Professional Documents
Culture Documents
Rebecca Nottingham - Prakse Cetvrtog Puta - Samopromatranje
Rebecca Nottingham - Prakse Cetvrtog Puta - Samopromatranje
(Prijevod: Ivana)
Rad poinje podjelom panje. Ako nemate iskustva u toj praksi, probajte sljedee:
dok ste svjesni svog vanjskog iskustva, postanite istovremeno svjesni unutarnjeg
stanja. Ta unutarnja svijest je poetak samopromatranja. Samopromatranje je
temeljni napor u procesu. Njegova vrijednost ne moe se precijeniti, i sav razvoj
polazi od te toke. Morate hotimino dio panje okrenuti prema unutra, kako bi
promatrali sebe. Neophodno je ne osuivati ili kritizirati ono to promatramo u
sebi. Takve emocije e izobliiti promatrano i koiti napredak.
Pokuajte se odvojiti od opravdavanja i promatrati osjeaj objektivno. Vraajte se
unazad kako bi otkrili izvor neugodnog iskustva. Neprekidnim
samopromatranjem postii ete znanje, razumijevanje i mogunost odvajanja i
oslobaanja od stanja koje se ponavlja u vama.
Samim inom promatranja nelagoda slabi. Sve pogreno djelovanje gubi snagu
kad se uoi samopromatranjem. Upotrijebite prepoznavanje neugodnog iskustva
kao podsjeajui faktor i treu snagu za ne-identifikaciju. Tada koristite sam
problem kako bi rijeili problem.
Ono sa ime se suoavate je negativno zamiljanje. Ono je glavna smetnja u
procesu samorazvoja i odvlai veliku koliinu energije. Kao to ste primijetili,
najee otkrijemo da se dogaaji odvijaju sasvim drugaije nego to nas je
zamiljanje navelo da vjerujemo. Negativno zamiljanje je klasian nain
nepotrebne patnje, a Rad nas ui da ga se nemilosrdno otresemo.
Negativno zamiljanje ne samo to krade snagu, nego je i potpuno odvlaenje
panje, energije i vremena. Pola sata negativnog zamiljanja rezultira gubitkom
pola sata vaeg ivota.
Takoer, primijetili ste kako ak i mala koliina panje razbijazamiljanje. To
otkriva mo panje koju najee uzimamo zdravo za gotovo, a koja je osnovni
alat za nau svjesnu evoluciju. Svjetlo promatranja zaista e popustiti stisak
identifikacije i zamiljanja. Ali nemojte se zadovoljiti tek razbijanjem zamiljanja.
Izaberite iskoristiti ga kao gorivo za transformaciju. Ako svijest o negativnom
zamiljanju moe pokrenuti praksu unutarnje odvojenosti, to e vam trenutano
dati novi poticaj za postizanje vie svijesti.
Prije postizanja sjeanja sebe, morate razviti vjetinu samopromatranja. Velika je
razlika izmeu samopromatranja i sjeanja sebe. Posljednje je rezultat stupnja
rasta postignutog Radom i ne moe se iznuditi. Temelj Rada je samopromatranje,
a ne sjeanje sebe. To je jedini nain postizanja napretka u Radu naime,
ustrajan napor da sagledate to vi jeste i zato funkcionirate na takav nain.
Ne moete postii sjeanje sebe bez prolaska putem samopromatranja, osim u
rijetkim prilikama koje ne moete kontrolirati. Prakticirajui Rad
-2-
-3-
uoi, ona prestaje glatko ili ikako funkcionirati. Ponekad smo ostavljeni bez
sposobnosti potrebnih za interakciju sa svijetom. To stanje je dio evolucije u
Radu i moe se osjetiti kao psiholoki vertigo, ali je privremeno.
Prakticirajte samopromatranje nekritiki. Nemojte se identificirati sa onim to
promatrate. Pokuajte se psiholoki distancirati od svih negativnih misli, stanja i
osjeaja. Oslobodite se tjeskobe, neka osobnost bude pasivna, i promatrajte,
promatrajte.
Nema sumnje da iskreno samopromatranje boli. Bolno je na objektivniji nain
sagledati neprirodnost, nezrelost, sebinost, apsurdnost i nekontrolirane
tendencije u svom ponaanju. Veina ljudi uinit e sve da izbjegne vienje sebe
onakvima kakvi jesu ili kakvi su postali. To je razlog to Rad nije popularan, to
nikad nee dobro proi uz feel good uenja New Age-a i to e izazvati potres u
onima koji se s njim sretnu.
Ve i dostizanje toke u kojoj vidimo sebe onako kako nas vide drugi zahtijeva
razinu posveenosti Radu koja moe izdrati ozbiljnu neophodnu patnju. Ovaj
Rad nije za malodune, tragaoce-amatere, skupljae eklektinih informacija. On
moe biti devastirajui i brutalan kad se suoite licem u lice sa saznanjima o sebi.
Ali potom on postaje duboko oslobaajui i inspirativan.
Istina je da moramo biti nemilosrdni prema sebi u sagledavanju stvari
(unutarnjih reakcija, stavova, stanja) onakvih kakve jesu. Ali misteriozna praksa
samopromatranja slui stvaranju nove kvalitete svijesti unutar nas i raiavanju
terena za novi osjeaj identiteta. Naposljetku, vodi do razvoja bia ija je odlika
velika suosjeajnost, ak i za mehanike i kaotine aspekte nas.
Via svijest omoguuje nepristrano vienje i prua iru sliku, a to samo moe
voditi razumijevanju koje ne osuuje.
Ne smijete sebe takvi kakvi jeste (identificirani sa mehanikom osobnou)
dovesti na mjesto odakle se promatra. To je razlog stalnog naglaavanja
nekritikog samopromatranja. Ove rijei ne mogu dovoljno izraziti o emu se
radi: vi ste u procesu ponovnog otkrivanja sebe, a da biste to postigli morate
skinuti staru kou koja je bila jedini osjeaj sebe koji ste poznavali (izuzev rijetkih
bljeskova i ranih sjeanja sutine).
Prema tome, staro sebstvo ne smije biti ono koje promatra. Inae ste izgubljeni u
labirintu koji vodi u slijepu ulicu. Stvara se neto novo usmjerena panja koja je
oiena od filtera, iluzija i stavova koje smatramo svojim identitetom.
Ovaj delikatni razvoj je osobiti proces raanja. Razluivanje je ovdje zapravo
kljuna rije detekcija razliitih kvaliteta i okusa energija. Raspoznavanje to
je otrovno, a to je vieg reda.
-4-
-5-
-6-
-7-
i mogu se napraviti izbori koji vode novoj kvaliteti postojanja. Tada via svijest
moe pustiti korijen u vaem ivotu.
Moda ete poeljeti eksperimentirati s praksom ienja kako bi vam pomogla
da se oslobodite pogrenog djelovanja. Jednostavna meditacija moe unutar vas
usaditi organski mir, koji e mnoge stvari uiniti jasnijima.
Samopromatranje formira toku budnosti koja se ne gubi i koja nije hipnotizirana
uobiajenim identifikacijama. To nije nitavilo. To je poetak nove prisutnosti.
Njena neosuujua perspektiva ne samo to osigurava manje predrasuda i
iskrivljenih informacija o tome kako funkcioniramo, nego i oponaa
karakteristike drugog stanja svijesti.
Nova osoba konstruirana ni od ega nije rezultat. Naa sutinska priroda, nae
vie sebstvo ve postoje. Njih treba otkopati ispod naslaga iluzija i pogrenih slika
o sebi koje su se godinama akumulirale. Mi pokuavamo nai neto neobino
poznato. Glavnina naeg rada je uklanjanje neprirodnog.
Mjesto promatranja postaje katalizator za ponovno otkrie sutine tako to
rastvara pokrov lane osobnosti, putem panje informirane znanjem.
U bavljenju Radom, poevi od samopromatranja, malo po malo neutraliziramo
te tiranske Ja. Stvaramo u sebi znanje, perspektivu i osnaenje, sa kojima
moemo djelovati hotimino. Kad egocentrini Ja izgube mo djelovanjem Rada
(snagom samopromatranja), prestajemo imati tako mnogo svjetovnih potreba.
Postajemo slobodni od stalne potrebe za onim to nemamo, ili od stalne
nesretnosti zbog onog to imamo. Prepoznajemo da su nai stavovi i miljenja
relativni i da su naa svianja i nesvianja irelevantna za stvarnost. Stoga je
sutinski vano vidjeti sebe objektivno, inae neete prepoznati na emu morate
raditi. Zapamtite da je ovaj Rad psiholoki i unutarnji i trai stvaran i trajan trud.
Kad se pone istinski prakticirati samopromatranje, trenuci promatranja su
dugo vremena sve to se moe postii. Svaki napor koji napravite poveava snagu
osobe koja zna da ja nisam prisutan.
Razlog zbog kojeg samopromatranje mora biti spontano je taj to to moete raditi
samo kad vam se dogodi, kadgod i u kakvim god okolnostima. Promatrajui Ja
dat e vam bolje informacije ako su neoptereeni rasporedom ili planiranjem.
Samopromatranje treba biti integrirano u va ivot na nain da postane prirodno
(premda hotimino i svjesno) kao disanje. Naposljetku, treba postati spontano.
ini se da krivo shvaate svrhu samopromatranja. To to ste spomenuli zvui kao
irenje svijesti, pri emu je samopromatranje usmjerenje svijesti prema unutra u
vlastitu psihologiju, a prema van u svijet i vlastitu manifestaciju. Ako promatrate
koju nogu prvo spustite na pod kad ujutro izlazite iz kreveta itd., kakvom rastu
razumijevanja to slui?
-8-
-9-
- 10 -
- 11 -
- 12 -
- 13 -
grupa Radnih Ja stekla neku mo, onda vae ponaanje moe biti hotimino,
usmjereno viom svijeu, a ne uobiajeno automatsko reagiranje.
Daljnjim rasvjetljavanjem koje Rad unosi u nau psihologiju, manifestacije
pogrenog rada gube snagu i prestaju postojati. Stalna promjena u podrujima
pogrenog rada je apsolutno mogua tako dugo dok se rast nastavlja.
To je rast neega u vama, to se sastoji od znanja, psiholokog napora, i
razumijevanja. Konano, ono to poinje rasti unutar konteksta napora u Radu
ima mo da djeluje hotimino, prije nego mehaniki. Daljnje irenje svijesti
oslobaa nas identifikacije s mnotvom raznih Ja, osobnou, zamiljanjem, i
donosi novu osjetljivost za suptilne percepcije viih centara. Nova razina uvida,
osloboenje od nieg sebstva i produbljeno razumijevanje donose novi smisao i
svrhu naeg postojanja.
{STUDENT: Molim vas objasnite meusobnu povezanost i razlike izmeu
podijeljene panje, samopromatranja i sjeanja sebe.}
Poetak dijeljenja panje je shvaanje da je vaa panja usmjerena u samo
jednom pravcu prema van i da ivite reagirajui na vanjske podraaje. Ja
koje to moe shvatiti je prvo Ja podijeljene panje. Smisao napora je da kroz
shvaanje i praksu moete imati vie nego jednu perspektivu.
Na primjer, praksa gledanja stabla i gledanja sebe kako gledate stablo korisna je
samo utoliko to potvruje da MOETE podijeliti panju. Cilj je dio panje koja je
inae usmjerena prema van, angairana u ivotu, okrenuti prema unutra tako da
vidite svoje ponaanje i psihologiju iz koje proizlazi iz objektivne perspektive.
Ako to moete initi, onda koristite podjelu panje u svrhu samopromatranja. Cilj
samopromatranja je nekritiki promatrati vlastitu psihologiju i ponaanje, u
skladu sa znanjem Rada. Rad
pokazuje da je nae ponaanje voeno
mehaninou, da svi spavamo, i nadalje, da ne znamo da spavamo. Posvemanja
svrha samopromatranja jest buenje. Pri buenju vidimo to motivira nae
ponaanje, uimo kako djelovati hotimino, kako biti samo-transcendentan i
autentian.
Proces samopromatranja zahtijeva hotimine, opetovane napore tijekom dugog
vremenskog perioda, i to je esto uistinu bolan rad. Uviamo da veinu vremena
provodimo u nekom negativnom stanju, i s objektivne toke gledita vidimo da to
uzrokuje nepotrebnu patnju, pogreno djelovanje, ometanje, i da nas kota
gubitka energije. Ove ideje su snana motivacija za promjenu. Uviamo vlastito
automatsko ponaanje, to nas moe okirati i poniziti, a mi smo ispoetka
nemoni da bilo to poduzmemo u vezi s tim. Prepoznajemo da je svaka naa
akcija motivirana sebinim interesima. Vidimo u sebi lai, opravdavanje,
manipuliranje, traenje panje, natjecateljski duh, tatinu, lanost slike koju
imamo o sebi, mnotvo raznih Ja steene osobnosti, pa ak i korupciju u traenju
zasluga za naa dobra djela.
- 14 -
- 15 -
kad to ne elite, kad je preteko, kad ste preumorni, kad ste bolesni, kad se
dogaa BILO TO ime vas ivot moe pogoditi.
etvrti put je ivotan i zahtijeva da se nosimo s okolnostima kakve god jesu. Ako
se osjeate zbunjeno, izgubljeno, prazno, u tami: 1) prepoznajte to kao negativna
stanja koja postoje u vama; 2) zapamtite da negativna stanja lau, jer ona ne
predstavljaju cijelu sliku s razmjerom i relativnosti (scale and relativity); 3) ne
pokuavajte nita drugo s negativnim osjeajima osim da ih promatrate nekritki.
Ako ne uspijevate, pokuavajte i dalje, nastavite se baviti Radom. Ozbiljni napori
postupno e u vama stvoriti jae Stvarno Ja.
Ako moete prepoznati da su vaa negativna stanja prouzroena zahtjevima koje
imate prema svijetu ili ljudima u vaem ivotu kako bi se osjeali zadovoljnima,
onda ete znati da su takvi zahtjevi proistekli iz lane osobnosti i unutarnjeg
pridavanja znaaja.
Mi radimo protiv toga pravei osobnost pasivnom, unutarnjom odvojenou, neidentifikacijom, prepoznavanjem da je unutarnje pridavanje znaaja tek sebini
interes, i rtvujui svoju potrebu za nagradom.
Osoba koja se pokuava probuditi putem Rada moe promatrati svoje
identificiranje. Oni Ja koji vide identifikaciju sami nisu identificirani.
Posljedino, snaga identifikacije smanjuje se zbog tih Ja koji je mogu vidjeti i koji
joj odbijaju dati energiju. To je snaan poticaj za prakticiranje samopromatranje i
unutarnje odvojenosti. Promatrajui Ja, verifikacija i razumijevanje u konanici
stjeu dovoljnu snagu za zaustavljanje automatskih emocija i reakcijau cilju
svjesnog biranja ispravnog djelovanja.
Na identifikaciji je posebno teko raditi, jer osjeaj o sebi nastaje identifikacijom
s onim do ega nam je stalo, to volimo, mrzimo, trebamo, elimo, itd. To vas
puni energijom i smislom, dok u stvari samo krade va ivot i snagu. Stoga to se
osjeamo definiranima onim to nas pokree, npr. Ja sam republikanac, Ja
sam rtva, Ja sam borac za slobodu, Ja sam feministica, Ja sam odana
osoba, itd., teko je uoiti razinu relativnosti koja osporava osjeaj sebe i svrhe.
To je razgoliavanje ega. Teko je i bolno odrei se dugotrajnih uvjerenja
(identifikacija), uvidjeti s relativnou da su vai stavovi, miljenja, pretpostavke i
strasti steeni tijekom ivota. Prema tome, oni su subjektivni. Promjenjivi su. Ne
sadre cijelu istinu, nego samo ono to zadovoljava lanu osobnost. To niste vi.
Samo unutarnja odvojenost moe djelovati protiv identifikacije. Kad je
emocionalni centar jednom oien od sebinih interesa koji grade identifikaciju,
mogue je djelovanje s vie, objektivnije razine, a odatle ete moi svjesno birati
na to ete usmjeriti panju i energiju. Ali to je jo jako daleko. Budite strpljivi u
Radu. Rezultatima obino treba dugo da se pokau, ali svaki korak na putu je
rast.
- 16 -
Promatrajte identifikaciju. Uoite snagu stiska kojim vas dri u aci. Uoite isti
stisak kojim dri i ostale. Uoite kako vas puni energijom, kako vas protresa
lagano uzbuenje od toga. Uoite kako je puna opravdavanja.Uoite kako
program koji pokree vau identifikaciju slui sam sebi, a takav je i kod druge
osobe, i sljedeepremda identifikacije mogu biti oprene jedna drugoj.
Tu treba osobnost uiniti pasivnom.Tako va pogled moe prodrijeti kroz lanu
osobnost i sve njene prepreke, i doprijeti do vie razine razmjera i relativnosti,
to vas moe osloboditi identifikacije.
Vjebe za rad na identifikaciji
1) Samopromatranje, 2) Uoavanje identifikacije, 3) Promatrajte gdje nastaje i
promatrajte motivaciju, 4) Prakticirajte unutarnju odvojenost, 5) Prakticirajte
Stop-vjebu, 6) Uinite osobnost pasivnom 7) Nemojte pridavati panju
Opravdavajuima Ja, 8) Zapamtite razmjer i relativnost, 9) Zapamtite objektivnu
istinu, 10) Zapamtite vlastito sebstvo.
{STUDENT: Dali smo sebi zadatak da osjeamo nae tijelo (desnu ruku) dok
sluamo ili razgovaramo s drugom osobom, ili dok radimo. Uoili smo da s tako
podijeljenom panjom imamo jedan openiti probueni osjeaj, ali panja se
brzo pone prebacivati s ruke na subjekt i obrnuto. Jesu li to mini-identifikacije, i
bi li to bio trenutak kad trebamo stati i pokuati vratiti panju natrag u vjebu?}
Svrha tih vjebi je pokazati da podijeljena panja postoji. Mogua je. Zapravo je
veliko postignue verificirati podjelu panje, pa i kad dolazi u malim dozama. A
dolazit e u malim dozama vrlo dugo. Sposobnost podjele panje na dui
vremenski period dolazi s praksom.
Ve ste pokazali da moete podijeliti panju. Prakticirajte usmjeravanje jednog
dijela panje na vanjsku stvar i simultano usmjeravanje drugog dijela panje
prema unutra, tj. promatrajte svoju psihologiju dok drugi dio panje ostaje
svjesno angairan u vanjskim dogaajima.
Kad panju usmjerite prema unutra, promatrajte svoje misli i emocije; na
primjer, uoite svoja negativna stanja, proturjeja, unutarnje pridavanje znaaja,
tatinu, unutarnji monolog, neiskrenost, itd. Vano je da ne reagirate, kritizirate
ili sudite o onome to promatrate.
.
To je poetak psiholoke transformacije, sagledavanja vlastite psihologije u akciji,
poznavanja sebe. itajte i prouavajte to Rad nauava o spavanju, mnotvu
raznih Ja, mehaninosti, i svemu drugo me to treba promatrati i verificirati
iznutra. Svaka opservacija je korak u rastu Stvarnog Ja, dakle nemojte
protraiti napor dijeljenja panje samo na vanjskosti, nego radije promatrajte
SEBE sa svojom podijeljenom panjom.
- 17 -
- 18 -
- 19 -
pravo sebstvo, poinje jaati, ili izlaziti na povrinu, s prvom opservacijom lane
osobnosti. Budui da ve znate kako u vama postoji neto to nije samo
mehaniko, ono Ja koje to zna jest Promatrajue Ja. To Ja je poetak onog tko
vi jeste, to jest, Stvarnog Ja.
Jednom kad uoite (verificirate) da san, mehaninost i lana osobnost ne postoje
samo u vama, ve i u svima drugima, postaje lake oprostiti, jer razumijete
prirodu i mo sna. To pomae osnaenju Stvarnog Ja, koje e vam onda dati vie
snage za pratanje i razumijevanje.
Ono to Rad eli postii u vama jest transformacija od mehaninosti prema
autentinom sebstvu s hotiminosti, koje se sastoji od vanjske konsideracije.
Vanjska konsideracija 8vanjsko pridavanje znaaja) je nesebino stanje bia, gdje
dobrobit svih ostalih postaje vanija od vlastite. To je samo-transcendentni Rad.
On ukljuuje smrt lane osobnosti (ega). To je proces koji zahtijeva napore,
katkad bolne, katkad zastraujue, ali uvijek prosvjetljujue, a ako Rad obavljate
ispravno, vodi vas do pravog sebstva.
U Radu, samopromatranje prakticiramo kako bi dobili objektivne poglede na
svoju stvarnost. Ti trenuci stvaraju slike koje vas informiraju. Dio rada s grupom
u etvrtom putu je prihvaanje fotografija, slika, koji vam drugi daju o vama iz
njihove perspektive. Molim da razumijete da slike koje su vam dane od pravog
uitelja nemaju za cilj da vas povrijede. Uiteljeve primjedbe su tu da vas
prosvijetle kako bi bili sposobni vidjeti jo jasnije. Imajui to na umu, shvatite da
slike vae negativnosti otkrivaju pogrean rad emocionalnog centra, i prepoznajte
iz svog znanja Rada da vaa negativna stanja uvijek lau, uvijek iskrivljuju istinu.
Razumijte da su elje da budemo vieni, primijeeni, vani, prihvaeni i da se
osjeamo cijenjenima, prirodne tenje koje dolaze iz modanog debla kojima se
trai sigurnost i povezanost u drutvenim odnosima. Te emocije nisu samo
prirodne funkcije ljudske osobnosti; one su iste u svima, neovisno o tome je li
netko razvio osobnost koja te tenje manifestira drugaije.
Sada o slikama: Sve emocije koje ste opisali pripadaju unutarnjoj konsideraciji, ili
preciznije tatini. U Radu pokuavamo evoluirati onkraj tenji modanog debla,
upravljajui svojim djelovanjem u vanjskom svijetu i oblikujui vlastitu
psihologiju.
Pri prvim pokuajima prakticiranja samopromatranja, vjerojatno ete poeti
gledati sebe kao sa distance. Drugim rijeima, vidjet ete sebe kako stalno
dodirujete kosu, kopate po depovima, ili kako flertujete, ili ne gledate nekoga u
oi, ili drite tijelo u odreenom poloaju. Moda primijetite da je odreeno
stanje (reakcija) uvijek nastala u istim i opetovanom okolnostima. Na primjer,
im sjednete u auto postajete napeti, predviate vonju unaprijed, ili ste uvijek
iritirani kad vas se prekine u odreenoj aktivnosti, ili da vam primanje dnevne
pote predstavlja odreeno uzbuenje, ili da se, dobivi kompliment, osjeate
vrijednima ili sretnima. Ali sve to samo je polovica slike, vanjska polovica.
- 20 -
Drugi dio ove prakse odnosi se na poetak uvianja unutarnjih stanja i vlastite
psihologije, zdrueno s vaim vanjskim opservacijama. U poetku to moe biti
samo budnost, na primjer, vidite sebe kako se ponaate samouvjereno, iako se
zapravo osjeate nesigurno. Ili promatrate sebe kako u razgovoru potvrdno
klimate glavom u znak slaganja ili razumijevanja, dok zapravo nemate pojma o
emu druga osoba govori.
Samopromatranje jest naporno, i zahtijeva dugoroan, esto opetovani trud.
Ponekad ete neto vidjeti vrlo jasno, ponekad vai napori ne postiu nita ili tek
neto mutno, ili ete tek kasnije shvatiti ono to ste nekad ranije promatrali.
Ali, kad ponete praviti iskrene i opetovane napore u promatranju sebe,
vjerojatno ete iskusiti isto to i vai kolege. Dogaat e vam se spontano iskustvo
samopromatranja koje ete doivjeti jasnije, jer onda postoji samo promatranje,
bez pokuavanja. To se dogaa stoga to praksu promatranja obavlja
Promatrajue Ja, a njegova prisutnost raste sa svakim iskustvom. Naposljetku,
nakon dugoronog autentinog Rada, samopromatranje postaje vrsta sposobnosti
u vaoj psihologiji koja funkcionira sama od sebe. Ono razvija Promatrajue Ja
koje postaje Stvarno Ja, koje opet ima pristup objektivnoj svijesti.
Koji napor je prevelik za ovo?
Podijeljena panja je preduvjet i nunost, ali ona nije samopromatranje. Ne
moete promatrati sebe bez podijeljene panje, ali samopromatranje je specifina
praksa sama za sebe.
Kad govorim o samopromatranju, to se ne odnosi na sjeanje sebe. To su dva vrlo
udaljena i vrlo razliita iskustva i prakse. Samopromatranje je psiholoka vjeba
istodobnog i objektivnog promatranja unutarnjeg stanja i vanjske stvarnosti. To
je vjeba koja kroz dui vremenski period i velikom akumulacijom opservacija
vodi do stupnja poznavanja sebe i objektivnosti (ne-identifikacije). Pod tim
uvjetima moe doi do sjeanja sebe. Iskustvo sjeanja sebe jest autentina svijest
vaeg pravog sebstva u vioj svjesnosti, s mjerilom i relativnou.
Nastavljanje prakse dijeljenja panje bez da se ona upotrijebi za promatranje sebe
je uzaludan napor. Jednom kad moete podijeliti panju, jedan dio okrenite
psiholokoj praksi Rada koja vas moe odvesti dalje od same podjele panje. Nije
vano bavite li se nekim drugim naporima u Radu, jer ako redovno ne
prakticirate psiholoke vjebe samopromatranja, unutarnje odvojenosti, neidentifikacije, Stop-vjebu, vanjsku konsideraciju, neete postii rast. Kroz
napore samopromatranja i podjele panje moete verificirati postojanje mnotva
raznih Ja, sna, odsutnosti Stvarnog Ja, i kako je teko zadrati panju ma koliko
dugo vremena i na bilo emu. Vanjska pravila, vanjske discipline, nee vam
pomoi. Ovaj Rad je isto unutarnji, psiholoki, transformacijski Rad. ak i ako
ste bili u koli punoj pravila i discipline, ustanovit ete da energija promatranja
rapidno opada, i to je prirodan dogaaj.
- 21 -
- 22 -
- 23 -
- 24 -
vanjske konsideracije. Ali ako ona ne treba jelo, nego vau panju umjesto sati
koje ste potroili kupujui i kuhajui, to nije stvarna vanjska konsideracija. Dali
ste joj ono to ste VI eljeli dati, umjesto onog to njoj treba. Umjesto da vas to
ljuti, trebalo bi vas motivirati da otkrijete to ona treba i da joj to date bez
oekivanja nekog posebnog rezultata. Vanjska konsideracija ne uzima u obzir
svoje vlastite potrebe. Ona je zaokupljena potrebama drugih, a to je manifestacija
vie svijesti.
U suprotnosti s vaom idejom o ispitivanju vanjske konsideracije sa sebine
toke gledita, s aspekta prve linije Rada, mora se rei da se prva linija Rada SVA
odnosi na ogoljavanje od sebinosti. To nije pokuaj, dok smo u domeni lane
osobnosti,fokusiranja na misli i miljenja drugih. Za poetak, lana osobnost i
vanjska konsideracija ne mogu koegzistirati. A fokus vanjske konsideracije nije na
mislima i miljenju drugih, nego na njihovim potrebama. Ako drugi ne pokazuju
potovanje, ak ni priznanje, vi ne moete zakljuiti da ste promaili, jer nemate
zahtjeva prema njima. Zakljuiti kako prema njima niste primijenili vanjsku
konsideraciju zato to im niste dali ono to trebaju, moe biti djelomino tono.
Vanjskom konsideracijom znali bi to oni trebaju prije djelovanja, a ak i ako
djelovanje ne pokae uinak, niste promaili jer je motivacija bila autentina.
Tako, u Radu se uimo prakticiranju vanjske konsideracije ak i kad ne znamo
kako, ba kao to se od nas trai prakticiranje samopromatranja koje tek treba
nauiti. Ali, stii od samopromatranja do stvarne vanjske konsideracije je dug,
teak proces ienja sebe od pogrenog djelovanja mehaninosti ili sna. U
meuvremenu, svaki pokuaj vanjskog pridavanja znaaja e vas prosvijetliti i
poet ete uviati kako je razina Bia vrlo daleko.
{STUDENT: Kako mogu usaditi sklonost za Radne Ja koji se u meni pojavljuju
kao nametljivci?}
Takvi osjeaju su prirodni na poetku Rada. Promatrajue Ja nema snage osim za
promatranje, i poinje se gubiti poznati osjeaj sebe prije nego to je nastalo
neto drugo to e ga zamijeniti. Naini koji su poznati i udobni za vas,
mehanini su i uspavani. Jeste li to vi kakvi elite biti? ini se pogrenim kloniti
se tog poznatog sebe jer ste identificirani sa sobom. Vi sebe poznajete samo
onakvima kakvi ste oduvijek bili.
Osjeanje otpora prema Radu je uobiajeno iskustvo. Osjeaj gubitka koji imate
je stvaran. Postoji stvaran gubitak, gubitak ega i osobnosti, i poznatog osjeaja
sebe. No to je neophodno kako bi se izgradilo istinsko sebstvo na novoj,
autentinoj osnovi.
Radni Ja osporavaju ono to ste oduvijek poznavali kao sebe, ali oni dolaze od
vas, u vama su, pa i kad su uspavani oni su vie vae stvarno sebstvo nego ijedna
imitacija ili pretvaranje. Svrha rada je promjena. Je li to va cilj? Onda morate
promijeniti svoj odnjegovani osjeaj sebe. Ako se elite BAVITI radom, morate
nastaviti s praksom. Budite pasivni prema otporu lane osobnosti. Oekujte to i
- 25 -
- 26 -
- 27 -
- 28 -
- 29 -
- 30 -
- 31 -
- 32 -
materijal koji imate. to god moete uiniti, ili sanjate da moete, zaponite.
Odvanost ima u sebi genij, mo i magiju. (Goethe).
Ja tatine i unutarnjeg pridavanja znaaja (potreba da se osjeate atraktivnim)
samo su dio pogrenog rada koji promatrate u odnosu na lijepe ene. To je
takoer i distorzija seksualne energije zvana Infra-seks, nerazumijevanje, teror i
gaenje prema seksu, obustavljen spolni razvoj ili degeneracija, seksualne
abnormalnosti, nerazvijena spolnost, sve perverzije, abnormalna seksualna elja
ili apstinencija, nezainteresiranost za seks, pretjerivanje koje vodi unutarnjoj
degeneraciji, rasipa energiju i stvara disharmoniju izmeu seksa i ostalih strana
ivota. U sluaju tek vjenanih, takva aktivnost malo iznenauje. Svakako, vrlo je
rairena, kao to znate. Ona e unititi mogunost dobrog braka i pokvariti vae
radne napore.
Baviti se podjelom panje koja nije ciljano usmjerena na samopromatranje jest
gubljenje vremena. Podjela panje moe biti predmet fascinacije, i puno ljudi e
poeljeti ostati u toj fazi djejeg vrtia, radije nego da primijene na sebi ono to su
uili.
{STUDENT: Prakticirajui samopromatranje, objekte opservacije jo uvijek u
potpunosti vidim kao sebe, odnosno osobno Ja koje smatram pravim sobom.
Mogu donekle postii nepristranost i odsutnost kriticizma pri promatranju, ali
nemam jak osjeaj unutarnje odvojenosti. Zapravo nemam osjeaj novog,
promatrajueg sebe. Grijeim li?)
Objekt promatranja doivljavate kao sebe jer vae Promatrajue Ja nije razvilo
dovoljno snanu prisutnost. To se dogaa postupno. Unutarnja odvojenost je
klju i potekoa u procesu Rada. Na tome se mora raditi. Ako uistinu nemate
osjeaj novog Promatrajueg Sebe, to onda promatra? Je li to isto sebe koje je
promatrano?
Citat iz teksta: Kad je ovjek potpuno uspavan, automatski se identificira sa
svakom milju koja mu doe, sa svakim raspoloenjem koje se u njemu
automatski pobudi, i sa svakim osjeajem. On to smatra svojim ivotom, i jo
vie, svojim neizbjenim ivotom. U Radu nam je reeno u kojem se pravcu
trebamo promatrati kako bi bili sposobni vrlo postupno odvojiti sebe od svih tih
nepotrebnih oblika identifikacije s prolaznim mislima, raspoloenjima i
osjeajima. Onda poinjemo stjecati neto to stoji iza nas. Zatim poinjemo
gledati sebe kao da sami pred sobom stojimo na pozornici. Poinjemo uviati sve
vrste razliitih Ja u sebi, koji govore ovo i misle ono, ponaaju se ovako i
obeavaju onako kao neto nestvarno, to nije nae, to nema nikakve veze sa
Stvarnim Ja. Drugim rijeima, poinjemo uviati svoju mehaninost. To je vrlo
veliki korak, i kad ga netko jednom poduzme, on ili ona nikad vie nee biti ista
osoba.
Poetak uvianja vlastite mehaninosti je odreena i vana etapa u Radu. Zaista,
jednom kad to verificirate, vie nikad neete biti isti. Od ove toke morate
- 33 -
- 34 -
- 35 -
- 36 -
- 37 -
- 38 -
- 39 -
- 40 -
mnogostrukost. Vana toka koju trebate uoiti je da vi niste jedno Ja. Kad to
znate, poet ete biti sposobni izabrati koje Ja vas iskreno izraava.
Pokuajte shvatiti to ta okolnost znai za valjanost vaih psiholokih uvjeta. I
znajte da je shvaanje kako niste jedno Ja nego mnotvo raznih prvi okus
stvarnog sjeanja sebe. Kada uoite kako horde mehanikih Ja preuzimaju nadzor
i djeluju bez vae ovlasti, imat ete bolji osjeaj to bi moglo biti Pravo Ja.
Ako niste uoili taj niz uzastopnih Ja, to je stoga to niste promatrali ispravno i
dovoljno dugo. To je injenica rada koja se moe verificirati kroz promatranje.
ini se ste zapeli na prvom koraku samopromatranja, na podjeli panje. Ona
nema vrijednosti, osim kad se primjenjuje u svrhu promatranja unutarnjeg
stanja. Ovaj Rad se odnosi na unutarnji mentalni svijet. On zahtijeva da tamo
smjestite svoju panju. inei to, vi ne zamiljate, nego samo poinjete
promatrati.
{STUDENT: Uoio sam da vie naginjem razmiljanju o samopromatranju, nego
o prakticiranju, Ali, istovremeno to osjeam kao promatranje, kao da promatram
misli o samopromatranju.}
Panja koja je hotimino izdvojena za prakticiranje samopromatranja nije misao.
Ono nije intelektualno, iako je inteligentno vienje. Ako razmiljate o
prakticiranju, onda znajte da to takvi ja cirkuliraju u vama.
{STUDENT: Takoer, teko mi je u trenutku imenovati promatrane emocije.
Mogu ih samo naknadno prepoznati kao nesvianje. je li to tako ili se moe
promijeniti?}
Radni Ja unutar vas trebaju se stopiti sa stvarnim djelovanjem u Radu, koje
tada postaje stvar svijesti, prije nego puki misaoni proces. Panja usmjerena na
vae reakcije, informirana znanjem Rada, vodi stvarnom samopromatranju.
Mjesto budnosti treba biti sposobno prepoznati to se dogaa i znati o emu se
radi: Ovo je unutarnje pridavanje znaaja (unutarnja konsideracija), ovo je
tatina, ovo je strah.
Ova praksa se razvija tijekom vremena, premda moe doi do iznenadnih prodora
koji e vam dati potpuno novi smisao onoga o emu je u Radu rije. Poinje se
gledanjem unazad, kao to se spomenuli, odnosno osvrtom na neki incident i
neslaganjem sa svojim reakcijama. Primjenjujui trud i predanost, doi e do
vremenskog pomaka u trenutak dogaanja (incidenta). Upravo vae neslaganje sa
svojim ponaanjem natjerat e vas da uloite jo vie truda. Jednog dana, ili u
jednom trenutku, postat ete sposobni da birate, umjesto da samo gledate to se
dogaa u vama. Ali prvo morate stei znanje i brojna iskustva samopromatranja.
{STUDENT: Moe li se promatrati identifikacija u isto vrijeme dok se dogaa?
Vjerujem da je toga bilo dosta zadnjih dana.}
- 41 -
- 42 -
onih Ja iz kojih esto djelujem kad sam sam ili s nekim drugim. To je oito bila
posebna grupa Ja i potreslo me njihovo naglo uvianje. Takoer, u tom sam
trenutku osjetio uplitanje odbojnika ija je namjera bila da mi onemogui tu
opservaciju. Uspio sam ukloniti odbojnik i izmijeniti grupu Ja. Osjetio sam
potrebu da promijenim dranje tijela, sjednem i djelujem iz vie razboritih, a
manje brzopletih Radnih Ja. Promijenio mi se ton glasa i do kraja razgovora
izraavao sam se iskrenije i razumnije. Nakon razgovora, zatekao sam se u
pokuaju da taj dojam zadrim u umu, elei sauvati opservaciju jasnom. inei
to, mogao sam bolje uvidjeti to znai lanost u meni, i mogao sam vidjeti nove
Ja kako smjenjuju prijanje i tiho me prenose u sljedee stanje.}
Dakle ,vidio si lanu osobnost koja stvara preuveliavanje. To to ste bili u stanju
izvui se iz momentuma lane osobnosti i Ja koji su specifino vezani za tu osobu,
zahtijeva hotimian napor. Sigurna sam da smatrate kako je vrijedilo truda.
Ispravno djelovanja u skladu sa znanjem Rada je stvaran, temeljan pomak vae
psihologije u pravom smjeru.
{STUDENT: Spomenuli ste hotimian napor, i radi se upravo o njemu. Bio je to
kljuan trenutak, a mogao sam ga promaiti. }
Vi ste blizu cilja, i moete oekivati da e vam se to iskustvo ubudue ponavljati.
{STUDENT: Moram dodati da me to uznemirilo.}
to ee budete iskusili sebe u tom autentinijem stanju koje ste postigli Radom,
vie ete raspoznavati Stvarno Ja i ono e biti prisutnije.
Kako vas je to uznemirilo?
{STUDENT: Zbog nagle i jasne svijesti o izvjetaenosti moje lane osobnosti.}
Da, to je uvijek uznemirujue. I samo sposobnost da se postane istinitim moe
suzbiti mo izvjetaene osobnosti.
{STUDENT: Rekli ste prepoznati Stvarno Ja. Ja sam sebi bio postavio za cilj
osjeanje Promatrajueg Ja.}
To je za sada primjeren cilj. Promatrajue Ja mora se razviti kako bi Stvarno Ja
postalo definirano i prisutno. Ipak, okusit ete to bi Stvarno Ja moglo biti ak i u
ovoj ranoj fazi.
{STUDENT: Mogu vidjeti put za to postii, ali mi se za sada ini nedostupnim.}
Iskustvo kajanja kada se uoi izvjetaenost dolazi s dubljeg mjesta, iz Sutine, i
ono je inspiracija za Metanoju, odnosno mijenjanje uma.
{STUDENT: Je li u ovoj grupi informacija o tjelesnom tipu od ikakve koristi?}
- 43 -
Da, to naravno drim da je vrijedno, moda prerano za neke od vas. Ima obilje
materijala o znanju o tjelesnim tipovima koji mogu pomoi u samopromatranju.
Drim da je najvei doprinos tog dijela znanja to to ima najvrjedniju perspektivu
o manifestacijama odreenog tipa. To vam znanje daje odreenu distancu, tj.
unutarnju odvojenost, od identifikacije promatrane na djelu.
Puno toga moete uoiti o mehaninosti i bez odreivanja kojem tipu pripadate.
Preporuila bih vam da nastavite stjecati opservacije o pozitivnom, negativnom,
aktivnom, pasivnom, i o znaajkama, kako bi akumulirali slike o sebi u Radnoj
memoriji.
Kad bi postojalo samo jedno Ja, ne bi bilo promatranja, u uoeno Ja se vjerojatno
identificira sa samim sobom. Nicoll kae: Dok se osoba ne podijeli na dvije
strane, ne moe biti promatranja, pa prema tome ni Rada.
{STUDENT: I to je trajan napor, zar ne? Ne moe se stii, da tako kaem.}
Sigurno da se stanje unutarnje panje ne moe postii bez naporapuno napora.
Postoji toka u Radu od koje to prestaje biti napor, i prestaje biti potrebno kad se
osoba objedini.
{STUDENT: Vjerovat u da je tako, jer ne mogu vizualizirati.}
Ali moi ete sve verificirati putem.
Promatranje je tek poetak. Njegova svrha je da vodi prema promjeni, tako da se
u nekom smislu stie, putem stalne transformacije.
{STUDENT: Primijetio sam puno puta da me promatranje ini tiim. Ali
primijetio sam u zadnje vrijeme i sposobnost da se malo opustim i stvarno
uivam sam sa sobom, a to je neto to se ne dogaa esto.}
Govorenje je esto samo automatsko izraavanje lane osobnosti. Promatranje
toga ini da poelite biti tii, odnosno da svjesno ograniite 'buku' lane
osobnosti, to vam daje priliku da budete stvarniji.
{STUDENT: Prava osobnost ipak zahtijeva da govorim, zar ne?}
Da, prava osobnost govori sasvim lako bez unutarnjeg pridavanja znaaja, ali ona
ne trai od vas da govorite; ivot trai. Nije u pitanju govorenje, nego unutarnji
mir i sloboda od pogrenog rada.
{STUDENT: Uoio sam da su osvetoljubivi Ja esto zdrueni s negativnim
zamiljanjem budunosti, tako da u svome zamiljanju radimo loe stvari.
Zapanjilo me to sam se mogao sjetiti omalovaavanja desetljeima unazad, koja
mi danas nita ne znae, i postati toliko razdraen i identificiran da ponem
- 44 -
zamiljati osvetu. To mi je neshvatljivo. Mogao sam rei vie o ovoj temi jer sam
promatrao svoje osvetoljubive Ja. Ironino, 'osveta' (revenge) dolazi od latinskog
'vindicare', to znai 'osloboditi se'.}
Osveta je ekstremni oblik onog to se u radu naziva pravljenje rauna, to spada
u unutarnje pridavanje znaaja, koje pripada identifikaciji. Ta duga struja
pogrenog djelovanja, koja nastaje negativnou koja potjee od unutarnjeg
pridavanja znaaja, moe odvesti sve do nasilja. Ako u vama postoji obilje
osvetoljubivih ja, to ukazuje na ozbiljno stanje nesigurnosti i ne voenja rauna o
injenju negativnosti neaktivnom u vama.
{STUDENT: Mogu li navesti primjer kad sam se osjeao vrlo osvetoljubivo?
Budui da ne vidim unutarnje pridavanje znaaja, volio bih da analizirate taj
primjer.}
Naletjeli ste na fenomen. Dok god je na djelu pogrean rad emocionalnog centra,
moete se uvijek iznova vraati na bilo koje bolno sjeanje i potpuno se
identificirati, ak i ako je stvar sad posve nevana. To je jedan od razloga zbog
kojeg Rad kae da ne uzraavamo negativne emocije, koje identificiranjem s
negativnou samo crpe energiju. Moete stalno ivjeti u bolnoj negativnosti ako
je va izbor pustiti umu da luta meu raznim potekoama iz prolosti.
{STUDENT: Prije nekoliko tjedana je moja supruga odnijela jedan vrijedan
predmet na uokvirivanje. Sljedei dan je promijenila miljenje i htjela taj predmet
uzeti nazad, jer je cijena bila previsoka. Vlasnik trgovine odbio ga je vratiti, i kod
supruge prouzroio tjeskobu i uznemirenost. Bio sam zabrinut za nju jer je
trudna. Vlasnik trgovine bio je vrlo grub, arogantno zakljuivi razgovor s
Obratite se mom odvjetniku i poklopivi slualicu. Drugim rijeima, povrijedio
je suprugu, a isto tako i mene. Nismo znali to moe uiniti s naim vlasnitvom i
uinio sam sve to je u mojoj moi da g dobijem nazad. Postajao sam sve
uzrujaniji i nisam se mogao smiriti dok mu ne vratim. Razmiljao sam samo o
tome kako da ga povrijedim i osvetim mu se. Na kraju sam potegao veze i tuio za
kriminalne radnje. To je ispravilo nepravdu i oslobodilo me (korijena osvete), i
mogao sam se opet smiriti. Ali, kad smo se sreli na sudu, vidio sam stvarnu osobu
kojoj se sudi. Osjeao sam se loe zbog njega i povukao tubu. Pitanje: gdje je
pogrean rad, i posebno, gdje je unutarnje pridavanje znaaja?}
Prije svega, Gandhi je rekao: oko za oko ini cijeli svijet slijepim. Ne bih ovo
nazvala situacijom prouzroenom unutarnjom konsideracijom. Nesumnjivo se s
vama loe postupilo. To ne opravdava ili doputa vae vlastito loe ponaanje
(pogrean rad). U ovom konkretnom sluaju bilo je primjereno uiniti ono to je
potrebno kako bi vratili svoje vlasnitvo. Fraza uiniti ono to je potrebno ne
ukljuuje lane optube, potezanje veza, i zapravo, plaenje ovjeka nasmrt. Jeste
li se zbog svega ovog zaista osjeali bolje? Pa i ako latinski korijen rijei 'osveta'
znai 'osloboditi se', to je samo etimologija i nema nikakve veze s Radom.
Opratanje se ne moe dogoditi pri pogrenom radu. Negativnost je uvijek
- 45 -
- 46 -
- 47 -
- 48 -
- 49 -
vanjsko vrednovanje. To vam ne mogu dati niti ja, niti itko drugi. To je stvar vae
vlastite evolucije u Radu, koja ovisi o trajnom promatranju.
{STUDENT: Kaem da je istinski bez straha samo onaj ovjek koji radi na sebi i
zna da ini sve to je u njegovoj moi da ispuni zadau koja je pred njim J. G.
Bennett}
Doprinos koji ste ovdje dali u korist Rada i svih nas, kao i injenica da je va ivot
posveen ovom najvrjednijem poduhvatu trebali bi vam dati dovoljno
vrednovanja sebe da ne budete sasvim u vlasti unutarnje konsideracije. Ovdje
moete promatrati 'znaajku skitnice' (tramp feature). Nemojte upropastiti svoje
napore, i ne dajte da vam se oduzme ono to ste ve verificirali. Volim frazu
Robina Amisa: sloboda od psiholokog ropstva.
Izaberite jedan aspekt unutarnje konsideracije i fokusirajte panju na njega.
Promatrajte, pokuajte biti pasivni, pokuajte se odvojiti, i nastavite pokuavati.
Uzimajui stvari jednu po jednu, u konanici ete stii do Stvarnog Ja.
P.D. Uspenski rekao je Nicollu. Zato si tuan? Nicoll ree: Nisam uoio da
sam tuan. Uspenski: To je tvoja navika. Shvatite da osjeaj nezadovoljstva
znai da niste ispunili unutarnje potrebe. Prepoznajte svoja uobiajena
emocionalna stanja. Ne moete (ispravno) djelovati iz lane osobnosti ako ste u
njoj. Ipak, i tad je moete promatrati. Ako to inite, budite tihi. Tiina je prostor u
kojem se dogaa promatranje. Tu raste mo da se zaustavi lana osobnost.
injenje lane osobnosti pasivnom ukljuuje napor u zaustavljanju njenih
manifestacija. Uspjeli u tome ili ne, bar imate mogunost izbora da budete tihi
iznutra. Dolazi vrijeme kad e nesklonost lanoj osobnosti postati tako jaka da
ete poeljeti napraviti izbore koji je slabe.
{STUDENT: Ponekad mogu prekinuti vanjske manifestacije lane osobnosti, ali je
jo uvijek osjeam iznutra. Sa stanovita Rada, ima li razlike izmeu unutarnje
manifestacije lane osobnosti i njenog vanjskog izraavanja? to je specifina
znaajka injenja osobnosti pasivnom?}
Da, postoji razlika u unutarnjem i vanjskom izraavanju lane osobnosti. Ali, Rad
ui da se odvojite od oboje, i promatrate. To je znaajka odvojenosti koja
odreuje injenje osobnosti pasivnom. To je praksa nereagiranja na bilo koje Ja
koje dolazi od lane osobnosti, bez emocionalnog dodira upliva u njih.
{STUDENT: U jednom od Komentara Nicoll kae: U Radu se ozbiljno mora
promatrati uivanje u negativnim stanjima, naroito tajno uivanje u njima. Ne
moete odijeliti sebe od onoga to vas tajno privlai. ini se da je ovo povezano s
dubljim samopromatranjem i pomicanje prema razini uoavanja motivacije.}
To je sasvim tono. Zapaanje da potajno uivate u negativnim stanjima je korak
dalje od zapaanja da ste u negativnom stanju. Taj se proces nastavlja
produbljivati sve dok ne uoite motivacije. To je duboka razina iskrenosti prema
- 50 -
sebi. Nicoll kae: Cijeli Rad poinje kad ovjek pone promatrati sebe. Ideja o
samopromatranju kao aktivne, hotimine, usmjerene panje, pri emu su znanje i
razmiljanje pasivni, jest put da razaznate ide li vaa praksa pravilno usklaena.
{STUDENT: Pri mirnom razmatranju mogu pogledati unazad na prole akcije i
vidjeti trenutke opravdavanja. Mogu li retrospektivno promatrati sebe i unijeti
svoju prolost u Radnu memoriju?}
Kada se promatrate retroaktivno, u nekom smislu moete iscijeliti pogrean rad
iz prolosti, putem objektivnog razumijevanja i opratanja sebi, na nain Rada.
Ono to moete verificirati o svojoj prolosti, u relaciji s idejama Rada i novim
razumijevanjem, unijet e te trenutke u Radnu memoriju. To e vam dati uvid u
aktivnosti i uinke lane osobnosti i njenih znaajki.
Pogrean rad atrofira pod svjetlom samopromatranja i kroz odbijanje
identifikacije s njim. U igru ulaze ostali elementi, kao selekcija misli i unutarnja
odvojenost, ali veliki dio moi je u svjetlu Promatrajueg Ja. Vrlo esto,
samopromatranje vodi do jedne vrste 'unutarnje tiine', potpuno drukije od
hotimine prakse stvaranja unutarnje tiine u relaciji s nekim specifinim
pitanjem.
Ideja o naoj nitavnosti je usko povezana s poniznou. Kritinost i strogost
prema sebi nee vam pomoi da shvatite ovu injenicu. Samo objektivno
samopromatranje tijekom dueg vremenskog perioda , pomou razmjere i
relativnosti i uvianja izvjetaenosti lane osobnosti, otkrit e vam vae stanje
nitavnosti. Ne moete isforsirati da se tako osjeate. To je vie u prirodi
epifanije.
Kroz samopromatranje, koje znai vidokrug od 360 stupnjeva, uoavanje
negativnosti je lako i izuzetno vano, tijekom cijelog procesa Rada. Ali to je samo
jedan aspekt vaeg stanja koji trebate promatrati. U svaijoj osobnosti postoji
puno neutralnih aspekata, ak i ugodnih. To su Ja mehanikog dobra. S njima je
definitivno lake ivjeti, ali nisu nita manje mehaniki. Dakle, promatrajte ih. I
od njih ete uiti. Postoje takoer i autentini Ja stvarnog dobra, i njih treba
cijeniti i tititi. Ako se zbog pretjerane ljubaznosti osjeate kao varalica, to je
pogrean rad. Biti ljubazan je ispravan rad ako dolazi iz ispravnih emocija. U tom
smislu, svjetlost e zasjati nakon injenja napora. Svjetlost samopromatranja
osvjetljava Bie. To prosvijetljeno bie djeluje s dobrobiti kao rezultatom.
To je sasvim prirodno iskustvo u Radu. To to ste sposobni promatrati, pa ak i
zaustaviti izraavanje starih negativnih Ja je postignue, pa i ako u tome niste
dosljedni. Ali vi ste sebi rekli: Ove vrlo snane identifikacije su uvjerene kako su
u pravu i vrsto su ukopane. To je definicija identifikacije. Prema tome,
razumljivo je da, kada uzurpirate ukopanu karakteristiku, ona ostavlja vakuum,
neto s ime ste se osjeali povezanim nestaje, ostavljajui vas s tim osjeajem
gubitka orijentacije. Ako nastavite s praksom onako kako ste instruirani, stii ete
do toke u kojoj ete biti toliko slobodni od starih identifikacija, slika i
- 51 -
zamiljanja o sebi, da nee biti izvrdavanja lane osobnosti. Vi moete biti i, ako
nastavite ustrajno, bit ete slobodni od sveg pogrenog rada koji stoji izmeu vas
sada i vaeg punog potencijala.
{STUDENT: Moje pitanje je trebam li, kad uoim te stvari i osjeaje naprosto
nastaviti s promatranjem lanaca dogaaja i osjeaja onako kako nailaze, ili ih
trebam pokuati usmjeriti?}
U ovoj toki prakse, vi definitivno morate nastaviti promatrati, a takoer ste
spremni i da pokuate usmjeriti misli i osjeaje. Ja se intenzivno borim s tim
pitanjem jer je moj ulazak u Rad bio eksplozivan dogaaj. Moja lana osobnost
zapravo se pretvorila u prah u vrlo kratkom vremenu, puno prije nego sam imala
ikakvu ideju kako ivjeti bez nje. Svi shvaate da je to vrlo bolno stanje. Bilo je
potrebno intenzivno samopromatranje i dug proces rekonstrukcije kako bi se,
putem intenzivnog prouavanja i prakse, izgradilo Stvarno Ja. Godinama sam
bila vrlo tiha i pasivna. Za to vrijeme, Rad se nastavio produbljivati. Moja patnja
potaknula je zakopanu svijest. Dola sam do toke u kojoj sam bila psiholoki
ogoljena i emocionalno prijemiva. I ostala sam tu, prazna i ekajui, dugo
vremena. Ta tam i tiine takoer su me poduile. Poela sam uviati i kuati ono
to je bilo istinski povezano s viim emocionalnim centrom. Bila sam intuitivno
prosvijetljena.
{STUDENT: Kod zapaanja neeg negativnog, na primjer straha ili ljutnje, esto
kao rezultat nastaje bol. Kao posljedica boli, promatranje prestaje i nastupaju
odreeni Ja, kao O, ne!, ili Lo mi je dan!,itd, kao da su odbojnici za bol. Kako
se to moe prevladati?}
Kad prakticirate samopromatranje, morate uutkati sve emocionalne reakcije na
ono to promatrate. Ako doivljavate bol kao rezultat promatranja, ne moe doi
do razvoja. Morate promatrati nepristrano, nekritiki, i bez identifikacije. Kada se
kao reakcija na promatrano ponu pojavljivati razni Ja, ne dajte im da govore.
Dakle, promatrajte svoje reakcije na promatranje, i one Ja koji su proizali iz njih.
Ako uspijevate biti nekritini u promatranju, pokazat e vam se pravac daljnjeg
rada.
- Kraj -
- 52 -