Nadovjek

Natovjek je budunost, on ima snano izraenu volju za moi, razlikuje se od obinih ljudi jer ima
hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Nietzsche je tvrdio da svijet nije
zavren, da se sve rui i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadovjek se ne boji tog
vraanja i on prihvaa ivot i ponavljanje. Narod (stado) tei samo golom odravanju, a to je ve
propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati
(ustanoviti nove i razbiti stare). Nietzsche kae da je u svemu to ivi vidio volju za moi, u volji
sluge naao je volju da bude gospodar. Iz ovakvih stavova Nietzsche postavlja ideal novog ovjeka"nadovjeka". Nadovjek je utjelovljenje volje za moi, razbija i stvaralac. On se razlikuje od obina
ovjeka. Nietzsche odnos nadovjeka i obinog ovjeka usporeuje s odnosom ovjeka i majmuna
rekavi da ta nia vrsta treba za viu biti samo podsmijeh ili bolan stid.
ovjek mora biti prevladan- osnovni je cilj Nietzscheova uenja. Nietzsche svoja razmiljanja o
postojanju nadovjeka, o dobru i zlu, o volji i elji za moi iznosi u knjizi Tako je govorio
Zaratustra. Kad Zaratustra izgovara okantne rijei 'Bog je mrtav', Nietzsche predstavlja saetak
razvoja novovjekovnog nihilizma. Nadosjetni svijet metafizike je mrtav. Jedan od temeljnih ciljeva
Nietzscheove filozofije je dovesti u pitanje sva dosadanja promiljanja o etici i smislu ivota, kao i
o dobru i o zlu. On smatra da veina stvari za koje mislimo da su dobre su jedino tu da nas
sputavaju u iskrenom uivanju i potivanju ivota. Radei ono to zapravo i ne volimo samo zato
to mislimo da je dobro i ispravno, uskraujemo sebi uitak. A ne radei ono to mislimo da nije
prihvatljivo, dobro ili je sramotno opet nas zakida uivanja u ivotu.
Friedrich Nietzsche je najvaniji predstavnika nihilizma. Nihilizam je filozofsko stajalite, pogled na
svijet i ljudski ivot bez ikakve svrhe, znaenja ili razumljive istine. To je teorija u kojoj se ne
vjeruje ni u to ili u kojoj ne postoje ciljevi. Zapravo jedini cilj kojeg Nietzsche predstavlja je
unitenje starog ovjeka i stvaranje novog, osloboenog autoriteta i kulturnih znaenja. Njegova
teorija kae: Ne postoji istina. Ova reenica istie da istina ne postoji, a da bi to bilo tono, ta bi
reenica morala biti istinita. A kako neto moe biti istinito kada istina ne postoji? Upravo je to
paradoks nihilizma.
Nietzscheova filozofija vrlo je vana, ne samo zbog toga jer se hrabro usudio suprotstaviti svemu
onome to su njegovi prethodnici filozofi do tada rekli, ve zato jer su njegove ideje ostavile dubok
utisak, ne samo na filozofe, ve i na itav niz umjetnika 20. stoljea, a time i na sve nas.
Nietzsche nas u svojoj knjizi ui da je ovjek ue izmeu ivotinje i nadovjeka i kae: Opasno je
pogledati prijeko, opasno je krenuti na put, opasno je pogledati iza sebe, opasno je oklijevanje i
stajanje. Jedini put koji Nietzsche nije spomenuo je put prema gore, prema nebu, prema Bogu. Put
prema jedinom mjestu koje moe ponuditi utjehu, snagu i dati odgovore na sve dileme. U cijelom
Nietzscheovom uenju osjea se praznina koju bi jedino vjera mogla upotpuniti. On ne mari za
blinjim, bio on uspjean ili siromaan. On ljubi preziratelje i one koji se rtvuju za zemlju. Ja
nadovjeka zamiljam kao ovjeka koji ivi poteno, vodei se moralom i razumom, ljubei svoje
blinje i prihvaajui sve i svakoga, kao ovjeka koji tei za istinskim ivotnim vrijednostima i
utjehu i spas trai u Bogu koji je iv i ispunja svaki kutak njegova bia.