13.

POVIJESNI RAZVOJ INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

Razne su teorije o tome od kada datira industrijski dizajn. Neki smatraju da je
parni stroj i poetak industrijske revolucije usko vezan za poetak industrijskog di
zajna. Kao rani primjer industrijskog dizajna navodi se prvi eljezni most raspona
31 m u Coalbrookedale-u na rijeci Severin iz 1779 (konstruirao A. Darby). Uz pa
rni stroj, otkrivanje elektriciteta i serijska proizvodnja uzrokovali su mnoge p
romjene u drutvu.
SLIKA 1 MOST NA RIJECI SEVERIN
Povijesni razvoj vee se uz pokrete poput Arts and Crafts u Engleskoj, De Stijl u
Nizozemskoj, Art Nuoveau u Nizozemskoj i Austriji (pod imenom Secession) te Bauh
aus u Njemakoj koji je imao najjai utjecaj na formiranje modernog industrijskog di
zajna. Odlazak ljudi okupljenih oko Bauhausa uvelike je doprinio razvoju industr
ijskog dizajna u Sjedinjenim dravama. Povijesni periodi mogu se prema [2] grupira
ti prema umjetnikim pokretima koji su bili izvori suvremenog dizajna.
13.1 SEKTA EIKERA
Protestantska sekta ejkera, odnosno Ujedinjeno drutvo vjernika u Kristov drugi dola
zak, koju je 1747. pokrenula u Engleskoj Jane i James Wardley, a nakon emigriranj
a Jane Wardley u SAD, formirana je kao zajednica vjernika koji su ivjeli ekonomsk
i samostalno i odvojeno od ostatka drutva. Oko 1832. poinju na tritu prodavati svoj
namjetaj. U skladu s religijskim shvaanjima temeljenim na tenji ka istoi, perfekciji,
redu i jednostavni, smatrali su da svaki predmet mora ispuniti svoju funkciju i
ostvariti upotrebnu vrijednost. Istiu izuzetnu vanost upotrebne vrijednosti, koja
materijalizirana, ini perfekciju. Izbaeni su nepotrebni ukrasi s predmeta i namjet
aja. Tono je specificirano koje boje trebaju biti fasade, namjetaj, posue i sl. Nam
jetaj i uporabni predmeti svojom su jednostavnou, strogou i kvalitetom, teili ka estet
skoj perfekciji te se u mnogoemu poklapaju s teorijom suvremenog dizajna.
1

Slika 2 Shaker-ska soba

Slika 3 Shaker-ski namjetaj
2

13.2 POKRET ARTS AND CRAFTS (1860-1900)

U Viktorijanskoj Engleskoj, u doba industrijske revolucije i znatnijeg bogaenja i
ndustrijalaca, William Morris, pod snanim utjecajem pisca John Ruskina i njegove
romantine idealizacije obrtnika ponosnog na svoje djelo, vjeruje u socijalizam ko
ji e omoguiti radnikim klasama da uz pomo ljepote svakodnevnih predmeta s veseljem p
rilaze radu [2]. Ogoren je na strojeve odgovorne za proizvodnju runih i pretencioz
nih predmeta, izlaz nalazi u obrtu. Inae kao pisac, dizajner, umjetnik i socijali
st, Morris utemeljuje asopis Oxford and Cambridge magazine, gdje iznosi svoje ide
je, poeziju i stavove te teorije o rukotvorinama u dekorativnim umjetnostima. S
dvama istomiljenicima pokree tvrtku za dekoriranje te izrauje uzorke za zidne tapet
e i tekstil. Njegov je utjecaj izrazito velik kod dekoracija kua i crkava. Isti p
okret javlja se u SADu i Kanadi.
Slika 4 Uzorak dekoracije proizvedene u Morris & Co.
3

Slika 5 Stolna i vrtna lampa u slitu Arts and Crafts

Slika 6 Arts and Crafts u arhitekturi
4

13.3 L'ART NOVEAU (1890-1910)

Pokret koji su u Belgiji, kao reakciju na slubenu umjetnost i buroaski manirizam,
zapoeli H. Van de Velde i V. Hort, proirio se brzo itavom Europom i SAD. U Njemakoj
se naziva Jugendstil, u Italiji Floreale, u Austriji Secession, u Engleskoj i SA
Du Liberty, te u naim krajevima pod imenom Secesija. U panjolskoj posebni su radov
i A. Gaudia. Karakteriziraju ga ritmiki floralni elementi i prikazi ena. Dekorativ
ni oblici (grane, lie, cvjetovi) imaju i svoju namjenu poput ruki, stalaka i sl. Ov
i pokreti su pokuaj da se unaprijedi tehnika, arhitektura i primijenjena umjetnos
t, bez istodobnog odbacivanja umjetnosti u vidu ornamenata.
Slika 7 Casa Batllo, A. Gaudi, Barcelona
5

Slika 8 Secesija (Be) i Jugendstil (Darmstadt) u arhitekturi

6

Slika 9 L'Art Nouveau

Slika 10 Liberty
7

Slika 11 Secesija u Splitu (Palaa Naki, Sumporno kupalite, Zgrada Sveuilita)

8

13.4 DEUTSCHER WERKBUND (1907-1934)

Pod velikim utjecajem W. Morrisa i J. Ruskina (Arts and Crafts), Herman Mathesiu
s u Mnchenu pokree udruenje Deutcher Werkbund, koje okuplja umjetnike, obrtnike i i
ndustrijska poduzea s ciljem oplemenjivanja profesionalnog rada i povezivanja umj
etnosti, rukotvorina i industrije. Stav Mathesiusa je bio Jedino standardizacija,
shvaena kao rezultat zdrave usklaenosti, moe omoguiti stvaranje pouzdanog i za sve
prihvatljivog ukusa. Naglaavanjem potrebe standardizacije, Mathesius se razlikuje
od Morissa koji naglaava potrebu individualizacije. Mathesius je svojim radionica
ma uspio uspostavit vezu izmeu umjetnosti i industrije. U to vrijeme AEG zapoljava
Petera Behrensa kao prvog dizajnera, odnosno umjetnikog savjetnika, koji je bio od
govoran za dizajn cijelog proizvodnog programa tvornice, te arhitekturu i tipogr
afiju. Dolaskom nacizma, pokret se gasi.
Slika 12 Dizajn arhitektura i Petera Behrensa
9

13.5 BAUHAUS (1919-1933)

kola Staatliches Bauhaus, gdje pod vodstvom Waltera Gropiusa u Weimaru (Njemaka),
povezuje umjetnost i primijenjenu umjetnost, te postaje jedan od najutjecajnijih
faktora u arhitekturi i dizajnu. Uenje kole temeljeno je na vanosti geometrije, pr
eciznosti, jednostavnosti i ekonominosti u dizajnu proizvoda i arhitekturi. Utjec
aj Bauhausa bio je veoma velik u Njemakoj, Europi i SADu. Iako nema mnogo dijela
koja obiljeavaju ovaj pokret, ideje Bauhausa bile su brzo i iroko prihvaene. Nastav
a je bila organizirana u obliku radionica za pojedine tehnike poput stolarstva,
metala, keramike, tekstila. Prouavanje geometrije i osnovnih geometrijskih oblika
, rezultiralo je formama u obliku kugle, stoca, valjka, kocke te koritenje boja po
put ute, crvene i plave. Filozofiju su temeljili na funkcionalizmu, Svaka stvar je
utvrena svojom svrhom. Iz ove kole izali su mnogi znaajni nastavnici. U okviru nasta
ve rade se prototipovi industrijskih proizvoda. Dolaskom nacizma gasi se kola, a
dosta njenih nastavnika bjei u SAD gdje je u Illinoisu osnovan Design New Bauhaus
. Poslije rata osniva se u Ulmu fakultet (Hochschule fr Gestaltung) iz kojeg su p
roizala mnoga velika imena Njemakog dizajna. 1968. godine fakultet se zatvara jer
uprava fakulteta se nije eljela uklopiti u reformu visokog kolstva u Njemakoj.
Slika 13 Predmeti i arhitektura Bauhausa
10

13.6 AMERIKI INDUSTRIJSKI DIZAJN

Za razliku od Europe, gdje su industrijski dizajneri bili arhitekti i inenjeri, u
SADu su prvi industrijski dizajneri bili dizajneri u teatrima i umjetnici ilust
ratori. Industrijski dizajn je esto bio u slubi prodaje i oglaavanja, gdje je jedni
no bio bitan vanjski izgled proizvoda, a ne i unutranji. Pioniri amerikog dizajna,
poput W. D. Teaguea, N. B. Geddesa i R. Loewya su naglaavali aerodinaminost dizaj
na, bez obzira to dodaci u obliku krilaca nisu imali nikakve funkcije i predstavl
jale su istu kulisu. Ovo je karakteristika za 30 te godine. Usporedi li se dizajn
automobila iz 50tih godina s europskim automobilima koje je karakterizirala jed
nostavnost linija, ameriki su automobili obilovali mnotvom neutilitarnih detalja.
Sedamdesetih godina je na ameriki dizajn izvrio veliki utjecaj europski dizajn i t
u u amerikom dizajnu prednjae Henry Dreyfuss i Eliot Noyes, gdje je konkurencija n
a tritu prisilila kompanije poput Bella, Deerea, Forda i IBMa da rade na diferenci
raju proizvoda te su dizajnere integrirali u razvojni proces proizvoda, to je pol
uilo veliki uspjeh.
Slika 14 Walter Dorwin Teague - arhitektura, fotoaparati, lampa, radio i termosi
ca
11

Slika 15 Norman Bel Geddes - radio, stolna lampa, namjetaj, posue, vozila
12

Slika 16 Raymond Loewy - kutija cigareta, iljilo za olovke, ormar, posue, lokomoti
ve, automobili
Slika 17 Eliot Noyes - IBM elektrina pisaa maina, stalak za telefon i logotipovi
13

Slika 18 Henry Dreyfuss - lokomotiva, telefoni, usisava, sat, termometar, helikop

ter Hughes 500, ergonomske studije
14

13.7 FRANCUSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN

Tridesetih godina prolog stoljea osnovan je L'Union des Artistes Modernes koji je
okupljao imena poput Robert Mallet-Stevensa, Le Corbusiera i J. Dumonda, koji os
tvaruju znaajan doprinos u arhitekturi i dizajnu namjetaja. Pedesetih godina na in
icijativu J. Vienota, osnivaju se asopis Art Prsent i L'Institut Francaise d'Esthtiqu
e Industrielle koji promiu ideju o industrijskoj estetici te smatraju bitnim djel
ovati na, po njihovom miljenju, brojnim runim proizvoda koji su bili posljedica loe
g koncepta, odnosno dizajna. J. Vienot osniva jednu od prvih agencija za dizajn,
osnova Komoru sindikata industrijskih estetiara te pokree 1953. prvi internaciona
lni kongres dizajna.
Slika 19 Robert Mallet-Stevens, stolice i arhitektura
15

Slika 20 Charles-douard Jeanneret-Gris (Le Corbusier) - stolice i arhitektura

16

Slika 21 Flaminio Bertoni - Citron Traction Avant (1934), studija za DS 19, Citron
DS 19, Citron AMI 6 i Citron 2CV
17

13.8 TALIJANSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN

Poetak industrijskog dizajna u Italiji vee se uz arhitekta, slikara i dizajnera Gi
o Pontija, koji 1928. pokree asopisa Domus, gdje se ve dugi niz godina objavljuju rad
ovi u arhitekturi i dizajnu. Kasniji talijanski dizajn karakterizira neprestano
traenje novih oblika i formi poput radova arhitekta i dizajnera Ettore Sottsassa.
Veliki je bio angaman arhitekata i dizajnera u dizajniranju namjetaja poput Vica
Magistrettia, Giancarla Piretta. Znaajan je doprinos dizajnera u automobilskoj in
dustriji, gdje prednjai dizajnerski sudio Pininfarina, te dizajneri Nuccio Berton
e i Giorgetto Giugiaro.
Slika 22 Gio Ponti - arhitektura, stolice, stolovi, jedai pribor, ajnik, lampa i a
parat za espresso
18

Slika 23 Ettore Sottsass - stolne lampe, stolica, stoli, Olivetti Valentine

Slika 24 Vico Magistretti - stolice i rasvjetna tijela
19

Slika 25 Giancarlo Piretti stolice, stol, dra kiobrana i lampa

Slika 26 Pininfarina - automobili, eksterni hard disk i Gorenje
20

Slika 27 Nuccio Bertone Fiat Barchetta (1947), Alfa Romeo BAT 9 (1959), Alfa Rom
eo Giulietta (1970), Lamborghini Miura
Slika 28 Giorgetto Giugiaro - Porche VW Tapiro, DMC De Loeran, Masserati Ghibli,
Ferrari GG50
21

13.9 SKANDINAVSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN

Znaajni doprinos skandinavskom dizajnu dao je tridesetih godina finski arhitekt i
dizajner laminiranog namjetaja Alvar AAlto, da bi sedamdesetih finski dizajn doiv
io pravi procvat s imenima poput Timo Sarpaneva i Antti Nurmesniemi.
Slika 29 Alvar Aalto - namjetaj i arhitektura
Slika 30 Timo Sarpaneva
22

Slika 31 Antti Nurmesniemi telefon, posue, stolice, svjetiljka, Helsinki metro

23

Danski dizajn oituje se kvalitetnim upotrebnim predmetima jednostavnog oblika i j

asnih linija. Imena koja su znatno doprinijela danskom dizajnu su Jakob Jensen (
dizajnira za Bang & Olufsen te je i danas je jo aktivan) i Henning Koppel.
Slika 32 Jacob Jensen - telefoni, gramofon B&O, detektor plina, sat, zvonce, tos
ter, termometar, Blotooth
Slika 33 Henning Koppel - posue i satovi
24

Slika 34 Poul Henningsen - rasvjetna tijela i stolice

vedski dizajn, uz poznate dizajnere namjetaja poput Karl Erik Ekseliusa, Bruna Mat
hssona, istie se i po industrijskom dizajnu kojeg je prouzroio jak industrijski ra
zvoj. Kod vedskog dizajna poznato je da se dosta polae na primjeni ergonomije u di
zajnu proizvoda.
Slika 35 Karl Erik Ekselius - namjetaj
Slika 36 Bruno Mathsson namjetaj
25