djeda ak i u takvom privremenom braku.

Svadbena ceremonija

*Kada se treba vjenati? Postoje li neki posebni dani u islamskom kalendaru kada je brak
preporuljiv ili nije preporuljiv?
U sutini, brak je dozvoljen u svako doba. Ipak, postoje neki dani kada se stupanje u brak ne
preporuuje; neki od njih se zasnivaju na hadisima, a neki na kulturnim ili istorijskim
razlozima. Ove dane emo podijeliti u tri kategorije:
a) postoje neki hadisi koji tvrde da je pokueno (mekrh) odrati svadbenu ceremoniju u
onim danima kada je mjesec u korpionu (al-qamar fi-l-aqrab), u posljednja dva ili tri dana
lunarnih mjeseci i srijedom.
b) Postoje neki hadisi koji kau da su odreeni dani u svakom mjesecu nosioci loe sree
(nahas); ti dani su 3., 5., 13., 16., 21., 24. i 25. dan lunarnog mjeseca.
Ipak, hadisi za obje gornje kategorije ne bi izdrali paljivo ispitivanje hadiskih uenjaka.
Nai mudtehidi obino ne primjenjuju sve svoje znanje i strunost u onim stvarima koje se
ne odnose na obaveze ili zabrane. Oni oslabe kriterijume za prihvatanje hadisa koji se tiu
djela koja su sunnet ili mekruh to je u fikhu poznato pod nazivom qidatu-t-tesmuh, ili
drugim rijeima, pravilo popustljivosti (u potvrivanju prihvatljivosti hadisa).93 To je veoma
jasno objasnio Ajatollah Hi u svom vodiu kroz fetve. On kae: Veina preporuenih
(mustehb) radnji koje su spomenute u poglavljima ove knjige baziraju se na pravilu qidatut-tesmuh koji su u izvorima preporuenog sunneta. Prema tome, ta god nije dokazano kao
sunnet po naem miljenju treba raditi bez namjere o redil matlbijjah. Isto se treba
primijeniti i na pokuena djela; od njih se treba suzdravati sa namjerom o redail
matlbijjah.94 (Redail matlbah znai uraditi neto ne zbog toga to je to sunnet, nego sa
namjerom da bi se od nas moglo oekivati da to uradimo.) to se tie dvije kategorije dana u
kojima se odrava ceremonija vjenanja, bie dovoljno citirati Ajatollaha Gulpajganija,
jednog od vodeih mudtehida naega vremena, koji kae: Pojedinac moe initi
preporuena djela a uzdravati se od pokuenih sa nijjetom za redail matlbijjah, zbog toga
to nedostaju jasni dokazi za neke od tih stvari.95
c) Postoje odreeni dani u islamskom kalendaru koji se povezuju sa ranim dogaajima u
islamskoj istoriji; na primjer, 10. muharrem je dan tuge zbog masakra na Kerbeli, ili dan
Poslanikovog, s.a.w.s., preseljenja na ahiret u mjesecu saferu, itd. Budui da se ovi dani kod

93

Za vie informacija o qa'idatu-t-tesamuh, zainteresovani itaoci mogu pogledati djela Es-Sadra, Durs fi ilmil-usul, II tom, str. 204, i III tom, 1. dio, str. 258; te En-Neraqija,Awaidu-l-ejjam, str. 269-271.
94
Minhad, I tom, str. 14. Redail matluba znai uraditi neto ne zato to je sunnet, nego sa nijjetom da bi se od
nas moglo oekivati da to uinimo.
95
Vidite njegove biljeke u El-urvetu-l-wutqa, str. 623.

38

muslimana obiljeavaju kao dani tuge, nije drutveno a donekle ni religijski prihvatljivo da se
odrava ceremonija vjenanja na takav dan.
*Brana no:

Moram objasniti zato sam napisao brana no a ne dan. Hadis kae: Odvedite mladu u
njen novi dom u toku noi.96 Sudei prema njemu, preporuljivo je da brak zapone tokom
noi. Na kraju krajeva, Allah je stvorio no ...da u njoj poinak imate... (10:67).
Nakon to mlada ue u prostoriju, preporuuje se da mladoenja skine njenu obuu, opere joj
noge (u posudi za pranje), a zatim poprska prostoriju vodom. Onda mladoenja treba uzeti
abdest i klanjati dva rekata sunneta, nakon ega treba izgovoriti sljedeu dovu:
Allhumme-rzuqni ulfatah we wuddeh we rizh bi; we-rzini bih, wedme bejnen bi
ahseni idtimin we anfasu itilfin; fe inneke tuhibbu-l hall wa tukrihu-l harm. (O,
Allahu! Blagoslovi me sa njenom privrenou, ljubavlju i prihvatanjem; uini da ja budem
zadovoljan sa njom, i sastavi nas u najbolju zajednicu u apsolutnoj harmoniji; zaista Ti voli
dozvoljene stvari, a mrzi zabranjene.)
Onda on treba da zatrai od nevjeste da uzme abdest i da klanja dva rekata sunneta. Kada
budu spremni za postelju, mladoenja treba da stavi svoju ruku na nevjestino elo i izgovori
sljedeu dovu, okrenut prema kibli (dakle, oni koji idu na medeni mjesec u inostranstvo, treba
da ponesu kompas):
Allhumme bi emnetike akhaztuh we bi kelimtike stahlaltuh. Fe in qazayte li minh
weleden, fedalhu mubreken taqiyyah min iati li Muhammad (sallallhu alejhi we lihi
we sellem) we la tedal li-ejtni fihi irken we la nasba. (O, Allahu! Uzeo sam je kao Tvoj
emanet i uinio sam je sebi dozvoljenom prema Tvojim rijeima. Stoga, ako Si odredio da od
nje dobijem dijete, onda ga uini blagoslovljenim i uini da bude pokoran meu sljedbenicima
porodice Muhammedove, s.a.w.s., i ne dozvoli da ejtan ima sa njim ikakve veze.)97
Da li je potrebno imati seksualni odnos prve noi nakon vjenanja, ili on moe biti odloen?
to se tie erijata, nije ni obavezno ni zabranjeno to uiniti prve noi. To je privatna odluka
koju donosi novopeeni brani par; ona nema nikakve veze sa drugima. Ipak moram rei da
mladoenja treba da uvai osjeanja svoje nevjeste; na kraju krajeva, za nju su i on i okolina
potpuno novi.

96
97

Wasail, XIV tom, str. 62.

El-Urvah, str. 624.

39

Vrijeme za seksualni odnos

*Da li je seksualni odnos zabranjen u nekom periodu brane zajednice?

Da, jer je Islam, uvaavajui enske neprijatnosti tokom mjesenog perioda, zabranio i muu i
eni da imaju seksualne odnose za vrijeme menstruacije. Kuran kae: I pitaju te o
mjesenom pranju. Reci: To je neprijatnost. Zato ne optite sa enama za vrijeme
mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite
onako kako vam je Allah naredio (2:222).
Prema erijatu, trajanje mjesenog pranja je vie od tri, a manje od deset dana. Ako je
krvarenje trajalo manje od tri dana, to nije bila menstruacija; ako ono traje vie od deset dana,
onda se u prvih deset dana radilo o menstruaciji, a svako daljnje krvarenje spada u kategoriju
istihaze, neregularnog krvarenja tokom kojega je dozvoljen seksualni odnos.98 Zabrana seksa
za vrijeme mjesenog ciklusa je ograniena na sam seksualni odnos; druge vrste intimnog
kontakta (izuzimajui vaginalni i analni) su dozvoljene. Ipak, bolje je ne igrati se sa enskim
tijelom izmeu pupka i koljena.
Ako ovjek koji je usred seksualnog odnosa sa suprugom otkrije da joj je mjeseno pranje
zapoelo, mora se smjesta odvojiti od nje.
Iz ajeta koji smo ovdje naveli je jasno da je odnos dozvoljen im krvarenje prestane, ak i ako
ena nije obavila ritualno pranje (gusul). (Napomena: Rizvi navodi prijevod ajeta u kojemu
stoji reenica: ...i ne prilazite im dok krvarenje ne prestane, prim. prev.) Ali, na osnovu
drugog dijela ajeta (kada se okupaju...), veina mudtahida kau da je bolje suzdrati se od
odnosa dok ena ne uzme gusul, ili, u najmanju ruku, opere svoja stidna mjesta.99
Seksualni odnos takoe nije dozvoljen za vrijeme posttrudnikog krvarenja (deset dana), za
vrijeme obdanice u toku mjeseca ramazana, te kada je osoba u ihramu za vrijeme hada u
Mekki. U svako drugo vrijeme, seksualni odnos je dozvoljen.
*Da li je pokueno (mekruh) imati seksualni odnos u neko odreeno vrijeme ili neki odreeni
dan?
Postoje neki hadisi koji govore da je seksualni odnos za vrijeme nekih dana i u neko odreeno
vrijeme pokueno djelo, ali oni ne govore da je zabranjen (haram). Ti dani i vremena su
sljedei:
1) za vrijeme stranih prirodnih pojava, na primjer pomraenja, oluja ili zemljotresa;
2) od zalaska sunca do magreba;
3) od zore do izlaska sunca;
4) u posljednje tri noi lunarnog mjeseca;
5) u petnaestoj noi svakog lunarnog mjeseca;
6) u desetoj noi mjeseca zul-hiddeta;
7) nakon to se postane dunub (seksualno neist).
Neke od ovih primjera nije ni potrebno objanjavati: ne mislim da bi iko bio raspoloen za
seksualni odnos za vrijeme oluje ili zemljotresa. Drugi i trei primjer odnose se na vrijeme
98
99

Za ostale detalje, vidite moje djelo Ritualno ienje ena.

Wasail, I tom, str. 576.

40

propisano za molitvu; prirodno je da se od muslimana oekuje da to vrijeme provede u molitvi

i meditaciji. Pored toga, hadisi po tom pitanju su prihvaeni na osnovu principa qidatu-ttasmuh koji je ranije spomenut. Tree, razlozi koji su dati za ovaj kerhet najvie su vezani
za mogune deformitete djeteta koje se zane u naznaeno vrijeme. Sagledavajui ove
razloge, teim ka tome da ograniim ovaj kerhet samo na sluaj parova koji planiraju da
imaju djece, a ne bih ga proirio na one koji koriste sredstva protiv zaea. Zbog toga bih
preporuio itaocima da budu obzirni jedni prema drugima, i da ne izlau svoje suprunike
nepotrebnim optereenjima; ako va brani drug pomno pazi na ove pokuene dane, onda
pokuajte da uskladite svoje elje sa njim. Meusobno razumijevanje je klju.
*Postoje li neki dani ili neko vrijeme kada se seksualni odnos preporuuje?
Da, postoje odreeni hadisi koji kau da je dobro imati odnose u sljedeim danima:
1) subota naveer
2) ponedeljak naveer
3) srijeda naveer
4) etvrtak u podne
5) etvrtak naveer
6) petak naveer (etvrtak i petak su dani vikenda u islamskom kalendaru)
7) kada god supruga to eli.
*Da li postoji neko vrijeme kada je obavezno (vdib) imati seksualni odnos?
Da, obavezno je da mu ima odnos sa svojom enom najmanje jedanput u toku svaka etiri
mjeseca; to se smatra za jedno od branih prava ene. Ova obaveza stoji na snazi, osim ako
postoji veoma jak razlog kada se to ne moe ispuniti ili ena odgodi to svoje pravo.
Seksualne tehnike

Prije nego to ponem da govorim o bilo kakvim seksualnim tehnikama, vano je rei da ne
postoje nikakva pravila ili zakoni ni u predigri ni u samom odnosu. Jedini zakoni i pravila su
oni koje su postavili sami partneri svojim zajednikim, a vrlo esto i preutnim, sporazumom.
ta god donosi zadovoljstvo i muu i eni je ispravno i primjereno; a ta god je i jednom i
drugom neugodno, nije ispravno. Jedina granica kod ovog opteg pravila bilo bi neko
erijatsko pravilo koje se ne slae sa eljama mua ili ene.
*Predigra:
ovjek obino zaboravlja da je ena stvorena sa istim eljama kao i on sam. Asbag ibn
Nubta citira rijei imama Alije: Svemogui Bog je stvorio seksualne elje u deset dijelova;
onda je dao devet dijelova enama a jedan dio mukarcima. Ali, onda im je Allah takoe dao

41

jednake dijelove stida.100 Mnogo puta ovaj stid ini da ovjek ignorie elje svoje supruge.
Sudei prema ovoj injenici, Islam stavlja akcenat na predigru. Imam Alija kae: Kada
odluite da imate intimni odnos sa svojom suprugom, ne urite, jer ena (takoe) ima potrebe
(koje treba ispuniti).101 Seks bez predigre izjednaava se sa okrutnou. Poslanik, s.a.w.s., je
rekao: Trojica ljudi su okrutni... onaj koji ima odnos sa svojom suprugom bez predigre.102
Jo jedan hadis izjednaava seks bez predigre sa ivotinjskim ponaanjem: Kada bilo ko od
vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka im ne ide kao (to to ine) ptice; umjesto
toga, treba biti spor i odlagati.103 Poslanik, s.a.w.s., je rekao: Niko od vas ne bi smio imati
intimni odnos sa svojom suprugom kao (to to ine) ivotinje; umjesto toga, treba da bude
poslanik (posrednik) izmeu njih. Kada su ga upitali o tom posredniku, rekao je: To znai
ljubljenje i prianje.104 Imam Dafer es-Sadik je rekao: ...treba da bude meusobne predigre
izmeu njih zbog toga to je to bolje za intimni odnos.105 Poslanik, s.a.w.s., je rekao:
...svaka igra vjernika je uzaludna, osim u tri sluaja: jahanje konja, gaanje lukom i strijelom
i meusobna predigra sa njegovom suprugom - to troje je hakk (pravo).106 Ishak ibn Ammar
je upitao imama Dafera es-Sadika da li osoba moe da gleda u svoju suprugu kada ona nema
odjeu, pa je imam rekao: U tome nema problema. Da li je uivanje ita drugo?107
to se tie uloge ene u predigri, imami su hvalili enu koja se oslobodi stida kada je sa
svojim muem. Ranije je citiran hadis imama Alije koji kae da je enama dato devet dijelova
seksualne elje, ali im je Allah takoe dao i devet desetina stida. U drugom poglavlju sam
obeao da u objasniti ovaj hadis. Na prvi pogled, ovdje moe izgledati da postoji
kontradikcija u Boijoj odredbi, ali nije tako. I seksualna elja i stid su tu smjeteni zbog
veoma odreene svrhe. Seksualna elja treba da bude neobuzdana, upravo tako - neobuzdana,
kada je ena sa svojim muem, a mora biti zatiena stidom kada je ena sa drugim ljudima.
To je veoma elokventno objasnio imam Muhammed el-Bakir kada je rekao: Najbolja ena
meu vama je ona koja odlae oruje stida kada skida odjeu za svoga mua, a naoruava se
stidom kada ponovo oblai svoju odjeu.108
Ove izreke jasno pokazuju da mu i ena treba da se osjeaju potpuno slobodno kada doe do
meusobne stimulacije koja je poznata kao predigra. Po islamskom uenju, nije nikakav
grijeh da ena bude aktivna i prijemiva za vrijeme intimnog odnosa. To se dijametralno
razlikuje od seksualnog morala hrianskog zapadnog svijeta u periodu prije seksualne
revolucije. Rasel kae: ene na Zapadu koje pripadaju jednoj ili dvije generacije unazad,
mogu se sjetiti kako su ih majke opominjale da je seksualni odnos bio jedna neprijatna
dunost koju su dugovale svojim muevima, i da je trebalo da mirno lee i misle na
Englesku.109 ta je drugo osim seksualnog revolta mogao donijeti takav moral?

100

Wasail, XIV tom, str. 40.

Ibid, str. 83.
102
Ibid.
103
Ibid, str. 82.
104
Tahzibu-l-Ihya, III tom, str. 110.
105
Wasail, str. 82.
106
Wasail, XIV tom, str. 83.
107
Ibid, str. 85.
108
Ibid, str. 14-16.
109
Kako je citirano u Sex and Destiny, str. 94.
101

42

*Tehnike predigre:
to se tie metoda meusobne stimulacije u predigri, erijat dozvoljava i muu i eni da vide,
poljube, dotaknu, miriu ili stimuliu bilo koji dio partnerovog tijela. Prema tome, oralni seks
kako se naziav u ovome dijelu svijeta, dozvoljen je. Imam Musa el-Kazim je jednom bio
upitan: Da li ovjek moe poljubiti vaginu svoje ene? Imam je odgovorio: Bez
problema.110 Jedina granica koju ne treba prelaziti je to da se ne smije koristiti nikakav
dodatni predmet. A ta restrikcija je veoma razumljiva: nita ne moe zamijeniti ono to je
Allah stvorio u naim tijelima!
Restrikcija koju sam postavio na korienje dodatnih predmeta bazira se na slijedeem hadisu:
Ubejdullh ibn Zurrah kae da je imao jednog starog susjeda koji je imao mladu robinju.
Zbog svoje starosti, on nije mogao u potpunosti zadovoljiti mladu robinju za vrijeme intimnog
odnosa, pa ga je ona zato pitala da stavi svoje prste u njenu vaginu kako je to njoj odgovaralo.
Stari ovjek je slijedio njene elje iako mu se ta ideja nije dopala. Zato je zatraio od
Ubejdullaha da upita imama Alija Rid-a o tome. Kada je on to uinio, imam je rekao:
Nema nikakvih problema u tome da on koristi bilo koji dio svoga tijela na njoj, ali ne treba
koristiti nita drugo osim svoga tijela.111
U ranijoj diskusiji, rekli smo da masturbacija (tj. samozadovoljavanje svojih seksualnih
organa sve dok ne doe do izbacivanja sjemena ili orgazma) nije dozvoljena. Ali, u sluaju
dvoje ljudi koji su u braku, nema problema ako ena stimulie muevljev polni organ sve do
izbacivanja sjemena, ili ako on stimulie njen sve do orgazma. To je dozvoljeno zbog toga to
ne spada u samozadovoljavanje nego se radi o stimulisanju od strane zakonitog partnera.
Kuran jasno kae: Vjernici su... oni koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena svojih
(23:5-6). Stimulacija polnih organa od strane zakonitog partnera sasvim sigurno spada u
uvanje svojih stidnih mjesta osim od ena svojih.
*Da li postoji ikakav poloaj u seksualnom odnosu koji je zabranjen u Islamu?
Ne! to se tie osnovnih pozicija u koitusu, nema nikakvih granica ili zabrana. Koristim
termin osnovne pozicije u koitusu za poloaje koji su poznati kao: mukarac sa gornje
strane, ena sa gornje strane licem u lice, bona pozicija licem u lice, stranja pozicija u kojoj
mukarac prodire sa stranje strane. U stvari, erijat je ostavio muu i eni da istrauju i
eksperimentiu kako im je volja.
U ranom islamskom periodu, desio se jedan dogaaj koji je razjasnio ovo pitanje za sva
vremena. Stanovnici Medine, pod uticajem Jevreja, za vrijeme intimnog odnosa koristili su
poloaj mukarac sa gornje strane, licem u lice, dok su Mekanci voljeli da eksperimentiu
sa raznim poloajima. Nakon to su se muslimani iselili u Medinu, jedan Mekanac je oenio
enu iz Medine i elio je da sa njom ima intimni odnos na svoj sopstveni nain. ena je odbila
i rekla da mogu imati odnos samo u jednom poloaju. Sluaj je iznesen pred Poslanika

110
111

Wasail, XIV tom, str. 77.

Wasail, XIV tom, str. 77.

43

s.a.w.s., pa je Allah objavio ajet koji glasi: ene vae su njive vae, i vi njivama svojim
prilazite kako hoete (2:223). To znai, u bilo kojem poloaju.112
Ipak, pokueno je imati odnos u stojeem poloaju, ili okrenut prema kibli licem ili leima.
Preporuljivo je uzdrati se od akrobatskih pozicija koje predlau neki seksolozi na Istoku i
Zapadu, koji ak mogu da izazovu fizike ozlijede. Sjetite se da je osnovno pravilo
meusobno zadovoljstvo i fleksibilnost. Ako jedan od partnera ne voli neki odreeni poloaj,
onda onaj drugi treba da se ravna prema njegovim osjeanjima.
*Da li je dozvoljen analni odnos?
Miljenja naih mudtehida se razlikuju po ovom pitanju. Ova razlika u fetvama dolazi od
razliitih hadisa koji su nam dostupni o ovoj temi. Na primjer, postoji hadis od imama
Dafera es-Sadika koji citira rijei Poslanika s.a.w.s.: Analni otvor ene je harm za moju
zajednicu.113 Ovaj hadis kategoriki zabranjuje analni odnos. Ali, lanac prenosioca ovoga
hadisa nije potpuno besprijekoran.114 S druge strane, imamo autentian hadis u kojem je
Abdullh ibn Ab Jafr upitao imama Dafera es-Sadika o ovjeku koji je imao analni odnos
sa svojom suprugom. Imam je rekao: Nema problema u tome, ukoliko ona pristane.
Abdullh je rekao: A ta ima da kae o Allahovim rijeima: ...onda im prilazite onako
kako vam je Allah naredio? Imam je odgovorio: Ta naredba se odnosi na traenje djece, to
znai da treba da traimo djecu onako kako nam je Allah naredio. Ali, On je takoe rekao:
Vae ene su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako hoete.115
Kada se mudtehid suoi sa ovakvim kontradiktornim hadisima, onda on mora odrediti da li
ih moe pomiriti ili ne. U naem sluaju, mudtehidi su prihvatili autentiniji hadis koji
odobrava analni odnos kao kvalifikator za hadise koji potpuno zabranjuju takvo djelo. To se
naroito odnosi na Kuranske ajete koji se nalaze u hadisu koji odobrava ovo djelo. Kao
zakljuak, oni kazuju da zabrana naprijed navedenog hadisa nije na nivou harma (strogo
zabranjenog djela), nego je na nivou mekrha (pokuenog djela).116 Ovaj zakljuak je
potkrijepljen treom kategorijom hadisa u kojima su imami jasno odvraali svoje sljedbenike
od analnih odnosa.
Safvn el-Damml je rekao imamu Rid-u: Jedan od tvojih sljedbenika me je zamolio da ti
postavim pitanje koje se sam stidio da pitam. Imam je rekao: O emu se radi? Safvn:
Radi se o ovjeku koji je imao analni odnos sa svojom enom. Imam je izjavio: Da, on to
moe uraditi. Onda je Safvn, koji je bio blizak sljedbenik, upitao: Da li vi to radite? Imam
je rekao: Ne! Mi to ne radimo.117
Zbog toga, veina iitskih mudtehida kae da analni odnos nije haram, nego veoma pokuen
(kerheten eddah), i to samo pod uslovom da se ena sa time sloi. A ukoliko se ona sa time
ne sloi, u tome sluaju svi mudtehidi kau da je vdib uzdrati se od takvog odnosa za
112

El Mizan, III tom (engleski prijevod), str. 319.

Wasail, XIV tom, str. 104.
114
Tazkirah, II tom, str. 576-577, edidov Masalik, III tom, str. 303.
115
Wasail, XIV tom, str. 103.
116
arh Lumah, II tom, str. 68; edidov Masalik, I tom, str. 438-439.
117
Wasail, XIV tom, str. 102-103.
113

44

svaki sluaj.118 Ipak, sudei prema Ajatollhu Huiju, vdib je uzdrati se od analnog odnosa
bez obzira da li se ena sa tim slae ili ne.119
Ja bih savjetovao da se takav odnos ne upranjava, zbog toga to moe biti bolan i
prouzrokovati povrijede budui da analni otvor nije predvien za seksualni odnos! Povrh toga,
naunici kau da ako ovjek i ima analni odnos, ne treba ga mijeati sa vaginalnim zbog toga
to e to dovesti do infekcija kod nekih ljudi koji imaju gljivice, ili druge organizme koji se
nalaze u analnom otvoru, a ne u vagini ili mukom polnom organu. Volio bih ovaj odjeljak
privesti kraju sa izrekom imama Dafera es-Sadika i imama Ali er-Rid-a o analnom odnosu:
ena je oruje za vae zadovoljstvo, i stoga joj nemojte nakoditi.120
*Pristojnost i privatnost:

Postojalo je vrijeme kada ljude nije trebalo podsjeati na neke osnovne moralne i etike
vrijednosti, ali mi danas ivimo u vremenu u kojem se moralne vrijednosti mijenjaju poput
istroenih automobilskih guma. Jedna od tih vrijednosti je i pristojno oblaenje kod kue i
privatnost za vrijeme intimnog odnosa izmeu mua i ene. Neki ljudi na Zapadu (naravno, u
manjini) koji misle da je u redu, pa ak i zdravo, biti obnaen u prisustvu djece! Na
kolektivnoj osnovi, oni takoe organizuju nudistike kampove. Zato? Zato da njihova djeca
ne bi imala negativno miljenje o sopstvenoj seksualnosti. Takvi roditelji takoe misle da
nema nita loe u seksualnom odnosu pred oima njihove djece. Ovakvo ponaanje je primjer
ekstremne reakcije na strogi hrianski moral. Da bi zatitili svoju djecu od povezivanja seksa
sa zlom, neki od tih roditelja idu do te granice da se ak potpuno otvaraju pred svojom
djecom!
Takvo ponaanje ne osuuju samo oni koji se jo pokoravaju religioznim moralnim
sistemima, nego i oni koji poznaju djeju psihologiju. Jedan seksualni vodi koji itaju
milioni zapadnjaka kae: Nikada nemojte ukljuivati djecu u seksualne aktivnosti odraslih:
militantni i egzibicionistiki liberali koji pokuavaju da naviknu djecu na prirodnost seksa
dozvoljavajui im pristup u sopstveni seksualni ivot, ine najvjerovatnije isto toliko tete
koliko je to uinila i prohibitivna generacija sa svojim stavom seks je prljav.
Postoje mnogi hadisi u kojima su Poslanik, s.a.w.s., i imami naglasili da, kada se uputamo u
intimne odnose, moramo se osigurati da nas nikakvo dijete (ili bilo koja druga osoba) vidi ili
uje. Ebu Besr citira rijei imama Dafera es-Sadika: Nemojte se uputati u intimne odnose
sa svojom suprugom dok vas dijete moe vidjeti. Poslanik, s.a.w.s., je veoma otro osuivao
ovo (ponaanje).121 Ako dijete vidi ili uje svoje roditelje prilikom intimnog odnosa, ono
moe pretrpjeti ok kao psiholoko iskustvo. To takoe moe prouzrokovati probleme u
njegovom kasnijem ivotu. Vodi koji smo maloprije spomenuli navodi: Mnoga mlada djeca
su bioloki programirana da protumae prizor ili zvuk intimnog odnosa odraslih kao dokaz
nasilnog ponaanja (toga su svjesni ranije nego to mislite, zbog toga nemojte drati bebe u

118

El-Urvah, str. 628.

Minhad, I tom, str. 64.
120
Wasail, XIV tom, str. 101-102.
121
Wasail, XIV tom, str. 94-95.
119

45

spavaoj sobi), a svijest o oevim i majinim seksualnim odnosima je u svakom pogledu

previe ozbiljna stvar da bi se sa njom poigravalo.
Islam je postavio jasna pravila o privatnosti odraslih. O djeci koja jo nisu ula u pubertet,
Kuran kae: O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam uu oni koji su
u posjedu vaem i oni koji jo nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kada u podne odloite
odjeu svoju, i poslije obavljanja none molitve. To su tri doba kada niste obueni, a u drugo
doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah
objanjava propise! A Allah sve zna i mudar je (24:58). A to se tie djece koja su ula u
pubertet, Kuran kae: A kada djeca vaa dostignu polnu zrelost, neka onda uvijek trae
doputenje za ulazak, kao to su traili za doputenje oni stariji od njih; tako vam Allah
objanjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je (24:59).
Ova dva ajeta daju nam sljedea pravila o privatnosti unutar i izvan porodinih krugova:
1. Postoje tri vremena u toku dana - no, rano jutro i poslije podne - koja se smatraju kao
trenuci privatnosti.
2. Mlaa djeca se moraju nauiti da za vrijeme trenutaka privatnosti ne mogu dobiti dozvolu
da uu u spavau sobu svojih roditelja ili odraslih prije nego to ih upitaju za dozvolu.
Oigledno, kada kaemo mlaa djeca ne mislimo na dojenad; to se odnosi na djecu koja
mogu razumjeti ta je dobro a ta je loe. Rekao bih da se to odnosi na djecu koja imaju pet
godina ili vie. Roditelji treba da postepeno usade ovo pravilo svojoj mlaoj djeci.
3. U drugim trenucima, djeca mogu ulaziti i izlaziti iz spavae sobe svojih roditelja bez
traenja njihove dozvole. To znai da roditelji treba da budu pristojno obueni u tim
preostalim trenucima.
4. to se tie odrasle djece, Kuran jasno kae da oni smiju ui u spavau sobu svojih
roditelja ili ostalih odraslih osoba samo nakon to upitaju za dozvolu.

46

ETVRTI DIO - KONTRACEPCIJA I ABORTUS

A. UVOD

Pitanje kontrole raanja je pokrenulo mnoge debate u zapadnom svijetu. Ovo pitanje je
povezano sa osnovnim pogledima na seks. S jedne strane, ako poveete seks sa izvornim
grijehom i izjednaite ga sa zlom, i uz to dozvolite samo one seksualne odnose koji su u cilju
raanja djece, onda ete sasvim sigurno biti protiv kontracepcije. Ako biste je dozvolili, to bi
znailo opravdavanje seksa radi uivanja. Sa druge strane, ako smatrate da je seks prirodnan
in iji je cilj dvojak: raanje djece i zadovoljavanje seksualnih elja, onda ete dozvoliti
kontracepciju. Pitanje korienja kontraceptivnih sredstava je usko povezano sa pitanjem
abortusa.
Postoje ukupno tri stava o kontroli raanja i abortusu. S jedne strane, rimokatolika crkva122
zabranjuje kontracepciju kao i abortus; s druge, feministkinje i liberali smatraju da su kontrola
raanja i abortus osnovna enska prava. Islam je zauzeo sredinu izmeu ova dva ekstremna
stava, tako to je dozvolio kontracepciju, a zabranio abortus.
Prema iijskom fikhu, planiranje porodice - kao privatna mjera odreivanja brojnosti porodice
zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga - je dozvoljeno. Ne postoji ni jedan Kuran ski ajet ili
hadis koji je protiv korienja kontracepcije, a nije ni obavezno (vdib) imati djecu u braku.
Dakle, korienje kontracepcije spada u kategoriju dozvoljenih (diz) djela. Pored toga,
postoje neki hadisi (pogotovo oni koji se odnose na azl, coitus interruptus) koji kategoriki
dokazuju da je kontrola raanja dozvoljena. Imam Alija je jednom rekao: Mala porodica je
jedno od sredstava udobnosti.123 Imam Dafer es-Sadik je rekao: Imam Ali ibn el-Husein,
a.s.,nije smatrao da je coitus interruptus nedozvoljen, i pritom bi uio ajet I kad je Gospodar
Tvoj iz kimi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih da posvjedoe
protiv sebe... (7:172). Dakle, iz kojeg god je sjemena Allah uzeo zavjetovanje, ono e se
sigurno roditi, pa ak i ako se prospe na tvrdi kamen.124 Imam je rekao da je stvaranje samo
u Allahovoj moi. Koristili mi kontracepciju ili ne koristili, ako Allah hoe, dijete e biti
zaeto. Zapravo, ovi hadisi su potvrdan dokaz da je kontracepcija dozvoljena u Islamu.
Ipak, ponekad se pitanje kontrole raanja politizuje od strane imperijalistikih i rasistikih
reima; u takvim sluajevima, vrhovni mudtehid ima pravo da privremeno zabrani korienje
kontracepcije na osnovu sekundarnih razloga (hukm thnaw). Naprimjer, ako ruska
komunistika vlada odlui da name-tne ili unaprijedi kontrolu raanja u muslimanskim
pokrajinama ne zbog zdravstvenih razloga, nego zbog straha da bi visoki natalitet meu
muslimanima mogao izmijeniti njihov status nacionalne manjine, onda mudtehid moe izdati
fetvu po kojoj bi primjenjivanje kontrole raanja (bez ikakvih zdravstvenih razloga) u
sovjetskoj Rusiji bilo harm. Ili, ako bi izraelska vlada nametnula kontrolu raanja meu
muslimanima na teritoriji okupirane Palestine, onda je muftija moe zabraniti. Na slian
nain, ako indijska vlada ili maronitsko rukovodstvo Libana odlue da promoviu kontrolu
122

Vidite Instructions on Respect for Human Life in Its Origin and the Dignity of Procreation: Replies to Certain
Questions of the Day, Vatican City, 1987.
123
Nahdu-l-Belaga, izreka br. 141; Tuhaf, str. 214.
124
Wasail, XIV tom, str. 105.

47

raanja meu svojim muslimanskim stanovnitvom, onda glavni mudtehid moe zabraniti
korienje kontracepcije. Takve fetve bile bi privremenog karaktera; onog trenutka kada se
stvar depolitizuje, prvobitni zakon e ponovo biti primijenjen.

B. KADA ZAPOINJE TRUDNOA?

Islam dozvoljava sprijeavanje zaea, ali ne dozvoljava prekid trudnoe. Ipak, postavlja se
problem definisanja poetka trudnoe sa erijatske take gledita.
Prije nego to razmotrimo razliite kontraceptivne metode, prvo moramo dati definiciju kada
poinje trudnoa; samo tada emo biti u stanju odrediti koji je metod dozvoljen, a koji ne.
Tokom svog istraivanja nisam uspio pronai u klasinim knjigama fikha neku diskusiju o
erijatskoj definiciji trudnoe. ak ni dananji mudtehidi nisu diskutovali o tome.
Namjeravam da, oslanjajui se na Alllahovu pomo, ukratko prostudiram ovu temu u svjetlu
naunih objanjenja i pokuam da doem do erijatske definicije trudnoe.
Prije nego to nastavim, potrebno je objasniti kriterijum definisanja razliitih stvari i tema u
islamskom zakonu. Postoje tri mogua kriterijuma za definisanje stvari i koncepata u fikhu:
ar, urf i ilm. 1.) Ako je neto jasno definisano u erijatu, onda se radi o ar definiciji;
na primjer, definicija rijei salt koja oznaava ritualnu molitvu koja se sastoji od odreenih
rijei i pokreta. 2.) urf znai konvencionalno, tradicionalno miljenje. Definicija urf znai
neto to je prihvatljivo obinim ljudima bez bilo kakvog naunog ili erijatskog preciziranja.
3.) Definicija ilm znai neto to je dala nauka; na primjer, definicija obine vode je H2O,
radi se o tenosti iji se molekul sastoji od dva atoma hidrogena i jednog atoma kiseonika, ili
primjer definicije poetka dana koji je astronomskski sumrak. (Koristio sam termine ar
(erijatska) definicija, urf (opta) definicija, i ilm (nauna) definicija kako bih
pojednostavio stvar za one itaoce koji nisu strunjaci za fikh; ali, u strunoj terminologiji,
ove tri definicije se nazivaju al-urfu-sh-shri, al-urfu-l-mm, i al-urfu-l-khss).125
Ako erijat neto definie, onda mi moramo slijediti tu erijatsku definiciju. Ali, ako erijat ne
daje nikakvu definiciju o nekim stvarima, da li emo onda slijediti urf ili ilm definiciju?
Ko god je upoznat sa erijatom, sloie se sa mnom da se, u odsustvu erijatske odluke, mora
slijediti urf definicija. ovjek treba da slijedi uobiajeno i opte prihvaeno stanje stvari, a
ne nauna gledita. Na primjer, kada erijat kae da voda koja se koristi za abdest mora biti
ista (mutlaq), da li to znai nauno ista? Naravno da ne! Inae, tekua voda u ovome dijelu
svijeta ne bi bila nauno ista jer ima neke proiavajue hemikalije u sebi, kao to je hlor.
erijat kae da e takva voda i dalje biti smatrana kao ista, osim ako obini ljudi osjete
razliku u njenoj boji, ukusu i mirisu, bez pomoi naune laboratorije.
Ipak, postoji jedan sluaj kada e preovladati ilm definicija: u sluajevima kada obini ljudi
nisu u mogunosti da definiu neku stvar. Dakle, u sluajevima gdje erijat uti aurf nema
nikakvo miljenje, ovjek nema nikakvog izbora nego da slijedi nauno miljenje.
Definicija poetka trudnoe je jedan od sluajeva gdje e preovladati nauno miljenje; to je
125

italac se moe pozvati na knjigu El-Makasib od ejha Murtaze El-Ansarija, str. 193.

48

zbog toga to erijat ne daje nikakav odgovor, a obini ljudi nikako ne mogu odrediti kada
trudnoa poinje. Zbog toga, u ovom sluaju, prvo emo pogledati kako nauka objanjava
poetak trudnoe a onda pokuati da pronaemo drugostepene dokaze iz erijatskih izvora
kako bismo donijeli zakljuak.
Proces zaea i trudnoe prema modernoj nauci tee na sljedei nain: nakon to sjemena
tenost ue u vaginu, spermatozoidi prodiru u matericu, prolaze kroz nju i dolaze do jajovoda.
enska jajna elija se nalazi u jajovodu. Spermatozoidi putuju prema jajovodu traei jajnu
eliju. Kada oni dospiju u jajovod, normalno jedan od njih uspijeva da prodre u jajnu eliju.
Ovo spajanje mukog sjemena i enske jajne elije poznato je kao oploenje. Nakon
oploenja, jajna elija poinje da se kree prema materici, a nakon to u nju stigne, ugnijezdi
se u njen zid. Ovaj proces se naziva implantacija oploenog jajaca u matericu.
Da bi se erijatski odredila trudnoa, moramo odgovoriti na sljedea pitanja: da li trudnoa
poinje sa (1) ulaenjem sjemena u matericu, (2) oploivanjem jajaca u jajovodu, ili (3)
implantacijom ve oploenog jajaca u zid materice?
Ja tvrdim da kombinacija sljedea tri inioca daje erijatsku trudnou: sjemena tenost, jajna
elija i materica. Ako se bilo koja dva od ova tri inioca sjedine bez onog treeg, to ne moe
biti erijatska trudnoa. Kao to u u daljnjem telstu dokazati, erijatska trudnoa poinje kada
se oploeno jajace ugnijezdi u zid materice.
U svojoj potrazi za erijatskom definicijom, najblia tema koju sam mogao pronai bila je ona
o krajnjem vremenu kada je dozvoljen abortus. Prema iitskom fikhu, krajnji rok kada se
smije izvriti abortus se razlikuje kada se uzmu u obzir razliiti stadijumi trudnoe. Bilo kako
bilo, ono to je vano za nau diskusiju je posljednji rok za prva etiri mjeseca trudnoe. Za
vrijeme ta etiri mjeseca, dijete u majinoj utrobi se naziva dinn. Taj dinn (embrion) sam
postepeno prolazi kroz pet faza koje imaju razliita imena:
nutfah, kada je ono sjemena tenost;
alaqah, kada je ono poput ugruka krvi;
muzgah, kada je grudvica mesa;
azm, kada je grudvica kostiju;
jaksu lahmen, kada je obavijeno mesom.126
Prvi stadijum je najvaniji u naoj potrazi za poetkom trudnoe. Mnogi hadisi jednostavno
kau da je najkasniji trenutak kada se smije abortirati stadijum kada je embrion nutfah ili
sjemena tenost.127 Na prvi pogled izgleda da, sudei prema ovim hadisima, trudnoa poinje
im sperma ue u matericu. To bi znailo da je dozvoljeno sprijeiti da sjeme u nju dospije,
ali im ono unutra ue, zabranjeno je abortirati. Ipak, nije tako. To bi bilo tano kada bi se
rije nutfah koristila samo u doslovnom smislu u kojem ona oznaava sjeme. Ali, u fikhu
i u hadisima, rije nutfah se koristi i za sjeme i za ve oploeno jajace. Sreom, ovo
proireno znaenje rijei nutfah je objanjeno u sljedeem hadisu imama Zejn-ul-bidna:
Sad ibn el-Musejjeb je upitao imama Zejn-ul-bidna o osobi koja udari trudnicu nogom,
pa ona kao rezultat toga izgubi ono to je nosila u materici. Imam je rekao: Ako se radilo o
nutfah (sjemenu), on joj mora platiti dvadeset dinara. Sad je upitao: ta je definicija za
126
127

Kuran, 23:12-14.
Wasail, XIX tom, str. 169, 237-240.

49

rije nutfah? Imam je odgovorio: To je supstanca koja, kada se ugnijezdi u matericu, ostaje
u njoj etrdeset dana.128 Imam je koristio dvije rijei da opie ta je nutfah: 1.) vudiat fi-rrahm - ona biva postavljena u materici, i 2.) fe-steqarret fhi - ona se u njoj ugnijezdi. Izgleda
da imam naglaava da najranija faza u kojoj se smije izvriti abortus nije trenutak kada
sjemena tenost prvi put ue u matericu i samo proe kroz nju, nego kada se u njoj ugnijezdi.
Oigledno je da su postavljanje sjemena u materici i implantacija ve oploenog jajaca u
materici jedna ista stvar.
Ne treba posebno naglaavati da razlika izmeu ulaenja sjemena u matericu, oploivanje
jajaca u jajovodu i na kraju njegova implantacija nije bila poznata uenjacima koji su se
bavili fikhom do prije jednoga vijeka. Ali, rije istiqrr = smjetanje pokazuje da nai alimi
nisu bili potpuno nesvjesni injenice da sjeme prolazi kroz razliite faze prije nego to se
ugnijezdi u materici. Da su bili nesvjesni, onda ne bi upotrijebili rije istiqrar, nego bi rekli
ulazak sjemene tenosti u matericu. Ova razlika postaje jasnija u zapisima alima nakon
sedmog vijeka islamske ere. Prije sedmog vijeka, nalazimo izraze kao na primjer ilqau-nnutfah (ulazak sjemene tenosti u matericu).129 Ali, nakon sedmog vijeka, alimi su poeli
koristiti izraz istiqraru-n-nutfa (smjetanje sjemena u matericu).130 ak i dananji
mudtehidi opisuju najraniju fazu kada je jo dozvoljen abortus sljedeim rijeima:
abortiranje sjemene tenosti nakon to se smjestila u materici (bad istiqraru-n-nutfah fi-rrahm).
Pored toga, Kuran je uvijek koristio rije haml da opie trudnou (19:22, 31:14, 46:15).
Haml znai nositi, i oigledno je da ena nosi dijete u svojoj materici a ne u jajovodu.
Haml poinje sa implantacijom a ne prije nje. (Jedan moj prijatelj doktor mi je ukazao na
injenicu da je mogua trudnoa u jajovodu. Ali, ova informacija ne moe se negativno
odraziti na nae argumente, jer takva trudnoa nije normalna. Kada se govori o definicijama,
abnormalne mogunosti se ne uzimaju u obzir. Pored toga, kada doe do abnormalnosti poput
ove trudnoe u jajovodu, jajovod nije dovoljno velik da bi se u njemu razvijao fetus, tako da
kod ovakve trudnoe mora doi do abortusa jer bi inae majka mogla izgubiti ivot.)
Kao zakljuak, mogu rei da je poetak trudnoe sa erijatskog stanovita ona faza u kojoj se
oploeno jajace ugnijezdi (istiqrr) u zid materice. Prema tome, ta god sprijeava
implantaciju jajaca je dozvoljeno, a ta god ubija ve ugnijeeno jajace je haram. Godinu
dana nakon to sam donio odluku 1986. godine, pisao sam Ajetullahu El-Huiju i upitao ga za
njegovo miljenje o ovoj temi:
Sa medicinske take gledita, nakon to sjemena tenost ue u vaginu, ona prolazi kroz
matericu i ulazi u jajovod. U jajovodu se ona spaja sa jajnom elijom. Zatim ve oploena
jajna elija ulazi u matericu i gnijezdi se u njezinom zidu. (Oigledno je da se izraz
istiqrru-n-nutfa fi-r-rahm u spisima islamskih pravnika odnosi na ovu implantaciju ve
oploenog jajaca u zid materice.)
Imajui u vidu ono to je naprijed reeno, da li je dozvoljeno koristiti lijek ili sredstvo koje
sprijeava oploeno jajace da se ugnijezdi u zid materice?

128

Wasail, XIX tom, str. 240.

arajaul-Islam, str. 1042; En-Nihaja, str. 778.
130
Tabsirah, str. 216; erh Luma, II tom, str. 444; Tahrir, II tom, str. 597.
129

50

Ajetullah El-Hui je odgovorio: Zabranjeno je abortirati nakon to se jajace ugnijezdi, dok

je sprijeavanje trudnoe prije toga dozvoljeno. Ali, odreivanje manjih i veih premisa obje
stvari zavisi od svakog individualnog sluaja.131
Mislim da odgovor Ajetullaha zahtijeva neka objanjenja za one koji nisu upoznati sa stilom
faqiha. U prvom dijelu odgovora, Ajetullah se sloio da je abortiranje sjemena nakon to se
ugnijezdilo u zid materice ono to je zabranjeno kod kontracepcije. U drugom dijelu
odgovora, on nije uzeo na sebe da odredi kada se to implantiranje deava: ubrzo nakon to
sjeme ue u matericu ili nakon to se ono vrati iz jajovoda? On dalje kae da klasificiranje
bilo kojeg odreenog kontraceptivnog metoda (bilo da on sprijeava oploivanje ili
implantaciju) zavisi od svakog individualnog sluaja.
Na osnovu naunog objanjenja koje je ranije dato i korienja rijei istiqrar u hadisu koji se
odnosi na nutfah i spise naih alima o najranijoj moguoj fazi za abortus, smatram da je
implantacija ve oploenog jajaca u zid materice poetak trunoe sa erijatske take gledita.
Kada se jajace smjesti, postaje lako odrediti koji metod kontrole raanja je dozvoljen a koji
nije. Bilo koji metod koji sprijeava trudnou prije implantacije jajaca je dozvoljen, a bilo
koji metod koji prekida trudnou nakon implantacije je nedozvoljen i smatrae se kao abortus.
U svjetlu ovih kriterijuma treba da gledamo na razliite metode kontrole raanja koje su nam
danas dostupne.
Interesantno je znati da je dvije godine prije nego to sam doao do zakljuka na erijatskoj
osnovi, dr Clifford Grobstein, vodei ameriki embriolog, objavio isti zakljuak na osnovu
naunog istraivanja. Dr Grobstein, kojemu je ovakav isti pristup pribavio mjesto u dva
komiteta - u Amerikom Drutvu za Plodnost, te u Katolikoj Zdravstvenoj Asocijaciji, izdao
je svoje djelo Science and the Unborn (Nauka i neroeni) 1988. godine. On pie: U
posljednjih nekoliko desetljea, naroito kao rezultat ekstenzivnog prouavanja razvoja
mieva, postalo je jasno da u najranijim fazama svake nove generacije, sisari (ukljuujui i
ljude) prolaze kroz preliminarne predembrionske faze prije nego to postanu embrioni na
uobiajen nauni nain... U razvoju sisara, koji se normalno deava u tijelu majke (unutranja
inkubacija), sada je evidentno da se u ranim promjenama kroz koje prolazi zigot prvo razvija
vie elija, a tek nakon toga se on priprema za penetraciju u majin materini zid, ili
implantaciju. Drugi korak, kao to primjeujemo, je pravi poetak inkubacije ili trudnoe.132

131
132

Lina korespondencija, 24. Rebiu-s-sani, 1407 (1987).

Grobstein, Science and the Unborn, str. 58-59.

51

C. KONTRACEPTIVNE METODE

Kontraceptivne metode u naem vremenu djeluju na razliite naine. Mi emo ispitati neke od
njih koje se najee koriste, i odrediti da li su one dozvoljene u Islamu ili ne. Mora se
napomenuti da mi prouavamo dozvoljenost ili nedozvoljenost ovih metoda samo sa
erijatske take gledita. Za medicinsko stanovite, ako italac eli da zna koliko su pouzdane
ove metode i kakvi su im pratei efekti, mora se konsultovati sa svojim ljekarom.

1. Oralna kontraceptivna sredstva:

Pilule za kontrolu raanja sprijeavaju zaee tako to sprijeavaju ovulaciju. Pilule mijenjaju
nivo hormona i potiskuju hormonalne signale iz lijezda koji se alju jajnicima da bi se
oslobodila jajna elija. Te pilule se uzimaju oralno u odreenim intervalima u toku dvadeset
ili vie dana, za vrijeme svakog menstrualnog ciklusa. Budui da sve takve pilule sprijeavaju
ovulaciju, nema nikakve prepreke da se one koriste. Ipak, svaka ena mora da se konsultuje sa
ljekarom o moguim negativnim posljedicama.
Postoje neke pilule koje djeluju nakon to se odnos ve dogodio, na primjer pilula za sljedee
jutro ili nedavno pronaena pilula RU486. Poto po naoj definiciji trudnoa poinje sa
implantacijom, korienje bilo kakve pilule koja sprijeava implantaciju je dozvoljeno. To
znai da pilule za sljedee jutro i RU486 mogu da se koriste poslije odnosa, ALI ne nakon
to osjeamo ili znamo da se trudnoa ve desila.

2. Depo-provera:
Depo-provera djeluje isto kao i pilule, ali umjesto da se uzima oralno, ubrizgava se jedanput u
svaka tri mjeseca. Ova i ostale kontraceptivne metode na bazi ubrizgavanja takoe su
dozvoljene.
3. Intrauterinska sredstva (IUS):
Ova sredstva su plastini ili metalni objekti raznih oblika koji se postavljaju u matericu.
Medicinski eksperti ne znaju kako ova sredstva djeluju, a trenutno vladaju dva miljenja:
jedni kau da IUS sprijeavaju oplodnju, a drugi kau da sprijeavaju implantaciju ve
oploenog jajaca u zid materice. Poto trudnoa prema erijatu poinje sa implantacijom,
IUS se mogu koristiti u sprijeavanju zaea, bez obzira na navedene razlike u miljenjima
izmeu medicinskih eksperata.

52

4. Sredstva koja fiziki sprijeavaju zaee:

Sve spirale sprijeavaju da sjemena tenost ue u matericu. Takoe, i kondomi spadaju u
grupu sredstava koja fiziki sprijeavaju da se oplodnja dogodi. Na muki polni organ se
postavlja kondom, a na grli materice se postavlja dijafragma ili spirala. Korienje supstance
koja ubija spermatozoide prije nego to dospiju do jajne elije takoe se ubraja u ovu grupu.
Nema razloga zato se ne bi koristilo i ovakvo kontraceptivno sredstvo.
5. Apstinencija tokom plodnih dana:
Postoje tri osnovne procedure koje predviaju ovulaciju, tako da se seksualni odnos moe
izbjegavati za vrijeme otprilike est dana najplodnije mjesene faze svake ene. Te tri metode
su sljedee:
a) Ovulacioni metod: ena e nauiti da prepozna plodne dane tako to e primijetiti razliku u
sastavu sluzi koja se lui iz grlia materice. Luenje sluzi iz grlia materice signalizira veoma
plodnan period, tako da izbjegavanje odnosa za vrijeme tih plodnih dana sprijeava trudnou.
b) Ritmiki metod: Ovaj metod je slian prethodnom, ali on zavisi od posmatranja mjesenih
ciklusa itave godine kako bi se odredili plodni dani.
c) Temperatura: Ovim metodom, pored voenja kalendara ciklusa, ena takoe svakodnevno
mjeri temperaturu kako bi otkrila ovulaciju. Ona moe znati kada se desila ovulacija kada god
se povea njena osnovna temperatura.
6. Povlaenje (Coitus interruptus):
Coitus interruptus znai povlaenje mukog polnog organa prije nego to se desi ejakulacija.
To je bio najuobiajeniji metod kontrole raanja prije nego to su pronaena moderna
sredstva.
Muhammed Ibn Muslim i Abdur-Rahman ibn Abdillah Mejmun su upitali imama Dafera
Es-Sadika o povlaenju. Imam je rekao: To zavisi od svakog ovjeka; on moe prosuti sjeme
gdje god eli.133 Ali, u jednom drugom hadisu, Muhammed ibn Muslim citira petog ili
estog imama na sljedei nain: U sluaju robinje, to je dozvoljeno; ali, u sluaju slobodne
ene, to mi se ne dopada, ukoliko nije tako ugovoreno pri sklapanju braka.134 Sudei prema
ovom hadisu, veina naih mudtehida vjeruje da je coitus interruptus dozvoljen, ali da je
mekruh (tj. pokuen) bez eninog odobrenja.135
Sve naprijed navedene metode ne ukljuuju hirurke operacije i lako se mogu prekinuti. ena
(ili ovjek) koji koristi ove metode moe ih obustaviti u bilo kojem trenutku kako bi se imalo
dijete.
133

Wasail, XIV tom, str. 105.

Wasail, XIV tom, str. 106.
135
erh Luma, II tom, str. 28; El-Urvah, str. 628; Minhad, II tom, str. 267.
134

53

7. Sterilizacija:
Sterilizacija ukljuuje hirurku operaciju. Kod mukaraca, sterilizacija znai zatvaranje
prolaza u sjemenom kanalu koji se nalazi u njihovom reproduktivnom traktu, i naziva se
vazektomija. Prilikom vazektomije se blokira sjemeni kanal koji povezuje testise sa prostatom
i ostalim reproduktivnim organima. Kod ena, podvezuju se jajnici koji prenose jajnu eliju.
Dozvoljenost sterilizacije zavisi od njene reverzibilnosti (to znai da mora postojati
mogunost da se vrati na staro stanje). U ovom trenutku, stopa reverzibilnosti od 40% nije
dovoljno visoka da bi se dozvolila sterilizacija. Vei uspjeh se moe postii sa poboljanim
mikrohirurkim tehnikama, a sve dok ne dostignemo reverzibilnost od makar 80%, teko se
moe dozvoliti sterilizacija.
Moe li ena koristiti sredstva za kontracepciju bez muevljevog odobrenja?
ena ima potpuno pravo da koristi kontraceptive ak i bez pristanka svog supruga.136 Ali, ne
bi trebalo da koristi metod koji bi ugroavao brana prava njenog supruga. Na primjer, ona ga
ne moe primorati da koristi kondom ili da praktikuje coitus interruptus. Ovo pravilo se
zasniva na principu da je muevljevo pravo nad njegovom enom da ona uvijek bude
seksualno dostupna i kooperativna. To pravo se, meutim, ne protee na raanje njegove
djece. Raanje ili neraanje djece je lina odluka ene, i ona smije koristiti kontraceptivna
sredstva ukoliko ona ne ometaju brana prava njenog mua.
To je bio pravni aspekat erijata. Ali, na praktinom nivou, takve odluke se najbolje donose
meusobnim dogovaranjem izmeu dvoje suprunika; u protivnom, moe doi do
nerazumijevanja i nepovjerenja. Pravni aspekat je tu da zatiti osnovna prava ene, ali u
stvarnom svijetu, ovjek i ena moraju zasnovati svoj ivot na ljubavi, milosti i saradnji, kao
to kae Kuran: I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se
uz njih smirite, i to izmeu vas postavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji
razmiljaju (30:21).

D. ABORTUS

Islamski pristup pitanju kontrole raanja i abortusa je veoma balansiran. On dozvoljava eni
da sprijei trudnou, ali joj zabranjuje da je prekine. Abortus nakon implantacije oploenog
jajaca u matericu je apsolutno zabranjeno i smatra se za zloin protiv Boijeg zakona i
neroenog djeteta. Sa islamske take gledita, nelegitimnost abortiranja ne zavisi od toga da li
fetus ima status ljudskog bia ili ne. Iako Islam ne priznaje fetus kao ljudsko bie, on mu i
dalje daje pravo mogueg ivota.
Abortus je u zapadnom svijetu postao uobiajen zbog mnogih razloga:
1. ponekad je po srijedi izbor izmeu djeteta i karijere;
2. ponekad je po srijedi izbor izmeu djeteta i luksuznog naina ivota;
3. ponekad se ne eli roditi vanbrano dijete;
136

Minhad, II tom, str. 276.

54

4. ponekad je po srijedi pogrean djetetov pol,

5. ponekad je po srijedi bilo silovanje.
Svi ovi razlozi su neprihvatljivi sa islamske take gledita. Prva dva izgovora ocrtavaju
sebinu prirodu ovog materijalistikog drutva. Allah kae: Reci: Doite da vam kaem ta
va Gospodar propisuje: ...da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijate - Mi i vas i njih
hranimo... (6:151). Takoe kae: Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimatine, i njih i vas
Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh (17:31). Trei izgovor je posljedica onih
seksualnih odnosa koje Islam strogo zabranjuje. etvrti izgovor nije manje okrutan nego to
je bio obiaj predislamskih Arapa da zakopavaju ivu ensku djecu. to se tie petog sluaja,
djevojka mora uzeti pilulu za sljedee jutro ili RU486 odmah nakon to se desi seksualni
napad, kako bi sprijeila moguu implantaciju oploene jajne elije. Ali, ako je trudnoa ve
utvrena, tada Islam ne dozvoljava abortus. U takvim sluajevima, Islam pita: zato ubiti
dijete radi zloina njegovog oca? to se tie enine reputacije, Islam strogo zabranjuje da se
poniavaju rtve silovanja; umjesto da se one ogovaraju, treba da im se pokae razumijevanje.
Moderna tehnologija, kao to je ultra zvuk, omoguila je da se sazna da li dijete ima neki
defekt mnogo prije nego to se ono rodi. Neki ljudi opravdavaju abortus onda kada je fetus
defektan. Dananji mudtehidi ne dozvoljavaju takav abortus; oni kau da roditelji treba da se
mole i nadaju da e dijete biti normalno i zdravo. Postoje mnogi sluajevi u kojima su se
prognoze ljekara pokazale pogrenima! Drugim rijeima, nai mudtehidi kau da je
dozvoljeno preduzeti preventivne mjere prije nego to se trudnoa desi, ali nakon to se ona
ve dogodila, onda nije dozvoljeno abortirato fetus ak i u sluaju da je on defektan.
erijat dozvoljava abortus samo onda kada doktori sa sigurnou izjave da e nastavljanje
trudnoe ugroziti ivot ene. Ova dozvola se bazira na principu manjeg od dva zla koje je u
islamskoj pravnoj terminologiji poznato kao el-ehemm we-l muhimm (vanije i manje vano).
Poslanik je rekao: Kada dvije zabranjene stvari zajedno zadese osobu, tada e manja biti
rtvovana radi vee. U ovom sluaju, ovjek se suoava sa dvije zabranjene stvari: ili da se
abortira neroeno dijete, ili da se dopusti da umre majka. Oigledno je da je drugi sluaj gori
od prvog, te je zato dozvoljen abortus da bi se spasio ivot ive osobe.

55

PETI DIO - NOVE TEHNIKE U LJUDSKOJ REPRODUKCIJI

Roenje prve bebe iz epruvete 1978. godine bilo je na naslovnim strana irom svijeta.
itavo ovjeanstvo, s izuzetkom Vatikana, s radou je doekalo ovaj novi napredak u
ljudskoj nauci. Na kraju krajeva, ovjek je najvanije Boije stvorenje. Allah je stvorio svemir
za ovjeka, a ovjeka je stvorio za Sebe. Tokom posljednjih pedeset godina, ovjek je
napravio veliki skok u nauci i tehnologiji. Jedna od stvari koje su nas najvie zadivile je nova
tehnika u ljudskoj reprodukciji. Zanimljivo je primijetiti da je Islam ak i po ovom pitanju
zauzeo sredinu izmeu dva ekstremna pogleda: s jedne strane, rimokatolika crkva je
kategoriki osudila oploivanje iz epruvete, vjetako oploivanje i surogatno materinstvo. S
druge strane, ljudi liberalnih pogleda dozvoljavaju ove metode bez obzira da li se one
primjenjuju kod branih parova ili ne. Islam, kao to emo kasnije vidjeti, dozvoljava novu
tehnologiju u reprodukciji samo ako se ona primjenjuje kod branih parova.
U ovom poglavlju, mi emo ispitati nove tehnike koje su stvorene u cilju da pomognu
parovima u reprodukciji, i vidjeti da li se Islam slae sa njima ili ne.
A. TEHNIKE LJUDSKE REPRODUKCIJE
1. Vjetako oploivanje od strane supruga

Ovo oploivanje se koristi kada suprug moe proizvesti sjemenu tenost, ali ona nije potpuno
sposobna da postigne oploenje. Manjkavost sjemene tenosti moe se pripisati malom broju
aktivnih spermatozoida ili njihovoj nemogunosti da brzo prodru do jajne elije. Ovakvo
oploivanje se moe takoe koristiti kada suprug pati od prevremene ejakulacije.
U ovoj tehnici, sjemena tenost se dobija od supruga putem masturbacije, a onda se napravi
njen koncentrat u laboratoriji kako bi se njen kvalitet poboljao. Ta sjemena tenost se
zatim unosi u matericu supruge u danima najvee plodnosti, tako to se ubrizgava injekcijom.
U zavisnosti od pravila svakog medicinskog instituta, ubrizgavanje injekcije moe izvriti
doktor, medicinska sestra ili sam brani par. to se tie erijata, nema nikakvih prepreka
vjetakom oploivanju od strane supruga, naravno pod uslovom da se radi o zakonito
vjenanom branom paru
Poto je masturbacija je zabranjena, kako onda moemo dobiti muevljevu sjemenu tenost za
vjetaku oplodnju? Tano je da je po iitskom fikhu masturbacija zabranjena, ali smo mi ve
rekli da je dozvoljena masturbacija ako je sprovodi brani partner! Stoga, u sluaju vjetake
oplodnje, ena moe masturbirati svoga mua da bi dobila sjemenu tenost. Zanimljivo je
kako je rimokatolika crkva pokuala da rijei ovaj problem: Rimokatolika crkva
dozvoljava vjetaku oplodnju ukoliko se koristi muevljeva sjemena tenost, i ukoliko je ona
proizvod seksualnog odnosa sa njegovom suprugom a ne proizvod masturbacije, ali to obino

56

ukljuuje snoaj u doktorskoj ordinaciji, to se teko moe nazvati romantinim, rekao je

otac Wolak.137

2. Vjetaka oplodnja od strane donatora

Ova vrsta vjetake oplodnje je veoma slina onoj koja se sprovodi od strane supruga. Ona se
koristi kada je muevljeva sjemena tenost manjkava i po kvalitetu i po kvantitetu. U
zapadnjakom drutvu, neke ene koje odlue da se uopte ne udaju ali da imaju dijete,
koriste ovaj metod kako bi zaele. U Engleskoj, od dvije do etiri hiljade novoroenadi se
raa godinje putem ove metode.
to se tie Islama, ovakva vjetaka oplodnja je apsolutno zabranjena, zbog toga to oplodnju
izvrava donator a ne zakoniti suprug. Ali, budui da ovdje nije ukljuen nikakav seksualni
odnos izmeu ene i donatora, neki ljudi bi upitali kako onda moe biti haram? Kuran jasno
kae: Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim (24:30). Boanska naredba da se uvaju stidna mjesta nije specificirana, ona ne kae
da treba da ih uvamo od nedoputenog seksualnog odnosa, nego kae da ih uvamo od
svaega osim od svoga branog partnera. Allah opisuje vjernike rijeima: oni koji stidna
mjesta svoja uvaju, osim od ena svojih... a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sasvim
pretjeruju (23:5-7). Stoga, ak i ubrizgavanje sjemene tenosti drugog ovjeka predstavljalo
bi prelaenje granice i krenje Allahove naredbe.138
Kakav je status djeteta koje je zaeto putem vjetakog oploivanja od strane donatora? Ako
bi, ne daj Boe, ena zaela dijete na ovaj nain, onda se to dijete nee smatrati nezakonitim
zbog toga to ono nije zaeto putem bluda, koji ukljuuje nedoputene seksualne odnose.
Odnos majka-dijete je u takvim sluajevima jasan, a to se tie odnosa otac-dijete, veina nae
dananje uleme je donijela odluku da e se novoroene smatrati djetetom davaoca sjemena;
dijete e ga moi naslijediti i bie mahram njegovoj eni i djeci.139
Ova odluka mudtehida se zasniva na hadisu koji daje primjer veoma slian sluaju djeteta
koje je zaeto na vjetaki nain od strane donatora. Ovaj hadis je prenesen iz raznih izvora
od strane imama Hasana, imama Muhammeda El-Bakira i imama Dafera Es-Sadika (alejhim
selm). Imamima je postavljeno sljedee pitanje: ako bi ena imala odnos sa svojim muem, a
odmah nakon toga otila svojoj robinji i imala sa njom lezbijski odnos, tokom kojeg sjeme
njenog mua istee iz nje i dospije u matericu robinje, pa ta robinja zatrudni - ta e se desiti u
ovakvom sluaju? Imami su, nakon to su objasnili kakva kazna sljeduje te dvije ene, rekli
da e dijete koje rodi robinja pripasti vlasniku sjemena.140 To je veoma dobar primjer kako
naa ulema rjeava probleme modernog doba iako oni koriste iste stare islamske izvore!

137

The Vancouver Sun, 11. mart 1987, str. A7.

Ovaj odgovor dugujem rahmetli ejhu Muhammedu Devadu El-Mugnijji, iz njegove briljantne knjige ElFikh ale-l-mezahibi-l-hamsah, str. 374.
139
El-Fikh, str. 375-376; Minhad, II tom, str. 395; Tahrir, II tom, str. 621-622.
140
Wasail, XVIII tom, str. 426-428.
138

57

3. Oploivanje iz epruvete

Prve dvije metode odnosile su se na sluajeve kada je muka sjemena tenost bila manjkava
po kvalitetu i po kvantitetu. Oploivanje iz epruvete je tehnika koja se uglavnom koristi kod
ena iji su jajovodi blokirani i ne mogu se izlijeiti osim putem hirurkog zahvata. Takoe,
koristi se kod onih koji ne uspijevaju ostati u drugom stanju iako imaju normalne jajovode,
nakon to se iskljue svi mogui razlozi za neplodnost.
Kod oploivanja iz epruvete, od majke se kroz malu trcaljku uzme jedna ili vie jajnih elija
koje se stavljaju u epruvetu. Onda se koristi muevljevo sjeme da oplodi jajnu eliju. Nakon
oplodnje, zigot se moe razvijati u epruveti sve dok ne doe do stadijuma kada se sastoji od
osam elija. Onda se on unosi u majinu matericu.
Oplodnja iz epruvete se moe koristiti kada muevljeva sjemena tenost sadri mali broj
spermatozoida tako da oni teko mogu sami oploditi jajnu eliju u jajovodu. Putem oplodnje
iz epruvete, sjeme takve osobe se koristi za oplodnju jajne elije u epruveti.
to se tie erijata, oplodnja putem epruvete je dozvoljena dok god se ona vri izmeu dvoje
ljudi koji su zakonito vjenani.
4. Ostale mogunosti oplodnje koje je razmatrala naa ulema

Vano je znati da nai mudtehidi idu ispred naune tehnologije u odluivanju o religijskim i
etikim pitanjima koja se tiu ljudske reprodukcije. Kada govore o vjetakoj oplodnji, oni
takoe govore o sljedeim mogunostima141:
1. Dozvoljeno je napraviti vjetaku jajnu eliju, oploditi je sa mukom sjemenom tenosti, a
onda pustiti da se dijete razvija u vjetakoj materici. U ovom sluaju, dijete e biti u
potpunom srodstvu sa ocem. U krajnjoj liniji, to bi bilo dijete bez bioloke majke.
2. Dozvoljeno je napraviti vjetaku sjemenu tenost i ubrizgati je u eninu matericu. Takvo
dijete e biti u potpunom srodstvu sa majkom. U krajnjoj liniji, to e biti dijete bez biolokog
oca.
3. Dozvoljeno je uzeti vjetaki napravljenu jajnu eliju i vjetaki napravljenu sjemenu
tenost, a onda izvriti oplodnju i pustiti da se zigot razvija u vjetakoj materici. Takvo dijete
nee biti ni sa kim u srodstvu.
4. Ako se rode djeak i djevojica kao blizanci putem prethodno navedenih metoda, onda e u
prva dva sluaja oni biti smatrani za prirodne blizance, dakle - nee se moi vjenati jedno sa
drugim, a u treem sluaju, nee se smatrati za blizance jer nemaju roditelje.
5. Surogatno materinstvo

141

Prvi primjer su spomenuli i Ajetullah El-Hui i Ajetullah El-Homeini; ostala tri je spomenuo samo ElHomeini. Minhad, II tom, str. 395, i Tahrir, II tom, str. 622-3.

58

Surogatno materinstvo je nusproizvod vjetake oplodnje. Ono je pokrenulo mnoga

kontroverzna pitanja u pravnim i etikim krugovima irom svijeta, naroito nakon sluaja
bebe M iz 1987. godine.
Surogatno materinstvo znai da ena dozvoli da oploena jajna elija drugog para bude
ubrizgana u njenu matericu. Tako e ona do kraja trudnoe nositi dijete drugog para. To se
moe uiniti besplatno, a moe i za novac, kao to je bio sluaj kod bebe M. Ta procedura
ljudske reprodukcije se primjenjuje kada ena ima problema sa izdravanjem trudnoe do
njenog kraja.
Sa erijatske take gledita, surogatno materinstvo kako je naprijed opisano nije dozvoljeno,
zbog toga to se sjemena tenost druge osobe ubrizgava u matericu ene. To se ne slae sa
Kuranskim ajetom koji kae da vjernice treba da uvaju svoja stidna mjesta, osim od svojih
zakonitih suprunika.
Ipak, u islamskom braku postoje odreene procedure koje dozvoljavaju neku vrstu surogatnog
materinstva. Na primjer, ako ena ima problema sa noenjem djeteta njenoga mua do kraja
trudnoe, onda se mukarac moe oeniti drugom enom (bilo putem privremenog ili trajnog
braka), a onda se jajna elija prve ene, koja je ve oploena muevljevim sjemenom, moe
ubrizgati u matericu druge ene sa njenom dozvolom.
Kojoj od dvije ene e dijete pripasti? Da li e ono pripasti genetskoj majci (prvoj eni) ili
biolokoj majci (drugoj eni)? Prema miljenju Ajatollaha Homeinija, to zavisi od starosti
fetusa. Ako je on ubrizgan u matericu druge ene nakon etiri mjeseca, onda e pripadati
prvoj eni - druga ena je tada samo loa, a ako se on unese u matericu druge ene prije nego
to navri etiri mjeseca, onda je teko rei da dijete pripada prvoj eni.142
Ali, postoji jo jedno miljenje kada je rije o ovakvom odnosu. Ve sam govorio o urf i
ar definicijama. U ovom sluaju, obini ljudi imaju neko svoje miljenje o odnosu izmeu
djeteta i majke. Urf bi rekao da je ena koja rodi dijete prava majka. Dakle, sudei po urf
poimanju, rekao bih da dijete pripada njegovoj biolokoj majci, drugoj eni, bez obzira na
vrijeme unoenja fetusa u njenu matericu. To dijete e biti mahram njenoj drugoj djeci, i
takoe e je moi nasljeivati. to se tie odnosa izmeu djeteta i prve ene, rekao bih da je
njen status genetske majke, iako ona nije bioloka majka, postavlja iznad riz majke. (Riz
majka je ena koja nije rodila dijete, ali ga je dojila, tj. majka po mlijeku). Zasnovano na
ovom odnosu, dijete e biti mahram svoj djeci prve ene, ak i ako ona potiu od drugog oca;
ipak, ono nee moi da nasljeuje od nje, zbog toga to se pravo naslijeivanja bazira na
srodstvu po materici.

142

Tahrir, II tom, str. 623.

59

B. NEKA ETIKA PITANJA

Ono to ete nadalje itati su pitanja koja se sa erijatske take gledita diskutuju po prvi put.
To su rezultati mojih prvobitnih interpretacija. Nadam se da e ovo stimulisati plodnu
diskusiju meu naim mudtehidima.
1. Unitavanje dodatno oploenih jajaca:
U veini sluajeva vjetakog oploivanja, iz eninog tijela se uzimaju tri jajaca, i sva tri se
oploivaju mukom sjemenom tenou. Ali, samo jedno se koristi za ponovno postavljanje u
eninu matericu. Ukoliko prvi pokuaj ne uspije, onda se koriste ostala oploena jajaca.
Pitanje koje je podiglo mnogo praine odnosi se na preostale neeljene oploene jajne elije.
ta se treba uiniti sa ostalim oploenim jajacima? Moraju li biti iskoriena? Smiju li biti
unitena?
Prema erijatu, ne bi trebalo da bude problema sa unitavanjem preostalih oploenih jajnih
elija. To nee biti abortus, zbog toga to se abortus dogaa samo onda kada se oploena jajna
elija ugnijezdi u zidu materice, a i zbog toga to se abortus dogaa samo u enskom tijelu, a
ne u epruveti na laboratorijskom stolu!
2. Zaleeni embrioni:
Jo jedan nusprodukt nove tehnologije su i takozvane banke sperme u kojima se sjemena
tenost i oploene jajne elije uvaju u zamrznutom stanju. Ovdje se moraju postaviti etiri
pitanja:
1. Da li je dozvoljeno da mukarac uva svoju sjemenu tenost u zamrznutom stanju? Na
slian nain, da li je dozvoljeno da brani par uva svoja oploena jajaca za buduu
upotrebu? Ne mogu da navedem ni jedan erijatski razlog koji bi zabranjivao ovakav
postupak. To se nimalo ne razlikuje od sluaja kada osoba daje svoju krv.
2. Da li je dozvoljeno prodavati sjemenu tenost ili oploena jajaca? ovjek ne moe prodati
svoje sjeme da se ono ubrizga u matericu druge ene; on ga moe prodati samo nekoj naunoj
instituciji radi medicinskog istraivanja. Na slian nain, par ne moe prodati svoju oploenu
jajnu eliju koja bi se ubrizgala u matericu druge ene.
3. Moe li ena koristiti sauvanu oploenu jajnu eliju ili sjemenu tenost svoga mua nakon
njegove smrti? Oigledno, ne postoji nita to bi je sprijeavalo da to uradi. Zaleena jajna
elija (oploena od strane sjemena njenoga mua) je njeno vlasnitvo i zbog toga je ona moe
koristiti. Dijete e, naravno, biti zakonito. Ali, ovo e biti dozvoljeno samo ako se ena
ponovo ne uda za drugoga ovjeka nakon muevljeve smrti. Poto Islam ne dozvoljava eni
da ima vie od jednog mua u isto vrijeme, drugi mu e zauzeti mjesto prvoga mua, prema
ajetu koji glasi: Vjernici su oni koji uvaju svoja stidna mjesta, osim od svojih suprunika
(23:5).
4. Moe li ena koristiti oploenu jajnu eliju nakon to se razvede od svojega mua? To je
dozvoljeno samo ukoliko se ona ponovo ne uda za drugog ovjeka. im se ona uda za drugog

60

ovjeka, ona vie ne moe koristiti oploeno jajace ili sjemenu tenost svojeg prethodnog
mua. Osnova za ovaj stav je ista kao i u prethodnom sluaju.

61

RIJENIK MANJE POZNATIH RIJEI

HARM: zabranjeno. Nuno je uzdravati se od djela koja su haram. Ako neko poini haram,
bie kanjen ili pred Islamskim sudom, ili na onome svijetu, ili oboje.
IHTIJT VDIB: vadib iz predostronosti. Iste je vanosti kao i vadib, sa tom razlikom
to, kada god neki mudtehid kae da je neto vadib iz predostronosti, njegovi sljedbenici
mogu da napuste njegov taqlid (vostvo) po tome pitanju i mogu slijediti fetvu nekog drugog
mudtehida, pod uslovom da on ima drugaije miljenje.
DIZ, HALL, MUBH: doputeno, dozvoljeno, zakonito, legalno. Ovim rijeima se
oznaavaju stvari ili djela koja su dozvoljena. Nema nagrade ako se ova djela izvravaju, niti
ima ima kazne ako se zapostave.
MARDA (pl. MARDI): doslovno, ova rije znai ono na to se poziva. Koristi se za
mudtehide najvieg ranga na ije se miljenje ljudi pozivaju.
MEKRH: pokueno, neodobreno. Ova rije se koristi za djela koja su pokuena, ali nisu
haram. Ako neko poini neko pokueno djelo, nee biti kanjen, a ako se uzdri od toga, nee
biti nagraen.
MUDTEHID ili FQIH (pl. FUQAH): pravnik, vjerski uenjak koji je strunjak za
islamske zakone, ili erijat. Obino se koristi za mudtehide najveeg ranga ije miljenje
ljudi slijede.
SUNNET ili MUSTEHAB: preporueno, dobro. Odnosi se na djela koja su preporuena, ali
nisu vadib. Ako ih ko izostavi, nee biti kanjen, a ako ih uini, bie nagraen.
VDIB: obavezno, neizostavno. Djelo koje se mora izvriti. ovjek e biti kanjen ako
zapostavi neko vadib djelo, kao to su na primjer dnevni namazi.

62

SADRAJ

UVOD ....................................................................................................................................................... 2
A. ZATO OVA KNJIGA ......................................................................................................................... 2
B. SEKSUALNI ODGOJ........................................................................................................................... 3
C. IZVORI ERIJATA .............................................................................................................................. 4
PRVI DIO - SEKSUALNI MORAL NA ZAPADU ............................................................................................ 7
A. HRIANSKI SEKSUALNI MORAL ..................................................................................................... 7
B. VIKTORIJANSKA ERA ........................................................................................................................ 8
C. SEKSUALNA REVOLUCIJA ................................................................................................................. 9
DRUGI DIO - OSNOVI ISLAMSKOG SEKSUALNOG MORALA .................................................................. 11
B. ODBRANA ISLAMSKOG STAVA ...................................................................................................... 15
1. Miljenje Fatime Mernisi ........................................................................................................... 16
2. Miljenje El-Gazalija ................................................................................................................... 20
3. Ljubav prema Bogu pored ljubavi prema ovome svijetu........................................................... 22
C. KRITERIJUM ZA ODREIVANJE MORALNOG I NEMORALNOG ...................................................... 24
1. Moralno regulisanje seksa ......................................................................................................... 25
2. Islam i lina sloboda................................................................................................................... 26
TREI DIO - STRUKTURA ISLAMSKOG SEKSUALNOG MORALA ............................................................. 28
A. PUBERTET: POETAK SEKSUALNOG IVOTA ................................................................................. 28
B. KAKO SE BORITI PROTIV SEKSUALNOG PORIVA PRIJE BRAKA? ..................................................... 30
1. Nemoralni naini ....................................................................................................................... 30
2. Zakoniti privremeni naini ......................................................................................................... 35
C. BRAK .............................................................................................................................................. 37
Svadbena ceremonija .................................................................................................................... 38
Vrijeme za seksualni odnos ........................................................................................................... 40
Seksualne tehnike.......................................................................................................................... 41
ETVRTI DIO - KONTRACEPCIJA I ABORTUS .......................................................................................... 47
A. UVOD ............................................................................................................................................. 47
B. KADA ZAPOINJE TRUDNOA? ..................................................................................................... 48
C. KONTRACEPTIVNE METODE .......................................................................................................... 52
D. ABORTUS ....................................................................................................................................... 54
PETI DIO - NOVE TEHNIKE U LJUDSKOJ REPRODUKCIJI ......................................................................... 56
63

A. TEHNIKE LJUDSKE REPRODUKCIJE ................................................................................................. 56

1. Vjetako oploivanje od strane supruga ................................................................................. 56
2. Vjetaka oplodnja od strane donatora .................................................................................... 57
3. Oploivanje iz epruvete ............................................................................................................ 58
4. Ostale mogunosti oplodnje koje je razmatrala naa ulema .................................................... 58
B. NEKA ETIKA PITANJA ................................................................................................................... 60
RJENIK MANJE POZNATIH RIJEI ........................................................................................................ 62

64