MINISTARSTVOGOSPODARSTVA,RADAIPODUZETNITVA

PROGRAMUJEDINJENIHNARODAZARAZVITAK(UNDP)

PRILAGODBAINADOGRADNJA
STRATEGIJE
ENERGETSKOGRAZVOJA
REPUBLIKEHRVATSKE

NACRTZELENEKNJIGE

LISTOPAD2008.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

I PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP)

PRILAGODBA I NADOGRADNJA
STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA
REPUBLIKE HRVATSKE

NACRT ZELENE KNJIGE

LISTOPAD 2008.

Sadraj

1. UVOD ....................................................................................................................................... 1
1.1. SVRHA I CILJEVI PRILAGODBE I NADOGRADNJE STRATEGIJE ........................................................................................1
1.2. PRISTUP PRILAGODBI I DOGRADNJI STRATEGIJE TEMELJNA NAELA ..........................................................................3
1.3. STRUKTURA I RAZDOBLJE STRATEGIJE ...................................................................................................................5

2. IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE............................ 7

2.1. SVJETSKI GEOPOLITIKI KONTEKST I SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM .........................................................................7
2.2. KLIMATSKE PROMJENE I DRUGA PITANJA ZATITE OKOLIA ........................................................................................7
2.3. GEOPOLITIKI POLOAJ I PROSTORNE PREDNOSTI RH ............................................................................................10
2.4. ENERGETSKA POLITIKA EU PREMA ZAJEDNIKOM ENERGIJSKOM TRITU ................................................................10
2.5. SURADNJA U JUGOISTONOJ EUROPI I SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA .............................................................................11

3. VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM .................................................................. 13

4. UINKOVITA UPORABA ENERGIJE............................................................................................ 17
4.1. RAZVOJNE SMJERNICE I NACIONALNI CILJEVI ........................................................................................................17
4.2. CILJEVI I AKTIVNOSTI U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2020. GODINE S POGLEDOM DO 2030. GODINE ................................18
4.2.1.

Industrija......................................................................................................................................19

4.2.2.

Promet.........................................................................................................................................20

4.2.3.

Kuanstva ....................................................................................................................................20

4.2.4.

Usluge..........................................................................................................................................21

4.3. BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................22

5. TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO

2030.) ................................................................................................................................... 23
5.1.1.

Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima.............................................23

5.1.2.

Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima............................26

5.2. ODRIVI SCENARIJ RAZVOJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE) ......27
5.2.1.

Poveanje energetske uinkovitosti ............................................................................................27

5.2.2.

Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena

strukture u odnosu na temeljnu projekciju .................................................................................28

5.2.3.

Primjena distribuiranih izvora energije .......................................................................................29

5.2.4.

Odrivi scenarij neposredne potronje energije ......................................................................... 30

6. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR.................................................................................................. 33
6.1. BUDUE POTREBE ZA ELEKTRINOM ENERGIJOM.................................................................................................. 33
6.2. RAZVOJNE SMJERNICE .................................................................................................................................... 34
6.3. CILJEVI I AKTIVNOSTI DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE).............................................................. 34
6.3.1.

Potrebna izgradnja novih proizvodnih kapaciteta ...................................................................... 35

6.3.2.

Razvoj prijenosne i distribucijske mree..................................................................................... 44

6.3.3.

Obnovljivi izvori energije i otpad ................................................................................................ 47

6.3.4.

isti ugljen, izdvajanje i skladitenje ugljika................................................................................ 48

6.3.5.

Nuklearna energija...................................................................................................................... 50

6.4. BUDUA KRETANJA........................................................................................................................................ 52

7. CENTRALIZIRANI TOPLINSKI SUSTAVI I DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE ...................... 53

7.1. BUDUE POTREBE ZA TOPLINSKOM ENERGIJOM U CTS-U ...................................................................................... 53
7.2. RAZVOJNE SMJERNICE CENTRALIZIRANIH TOPLINSKIH SUSTAVA (U DALJEM TEKSTU CTS) .............................................. 54
7.3. CILJEVI I AKTIVNOSTI CTS-A ............................................................................................................................ 54
7.3.1.

Centralizirani toplinski sustavi za opskrbu ope potronje......................................................... 54

7.3.2.

Suproizvodnja toplinske i elektrine energije u industriji........................................................... 56

7.4. DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA TOPLINSKE I ELEKTRINE ENERGIJE ............................................................................ 57

8. NAFTA, PRIRODNI PLIN I UGLJEN ............................................................................................. 59

8.1. BUDUE POTREBE ZA NAFTOM, PRIRODNIM PLINOM I UGLJENOM DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE) ... 59
8.1.1.

Nafta ........................................................................................................................................... 59

8.1.2.

Prirodni plin ................................................................................................................................ 60

8.1.3.

Ugljen .......................................................................................................................................... 62

8.2. RAZVOJNE SMJERNICE ZA SEKTOR NAFTE I PRIRODNOG PLINA ................................................................................. 63

8.3. CILJEVI I AKTIVNOSTI RAZVOJA U PODRUJU NAFTE I PLINA U RAZDOBLJU DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030.) ..... 63
8.3.1.

Nafta ........................................................................................................................................... 65

8.3.2.

Prirodni plin ................................................................................................................................ 67

8.4. BUDUA KRETANJA........................................................................................................................................ 72

9. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.................................................................................................. 73

9.1. RAZVOJNE SMJERNICE I NACIONALNI CILJEVI........................................................................................................ 73
9.2. CILJEVI I AKTIVNOSTI DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE).............................................................. 73

ii

9.2.1.

Biomasa....................................................................................................................................... 73

9.2.2.

Biogoriva ..................................................................................................................................... 76

9.2.3.

Energija vjetra ............................................................................................................................. 80

9.2.4.

Energija vodotokova (male hidroelektrane) ............................................................................... 81

9.2.5.

Geotermalna energija..................................................................................................................85

9.2.6.

Suneva energija..........................................................................................................................87

9.3. BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................91

10. UKUPNA POTRONJA ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................... 93

11. POTPORA ENERGETSKOJ POLITICI MEUSEKTORSKA PITANJA ............................................. 97
11.1. USPOSTAVLJANJE ZAKONODAVNOG I REGULATIVNOG OKVIRA .................................................................................97
11.1.1. Prema integraciji u institucionalni okvir EU.................................................................................97
11.1.2. Elektrina energija .......................................................................................................................98
11.1.3. Prirodni plin .................................................................................................................................99
11.1.4. Sektor toplinarstva ......................................................................................................................99
11.1.5. Nafta i naftni derivati ..................................................................................................................99
11.1.6. Obnovljivi izvori, energetska uinkovitost i suproizvodnja toplinske i elektrine
energije......................................................................................................................................100
11.1.7. Regulacija i Hrvatska energetska regulatorna agencija .............................................................101
11.2. STVARANJE POVOLJNIH NACIONALNIH UVJETA ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA ................................................... 101
11.2.1. Poticanje investicija u energetski sektor ...................................................................................101
11.2.2. Integracija potrebne energetske infrastrukture u prostorne planove ......................................102
11.3. ULOGA SREDINJE DRAVE, REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE U PODRUJU ENERGETIKE ......................................105
11.4. POBOLJANJE ENERGETSKOG PLANIRANJA .........................................................................................................107

12. UTJECAJ MJERA ENERGETSKE POLITIKE................................................................................ 109

12.1. UTJECAJ NA OKOLI ......................................................................................................................................109
12.2. UTJECAJ NA EMISIJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I ISPUNJAVANJE OBVEZA U POGLEDU EMISIJA STAKLENIKIH PLINOVA ............111
12.3. UTJECAJ NA SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM ...................................................................................................113
12.4. UTJECAJ NA RAZVOJ ENERGIJSKOG TRITA........................................................................................................114
12.5. UTJECAJ NA CIJENE ENERGIJE ..........................................................................................................................114
12.6. UTJECAJ NA GOSPODARSKI RAZVOJ ..................................................................................................................115

iii

iv

1. UVOD
1.1. Svrha i ciljevi prilagodbe i nadogradnje Strategije
Pred Hrvatskom su teke i dalekosene odluke o vlastitom energetskom razvoju. Te e odluke imati
dugorone posljedice na hrvatsko gospodarstvo, okoli i drutvo u cjelini. Nakana je Strategije
pokazati stanje energetskog sustava i posljedice moguih razvojnih opcija te na temelju iroke javne
rasprave politikom odlukom odrediti jasnu i odlunu, sveobuhvatnu nacionalnu energetsku politiku.
Svrha je prilagodbe i nadogradnje Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske definiranje
razvoja hrvatskog energetskog sektora u razdoblju do 2020. godine.
Cilj je Strategije u neizvjesnim uvjetima globalnog energijskog trita i uz oskudne domae energijske
resurse izgraditi odrivi energetski sustav, dakle sustav uravnoteenog razvoja odnosa izmeu zatite
okolia, konkurentnosti i sigurnosti energijske opskrbe, koji e hrvatskim graanima i hrvatskom
gospodarstvu omoguiti sigurnu i dostupnu opskrbu energijom.

Na temelju lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001),
Hrvatski sabor je na sjednici od 19. oujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN 38/2002) - u daljnjem tekstu Strategija iz 2002. Prema Zakonu o energiji, Strategija
energetskog razvoja temeljni je akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvoj
Republike Hrvatske, a donosi se za razdoblje od 10 godina. Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do
2030. godine.
Od usvajanja Strategije iz 2002. do danas dogodile su se bitne promjene na meunarodnom i na
unutarnjem planu, koje su utjecale na energetsko stanje u Republici Hrvatskoj i na polazita za
promiljanje njene energetske budunosti. Dogaaji koji su obiljeili proteklo razdoblje i koji e utjecati
na razvoj energetskog sektora u Republici Hrvatskoj (pa su time i povod za prilagodbu i nadogradnju
nacionalne energetske strategije) jesu ovi:

Republika Hrvatska je postala zemlja-kandidat za punopravno lanstvo u Europskoj uniji (EU)

Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji. Potpisivanjem
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2005. godine, Republika Hrvatska je preuzela obveze i u
energetskom sektoru. Te se obveze posebice odnose na preuzimanje pravne steevine EU (acquis
communautaire) u podruju energetike, otvaranje i razvoj energijskog trita i integraciju u zajedniko
energijsko trite EU (EU internal market).
Kako je energetska politika EU iznimno dinamina, nuna su stalna prilagoivanja i udovoljavanje
nacionalne energetske politike sve zahtjevnijim ciljevima odrivog energetskog razvoja (proklamirani
ciljevi EU do 2020.godine: 20% energije iz obnovljivih izvora, 20% poveanje energetske uinkovitosti,
20% smanjenje emisija staklenikih plinova i 10% biogoriva u ukupnoj potronji benzina i dizelskog
goriva).

Potpisan je i ratificiran sporazum o Energetskoj zajednici

U vrijeme usvajanja Strategije iz 2002. godine Energetska zajednica je bila u nastajanju. Atenski
memorandum o razumijevanju potpisan je u studenom 2002. godine. U listopadu 2005. godine EU i
devet zemalja jugoistone Europe, ukljuujui RH, potpisale su Ugovor o Energetskoj zajednici. Danas je
Energetska zajednica stvarnost (Ugovor je stupio na snagu u listopadu 2007. godine) koja donosi nove
obaveze, ali i prilike energetskog razvoja. Zadaa je Energetske zajednice uspostava suradnje izmeu
lanica i stvaranje stabilnog regulatornog i trinog okvira privlanog za nova ulaganja u tranzitnu i
transportnu plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu te u proizvodnju energije. Ciljevi su Energetske
zajednice:

uspostava uvjeta za razvoj energijskog trita na jedinstvenom regulatornom prostoru,

poboljanje stanja okolia poveanjem energetske uinkovitosti i veom uporabom

obnovljivih izvora energije i

poveanje sigurnosti energijske opskrbe (povezivanjem s kaspijskim, sjevernoafrikim i

bliskoistonim rezervama plina i koritenjem rezervama prirodnog plina, ugljena i
hidroenergije u regiji).

Hrvatska e svoju energetsku strategiju prilagoditi novonastalim uvjetima, prepoznati svoj povoljan
geopolitiki poloaj i tranzitni potencijal te imati aktivnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru.

RH je ratificirala Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime

Hrvatska je u travnju 2007. godine ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija
staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz temeljne
godine (1990. godina). U okviru Konvencije UN-a o promjeni klime u tijeku su pregovori o obvezama
nakon 2012. godine poradi donoenja novog meunarodnog sporazuma, nasljednika Kyotskog
protokola. Procjene Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuju da bi do 2020.
godine razvijene zemlje trebalo da smanje emisiju od 25 do 40% ime bi se koncentracija staklenikih
plinova u atmosferi stabilizirala na 450 ppm. Ti zahtjevi trae temeljitu prilagodbu Strategije iz 2002.
novim uvjetima.
Hrvatska e teiti razvoju koji e uvaavati naelo zajednike, ali i raspodijeljene odgovornosti, odnosno
injenicu da ljudsko djelovanje utjee na ravnoteu globalnog klimatskog sustava, ali isto tako da emisije
staklenikih plinova u Hrvatskoj doprinose s manje od 0,1% ukupnim svjetskim emisijama.

Poskupljenje energije i nestabilnost svjetskog energijskog trita

U uvjetima usvajanja Strategije iz 2002. cijene nafte kretale su se izmeu 20 i 25 dolara po barelu uz
oekivanja trine stabilnosti i stabilnosti glavnih svjetskih valuta. Danas (sredina 2008. godine) cijene
nafte osciliraju izmeu 100 i 150 dolara po barelu. Prognoze za idue razdoblje variraju ovisno o izvoru
(od 40 do 200 dolara po barelu), no jedno je sigurno, a to je da nije mogue odrediti buduu cijenu
nafte. Nemogue je predvidjeti je li vrijeme umjerenih cijena nafte prolost, ali ni to hoe li cijene i dalje
rasti. Razlog tomu je to na tu cijenu utjee previe divergentnih imbenika, ije gibanje takoer nije
mogue predvidjeti. Nafta je ekonomski temelj svjetske energetike, a to e ostati i u razdoblju do
vremenskog horizonta ove Strategije. Cijena nafte odreuje i nadalje e odreivati cijene svih ostalih
fosilnih oblika energije.

Energetska strategija se mora suoiti s izazovom znatne vjerojatnosti stalnih nestabilnosti na svjetskom
energijskom tritu. Strategija zato upuuje na mehanizme za ublaivanje prijetnji visokih cijena energije
i povremenih nestaica energije. Raznolikost energetskog sustava i poboljanje energetske uinkovitosti
glavna su sredstva za izgradnju elastinog energetskog sustava sustava koji e omoguiti sigurnost
energijske opskrbe i konkurentnost u razliitim uvjetima globalne energetske scene.

1.2. Pristup prilagodbi i dogradnji Strategije temeljna naela

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske slijedi tri temeljna energetska cilja:

Sigurnost opskrbe energijom

Konkurentnost energetskog sustava

Odrivost energetskog razvoja

Sigurnost opskrbe energijom RH treba bitno unaprijediti. Posebno zabrinjavaju rast ovisnosti o uvozu
nafte, nedovoljna sigurnost opskrbe prirodnim plinom (kanjenje u izgradnji skladinih kapaciteta i
osiguravanju novih dobavnih pravaca za uvoz plina) i nedovoljna sigurnost opskrbe elektrinom
energijom (velik uvoz elektrine energije i kanjenje u izgradnji novih elektrana).
Konkurentnost hrvatskog energetskog sustava je zahvaljujui naslijeenoj raznolikoj energetskoj
strukturi proizvodnje elektrine energije (visokom udjelu vodnih snaga, termoelektranama na ugljen i
nuklearnoj elektrani) i relativno visokom udjelu domae proizvodnje prirodnog plina zadovoljavajua.
Razvoj energijskog trita, otvorenost zemlje (posebice prema inozemnim investicijama), podjela rizika
kod investiranja (zajednika ulaganja domaih i inozemnih investitora u investicijski zahtjevnije objekte),
razvoj i tehnoloki napredak poticanjem vee participacije domae proizvodnje i usluga kod izgradnje i
eksploatacije energetskih objekata glavni su mehanizmi za podizanje konkurentnosti energetskog
sustava.
Odrivost energetskog sustava jedan je od najveih izazova razvoja. Energetske djelatnosti sudjeluju s
priblino 75% u ukupnim emisijama svih staklenikih plinova RH. Nastave li se postojei pravci razvoja
potronje energije i izostanu li ulaganja u energetsku uinkovitost, obnovljive izvore energije i
tehnologije s malom emisijom CO2 Hrvatska e teko ostvariti Kyotskim protokolom preuzeti cilj, ali i
obveze budueg meunarodnog sporazuma, bez kupovanja emisijskih jedinica CO2 na tritu (to e
imati znatne posljedice na cjelokupno nacionalno gospodarstvo). Pitanje ogranienja emisije CO2 uz
istodobno zadovoljavanje energijskih potreba izazov je ove Strategije.
Prethodno istaknuti temeljni ciljevi razrauju se u ovoj Strategiji u skladu s posebnostima Republike
Hrvatske i njenim nacionalnim interesima. Temeljna naela na kojima se osniva ova Strategija jesu:

(1) ENERGETSKA STRATEGIJA USREDOTOUJE SE NA ULOGU DRAVE U ENERGETICI odnosno na

odreivanje njezinih odgovornosti u osiguravanju i iskoritavanju energijskih izvora, osiguranju
konkurentnosti i zatiti okolia. To ukljuuje i aktivnu ulogu drave u izgradnji energetske
sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskog gospodarstva. Regulacija energetskog sektora,
zatita potroaa, poticanje energetske uinkovitosti, ukljuivanje trokova eksternih uinaka u
cijenu energije, planiranje u energetici i, s tim u vezi, pravodobna intervencija radi poticanja
investicija (posebice privatnih) u energetiku glavni su instrumenti energetske politike drave.

(2) ENERGETSKI SUSTAV RH PROMATRA SE KAO OTVORENI SUSTAV uklopljen u energetski sustav
EU i energetski sustav jugoistone Europe. Cilj je tog naela razvoj energijskog trita i podizanje
konkurentnosti, privlaenje inozemnih investicija u trine energetske djelatnosti, usklaivanje
razvoja buduih stratekih energetskih projekata (posebice tranzitne infrastrukture) i
gospodarska suradnja sa susjednim zemljama. Predlae se voenje aktivne politike jer energetika
prua posebne prilike onim sudionicima koji jasno definiraju svoju poziciju i interese te ih
dosljedno i bez odlaganja provode. Neovisno o tomu, zbog poveanja sigurnosti opskrbe i
pozitivnih eksternih uinaka investicija u energetiku na gospodarski rast i razvoj valja preferirati
investicije u objekte na teritoriju Republike Hrvatske.
(3) ENERGETSKI SEKTOR U HRVATSKOJ TEMELJIT E SE NA TRINIM NAELIMA. Drava e
intervenirati u trine procese samo kada su dionici pogoeni uincima poput naruene
sigurnosti opskrbe, kvalitete okolia i monopola.
(4) ENERGETSKI SEKTOR JE PODUZETNIKA, INFRASTRUKTURNA ALI I IZVOZNO ORIJENTIRANA
DJELATNOST. Ova Strategija mijenja dosadanju paradigmu energetike kao iskljuivo
infrastrukturne grane i sagledava je i kao poduzetniku djelatnost, otvorenu za privatna,
posebice inozemna ulaganja; djelatnost koja e ubudue biti temelj gospodarskog rasta i razvoja
Republike Hrvatske.
(5) HRVATSKI ZAKONODAVNI, REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR POTREBNO JE
KONTINUIRANO USKLAIVATI S PRAVNOM STEEVINOM EU prenosei duh te steevine, a
imajui pred oima hrvatske posebnosti i interese.
(6) POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTI u svim segmentima energetskog sektora, posebice u
sektorima neposredne potronje i sektoru proizvodnje energije (u fazi osmiljavanja i rada
energetskih objekata) razmatra se kao dodatni izvor energije i kao osnovno trajno, dugorono
naelo u funkcioniranju i razvoju energetskog sustava.
(7) HRVATSKA E RAZVIJATI RAZNOLIKU ENERGETSKU STRUKTURU ne ograniavajui unaprijed
mogunosti primjene raspoloivih, u EU prihvaenih tehnologija i energijskih opcija (obnovljivi
izvori, prirodni plin, ugljen i nuklearna energija). Energetski razvoj RH temeljit e se na
energetskom, ekonomskom i ekolokom vrednovanju svih dostupnih energijskih opcija.
(8) ISKORITAVATI POSEBNOST HRVATSKOG GEOGRAFSKOG POLOAJA kao iznimnog potencijala za
energetski razvoj RH. Hrvatska je potencijalno tranzitna zemlja i zemlja s izvrsnim potencijalnim
lokacijama za izgradnju energetskih objekata. Koristei se tim prednostima Hrvatska e razvijati
institucionalni okvir koji e stvoriti pogodnu investicijsku klimu za privatna ulaganja u energetiku,
doprinosei tako gospodarskom rastu i poveanju sigurnosti opskrbe. Koordiniranost Strategije
energetskog razvoja i Strategije prostornog ureenja, Programa prostornog ureenja i prostornih
planova je kod toga posebnog znaenja.
(9) UVJETE ENERGETSKE OPSKRBE NA PODRUJU RH POTREBNO JE IZJEDNAITI u pogledu kvalitete
opskrbe i dostupnosti oblika energije, to se posebice odnosi na dostupnost prirodnog plina, ali i
ukapljenog naftnog plina na otocima i udaljenim podrujima kada je ekonomski neopravdana
opskrba prirodnim plinom.

(10) STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA TREBA INTEGRIRATI CILJEVE I MJERE ZATITE OKOLIA I
NACIONALNE POLITIKE UBLAIVANJA KLIMATSKIH PROMJENA1. Hrvatska treba biti
meunarodno aktivna u kreiranju politike i mjera ublaivanja klimatskih promjena i uinkovito
provoditi preuzete obveze s tim u vezi. Ostale probleme utjecaja na okoli treba rjeavati
lokalno u sklopu tehnolokog rjeenja energetskog objekta i putem izgradnje energetske
strukture koja e omoguiti odrivi razvoj. Kod toga, ratifikacijom Arhuke konvencije (7.
prosinca 2006.), Hrvatska je prihvatila otvorenost i slobodan pristup informacijama o okoliu te
osiguravanje sudjelovanja javnosti u pitanjima okolia i pristup pravosuu.

1.3. Struktura i razdoblje Strategije

Strategija energetskog razvoja RH usredotoena je na razdoblje do 2020. godine, to je dovoljno dugo
razdoblje za ostvarenje definiranih ciljeva, a poklapa se s razdobljem za koje su doneseni svi strateki
energetski dokumenti EU. Time se omoguava usporedba nacionalnih ciljeva sa ciljevima EU. Nakon
2020. godine Strategija donosi samo pogled u budunost. Nesigurnost predvianja u tom razdoblju je
velika pa se utvruju samo neke razvojne smjernice. Provedba Strategije bit e razraena u Programu
provedbe.
Struktura Strategije, odnosno njezini glavni elementi prikazani su na slici 1-1.

ANALIZA STANJA
glavni izazovi i prilike za razvoj energetskog sektora RH
VIZIJA
energetskog razvoja RH
POGLED NAPRIJED
budue energetske potrebe RH

Nafta
Prirodni plin
Ugljen

Elektroenergetski
sustav

Centralizirani
toplinski sustavi

Obnovljivi
izvori energije

Energetska
uinkovitost

Ciljevi strategije, prioritetne aktivnosti

UINCI ENERGETSKE STRATEGIJE
Tehnoloki, ekonomski, ekoloki

Slika 1-1 Glavni elementi Strategije energetskog razvoja RH

po uzoru na Integrated energy and climate change package, EC, sijeanj 2008.

2. IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOG

SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE
2.1. Svjetski geopolitiki kontekst i sigurnost opskrbe energijom
Dostupnost energije temeljni je preduvjet gospodarskog razvoja. Iako na svjetskoj razini veza (korelacija)
izmeu gospodarskog rasta i rasta potronje energije slabi (poboljava se energijska intenzivnost),
svjetska potranja za energijom ipak i dalje raste.
Hrvatska je, kao i ostale europske zemlje, sve vie ovisna o uvozu energije. Trenutno Hrvatska uvozi oko
50% svojih energijskih potreba. Od tog uvoza preko 80% se odnosi na naftu2.
Projekcije pokazuju da e se potronja energije u svijetu poveati za 53% u razdoblju od 2004. do 2030.
godine3. Prema izvjeima Meunarodne agencije za energiju (IEA) rezerve nafte i prirodnog plina
dovoljne su za zadovoljavanje potreba tijekom ivotnog vijeka energetske infrastrukture graene u
razdoblju promatranja ove Strategije. No, ti izvori koncentrirani su na nekoliko svjetskih podruja: 62%
svjetskih rezervi nafte nalazi se na politiki nestabilnom Bliskom Istoku, a 56% rezervi prirodnog plina u
samo tri zemlje (Rusiji, Iranu i Kataru). Trei fosilni izvor energije, ugljen, ravnomjerno je rasporeen u
svijetu, rezerve su goleme pa e sigurno i nadalje biti okosnica elektroenergetskih sustava veine
zemalja razvijenog svijeta (u EU27, oko 30% elektrine energije proizvodi se u termoelektranama na
ugljen) .
Danas u hrvatskoj bilanci potronje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s 50%, a prirodni
plin s 25,6%. Potronja tih energijskih oblika e u budunosti rasti, a domaa proizvodnja nafte i
prirodnog plina zbog iscrpljenja leita opadati (nakon 2010. godine). Pred Hrvatskom su stoga mnogi
izazovi sigurnosti opskrbe energijom:

Izvori nafte koncentrirani su u politiki nestabilnim regijama svijeta,

Rat, terorizam, nesree i prirodne katastrofe mogu poremetiti opskrbu naftom i prirodnim plinom,
sprijeiti nove investicije te poveati cijene nafte i prirodnog plina i

Udio domae proizvodnje nafte i prirodnog plina u podmirenju potreba e se smanjivati, a ovisnost o
uvozu poveavati. Poveavat e se i udio uvoza u zadovoljavanju ukupnih energijskih potreba!

Hrvatska stoga mora teiti ublaivanju uvozne energijske ovisnosti izgradnjom elastine energetske
strukture, dakle takve to e u neizvjesnim uvjetima pokazivati svoju konkurentnost i robusnost.
Postii e se to iskoritavanjem vlastitih resursa i potencijala, uinkovitom uporabom energije,
raznolikou koritenih energijskih oblika i tehnologija, raznolikou dobavnih pravaca i izvora
energije te uporabom obnovljivih izvora energije.

2.2. Klimatske promjene i druga pitanja zatite okolia

Klimatske promjene i emisije staklenikih plinova postale su prioritetno pitanje razvoja . Glavni izazov je
dugoroni razvoj gospodarstva sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida. Tei se uinkovitijem

Prema podacima iz godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., MINGORP, 2007.

Meunarodna agencija za energiju (IEA), World Energy Outlook, 2006.

koritenju energijom, koritenju obnovljivim izvorima energije, efikasnijem transportnom sustavu s

veom uporabom neutralnih goriva glede emisije CO2 i internalizaciji eksternih trokova oneiavanja
okolia putem uspostavljanja cijene emitiranog ugljikovog dioksida (ime se daje jasan signal
gospodarstvu da u planiranju i investiranju mora uzeti u obzir i rizik to je povezan s oneienjem
okolia).
S tim u vezi pred Hrvatskom su teke zadae koje e odluno utjecati na nae gospodarstvo. Ti izazovi
ujedno su i razvojne prilike, a posebice valja naglasiti ove:

Ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola,

Meunarodne obveze nakon 2012. godine ,

Integracija u europsko trite emisijskim jedinicama i naelo interne raspodjele obveze meu
lanicama EU (burden-sharing),

Konkurentnost u regiji,

Pritisci iz brzorastuih sektora,

Razvoj i primjena tehnologije izdvajanja i spremanja CO2,

Primjena nuklearne energije i

NIMBY4 sindrom.

ISPUNJENJE OBVEZA IZ KYOTSKOG PROTOKOLA. Smanjenje emisija za 5% u razdoblju 2008.-2012.

godina smatra se kratkoronim ciljem za iju provedbu je ve doneseno niz mjera i instrumenata to se
temelje na pravnoj steevini EU. U Hrvatskoj je na snazi zakonodavni okvir koji potie proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i suproizvodnju, energetsku uinkovitost u zgradarstvu,
uspostavljen je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, u uspostavi su regionalni energetski
centri, propisane su naknade na emisije CO2, SO2 i NOx po naelu oneiiva plaa, u sektoru prometa
poduzimaju se mjere informiranja vozaa o karakteristikama vozila glede emisije CO2 i propisan je
indikativni cilj uvoenja biogoriva u promet. U pripremi je uspostava sustava trgovanja emisijskim
jedinicama u kojem e sudjelovati svi vei izvori emisije iz energetskog sektora po uzoru na europsku
shemu trgovanja, a koji bi bio operativan u 2010. godini.
BUDUE MEUNARODNE OBVEZE. Stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime nastavljaju
pregovore o obvezama nakon 2012. godine koji bi trebali rezultirati novim meunarodnim sporazumom.
Postavljena su tri glavna sredstva za ostvarenje ciljeva: mjere u sektorima gospodarstva, posebice
energetike, upijanje CO2 u umama i primjena odnosno nadogradnja fleksibilnih mehanizama. lanicama
priloga I, u kojem je i Hrvatska, postavlja se cilj smanjenja emisija od 25 do 40 % u 2020. godini, u
odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se u pregovorima zalae za naelo zajednike, ali raspodijeljene
odgovornosti u skladu s njezinim gospodarskim mogunostima i razvojnim potrebama. U sklopu
pregovara analizirat e se potencijali i drutveno-ekonomski pogledi ispunjenja u utvrivanju
individualnih ciljeva.
INTEGRACIJA U EUROPSKO TRITE EMISIJSKIM JEDINICAMA I NAELO INTERNE RASPODJELE OBVEZA.
Europska unija ulazi u pregovore s predloenim ciljem smanjenja od 20% do 2020. godine odnosno 30%

NIMBY je akronim od Not-in-my-backyard.

ako sporazum prihvate zemlje u razvoju (Kina, Indija, Brazil). EU e taj cilj raspodijeliti izmeu svojih
lanica u dvije skupine: jednu ine veliki izvori emisije (obveznike sheme trgovanja tzv. ETS sektor), a
drugu svi ostali sektori i djelatnosti. Raspodjela obveza se temelji na naelu solidarnosti meu EU
lanicama odnosno ovisna je o gospodarskoj snazi, perspektivama razvoja i ve poduzetim mjerama.
Cilj koji se postavlja pred velike energetske izvore emisije koji su u shemi trgovanja je smanjenje emisije
za 21% do 2020. godine u odnosu na 2005. godinu temeljem jedinstvenog europskog alokacijskog plana i
obveza kupovanja cjelokupne kvote po modelu aukcije u kojoj mogu ravnopravno sudjelovati postojei i
novi sudionici. Time se uklanjaju zapreke ulasku novih i efikasnijih tehnologija neovisno o njihovoj
lokaciji i nacionalnim granicama, to je do sada bio sluaj (s tim da investitori moraju biti svjesni rizika
povezanog sa cijenom emisijskih jedinica na tritu u sluaju poveane potranje). U ostalim sektorima
predvia se smanjenje emisije za 10% do 2020. godine, no zemljama iji je BDP po stanovniku manji od
prosjeka EU dozvoljava poveanje emisije i do 20%. Vidljivo je da bi Hrvatska bila u znatno povoljnijem
poloaju da je u punopravnom lanstvu EU nego danas kada mora samostalno pregovarati u okviru
Konvencije UN-a o promjeni klime.
Hrvatska se u procesu pregovora s Europskom unijom treba izboriti za odluku koja e joj omoguiti
ukljuenje u europski sustav interne raspodjele obveza i ukljuenje u europsku shemu trgovanja
emisijskim jedinicama u kojem e lake ostvariti ciljeve energetskog razvoja .
KONKURENTNOST U REGIJI. U jugoistonoj Europi jedino je Hrvatska preuzela obvezu obuzdavanja
emisija staklenikih plinova. Te su zemlje potpisale Ugovor o Energetskoj zajednici radi razvoja
zajednikog energijskog trita pa je Hrvatska u trino nepovoljnom poloaju u sektoru proizvodnje
elektrine energije, ali i ostalim energijski intenzivnim sektorima. Dugorono gledajui, oekuje se da e i
te zemlje preuzeti obvezu u okviru Konvencije UN-a o promjeni klime te da e se tako ta prijetnja
otkloniti.
PRITISCI IZ BRZORASTUIH SEKTORA. Ti sektori ukljuuju energijski intenzivne djelatnosti poput
elektroenergetike, preradbe nafte i proizvodnje mineralnih proizvoda (cement, vapno, staklo) i bit e
ukljueni u sustav trgovanja emisijskim jedinicama te optereeni cijenom ugljikovog dioksida, a svaki
viak u odnosu na dozvoljenu kvotu morat e kupovati na tritu. S druge strane, zbog poveanja
mobilnosti i izrazite cjenovne neelastinosti velik je porast emisija iz cestovnog prometa unato
poveanju uinkovitosti novih vozila. Emisije tog sektora nastojat e se obuzdati razvojem odrivog
transporta, tehnolokim razvojem i primjenom CO2 neutralnih goriva (biogorivo i, na dugi rok, vodik).
RAZVOJ I PRIMJENA TEHNOLOGIJE IZDVAJANJA I SPREMANJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA (ISUD) je
dugorona mjera za smanjivanje emisija, posebice iz energetskih postrojenja koja se koriste ugljenom. U
Hrvatskoj je razvijena i primijenjena tehnologija izdvajanja, transporta i utiskivanja CO2 za poveanje
iscrpka nafte (tzv. EOR5). Oekuje se da e ISUD biti komercijalno prihvatljiv za desetak godina.
PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE. Od svih promatranih to je mjera sa najveim potencijalom smanjenja
emisija staklenikih plinova, no treba u obzir uzeti sve aspekte utjecaja na okoli, posebice vezanih uz
razgradnju i odlaganje radioaktivnog otpada.
OTPOR JAVNOSTI IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA (NIMBY SINDROM). Problem izbora lokacije i
gradnje novih energetskih objekata vezan je i uz prihvatljivost objekta za lokalnu zajednicu. Pravodobna i
otvorena komunikacija s javnou, posebice tzv. zainteresiranom javnou i lokalnom zajednicom i

EOR Enhanced Oil Recovery

dosljedno potivanje naela o pravu javnosti da sudjeluje u odluivanju u pitanjima zatite okolia
demokratska je steevina najveeg znaenja (ozakonjena Zakonom o pravu na pristup informacijama i
Zakonom o zatiti okolia, u koji su transponirane odredbe Arhuke konvencije).

2.3. Geopolitiki poloaj i prostorne prednosti RH

Snaga i prilika Hrvatske za odrivi energetski razvoj jest u njezinom geografskom poloaju:

geopolitikom poloaju potencijalno tranzitne zemlje za naftu, prirodni plin (ukljuivo ukapljeni
prirodni plin) i elektrinu energiju

prostornim prednostima pomorske zemlje i zemlje s dobrim lokacijama za izgradnju energetskih
objekata (podzemna skladita plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetroelektrane i drugi
obnovljivi izvori energije, terminali za naftu i ukapljeni prirodni plin, termoelektrane na uvozni
kameni ugljen, nuklearna elektrana, skladite nisko i srednje radioaktivnog otpada)
Glavni izvor opskrbe Hrvatske naftom i prirodnim plinom bit e domaa proizvodnja iz preostalih rezervi
te Sjeverna Afrika i Srednji Istok te Ruska Federacija i Kaspijska regija. Energetski razvoj treba temeljiti na
razvoju energijskih trita, ali isto tako i na geopolitikom planiranju i pregovaranju o sudjelovanju u
stratekim projektima koji Hrvatskoj mogu donijeti poveanu sigurnost opskrbe i gospodarske koristi.
Glede opskrbe naftom i prirodnim plinom meunarodno politiko djelovanje i proaktivna gospodarska
politika treba da su usmjereni na koritenje geopolitikim poloajem Hrvatske i njezinim profiliranjem
kao europskog energijskog vorita.
Posebice je zato vano politiko djelovanje radi ostvarivanja ve zapoetih stratekih projekata:

Paneuropski naftovod (Pan-European Oil Pipeline - PEOP) i Druba-Adria

Meudravni spojni plinovod hrvatskog i maarskog transportog sustava

Terminal za ukapljeni prirodni plin (terminal za UPP)

Jonsko-jadranski plinovod (IAP)

Tranzit elektrine energije

2.4. Energetska politika EU prema zajednikom energijskom tritu

Europska unija donijela je jedinstvenu strategiju energetskog razvoja i ublaavanja klimatskih promjena,
kojom e Europa postati nisko ugljino gospodarstvo s niskim emisijama staklenikih plinova, odnosno
svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ciljevi te jedinstvene politike jesu ovi:

20% smanjenja emisija staklenikih plinova do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu, odnosno 30 %
ako zemlje u razvoju prihvate obveze u skladu s njihovim gospodarskim mogunostima,

20% obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji (uveanoj za gubitke prijenosa i distribucije te
vlastitu potronju kod proizvodnje elektrine energije i topline javnih toplana) do 2020. godine,

10% biogoriva u odnosu na potronju benzina i dizelskog goriva do 2020. godine,

EU e primjenom mjera energetske uinkovitosti smanjiti neposrednu potronju energije za 9% u
razdoblju od 2008. do 2016. godine i

EU je proklamirala cilj smanjenja potronje energije za 20% do 2020. godine (ali ga nije razradila).

10

Hrvatska kao budua lanica EU je dio te zajednike europske politike pa u skladu s njom usklauje svoje
vlastite ciljeve. Temeljna platforma za postizanje tih ciljeva jest potpuno otvoreno i konkurentsko
europsko trite energije. U tom smislu EU priprema i tzv. trei paket energetskog zakonodavstva.
Hrvatska e svoj zakonodavni i regulatorni okvir i nadalje usklaivati s pravnom steevinom EU te
stvarati pretpostavke za funkcioniranje otvorenog energijskog trita, temeljenog na jasnim, stabilnim
i nediskriminirajuim pravilima te djelotvornoj regulaciji trita.
Radi toga Hrvatska e:

Dovriti i potom kontinuirano usklaivati svoju regulativu s pravnom steevinom EU koja ureuje
djelovanje trita elektrine energije, prirodnog plina i nafte i naftnih derivata,

Ispunjavati preuzete obveze u pogledu uporabe obnovljivih izvora, energetske uinkovitosti i
obuzdavanja emisija staklenikih plinova,

Poveanjem tehnikih mogunosti uvoza prirodnog plina poveati sigurnost opskrbe te omoguiti time
funkcioniranje trita i slobodno formiranje cijena prirodnog plina na tritu,

Jaati neovisnost i ulogu regulatora energetskih djelatnosti i

Jaati integraciju u europska udruenja operatora prijenosnog sustava elektrine energije te primjenu
zajednikih standarda za poveanje sigurnosti opskrbe kako u Hrvatskoj tako i u EU.

2.5. Suradnja u jugoistonoj Europi i sa susjednim zemljama

Energetska regija i regionalno energijsko trite u koje je ukljuena Republika Hrvatska se u smislu ove
Strategije odreuju ovim sadrajem: zemlje jugoistone Europe (ugovorne stranke iz Ugovora o
osnivanju Energetske zajednice) i okolne zemlje lanice EU (koje su ujedno i stranke Ugovora o
osnivanju Energetske zajednice).
Sporazumom o Energetskoj zajednici zemlje jugoistone Europe usvojile su zajedniku obvezujuu
strategiju stvaranja regionalnog trita elektrine energije i prirodnog plina temeljenog na zajednikim
interesima i solidarnosti, a radi njegove konane integracije u jedinstveno europsko trite. U odnosu na
regiju, specifini zadaci Energetske zajednice jesu ovi:

Unaprijediti sigurnost opskrbe stvaranjem jedinstvenog regulatornog prostora, u kojem e se osigurati
stabilni uvjeti za investicije u energetski sektor, posebice u izgradnju konekcija s kaspijskom,
sjevernoafrikom i srednjeistonom regijom kako bi se osigurali dobavni pravci prirodnog plina,

Poboljati stanje okolia u regiji i unaprijediti uinkovitost potronje energije,

Poticati uporabu obnovljivih izvora energije i

Razvijati trino natjecanje u energetskom sektoru.
Potpisivanjem Sporazuma o Energetskoj zajednici sve zemlje potpisnice, pa tako i Hrvatska, obvezale su
se usvojiti i primijeniti EU acquis communautaire iz podruja energetike (elektrine energije i prirodnog
plina), zatite okolia, obnovljivih izvora energije i zatite trinog natjecanja.
Vaan aspekt Energetske zajednice jesu socijalna pitanja vezana za opskrbu energijom. Sporazum o
razumijevanju o socijalnim pitanjima obvezuje lanice Energetske zajednice da u svoju energetsku
politiku ukljue i socijalnu dimenziju. Naime, u procesu liberalizacije tarifni sustavi i naini odreivanja
cijene energije bitno se mijenjaju. Ako te promjene nisu popraene adekvatnim mjerama socijalne
politike mogu negativno utjecati na ivotni standard u zemljama regije.

11

Hrvatska ima dobre uvjete da i nadalje bude vaan sudionik regionalnog energijskog trita pa se treba
pozicionirati kao:

Tranzitna zemlja za dobavne pravce nafte i prirodnog plina,

Energijsko vorite za opskrbu Europe ukapljenim prirodnim plinom,

Zemlja s jakim prijenosnim kapacitetima za elektrinu energiju,

Zemlja izvoznik elektrine energije i

Lider u poticanju energetske uinkovitosti u regiji .

12

3. VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM

Naa vizija
Hrvatska e imati pouzdan i odriv energetski sektor, iji e se razvoj temeljiti na
iskoritavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih potreba za
energijom i za stvaranje dodatnih koristi za graane Republike Hrvatske, u
skladu s naelima okoline, gospodarske i drutvene odgovornosti.

Ostvarenje vizije
Strategija predstavlja smjernice za provedbu aktivnosti kojima e se ostvariti pouzdan, elastian6 i odriv
energetski sustav kroz:

Strateko vodstvo

Za kontinuirani razvoj energetskog sustava potrebne su pravodobne i uinkovite investicije. Kod toga
kljuna je uloga Vlade RH, koja svojim djelovanjem i jasnim, nedvosmislenim i vrstim stratekim
odrednicama energetske politike treba stvarati poticajni okvir za investicije u energetsku infrastrukturu,
posebice nove proizvodne kapacitete i umanjiti rizike za investitore. Strateke odrednice energetske
politike Vlade RH jesu:

Otvorenost prema svim energetskim opcijama, bez zabrana ili favoriziranja pojedinih energijskih
tehnologija,

Stvaranje poticajnog zakonodavnog i regulatornog okvira za nove investicije u energetskom
sektoru, ubrzavanje administrativnih procedura pribavljanja dozvola i pravodobno usklaivanje
dokumenata prostornog planiranja,

Iskoritavanje povoljnog geopolitikog poloaja Hrvatske za njezino pozicioniranje kao europskog
energijskog vorita,

Aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama za poboljanje sigurnosti opskrbe kroz
meudravne sporazume i zajednike investicije i

Poticanje pravnih i fizikih osoba na uinkovito koritenje energije i obnovljivih izvora energije.

Elastinost sustava podrazumijeva njegovu sposobnost pravodobnih i pravilnih odgovora na promijenjene vanjske
uvjete i nove izazove.

13

Iskoritavanje trita za ostvarenje sigurne i cjenovno dostupne opskrbe energijom

Osnovno naelo Strategije jest ostvarivanje potpuno otvorenog, neovisno reguliranog i konkurentnog
energijskog trita u Hrvatskoj kao dijela jedinstvenog regionalnog i europskog energijskog trita.
Nekoliko je temeljnih polazita za postizavanje tog cilja:

Neovisna regulacija energetskog sektora,

Uloga Vlade radi osiguranja funkcioniranja trita,

Osiguranje obveznih zaliha nafte i prirodnog plina i

Iskoritavanje i mogunosti za tranzit energije

Prvo polazite je neovisna regulacija energetskog sektora. Energetski sektor treba funkcionirati na
razvidnim naelima sa snanim i neovisnim regulatorom koji je, izmeu ostaloga, odgovoran za
donoenje metodologije tarifnih sustava i visine tarifnih stavki. Stvaranje snanih, neovisnih nacionalnih
regulatornih agencija jedan je od glavnih prioriteta energetske politike EU.
Cijene energije treba u pravilu odreivati otvoreno trite. No, trite moe uredno funkcionirati samo u
uvjetima dostatne ponude. Energijsko trite ima eksterne uinke: sigurnost opskrbe i kvalitetu okolia.
Trite nije dovoljno da rijei te eksterne uinke pa Vlada mora preuzeti aktivnu ulogu u korektivnoj
politici. Planiranjem (kao izvorom informacija) i pravodobnim aktivnostima Vlada treba osigurati
funkcioniranje trita i odravanje potrebne razine sigurnosti energijske opskrbe. Kod prirodnog plina, u
razdoblju do izgradnje terminala UPP-a, to se posebice odnosi na potrebnu potporu produenju
aktualnog ugovora za dobavu prirodnog plina iz Rusije, na osiguranje domae proizvodnje prirodnog
plina mjerama vezanim za istraivanje, koncesijske ugovore i izgradnju podzemnog skladita prirodnog
plina. Kod elektrine energije to se odnosi na ohrabrivanje investitora uklanjanjem prepreka i
smanjivanjem rizika izgradnje elektrana.
Nafta e i dalje biti dominantan energijski oblik, a rast e i potronja prirodnog plina u skladu s
postojeim planovima razvoja transportnog sustava i potronje. Stoga je potrebno osigurati obvezne
zalihe nafte i prirodnog plina i nove dobavne pravce.
U podruju elektrine energije, prirodnog plina i nafte treba iskoritavati mogunosti prijenosne
infrastrukture i razvoj nadalje usmjeravati prema stvaranju uvjeta za tranzit energije, to e
doprinijetiintenzivnijem povezivanju u energetsku mreu i trite EU, razvoju gospodarstva, rastu
investicija, izvoza, prihoda operatora, lokalnih zajednica i drave.

Obuzdavanje porasta staklenikih plinova iz energetskog sektora

Da bi ostvarila svoje sadanje kyotske i budue post-kyotske ciljeve, Hrvatska se mora prikljuiti
europskoj shemi trgovanja emisijama (EU ETS). Taj trini mehanizam doprinijet e transformaciji itavog
gospodarstva, a ne samo energetike, prema okolino prihvatljivijim tehnolokim rjeenjima. Cijene
emisijskih jedinica bitno e utjecati na donoenje odluka o investicijama u energetskom sektoru.
Posebne napore treba uloiti u sektoru prometa da bi se poveao udio okolino povoljnijih energijskih
oblika za pogon prometala: biogoriva, stlaeni prirodni plin i elektrina energije.

Uinkovitija uporaba energije

Hrvatska se energijom koristi manje uinkovito od veine zapadnoeuropskih zemalja. Potrebno joj je oko
20% vie primarne energije po jedinici BDP-a nego to je to u prosjeku EU-15. Takvo stanje omoguava
znatna poboljanja pri emu je, osim trinih cijena energije, bitno definiranje dravnih poticajnih mjera
za sve sektore neposredne potronje.

14

Hrvatska postavlja i jasne ciljeve svoje politike energetske uinkovitosti smanjenje neposredne
potronje energije za 9% u razdoblju od 2008. do 2016. godine, u odnosu na prosjek 2001.-2005. godina
(to je u skladu sa ciljevima Europske unije).
Potrebno je poticati i promjene u strukturi koritenja energijom. Strategijom se postavlja cilj da se
elektrina energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrone tople vode zamijeni drugim
energijskim oblicima: sunevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom (u
podrujima udaljenim od mree prirodnog plina). Taj cilj se ne odnosi na uporabu elektrine energije za
grijanje i pripremu potrone tople vode koritenjem dizalica topline.
Energijske utede se mogu promatrati i kao novi izvor energije pa je trokovno uinkovitim mjerama
potrebno poticati energetsku uinkovitost kao sredstvo poboljanja sigurnosti opskrbe.

Maksimalno poveanje udjela obnovljivih izvora energije uz prihvatljive drutvene trokove

poticanja njihove uporabe

Hrvatska je zemlja s dobrim prirodnim potencijalima i mogunostima za iskoritavanje obnovljivih izvora

energije. Obnovljivi izvori energije jesu domai izvor energije i njihova uporaba jest poglavito sredstvo
poboljanja sigurnosti opskrbe energijom i razvoja domae proizvodnje energetske oprema i usluga, a
potom i nain ostvarenja ciljeva zatite okolia.
Hrvatska postavlja ove strateke ciljeve vezane uz uporabu obnovljivih izvora energije:

Ispunit e se obveza prema prijedlogu Direktive EU o poticanju obnovljivih izvora energije

(objavljeno u sijenju 2008. u sklopu Paketa za provedbu ciljeva EU o klimatskim promjenama i
obnovljivim izvorima energije do 2020. godine) o udjelu obnovljivih izvora u neposrednoj
potronji energije: hrvatski obvezujui cilj iznosi 20,0%.

Ispunit e se obveza prema Direktivi EU o udjelu biogoriva u potronji benzina i dizelskog goriva
u prometu 2020. godine od 10%.

Udio proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui velike

hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iznosit e u 2020. godini 35% .

Poticanje istraivanja, razvoja i primjene okolino odrivih energijskih tehnologija

Energijske i transportne tehnologije na svjetskoj razini se vrlo brzo razvijaju. Iako se taj razvoj dogaa
veinom u razvijenim zemljama, Hrvatska mora osigurati vlastitu osposobljenost za primjenu takvih
tehnologija im su one ekonomski isplative. Stoga je nuno poveati ulaganja u obrazovanje i
znanstveno-istraivake projekte te sustavno poticati meunarodnu suradnju na podruju odrivih
energijskih tehnologija. Osim istraivanja i razvoja, bitno je poduprijeti i primjenu novih tehnologija kroz
izgradnju demonstracijskih postrojenja i istraivakih laboratorija/instituta. Istraivanje, izmeu
ostaloga, treba biti usmjereno i na razvijanje domae industrije i usluga, a treba ih usmjeriti prema
visoko tehnoloki rjeenjima, koja i donose vee dodane vrijednosti. Stoga je, potrebna snana sprega
energetske politike, industrijske politike i politike visokog obrazovanja i znanosti.
Hrvatska svoj energetski razvoj mora temeljiti na najboljim dostupnim tehnologijama. To e se
osigurati jaanjem visokoobrazovanog strunog kadra. Razvoj energetskog sektora zahtjeva i radnike
razliitih profila, koji e biti obueni i osposobljeni za rad s novim tehnologijama, koje e se sve
primjenjivati u hrvatskom energetskom sektoru. Stoga valja to prije razviti strukovne programe
energetskog usmjerenja i osigurati programe cjeloivotnog uenja vezanih uz razliite aspekte
energetskog sustava.

15

16

4. UINKOVITA UPORABA ENERGIJE

4.1. Razvojne smjernice i nacionalni ciljevi
Poveanje energetske uinkovitosti u svim dijelovima energetskog sustava odrednica je i cilj ove
Strategije.
Energetska uinkovitost sastavni je dio razvojnih smjernica svih sektora energetskog sustava. Tako se u
sektoru proizvodnje nafte, naftnih derivata i prirodnog plina energetska uinkovitost oituje u
modernizaciji rafinerija i koritenju poboljanih tehnologija za iskoritavanje naftnih polja i plinskih
nalazita. U elektroenergetici energetska uinkovitost podrazumijeva koritenje uinkovitijih tehnologija
energijskih pretvorbi kao to su: napredne tehnologije izgaranja ugljena, plinske elektrane visokog
stupnja djelovanja (do 60%) i suproizvodnja toplinske i elektrine energije, smanjenje gubitaka u
prijenosnoj i distribucijskoj mrei njihovom modernizacijom i koritenjem informacijsko-komunikacijskih
tehnologija u nadzoru i upravljanju mreom, izgradnjom elektrana to blie mjestima najvee potronje i
poticanjem distribuirane proizvodnje elektrine energije. Glede proizvodnje toplinske energije razvoj
centraliziranih toplinskih sustava se usmjerava prema poveanju uinkovitosti pretvorbe energije,
primjeni suproizvodnih jedinica i smanjenju gubitaka distribucije toplinske energije, distribuiranoj
proizvodnji energije i uporabi obnovljivih izvora energije.
No, posebnu pozornost svakako treba posvetiti uinkovitoj uporabi energije u sektorima neposredne
potronje jer su tu mogui uinci najvei. Mjerama energetske uinkovitosti smanjuje se porast
potronje energije, a samim time se smanjuje i potreba za proizvodnjom iste te koliine energije, to
smanjuje potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, uvozom energije i poveava sigurnost opskrbe.
Osnovna je ideja Strategije da je uinkovita uporaba energije novi izvor energije. Cilj je Strategije
maksimalna primjena ekonomski isplativih mjera energetske uinkovitosti radi smanjenja potronje
energije.
Strategija energetske uinkovitosti u Republici Hrvatskoj odreena je u Programu energetske
uinkovitosti. Program obuhvaa razdoblje od 2008. do 2016. godine te postavlja cilj da se u Hrvatskoj na
kraju tog razdoblja ostvare energijske utede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ provedbom mjera
energetske uinkovitosti u industriji, prometu, kuanstvima i uslugama7. Iznos je odreen na temelju
prosjeka neposredne potronje energije u razdoblju od 2001. do 2005. godine (219,72 PJ) te uz
pretpostavku da u devetoj godini treba ostvariti utede koje odgovaraju 9% tog petogodinjeg prosjeka.
Kod definiranja ciljeva do 2020. godine i dalje do 2030. godine, pretpostavljeno je da e se glavnina
energijskih uteda ostvarivati do 2016. godine snanim naporima i poticajnim mjerama nacionalne
energetske politike. Posebno se oekuje ubrzano postizavanje energijskih uteda u poetnom razdoblju
kada se iskoritava potencijal mjera s niskim trokovima provedbe, a koje meu ostalim ukljuuju i
poveanje svijesti javnosti o potrebi uinkovitog gospodarenja energijom. U razdoblju nakon 2016.
godine oekuje se uspostava potpuno funkcionalnog trita energetske uinkovitosti koje e omoguiti

Program energetske uinkovitosti za Hrvatsku temelji se na zahtjevima Direktive Europske komisije 2006/32/EC o
energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama, ispunjavanje ijih zahtjeva jest obveza Republike Hrvatske
preuzeta kroz pristupne pregovore za lanstvo u EU.

17

nastavak trenda poveanja uinkovitosti potronje energije zbog razvijene svijesti graana i sve
uinkovitijih tehnologija iskoritavanja energije, ali smanjenim intenzitetom u odnosu na razdoblje do
2016. godine.
Postizanje ciljeva uinkovite uporabe energije mnogo je sloenije nego ostvarivanje ciljeva na strani
proizvodnje energije. Energetska uinkovitost zahtjeva snaan angaman drave na osiguravanju uvjeta
za jae iskoritavanje mjera energetske uinkovitosti u svim sektorima neposredne potronje. Aktivnosti
koje e se u tom smislu poduzeti jesu ove:

Omoguit e se razvoj energijskih trita i trino formiranje cijena energije cijena je prvi i osnovni
signal graanima o potrebi uinkovite uporabe energije i mijenjanu vlastitih navika ponaanja.
Subvencioniranje cijene energije i koritenje cijenama energije kao elementom socijalne politike
potie neuinkovitu uporabu energije, iskrivljuje odnose u energetici, daje pogrene cjenovne signale i
pogreno usmjerava investicije ;

Stvorit e se zakonodavno-regulatorni okvir za poticanje energetske uinkovitosti zakonski je
potrebno propisati minimalne kriterije energetske uinkovitosti za ureaje ali i za graevinske objekte,
omoguiti izbor kupcima na temelju jasnih informacija o energijskim svojstvima ureaja i graevinskih
objekata propisivanjem obveznog oznaavanja (certificiranja), propisati obveze javnog sektora u
provedbi energetskih pregleda i primjeni isplativih mjera energetske uinkovitosti te propisati obveze
energetskih poduzea u promoviranju energetske uinkovitosti;

Stvorit e se institucionalni okvir za provedbu politike energetske uinkovitosti na nacionalnoj razini
energetska uinkovitost zahtjeva dobru koordinaciju razliitih tijela dravne uprave, institucija i tvrtki
ukljuenih u provedbu politike energetske uinkovitosti, a u Hrvatskoj je osjetan nedostatak institucije
koja bi sve ove aktivnosti koordinirala. Osim koordinacije dokazivanje postignutih uteda vano je
pratiti i verificirati ostvarene utede. Za koordinaciju aktivnosti, praenje i verificiranje napretka na
podruju energetske uinkovitosti Vlada moe osnovati Agenciju za energetsku uinkovitost, prema
najboljoj praksi brojnih europskih zemalja.

Kontinuirano e se provoditi promotivno-informacijske kampanje za opu javnost i pojedine ciljane
skupine nedostatna svijest i znanje o mogunostima za smanjenje potronje energije i koristima koje
to donosi osnovna je prepreka razvoju energetske uinkovitosti u Hrvatskoj;

Osigurat e se financijska potpora za provedbu mjera energetske uinkovitosti i poticati inovativne
naine financiranja pravnim i fizikim osobama pruiti financijsku potporu u provedbi projekata i
mjera energetske uinkovitosti daljnjim djelovanjem Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitosti i politike javne nabave za poticanje energetske uinkovitosti, omoguavanjem razvoja
energetskih usluga (ESCO) i financiranja od tree strane te javno-privatnog partnerstva.

4.2. Ciljevi i aktivnosti u razdoblju od 2008. do 2020. godine s pogledom

do 2030. godine
Saetak prioritetnih aktivnosti koje je potrebno provoditi u pojedinim sektorima neposredne potronje
energije, a koje su detaljno razraene u Programu energetske uinkovitosti dan je u nastavku.
Provoenje definiranih mjera za trogodinje razdoblje definira se Nacionalnim akcijskim planom
energetske uinkovitosti kojega donosi Vlada Republike Hrvatske.

18

4.2.1. Industrija
Sektor industrije sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije s neto vie od 20%. Predvia se da
e od 2010. godine u shemu trgovanja emisijskim jedinicama biti ukljuena postrojenja koje su
odgovorne za neto manje od polovice te potronje8. Ovim mehanizmom trebalo bi u industrijskom
sektoru bitno poboljati energetsku uinkovitost. U devedesetim godinama dolo je do znatnog pada
potronje energije u ovom sektoru, zbog procesa tranzicije (privatizacije i strukturnih promjena). Ipak, u
posljednjih nekoliko godina biljei se polagan, ali stabilan porast potronje energije u industriji. Paket
mjera energetske uinkovitosti za sektor industrije ukljuuje:

Uspostavu funkcionalne mree industrijske energetske uinkovitosti (MIEE) Kroz MIEE program
industrijskim e se tvrtkama pruiti potpora pri provoenju energetskih pregleda i uspostavi sustava
gospodarenja energijom, provodit e se usporedbena analiza (benchmarking) njihovih energijskih
znaajki sa znaajkama postignutim u drugim tvrtkama iste grane i provodit e se odabrani projekti
energetske uinkovitosti. Takoer e se uspostaviti obrazovni programi i programi uvjebavanja za
djelatnike u industriji;

Uspostava sheme energetskih pregleda za industriju za energijski intenzivne industrije propisat e
se obveza provedbe energetskih pregleda, dok se za ostale treba uspostaviti shema dobrovoljnih
energetskih pregleda uz financijsku potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Kod
toga je bitno uspostaviti sustav certificiranja auditora te standardizirati postupke provedbe
energetskih pregleda i izvjeivanja;

Sklapanje dobrovoljnih ugovora s industrijom uvoenjem naknade na emisiju CO2 u Hrvatskoj se
otvara mogunost sklapanja dobrovoljnih ugovora s industrijskim postrojenjima, koja e se obvezati na
poboljanje svoje energetske uinkovitosti, a za uzvrat e dobiti mogunost smanjenja plaanja
naknade. Takvim se ugovorima tvrtke obvezuju provesti niz mjera energetske uinkovitosti i
uspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Dobrovoljne ugovore treba u poetnoj fazi provoditi
na razini pilot projekata, a potom sustavno, poevi od 2010. godine;

Poticanje suproizvodnje toplinske i elektrine energije u industriji preispitat e se postojei sustav
poticaja putem zajamene otkupne cijene za elektrinu energiju proizvedenu u takvim postrojenjima,
posebice za visokouinsku suproizvodnju, jer kod postojeih uvjeta nema interesa za njihovu gradnju

Unapreenje sustava naknada oneiivaa okolia na emisije CO2 jedinine naknade na emisije
CO2u razdoblju 2007.-2009. godina su relativno niske pa se ne oekuje da e imati izravnog uinka na
smanjenje CO2 odnosno na poveanje energetske uinkovitosti. Sustav naknada treba unaprijediti
uzimajui u obzir granine trokove provedbe mjera i uspostavu sustava trgovanja emisijskim
jedinicama radi poticanja industrije na provedbu mjera energetske uinkovitosti.

Stvaranje uvjeta za ukljuivanje Hrvatske u europsku shemu trgovanja emisijskim jedinicama u
2010. godini.

Programom energetske uinkovitosti nisu obuhvaene mjere energetske uinkovitosti u onim industrijskim
postrojenjima koja e biti ukljuena u shemu trgovanja emisijama (EU ETS). Samim tim su predviene energetske
utede u sektoru industrije znatno manje. Ukoliko se uraunaju i utede postignute u tim postrojenjima zbog
sudjelovanja u EU ETS, za oekivati je da e energetske utede biti udvostruene.

19

4.2.2. Promet
Sektor prometa sudjeluje s oko 30% u ukupnoj neposrednoj potronji energije, a stopa porasta je
iznimno visoka (preko 5% godinje u proteklih pet godina). Najvei udio u potronji energije u sektoru
ima cestovni promet s gotovo 90%. Ovakav trend se oekuje i u budunosti, zbog poveanja broja
automobila, poveane prevaljene udaljenosti po automobilu i smanjenog broja putnika po automobilu.
Stoga je arite politike energetske uinkovitosti u sektoru prometa upravo na cestovnom prometu.
Sa stajalite energetske uinkovitosti, sektor prometa je sektor u kojemu e biti najtee postii eljene
ciljeve. Razlog je u njegovoj ovisnosti o tekuim gorivima (naftnim derivatima), ali i u suvremenom
nainu ivota i globalizaciji gospodarstva koji su znakoviti po mobilnosti. Radi smanjenja potronje
energije u prometu donijet e se paket mjera energetske uinkovitosti koji ukljuuje:

Propisivanje stroih standarda za nova vozila Europska unija donosi nove standarde za dozvoljene
emisije CO2 lakih vozila (cilj 120 g CO2/km do 2012. godine), a smanjene emisije ujedno znae i bolju
energetsku uinkovitost vozila. Hrvatska e pratiti i urno usvajati u EU prihvaene tehnike standarde
za vozila te tako osigurati da samo najuinkovitiji proizvodi ulaze na hrvatsko trite;

Provedba informacijskih kampanja o energetski uinkovitom ponaanju u prometu kampanjom je
potrebno promovirati uinkovite naine vonje, ali i alternativne naine prijevoza (gradski promet,
bicikli, vie ljudi u automobilu i sl.);

Planiranje i uspostavu uinkovitijih prometnih sustava poboljat e se planiranje prometa u
gradovima, ukljuujui izgradnju infrastrukture za alternativne naine prijevoza, poboljanje
infrastrukture javnog prijevoza, opcije parkiraj i vozi, uvoenje uinkovitih vozila i alternativnih
goriva u javni prijevoz (oznaavanje vozila), propisivanje obveze energetskih pregleda u tvrtkama
javnog prijevoza i obveza isplativih mjera energetske uinkovitosti, provedba usporednih analiza
hrvatskih prijevoznikih tvrtki s europskim tvrtkama, uvoenje naknada kod prometnih guvi u
gradovima i dr.;

Poticanje projekata istijeg prometa i kupovanje energijski uinkovitijih vozila (vozila sa emisijama
ispod 120 g CO2/km, elektrina vozila, hibridna vozila) za pravne i fizike osobe putem subvencija
investicija, ali i osiguravanje besplatnih parkirnih mjesta, pravom na koritenje utih traka i sl.

4.2.3. Kuanstva
Kuanstva su najvei pojedinani potroa energije u Hrvatskoj (29% od ukupne neposredne potronje
energije) i najvei korisnik elektrine energije (43% od ukupne neposredne potronje elektrine
energije9). Politika energetske uinkovitosti u sektoru kuanstava temelji se na poveanju svijesti
graana o moguim utedama i poticajima kod planiranja i izgradnje stanova te koritenju energijom
ponaaju u skladu s naelima energetske uinkovitosti. Paket mjera energetske uinkovitosti ukljuuje:

Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornom ureenju i
gradnji, a kojima se u potpunosti transponiraju zahtjevi EU Direktive 2002/91/EZ o energijskim
svojstvima zgrada. Time e se omoguiti smanjenje specifine potronje energije propisivanjem
minimalnih zahtjeva na energijska svojstva zgrada10 i poveati svijest graana o energetskoj

Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva, 2007.

20

uinkovitosti putem obveznog certificiranja zgrada. Treba teiti ostvarivanju

niskoenergijskih zgrada, energijskih svojstava boljih od minimalno propisanih.

standarda

Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti graana te osnivanje mree

informativnih sredita u cijeloj Hrvatskoj u kojima e graani moi dobiti besplatne savjete o
mogunostima za poboljanje energetske uinkovitosti u vlastitom domu;

Oznaavanje energijskih znaajki troila (kuanskih ureaja i dr.) i usvajanje minimalnih standarda za
troila, ime se treba poticati ulazak na trite samo energijski najuinkovitijih rjeenja;

Individualno mjerenje energije na mjestima gdje to nije sluaj (posebice za toplinsku energiju iz CTSa), koritenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivim ureajima te dostavljanje informativnih
rauna kupcima energije iz kojih e moi jasno zakljuiti o vlastitoj uinkovitosti potronje energije;

Financijski poticaji fizikim osobama za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem Fonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost i fiskalnom politikom.

4.2.4. Usluge
Sektora usluga sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije preko 10%. Elektrina energija je
dominantan oblik energije s preko 60%, a slijede tekua goriva i prirodni plin. Uporabu elektrine
energije za toplinske potrebe u priobalju treba zamjenjivati s prirodnim plinom (nakon razvoja
distribucijske mree) i obnovljivim izvorima energije, posebice sunevim toplinskim sustavima. Turistiki
objekti su za to pogodni, jer im se potrebe za pripremom tople vode poklapaju s najveom insolacijom.
Takoer, treba teiti zamjeni loivog ulja drugim energentima kao to su prirodni plin ili ukapljeni naftni
plin (tamo gdje nema mree prirodnog plina), a posebice obnovljivim izvorima energije.
Energijska intenzivnost, intenzivnost potronje elektrine energije i jedinina potronja energije po
zaposleniku u sektoru usluga u stalnom su porastu10, to ukazuje na neuinkovitost potronje energije u
ovom sektoru, uz istodobno najveu godinju stopu porasta potronje energije u usporedbi s bilo kojim
drugim sektorom. Kratkorono, arite mjera politike energetske uinkovitosti mora biti na javnom
sektoru. Oekuje se da e javni sektor svojim primjerom potaknuti mjere u sektoru komercijalnih usluga,
ali i u ostalim sektorima. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na one mjere s niskim trokovima provedbe
kao to su poticanje promjena ponaanja zaposlenika kroz obrazovne i informacijske kampanje.
Dodatno, u objekte javnog sektora potrebno je uvesti sustav gospodarenja energijom (SGE) koji e biti
poduprt alatima za praenje i analizu potronje energije te je potrebno propisati obveze javnog sektora
u smislu ostvarenja poboljanja energetske uinkovitosti i izvjeivanja.
Paket mjera energetske uinkovitosti za sektor usluga ukljuuje ove mjere:

Izrada i primjena graevinske regulative koja e omoguiti smanjenje specifine potronje energije
po jedinici povrine propisivanjem minimalnih zahtjeva za toplinskom izolacijskom zgrada i minimalnih
zahtjeva za energijskim svojstvima zgrada11 (potrebno je ostvarivati standarde niskoenergijskih zgrada,
posebice u novim ili rekonstruiranim zgradama dravne, regionalne i lokalne uprave;

10

Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva, 2007.

11

Graevinska regulativa u Hrvatskoj mora se u potpunosti uskladiti sa zahtjevima Direktive Europske komisije
2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada.

21


Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama ime e se poboljati

odravanje tih sustava i osigurati njihova vea uinkovitost;

Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnoj upravi;

Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i upanijama, kojim se
gradovi i upanije obvezuju poboljati energetsku uinkovitost u svojim objektima;

Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kuu u red, kojim se Vlada Republike Hrvatske
obvezuje smanjiti energijske potrebe i poboljati uinkovitost potronje energije u svojim objektima;

Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga po uzoru na program
SGE u gradovima i upanijama;

Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost;

Uvoenje "zelene javne nabave, odnosno ukljuivanje kriterija energetske uinkovitosti i zatite
okolia u procedure javne nabave te usvajanje ocjene projekta na temelju analize trokova itavog
ivotnog vijeka projekta, a ne samo na temelju investicijskih trokova, ime e se omoguiti
transformacija trita prema sve uinkovitijim proizvodima i projektima.

4.3. Budua kretanja

Za postizanje ciljeva poveanja energetske uinkovitosti potrebna je snana potpora dravne politike
putem zakonodavno-regulatornog i financijskog okvira koji e omoguiti jai ulazak energetski
uinkovitih proizvoda, tehnologija i praksi na hrvatsko trite.
No, nije dovoljno samo provoditi mjere energetske uinkovitosti vano je i pratiti njihovu provedbu i
mjeriti utede koje se njima postiu. Sustav mjerenja i verifikacije energijskih uteda poseban je izazov
hrvatske strategije energetske uinkovitosti. U tu je svrhu potrebno uspostaviti jedinstveni sustav
prikupljana svih potrebnih podataka (energetskih podataka i podataka koji utjeu na potronju
energije) za izraun i praenje indikatora energetske uinkovitosti u skladu s metodologijom
prihvaenom u EU. Kod toga je vano uskladiti hrvatsku energetsku i ostalu statistiku s Eurostat
metodologijom. Osim tog pristupa, koji daje uvid u kretanja na makroekonomskoj i sektorskoj razini,
potrebno je uspostaviti i sustav mjerenja, verifikacije i izvjetavanja o postignutim energijskim utedama
u individualnim projektima (tzv. pristup odozdo prema gore). Nadalje, uspjenost politike energetske
uinkovitosti se mora konstantno pratiti i ocjenjivati, a politika prilagoavati s obzirom na postignua i
promjene uvjeta na tritu. Trokovna uinkovitost projekata i programa poticanih od strane drave
mora se ocjenjivati na godinjoj razini.
Program daje opsene strune podloge na temelju kojih se donosi Akcijski plan energetske uinkovitosti
i Zakon o uinkovitom koritenju energijom (oekuje se da e stupiti na snagu u 2009. godini).
Usvajanjem ovih dokumenata i u njima zacrtanih ciljeva Hrvatska preuzima obvezu smanjenja
neposredne potronje energije mjerama energetske uinkovitosti u skladu sa ciljevima definiranim
smjernicama i stratekim dokumentima energetske politike Europske unije (Direktiva 2006/32/EC).

22

5. TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJE

ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030.)
Temeljna projekcija neposredne potronje energije (eng. business as usual) pretpostavlja razvoj
potronje preputen trinim kretanjima i navikama potroaa, bez dravnih intervencija, ali uz
pretpostavku uobiajene primjene novih, tehnoloki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena
pojavljuju na tritu.
Potronja energije je projicirana na razini pojedinih sektora i podsektora ope potronje, koritenjem
metodom analogije (pribliavanje Republike Hrvatske zemljama lanicama EU-15) i drugim
ekonometrijskim metodama12. U pogledu demografskih kretanja pretpostavljen je stalan broj stanovnika
Republike Hrvatske, jednak broju stanovnika iz 2007. godine ime su obuhvaeni i oekivani trend pada
domicilnog stanovnitva i povean priljev stanovnika iz inozemstva.

5.1.1. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima

Neposredna potronja energije projicirana je po sektorima potronje (industrija, promet i opa
potronja), s tim da su analize provedene po podsektorima: industrija po industrijskim granama,
promet po vrstama prometa (cestovni, zrani, brodski i eljezniki), a opa potronja - po
podsektorima (kuanstva, usluge, graditeljstvo i poljoprivreda).
Kod industrije polazite je da je Hrvatskoj potreban snaan industrijski razvoj. Iako se kod industrije ne
oekuju stope porasta kao kod usluga, razvoj industrije, posebice odreenih industrijskih grana, smatra
se polugom razvoja hrvatskog gospodarstva. Projekcija neposredne potronje energije kod industrije
temelji se na pretpostavci da se razvoj industrijske proizvodnje nee temeljiti na energijski intenzivnim
granama, nego e trini mehanizmi uravnoteeno usmjeravati razvoj prema energijski neintenzivnim
granama odnosno prema industriji kod koje Hrvatska ne oskudijeva u resursima. Prema podacima iz
baze ODYSSEE13, intenzivnost potronje energije hrvatske industrije (preraivaka industrija i rudarstvo
bez energetike) iznosila je u 2005. godini 1269 kJ/EUR (stalne cijene iz 2000. godine) dok je u EU 15 ona
za iste grane iznosila 682 kJ/EUR. Dakle, da bi hrvatska industrija do 2020. godine dostigla intenzivnost
potronje energije u EU15 iz 2005. godine, njena intenzivnost potronje energije bi se morala smanjivati
po stopi -4,06% godinje. Tako postavljen cilj nije mogue ostvariti bez strukturnih promjena.
U sektoru prometa potronja energije rast e bre nego u ostalim sektorima. Projekcije se temelje na
pretpostavci da e hrvatski prometni sektor, prema specifinoj potronji energije u 2020. godini biti na
razini prosjeka EU15 u 2005. godini, a da e se nakon toga njegov rast nastaviti slijedei prosjeni trend
EU15 u prethodnom razdoblju (od 2000. do 2005. godine). Kod toga su putniki i robni promet
analizirani posebno. U prijevozu roba oekuje se bri rast eljeznikog i brodskog prometa u odnosu na
ukupan rast robnog prometa. U prijevozu putnika najbri rast se oekuje kod zrakoplovnog prometa.
Navedene vrste prijevoza trenutno imaju niske udjele u ukupnoj potronji energije pa njihov brzi rast u
doglednoj budunosti nee znatno utjecati na strukturu energijskih oblika koritenih u prometu.

12

Detaljne analize dane su u dokumentu PROJEKCIJE NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ, dostupnom na stranicama Strategije energetskog razvoja RH, http://www.energetska-strategija.hr/.
13

ODYSSEE baza podataka sadri podatke o potronji energije i indikatore energetske uinkovitosti za sve zemlje
EU, Norveku i Hrvatsku.

23

U opoj potronji svaki je podsektor analiziran zasebno jer podsektori kuanstva i usluga zajedniki
sudjeluju s oko 40% u ukupnoj neposrednoj potronji energije.
Kuanstva se koriste energijom za grijanje, pripremu potrone tople vode, kuhanje i potrebe kod kojih se
elektrina energije ne moe (ili to nije uobiajeno) supstituirati drugim oblikom energije (rasvjeta, pogon
elektrinih kuanskih ureaja). Najvei dio energije koristi se za grijanje. Pretpostavlja se da e potronja
energije po jedinici stambenog prostora stagnirati na iznosu iz 2006. godine (uinak poveanja grijane
povrine ponitavat e se manjim toplinskim gubicima u zgradarstvu). Zbog razvoja opskrbe prirodnim
plinom smanjivat e se udjel elektrine energije i tekuih goriva za grijanje. Kod energije za pripremu
potrone tople vode oekuje se porast od 3% zbog rasta ivotnog standarda. Kod rasvjete, pretpostavka
je temeljne projekcije da e poveanje uinkovitosti rasvjetnih ureaja ponititi utjecaj rastue povrine
prosjenog kuanstva, a da e potronja energije za rasvjetu rasti istom stopom kao i porast ukupnog
broja kuanstava: 1% godinje. Potronja elektrine energije za pogon kuanskih ureaja e rasti zbog
rastueg standarda graana. Specifina potronja energije za pripremanje jela u kuanstvima e opadati
s porastom ivotnog standarda graana, slijedei tako europska iskustva.
Hrvatska ve danas ima strukturu drutvenog proizvoda s visokim udjelom uslunog sektora (razina od
60%) i po tome se razlikuje od veine tranzicijskih zemalja istone Europe. Uz rast proizvodnog sektora,
oekuju se i visoke stope porasta bruto domaeg proizvoda uslunih djelatnosti. Uz planiranu prosjenu
dugoronu stopu rasta BDP-a od 5% oekuje se bri rast BDP-a uslunih djelatnosti kao i poveanje
energetske uinkovitosti u tom sektoru (potencijal za poboljanja relativno je visok). Energijska
intenzivnost hrvatskog uslunog sektora iznosila je u 2006. godini 2177 kJ/EUR14, dok je intenzivnost u
EU15 bila 712 kJ/EUR dodatne vrijednosti. Procjenjuje se da e porast dodatne vrijednosti u sektoru
usluga iznositi prosjeno 7% u razdoblju do 2020. godine, a od 2020. godine do 2030. godine 6%
godinje. Energijska intenzivnost do 2030. godine padat e s prosjenom godinjom stopom 3,4%. U
sektoru usluga oekuje se promjena strukture koritenih oblika energije. Zbog hlaenja i klimatizacije
prostora poveat e se udio elektrine energije, a zbog irenja podruja Hrvatske pokrivenih plinskom
mreom i udio koritenja prirodnim plinom za hlaenje. Oekuje se porast potronje elektrine energije,
pad uporabe derivata nafte (loivog ulja i UNP-a) i njihova zamjena prirodnim plinom. Na otocima i
dijelovima Hrvatske nepokrivenim mreom prirodnog plina udio UNP-a e se poveavati (na otocima u
skladu s Programom koritenja UNP-a na otocima od 2008-2012., zakljuak Vlade RH od 29.11.07. i
nastavkom te politike nakon 2012. godine).
Od svih podsektora ope potronje energije graditeljstvo je zabiljeilo najvei porast potronje energije u
razdoblju izmeu 2000. i 2006. godine. Prosjena stopa rasta iznosila je ak 10,3%. U projiciranju daljeg
razvoja ovog podsektora neposredne potronje energije valja imati na umu da je graditeljstvo poticano
iskljuivo investicijama te da je zbog toga iznimno nestabilna gospodarska grana podlona naglim
porastima i padovima. Iako se oekuje usporavanje porasta graditeljstva stopa porasta potronje
energije u ovoj gospodarskoj grani e i dalje biti relativno visoka. Hrvatsku oekuju znatne investicije u
energetsku infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, proiavanje otpadnih voda, industriju, izgradnju
stanova, turistikih objekata i ostalih objekata uslunog sektora. Pretpostavljeno je da e u razdoblju do
2010. godine potronja energije u graditeljstvu nastaviti dosadanji trend, a da e u razdoblju do 2020.
godine rasti s neto niom stopom porasta (oko 6% godinje). Nakon 2020. godine oekuje se
usporavanje na 5% godinje. Prosjean porast do 2030. godine iznosi 6,3%.

14

Izvori: ODYSSEE baza podataka i Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2006.

24

Udio poljoprivrede u ukupnoj neposrednoj potronji energije iznosi danas u Hrvatskoj 3,8%. Ne oekuje
se porast potronje energije u poljoprivredi jednakom brzinom kao kod ostalih sektora pa e udio
poljoprivrede u neposrednoj potronji energije opadati. Uz rast dodane vrijednosti u poljoprivredi od
2,97% godinje15, uz smanjenje energijske intenzivnosti, porast potronje energije bit e 1,9% godinje.
Na osnovi prethodnih analiza, projicirana je neposredna potronja energije u temeljnom scenariju i dana
u tablici 5-1 i na slici 5-1 (na slici je dana i struktura po sektorima za karakteristine godine).

Tablica 5-1 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima i podsektorima

PJ

2006.

2010.

2020.

Predviena stopa
porasta od 2006.
do 2020. [%]

2030.

Predviena stopa
porasta od 2020.
do 2030. [%]

Industrija

58,86

67,11

84,43

2,6

103,09

2,0

Promet

85,63

103,65

135,22

3,3

152,59

1,2

Opa potronja

123,40

139,85

189,95

3,1

245,16

2,6

Kuanstva

77,66

83,69

99,47

1,8

115,72

1,5

Usluge

28,09

34,50

57,60

5,3

81,51

3,5

Graditeljstvo

7,39

10,59

19,52

7,2

31,79

5,0

Poljoprivreda

10,27

11,07

13,37

1,9

16,13

1,9

267,89

310,60

409,60

3,1

500,83

2,0

Ukupno

900
2,8%

3,8%

10,5%

800

4,8%

3,3%

3,2%

6,3%

20,6%

20,6%

22,0%
14,1%

16,3%

700
2006.

29,0%

32,0%

500

2030.

2020.

600

30,5%

23,1%

33,0%

24,3%

PJ
400
300
200
100
0

2006

2008

Industrija

2010

2012

Promet

2014

2016

Kuanstva

2018

2020

Usluge

2022

2024

Graditeljstvo

2026

2028

2030

Poljoprivreda

Slika 5-1 Temeljna projekcija neposredne potronje energije sektora i podsektora

15

Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb

25

5.1.2. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima

Na osnovi sektorskih analiza izraena je i temeljna projekcija neposredne potronje energije u 2020. i
2030. godini razvrstana po energijskim oblicima. Dana je u tablici 5-2. i prikazana na slici 5-2 (na slici je
dana i struktura za karakteristine godine).
Tablica 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energentima i oblicima energije
Predviena stopa
porasta od 2006. do
2020. [%]

2030.

14,91

1,9

16,49

1,0

1,62

15,0

1,97

2,0

10,65

4,51

-7,3

2,83

-4,5

41,98

52,07

79,68

4,7

101,68

2,5

Tekua goriva

124,57

143,34

177,16

2,5

200,86

1,3

Elektrina energija

54,01

63,66

97,08

4,3

132,74

3,2

Para i vrela voda

22,56

24,48

29,73

2,0

35,84

1,9

0,0

1,40

4,91

22,5

8,41

5,5

267,89

310,60

409,60

3,1

500,83

2,0

PJ

2006.

2010.

2020.

Ugljen i koks

11,42

13,82

Gorivo iz otpada*

0,23

1,20

Ogrjevno drvo

13,12

Plinovita goriva

Biogoriva
Ukupno

Predviena stopa
porasta od 2020. do
2030. [%]

* RDF + alternativna goriva

900

0,0% 4,3%
8,4%

800
20,2%

0,1%
4,9%
15,7%

7,3%

1,2% 3,6% 0,4%

1,1%

20,3%
26,5%

2020.

2006.

1,7% 3,3% 0,4%

0,6%

19,5%

23,7%

700
600

7,2%

2030.

40,1%

500

43,3%

46,5%

PJ

400
300
200
100
0
2006

2008

2010

Ugljen i koks
Tekua goriva

2012

2014

2016

Gorivo iz otpada
Biogoriva

2018

2020

2022

2024

Ogrjevno drvo
Elektrina energija

2026

2028

2030

Plinovita goriva
Para i vrela voda

Slika 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima

Kao to se vidi, temeljna projekcija ne predvia vee promjene u strukturi energenata koritenih u
neposrednoj potronji energije do 2020. godine. Najvee smanjenje se oekuje kod ogrjevnog drveta
(pad s 5% u 2006. na 1% u 2020. godini) i tekuih goriva (pad s 47% pala na 43%). Udio ugljena se manje
mijenja, jer se nee smanjiti uporaba ugljena u cementnoj industriji.

26

5.2. Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije do 2020.

godine (s pogledom do 2030. godine)
Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije jest scenarij putem kojega se ispunjavaju ciljevi
ove energetske Strategije i koji je posljedica u ovoj Strategiji predloenih mjera energetske politike
(primijenjenih kao dravna intervencija u odnosu na temeljni scenarij neposredne potronje). Odrivi
scenarij je, dakle, eljena izvedenica temeljne projekcije neposredne potronje energije nakon to se
primjene ove mjere:

poveanje energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije

poveanje udjela obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena strukture u odnosu na
temeljnu projekciju koritenih energijskih oblika

primjena distribuiranih izvora energije.

5.2.1. Poveanje energetske uinkovitosti

Poveanje energetske uinkovitosti koje e rezultirati smanjenjem neposredne potronje energije u
iznosu od 19,77 PJ u 2016. godini16, 22,76 PJ u 2020. godini odnosno 30,23 PJ u 2030. godini
opredjeljenje je ove Strategije i okosnica je njezinog odrivog scenarija. Tablica 5-3 i Slika 5-3 prikazuju
usporedbu temeljne projekcije neposredne potronje energije i neposredne potronje energije nakon
primjene mjera energetske uinkovitosti.
Tablica 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposredne potronje
energije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti
PJ
Potronja prema
temeljnoj projekciji
Potronja nakon primjene
mjera energetske uinkov.
Smanjenje neposredne
potronje energije

2006.

2010.

2020.

Predviena stopa
porasta od 2006. do
2020. godine, %

2030.

Predviena stopa
porasta od 2020.
do 2030., %

267,89

310,60

409,60

3,1

500,83

2,0

267,89

304,01

386,84

2,7

470,60

2,0

0,00

6,59

22,76

30,23

Kako bi se omoguilo detaljnije praenje uinkovitosti predloenih mjera, nacionalni se cilj raspodijelio
po sektorima neposredne potronje. Raspodjela nacionalnog cilja po sektorima temelji se na:

udjelu pojedinih sektora u neposrednoj potronji energije,

potencijalima za poboljanje uinkovitosti potronje i

moguoj razini intervencija politike energetske uinkovitosti u sektoru.

Kuanstva i promet imaju najvei udio u neposrednoj potronji energije, no cilj nije raspodijeljen samo
na temelju ovih udjela, ve i na procjenama uinaka predloenih mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti. Smatra se da je mjere energetske uinkovitosti najlake provoditi (propisati) u javnom
sektoru. Provedba mjera u tom sektoru ima i najjau uzgrednu korist u ostalim sektorima. Takoer,

16

Iznos ukupnih uteda definiran je Programom energetske uinkovitosti RH.

27

600

2016. - 19,77 PJ
472 1000 toe

2030. - 30,23 PJ
722 1000 toe

2020. - 22,76 PJ
544 1000 toe

500
400
PJ 300
200
100
0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

Energetske utede u odnosu na temeljnu projekciju - "negajouli"

Potronja energije u odrivom scenariju

Slika 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposredne

potronje energije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti

oekuje se da e industrija i usluni sektor zbog komercijalnih interesa sve vie poduzimati mjere
energetske uinkovitosti. Najmanji uinak oekuje se u sektoru prometa jer je elastinost potranje u
odnosu na cijenu goriva niska (poveane cijene goriva, posebice u kratkom roku, ne utjeu na promjene
navika). Na temelju provedene analize, cilj smanjenja potronje energije do 2016. godine od 19,77 PJ
jest alociran kao to je dano u poglavlju 4. (industrija 17%, promet 30%, kuanstva 34% i usluge 19%). U
podsektorima graditeljstva i poljoprivrede ne predviaju se posebne mjere energetske uinkovitosti, jer
su njihovi udjeli u ukupnoj potronji energije mali (trina utakmica se stoga ocjenjuje dovoljnim
motivom energetske uinkovitosti).

5.2.2. Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena

strukture u odnosu na temeljnu projekciju
Osim mjera energetske uinkovitosti, u odrivom scenariju se u obzir uzima i poveana uporaba
obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji energije. To se posebice odnosi na uporabu sunevih
toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode i na uporabu biomase za grijanje prostora (peleti i
briketi). Sunevi toplinski sustavi zamjenjivat e u kuanstvima elektrinu energiju i, u manjem dijelu,
prirodni plin i UNP za pripremu potrone tople vode, a u sektoru usluga elektrinu energiju, tekua
goriva i prirodni plin (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6., ukupna uporaba suneve energije
za toplinske potrebe e iznositi 0,5 PJ u 2010.godini, 4,96 PJ u 2020. godini i 12,21 PJ 2030. godini).
Suneve fotonaponske elije za proizvodnju elektrine energije instalirat e se najee kod krajnjih
potroaa pa e se taj oblik energijske pretvorbe bilancirati kao smanjenje potronje energije u odrivom
scenariju neposredne potronje energije (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6. cilj je da se u
2020. godini u ovim sustavima proizvede 0,3 PJ a u 2030. godini 1,66 PJ elektrine energije).
Uporaba peleta i briketa u kuanstvima (2020. 9,5 PJ, a 2030. godini 13,6 PJ) zamjenjivat e uporabu
tradicionalnog ogrjevnog drva, ali i uporabu tekuih goriva za grijanje prostora u kuanstvima i
uslugama. Strategija usmjerava na smanjivanje uporabe tekuih goriva u podsektorima ope potronje
(kuanstva i usluge). Prirodni plin je trino konkurentna zamjena tekuih goriva, a zamjenu tekuih

28

goriva obnovljivim izvorima energije drava e poticati mjerama. Tekua goriva i nadalje e se koristiti u
sektoru kuanstva i usluga i to UNP, ali i loivo ulje za pokrivanje vrnih optereenja u sustavu opskrbe
prirodnim plinom potroaa s prekidom isporuke prirodnog plina (uravnoteavajui tako
neravnomjernosti u sustavu opskrbe prirodnim plinom).
Dodatno, u scenarij je ukljueno i poveanje potronje biogoriva u prometu. U skladu s politikom EU,
zakonodavno-regulatornim okvirom poticat e se plasiranje biogoriva na trite, a promotivnim
kampanjama potaknuti njihovu uporabu. Do 2020. godine udio biogoriva u prometu e iznositi ciljanih
10% ukupne potronje benzinskih i dizelskih goriva u toj godini.
Ukapljeni naftni plin (UNP) je sve zastupljeniji u prometu zbog svoje prihvatljivije cijene. Kako uporaba
UNP-a u prometu ne doprinosi uinkovitosti uporabe energije i obuzdavanju emisija CO2 njegova se
uporaba nee poticati.
No, zbog povoljnih uinaka, poticat e se uporaba stlaenog prirodnog plina (SPP) u prometu. Mjesto
njegove uporabe jesu kamionski koridori (tzv. plave magistrale) i gradski autobusi, ali i automobilski
promet. Studija Strategija uporabe prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj do 2020. godine
(EIHP, 2007.), izradu koje je financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predvia da e udio
SPP-a u potronji cestovnih vozila u Hrvatskoj iznositi 3% u 2015. godini i 6% u 2020. godini. Ove
ambiciozne strateke odrednice usvajaju se kao usmjerenje i ove Strategije. Treba istaknuti da primjena
SPP-a u prometu otvara mogunost i primjeni stlaenog biometana to e se posebno poticati, jer se
time olakava ispunjavanje obveze primjene biogoriva u prometu.
U politici poticanja ne bi se smjelo dogoditi da SPP potiskuje uporabu biogoriva (zbog obveza koje je
glede uporabe biogoriva Hrvatska kao skora lanica EU preuzela).
Uporaba bioplina poticat e se i u sektoru poljoprivrede (ova uporaba e se osim postojeih poticaja za
proizvodnju elektrine energije poticati i kod uporabe za toplinske potrebe).
Valja istaknuti da su sve ovo mjere kojima se zamjenjuje gorivo i smanjuju emisije oneiujuih tvari, ali
kojima se ne smanjuje ukupna potronja energije u prometu.

5.2.3. Primjena distribuiranih izvora energije

Primjena distribuiranih izvora energije obraena je u poglavlju 7. Ove energijske pretvorbe smjetene su
pri krajnjim potroaima pa se bilanciraju u odrivom scenariju neposredne potronje, dodatno
mijenjajui temeljnu projekciju neposredne potronje. Poradi poveanja uinkovitosti pretvorbe energije
i smanjenja emisija CO2 poticat e se primjena mikro i male suproizvodnje toplinske i elektrine energije
te primjena dizalica topline.
Suproizvodne jedinice koriste se za grijanje, hlaenje i potronju elektrine energije. One smanjuju
potronju elektrine energije u odrivom scenariju i poveavaju potronju prirodnog plina. Procjenjuje se
instaliranje 100 MW mikro i malih suproizvodnih jedinica do 2020. godine, koje e u toj godini proizvesti
500 GWh elektrine energije i potroiti 165 milijuna m3 prirodnog plina (ukupna potronja prirodnog
plina se poveava za 86 milijuna m3 godinje).
Kod dizalica topline procijenjeno je da e do 2020. godine 18% ukupne povrine u opoj potronji (koja
je u temeljnoj projekciji predvieno da se hladi kompresorskim rashladnim ureajima i grije izravnom
proizvodnjom toplinske energije) grijati i hladiti uporabom dizalica topline. Od toga, 70% dizalica topline
bit e apsorpcijske dizalice topline na prirodni plin. Zbog poveane uinkovitosti pretvorbe energije
(odnosno koritenja obnovljivom, unutarnjom energijom okolinjeg zraka, zemlje ili vode) primjenom

29

dizalica topline e se smanjiti potronja energije u odrivom scenariju neposredne potronje energije
(potronja prirodnog plina e se smanjiti za 133 milijuna m3, potronja elektrine energije poveati za
198 GWh i iskoristiti obnovljiva unutarnja energija okolinjeg zraka, zemlje ili vode u iznosu od 4,87 PJ).

5.2.4. Odrivi scenarij neposredne potronje energije

Na temelju prije navedenog, analiza opisanih u poglavlju 4. i temeljne projekcije neposredne potronje
energije, izraen je odrivi scenarij neposredne potronje energije. Prikazan je u tablici 5-4 i na slici 5-4.
Tablica 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora
2006.

2010.

2020.

Predviena stopa
porasta od 2006.
do 2020., %

Industrija

58,86

65,99

80,32

2,2

97,11

1,9

Promet

85,36

101,67

128,54

2,9

144,04

1,1

Opa potronja

PJ

2030.

Predviena stopa
porasta od 2020.
do 2030. ,%

123,40

136,68

180,32

2,7

232,93

2,6

Kuanstva

77,66

81,62

93,05

1,3

107,93

1,5

Usluge

28,09

33,40

54,39

4,8

77,08

3,5

Graditeljstvo

7,39

10,59

19,52

7,2

31,79

5,0

Poljoprivreda
Ukupno

800
700

3,8%

10,27

11,07

13,37

1,9

16,13

1,9

267,89

304,34

389,18

2,7

474,08

2,0

3,4%

2,8%
10,5%

22,0%

14,0%

20,6%

6,7%

20,5%
16,3%

2006.

600

3,4%

5,0%

2020.

2030.

29,0%
23,9%
33,0%

32,0%

500

30,4%

22,8%

PJ 400

300
200
100
0
2006

2008

2010

Industrija

2012

Promet

2014

2016

Kuanstva

2018

2020

Usluge

2022

2024

Graditeljstvo

2026

2028

2030

Poljoprivreda

Slika 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora

Odrivi scenarij neposredne potronje energije po energijskim oblicima raen je temeljem sektorskih
analiza i analiza zamjene goriva. Slika 5-5 i Tablica 5-5 prikazuje projekcije potronje pojedinih
energenata i oblika energije u neposrednoj potronji i predviene stope porasta do 2020. godine s
pogledom do 2030. godine.

30

Odrivi scenarij predvia strukturne promjene do 2020. godine, najvee kod tekuih goriva, iji e se
udjel s postojeih 47% smanjiti na 39%. Ovo smanjenje je posljedica mjera, ponajvie poveane uporabe
biogoriva u prometu i zamjene tekuih goriva u kuanstvima i uslugama obnovljivim izvorima energije i
prirodnim plinom. U 2020. godini udio obnovljivih izvora energije iznosit e kao i u 2006. godini oko 5%,
ali s bitno razliitom strukturom (zamjena klasinog ogrjevnog drveta peletima i briketima). Najvei udio
imati e biomasa, a potom suneva energija. Biogoriva, koja se u 2006. godini jo ne koriste, u 2020.
godini e initi gotovo 3% ukupne neposredne potronje.
Tablica 5 - 5 Odrivi scenarij neposredne potronje energije po oblicima energije
PJ
Ugljen i koks

2006.

2010.

2020.

11,42

12,33

11,04

Stopa porasta od
2006. do 2020.
godine, %
-0,2

11,42

Stopa porasta od
2020. do 2030.
godine, %
0,3

2030.

Gorivo iz otpada *

0,23

2,67

5,13

24,9

6,46

2,3

OIE

13,13

13,80

24,68

4,6

40,56

5,1

Prirodni plin

41,98

50,26

74,30

4,2

85,89

1,5

Tekua goriva

124,57

135,75

146,93

1,2

162,95

1,0

Elektrina energija

54,01

62,56

89,50

3,7

118,94

2,9

Para i vrela voda

22,56

24,19

28,68

1,7

34,33

1,8

Biogoriva
Ukupno

0,00

2,78

8,91

13,53

4,3

267,89

304,34

389,18

26,6
2,7

474,08

2,0

* RDF + alternativna goriva

800
0,0% 4,3% 0,1%

2,4% 1,4%
2,9%
7,2%
8,6%

2,8% 1,3%
2,3%
6,3%
7,4%

4,9%

8,4%
700

15,7%

20,2%

23,0%

19,1%

600

2006

18,1%
25,1%

2030

2020

34,4%

500
37,8%

46,5%
400

300

200

100

0
2006

2008

2010

Ugljen i koks
Tekua goriva

2012

2014

2016

Gorivo iz otpada
Biogoriva

2018

2020

2022

OIE
Elektrina energija

2024

2026

2028

2030

Plinovita goriva
Para i vrela voda

Slika 5-5 Odrivi scenarij neposredne potronje energije po oblicima energije

Udio elektrine energije e rasti zbog oekivanog porasta standarda i njene uporabe u svrhe gdje ju je
teko ili nemogue supstituirati. Stopa porasta udjela prirodnog plina manja je nego kod temeljnog
scenarija i to zbog veeg prodora obnovljivih izvora energije. U skladu s naelima i ciljevima Strategije,
31

odrivi scenarij neposredne potronje energije temelj je svih daljnjih analiza, posebice razvoja
elektroenergetskog sektora i zadovoljavanja potranje za naftom i prirodnim plinom.

32

6. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR
6.1. Budue potrebe za elektrinom energijom
U razdoblju od 2000. do 2006. godine neposredna je potronja elektrine energije imala godinju stopu
porasta od 4,1%, to je vie od porasta kod ostalih oblika energije. U iduem se razdoblju oekuje daljnji
porast potronje elektrine energije, posebice u podsektorima ope potronje (kuanstva i usluge).
Mjerama energetske uinkovitosti kao i zamjenom elektrine energije koja se koristi u toplinske svrhe
drugim energentima, posebice prirodnim plinom i obnovljivim izvorima energije, valja ublaivati ovaj brzi
porast potronje elektrine energije u Hrvatskoj. Temeljna je to odrednica i cilj Strategije pa se i sve
daljnje analize provode uz tu pretpostavku.
U poglavlju 5. dane su temeljne projekcije neposredne potronje energije, kao i ciljani, odrivi scenarij
razvoja neposredne potronje energije do 2030. godine. Tablica 6-1 daje usporedbu temeljne projekcije i
odrivog scenarija neposredne potronje elektrine energije.
Tablica 6-1 Neposredna potronja elektrine energije prema temeljnim projekcijama i odrivom
scenariju te ukupna potronja elektrine energije u odrivom scenariju potronje
2006.

2010.

2020.

Stopa porasta
potronje
2006.-2020. u %

2030.

Stopa porasta
potronje
2020.-2030. u %

Neposredna potronja prema

temeljnim projekcijama [TWh]

15,00

17,68

27,00

4,3

36,87

3,2

Neposredna potronja prema

odrivom scenariju [TWh]

15,00

17,38

24,86

3,7

33,04

2,9

Ukupna potronja elektr. energije

prema odrivom scenariju [TWh]

18,05

20,57

29,24

3,5

38,66

2,8

Godina

U tablici 6-1 dana je i ukupna potronja elektrine energije u odrivom scenariju potronje. Ta potronja
relevantna je za odreivanja potrebne proizvodnje elektrine energije, a jednaka je zbroju: neposredne
potronje, potronje elektrine energije za proizvodnju i preradu nafte i plina, gubitaka prijenosa i
distribucije i vlastite potronje elektroenergetike. Potronja elektrine energije za proizvodnju i preradu
nafte i plina iznosila je u 2006. godini 0,42 TWh, u 2010. godini se predvia na 0,38 TWh, a u 2015.
godini i nakon te godine na 0,52 TWh. Gubici u prijenosu i distribuciji u Hrvatskoj se procjenjuju na oko
10% (prema statistikim podacima). Vlastita potronja elektroenergetike (elektroprivreda , HE, TE i
toplane) ovisi uglavnom o strukturi i znaajkama proizvodnih jedinica, a procjenjuje se na 5% do 2010.
godine i 4,5% iza te godine.
Struktura ukupne potronje elektrine energije prikazana je na slici 6-1.

33

70

14,3%

1,8%

2,3%

60

13,0%

17,1%

13,1%

19,2%

2,2%

16,6%

1,3%

3,4%

1,3%

50

2020.

2006.

40

62,8%

2030.

65,8%

TWh

65,6%

30
20
10
0
1

11

Potronja energetike, gubici prijenosa i distribucije

Industrija
Opa potronja

13

15

17

19

21

23

25

Proizvodnja i prerada nafte i plina

Promet

Slika 6-1 Struktura ukupne potronje elektrine energije do 2030. godine

6.2. Razvojne smjernice

Na temelju provedene SWOT analize (SWOT analiza je dana u privitku Strategije), odreuju se prioritetni
pravci djelovanja, tj. razvojne smjernice za elektroenergetski sektor:

Stvaranje povoljnog zakonsko - regulatornog okvira za uinkovito funkcioniranje otvorenog trita

elektrine energije i privlaenje investicija,

Elektroenergetika kao gospodarska grana koja doprinosi nacionalnom BDP-u kroz poveanje
investicija i izvoz,

Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta za zadovoljavanje rastue domae potronje elektrine

energije i zamjenu postojeih dotrajalih postrojenja,

Razvoj prijenosne mree kojim se omoguava pozicioniranje Hrvatske kao tranzitne zemlje za
elektrinu energiju,

Osuvremenjivanje distribucijske mree,

Iskoritavanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektrine energije i poticanje distribuirane

proizvodnje i

Poticanje uinkovite uporabe elektrine energije.

6.3. Ciljevi i aktivnosti do 2020. godine (s pogledom do 2030. godine)

Temeljni cilj Strategije energetskog razvoja u podruju elektroenergetskog sektora jest sigurna
opskrba energijom po konkurentnim cijenama formiranim na otvorenom tritu.

34

Dugorona sigurnost opskrbe elektrinom energijom zahtjeva:

izgradnju potrebnih proizvodnih kapaciteta za zadovoljavanje rastue potronje uz uvaavanje

naela raznolikosti izvora, ekonomske i okoline odrivosti,

osiguravanje dovoljnih koliina goriva za pogon elektrana, uzimajui u obzir i nesigurnosti

vezane uz uporabu obnovljivih izvora energije (posebice hidroenergije i vjetra),

izgradnju, modernizaciju i odravanje prijenosne i distribucijske mree i

maksimalno iskoritavanje ekonomski isplativih mjera energetske uinkovitosti i upravljanja

potronjom.

6.3.1. Potrebna izgradnja novih proizvodnih kapaciteta

6.3.1.1. Potrebna izgradnja do 2020. godine
Potrebna izgradnja novih proizvodnih kapaciteta analizirana je na osnovu predvianja ukupne potronje
elektrine energije, vrnog optereenja u sustavu i iznosa potrebne rezerve u sustavu17.
Predvianje budueg vrnog optereenja zasniva se na pretpostavci da e faktor optereenja (engl. load
factor) u 2020. godini biti jednak 0,7 koliko danas iznosi u veini razvijenih zemalja. Na osnovu oekivane
potronje elektrine energije i fiksno postavljenog faktora optereenja, oekivano vrno optereenje u
2020. godini iznosi 4767 MW. U elektroenergetskom sustavu mora postojati odreena rezerva
instaliranog kapaciteta pa tako ukupni instalirani kapaciteti moraju biti vei od oekivanog vrnog
optereenja. Potrebna rezerva u sustavu odreena je na osnovi znaajki sustava i strukturi proizvodnih
jedinica u sustavu. Proizlazi da e ona u 2020. godini iznositi 30% oekivanog vrnog optereenja pa
potrebni kapaciteti iznose 6200 MW.
Potrebe za investicijama u elektroenergetskom sustavu RH su znatne jer osim porasta potronje
elektrine energije treba zamijeniti i dotrajale proizvodne jedinice. U tablici 6-2 prikazan je oekivani
izlazak postojeih elektrana iz pogona.
Tablica 6-2 Predvieni izlasci postojeih postrojenja iz pogona
Proizvodna jedinica

Nominalna snaga na
generatoru (pragu), MW

Predvidiva godina
izlaska iz pogona

EL-TO Zagreb blok A

12,5 (9)

2011.

TE Sisak blok A

210 (198)

2013.

TE Plomin blok A

105 (93)

2015.

TE-TO Osijek PTA A

25 (23,5)

2017.

TE-TO Osijek PTA B

25 (23,5)

2017.

KTE Jertovec KB A

42,5 (37)

2018.

KTE Jertovec KB B

42,5 (37)

2018.

TE-TO Zagreb blok C

110

2019.

TE-TO Osijek blok A

45 (42)

2019.

TE Sisak blok B

210 (198)

2019.

EL-TO Zagreb blok B

32 (26)

2019.

17

Detaljna analiza svih parametara potrebnih za odreivanje potreba za novim proizvodnim kapacitetima dana je u
strunim podlogama Scenariji razvoja hrvatskog elektroenergetskog sustava.

35

Proizvodna jedinica

Nominalna snaga na
generatoru (pragu), MW

Predvidiva godina
izlaska iz pogona

TE Rijeka

320 (303)

2020.

EL-TO Zagreb PTA A

25,6

2025.

EL-TO Zagreb PTA B

25,6

2025.

TE-TO Zagreb blok K

210

2030.

UKUPNO

1179,5 (1100,0)

2020.

UKUPNO

1440,7 (1361,2)

2030.

Slika 6-2 prikazuje smanjenje postojeih instaliranih kapaciteta u odnosu na prethodno odreene
potrebne instalirane kapacitete za zadovoljavanje potronje.

Slika 6-2 Izlazak postojeih postrojenja iz pogona i potrebni

instalirani kapaciteti za zadovoljavanje potronje

Iz krivulja instaliranih kapaciteta i krivulje potrebnih kapaciteta uoavaju se potrebe za dodatnim

proizvodnim kapacitetima (Slika 6-3).

36

Slika 6-3 Potrebni dodatni proizvodni kapaciteti

Na temelju predoenih ulaznih podataka analizirano je vie scenarija, razvojnih mogunosti izgradnje
novih elektrana. Radi lakeg snalaenja scenariji su nazvani prema bojama: plavi, zeleni i bijeli. Svi
scenariji imaju ove zajednike pretpostavke:

Novoinstalirani kapaciteti u hidroelektranama u 2020. godini iznosit e 300 MW (u taj iznos

uraunata je i HE Lee, ali nisu uraunate male hidroelektrane jer se bilanciraju u obnovljivim
izvorima energije). Pretpostavka je da e se od 2015. do 2020. godine kapacitet poveavati za 50
MW svake godine. Za postojee i nove hidroelektrane pretpostavlja se faktor iskoritenja 0,3 to
je neto nie od prosjenog faktora iskoritenja postojeih hidroelektrana (0,34), jer se planira
vee koritenje hidroelektranama za pokrivanje vrnih optereenja vee koritenje snagom. Uz
izgradnju novih hidroelektrana poveanju kapaciteta doprinijet e i rekonstrukcije postojeih.

Do 2020. godine predvia se proizvodnja dodatnih 4000 GWh iz obnovljivih izvora energije
(1545 MW nove instalirane snage). Pretpostavljeno je da se od 2011. do 2020. godine kapacitet
u OIE poveava linearno (154,5 MW).

2009. godine u pogon ulazi jedinica L (100 MW) u TE-TO Zagreb, a 2012. godine jedinica C u TE
Sisak (250 MW). Te elektrane e koristiti prirodni plin, a njihova izgradnja je u tijeku.

Do 2020. godine u sustavu e se instalirati novih 300 MW u suproizvodnim jedinicama (bez

100 MW mikro i malih suproizvodnih jedinica bilanciranih kod odrivog scenarija neposredne
potronje energije). Pretpostavljeno je prosjeno godinje poveanje od 30 MW u razdoblju od
2011. do 2020. godine (suproizvodne jedinice e koristiti prirodni plin).

Specifine razlike razmatranih scenarija su u znaajkama i terminima ulaska u pogon novih elektrana:

37


PLAVI SCENARIJ (2 TE na prirodni plin, 2 TE na ugljen)

- 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veliine 400 MW
- 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veliine 600 MW
- 2019. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veliine 600 MW
- 2020. godine ulazi u pogon termoelektrane na prirodni plin snage reda veliine 400 MW

ZELENI SCENARIJ (2 TE na prirodni plin, 1 NUKL)
- 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veliine 400 MW
- 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veliine 400 MW
- 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage reda veliine 1000 MW

BIJELI SCENARIJ (1 TE na prirodni plin, 1 TE na ugljen, 1 NUKL)
- 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veliine 400 MW
- 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veliine 600 MW
- 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage reda veliine 1000 MW

Scenariji su analizirani i njihove znaajke usporeene prema temeljnim ciljevima energetskog razvoja :
sigurnosti energijske opskrbe, konkurentnosti i odrivosti. Svaki scenarij analiziran je na temelju
unaprijed odreenih kriterija, a saetak analize prikazuje Tablica 6-2.
Tablica 6-2 Usporedna analiza moguih razvojnih scenarija EES-a u 2020. godini
KRITERIJ VREDNOVANJA

PLAVI SCENARIJ

ZELENI SCENARIJ

BIJELI SCENARIJ

Mogunost izvoza elektrine

energije

5
(od 0,21 do 0,33)
3
Raznolikost energenata za
(22% HE, 13% OIE, 19%
pretvorbu u elektrinu energiju
plin, 37% ugljen, 9% NE)
Troak uvoza energenata
1
1

3
(zbog NUKL)
1
(od 0,11 do 0,27)
1
(22% HE, 13% OIE, 24%
plin, 5% ugljen, 36% NE)
3
3

5
(zbog NUKL)
3
(od 0,16 do 0,33)
5
(22% HE, 14% OIE, 14%
plin, 14% ugljen, 36% NE)
5
5

(najnie investicije; najvei

troak uvoza energenata;
najnia mogunost izvoza
elektrine energije)

(srednje investicije, srednji

troak uvoza energenata;
srednja mogunost izvoza
elektrine energije)

(najvee investicije; najnii

troak uvoza energenata;
najbolja mogunost izvoza
elektrine energije)

1
(11,3 Mt)

5
(3,2 Mt)

3
(4,1 Mt)

3
(440 kn/MWh)

1
(449 kn/MWh)

5
(369 kn/MWh)

1
(do 584 kn/MWh;
promjena 33%)

3
(do 521 kn/MWh;
promjena 16%)

5
(do 471 kn/MWh;
promjena 28%)

Ostvarena rezerva u sustavu

Utjecaj na poveanje BDP-a

(investicije, uvoz, izvoz)

Emisija CO2
Cijena elektrine energije
uz cijenu emisijskih jedinica CO2
20 EUR/t (cijena nafte 84$/bbl)

Osjetljivost cijene elektrine

energije na promjenu cijene
emisijskih jedinica CO2
Osjetljivost cijene elektrine
energije na promjenu cijene
goriva (cijena emisijskih
jedinica CO2 40 EUR/t)

(promjena 42% pri promjeni (promjena 41% pri promjeni (promjena 27% pri promjeni
cijene nafte s 84 na 140 $/b) cijene nafte s 84 na 140 $/b) cijene nafte s 84 na 140 $/b)

1 najloije zadovoljava kriterij; 3- dobro zadovoljava kriterij; 5- najbolje zadovoljava kriterij

38

Na slici 6-5 i 6-6 prikazana je struktura proizvedene elektrine energije u promatranim scenarijima.

Na temelju provedene analize, ovim se Nacrtom zelene knjige Prilagodbe i nadogradnje Strategije
energetskog razvoja RH predlae se da drava stvori uvjete koji e osigurati investiranje u razvoj
hrvatskog elektroenergetskog sustava prema Bijelom scenariju.
Znaajke Bijelog scenarija dane su u nastavku.

Tablica 6-3 Predvieni ulasci u pogon novih postrojenja do 2020. godine prema Bijelom scenariju
Pogon/Blok/Dio
postrojenja
TE-TO Zagreb jedinica L
TE Sisak jedinica C
TE PLIN 1
TE UGLJEN 1
NUKL 1
SUPROIZVODNJA
HE ostale
OIE
Ukupno PLIN
Ukupno UGLJEN
Ukupno NUKL
HE + OIE

Nominalna snaga na generatoru, MW

100
250
400
600
1000
Stupnjevito godinje poveavanje od 30 MW, ukupno dodatnih
300 MW
Stupnjevito godinje poveavanje od 50 MW, ukupno 300 MW
(0,75 TWh nove energije iz HE)
1545 MW OIE s proizvodnjom od 4000 GWh u 2020. godini
1050
600
1000
1845

Predvidiva godina
ulaska u pogona
2009.
2012.
2013.
2015.
2020.
2011.-2020.
2015. 2020.
2011. 2020.

Slika 6-4 Ukupni potrebni kapaciteti i planirani kapaciteti prema Bijelom scenariju

39

Slika 65 Struktura proizvodnje elektrine energije prema Plavom scenariju

Hrvatska/EU27

Plavi scenarij
2015.

Hrvatska 2006.
Prirodni
plin
12%

Uvoz NEK
15%

Prirodni
plin
32%

Uvoz NEK
11%

Uvoz bez NEK

16%

OIE *
34%

Ugljen
25%
Tekua
goriva
11%

OIE *
32%

Ugljen
12%

EU27 2006.

2018.

Nuklearna
energija
29%

Prirodni
plin
21%

Uvoz NEK
10%

Prirodni
plin
32%

Ugljen
29%

Ugljen
23%

Tekua
goriva
5%
OIE *
35%

OIE
16%

2020.
Prirodni
plin
17%

OIE *
36%

40

Uvoz NEK
9%

Ugljen
38%

Slika 6-6 Struktura proizvodnje elektrine energije u Zelenom i Bijelom scenariju

Zeleni scenarij

Bijeli scenarij

2015.

2015.
Uvoz NEK
11%

Prirodni
plin
32%

Ugljen
6%

Uvoz NEK
11%

Ugljen
25%

Prirodni
plin
51%

OIE *
32%

2019.

OIE *
32%

2019.

Uvoz NEK
10%

Uvoz NEK
10%

Prirodni
plin
32%

Ugljen
5%

Prirodni
plin
49%

Ugljen
22%

OIE *
36%

2020.

OIE *
36%

2020.

Nuklearna
energija
27%

Prirodni
plin
22%

Uvoz NEK
9%

Uvoz NEK
9%
Ugljen
5%

OIE *
37%

Nuklearna
energija
27%

Prirodni
plin
14%

Ugljen
13%

OIE *
37%

41

Strukturu proizvedene elektrine energije prema obliku energije koritenom za tu proizvodnju prikazuje
za odabrani, Bijeli scenarij razvoja elektroenergetskog sustava Slika 6-7, a strukturu oblika energije za
proizvodnju elektrine energije Slika 6-8.

70000
12,1%

14,7%

60000

16,5%

Proizvodnja, GWh

10,7%

50000

25,2
%

2006

0,0%

41,3
%

2020

2030

9,2%

36,5
%

32,1
%

12,2%

15,3
%

27,3
%

2015

33,9%

40000

14,1
%

10,9
%

31,8
%

37,8
%

12,8
%

5,6%

30000
20000
10000
0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

OIE *
Nuklearna energija
Prirodni plin
Uvoz elektrine nergije - bez NEK

2022

2024

2026

2028

2030

Uvoz elektrine energije - NEK

Ugljen
Tekua goriva

Slika 6-7 Struktura proizvedene elektrine energije (Bijeli scenarij)

500

16,6
%

6,6%

9,8%
11,1
%

400
2006.

Ukupno, PJ

17,8
%

36,1
%

56,4
%
2030

26,0
%

23,7
%
22,5
%

22,8
%

11,5
%

42,4
%
2020

2015

21,9
%
0,0%

300

12,7
%

34,8
%

16,1
%

5,0%

6,1%

200

100

0
2006

2008

2010

2012

2014

OIE
Ugljen
Uvoz elektrine nergije - bez NEK

2016

2018

2020

Uvoz elektrine energije - NEK

Prirodni plin

2022

2024

2026

2028

Nuklearna energija
Tekua goriva

Slika 6-8 Struktura energijskih oblika za proizvodnju elektrine energije (Bijeli scenarij)

42

2030

6.3.1.2. Pogled prema 2030. godini

Procjena novih potrebnih kapaciteta u EES-u do 2030. godine temelji se na procjeni porasta potronje
elektrine energije prema odrivom scenariju i uz poznate godine izlaska postojeih postrojenja iz
pogona. Kako je faktor optereenja u sustavu za 2020. godinu pretpostavljen na vrijednost 0,7 ta
vrijednost zadrava se konstantnom do 2030. godine. Ciljana rezerva u sustavu iznosi 30%. Predvieni
porast potronje, potrebna instalirana snaga i smanjenje instaliranih kapaciteta do 2030. godine
prikazani su na Slici 6-2, a potreba izgradnje novih kapaciteta na Slici 6-3.
Predloeni scenarij razvoja EES-a predvia i detaljno analizira ulazak novih postrojenja do 2020. godine.
No, s obzirom na porast potronje nakon te godine, potrebno je dati i smjernice za izgradnju novih
postrojenja do 2030. godine. I nakon 2020 godine potrebno je poveavati uporabu obnovljivih izvora
energije te zadrati raznolikost strukture proizvodnih jedinica u EES-u. To je preduvjet za konkurentnost
sustava na regionalnom elektroenergetskom tritu i preduvjet za sigurnost energijske opskrbe.
Potencijalni investitori bit e zainteresirani za izgradnju samo onih elektroenergetskih objekata koji
mogu ispuniti ta dva preduvjeta. U skladu s tim, za razdoblje nakon 2020. godine predlae se da drava
stvori uvjete za ulaganje privatnih investitora u ovakav razvoj elektroenergetskog sustava:

Instalirani kapaciteti u elektranama na OIE poveavat e se i u 2030. godini iznositi

dvostruko u odnosu na 2020. godinu (oko 3000 MW i proizvodnja 8000 GWh)

Nova termoelektrana na ugljen ulazi u pogon 2024. godine (urna rezervacija prostora za
drugu lokaciju za izgradnju termoelektrane na uvozni ugljen temeljna je odrednica ove
strategije)

Nova nuklearna elektrana ulazi u pogon 2030. godine;

Instalirani kapaciteti u suproizvodnim postrojenima i nadalje e se poveavati pa e u

2030. godini iznositi 600 MW;

Nakon 2020. godine ne predvia se daljnje poveanje kapaciteta u HE

Vano je uoiti da predloeni razvoj elektroenergetskog sektora osigurava raznolikost energijskih

oblika i primijenjenih tehnologija za pretvorbu u elektrinu energiju (slika 6-7 i 6-8).
Nuklearna elektrana i termoelektrane na ugljen temeljne su proizvodne jedinice budueg
elektroenergetskog sustava (kao to je to praksa u veini europskih zemalja). Priprema izgradnje i
izgradnja tih objekata vezana je uz brojne prepreke, a posljedino tomu uvijek je neizvjesna i
dinamika tih aktivnosti. Upravo stoga, neovisno o tomu to je predvieno da druga termoelektrana
ue u pogon 2024. godine, zbog regionalne konkurentnosti takvog rjeenja treba omoguiti
zainteresiranim investitorima izgradnju tog objekta i prije istaknute godine to bi dodatno
unaprijedilo sigurnost opskrbe hrvatskih potroaa. U skladu s tim, treba odrediti da drava ve u
prvom etverogodinjem razdoblju Programa provedbe urno stvara pretpostavke i investicijsku
klimu za izgradnju i nuklearne elektrane i osnivanje druge lokacije za termoelektranu na ugljen.
Ima se kod toga na pameti da je polazite svake dobre strategije gipkost i otvaranje (nezatvaranje)
mogunosti budueg razvoja.

43

Slika 6-9 Ukupno potrebni i planirani kapaciteti prema Bijelom scenariju do 2030. godine

6.3.2. Razvoj prijenosne i distribucijske mree

Razvojne smjernice za prijenosnu mreu
Prijenosna elektroenergetska mrea povezuje proizvodne jedinice s izravno prikljuenim potroaima i
razdjelnom elektroenergetskom mreom te omoguava prekogranino povezivanje. U skladu s
europskim modelom organizacije i Zakonom o tritu elektrine energije prijenos se elektrine energije
obavlja kao regulirana djelatnost objedinjena s voenjem elektroenergetskog sustava u obliku operatora
prijenosnog sustava.
Operator prijenosnog sustava je izmeu ostalog odgovoran za pogon i odravanje, razvoj i izgradnju
prijenosne mree te voenje elektroenergetskog sustava, a duan je osigurati dugoronu sposobnost
prijenosne mree za zadovoljenje razboritih zahtjeva za prijenosom elektrine energije.
Hrvatska elektroenergetska prijenosna mrea dio je europskog kontinentskog UCTE. Takvim
povezivanjem normiranim kroz detaljna zajednika tehnika pravila i procedure rada omoguena je
sigurnost opskrbe svih ukljuenih nacionalnih sustava koji su u paralelnom radu, kao i meusobna
ispomo u izvanrednim pogonskim situacijama. Prijenosna mrea je istaknuta kao osnovni
infrastrukturni preduvjet za uspostavu jedinstvenog trita elektrine energije Europske unije, koje je
stvaranjem Energetske zajednice dobilo paneuropski karakter.
Naknade za tranzit elektrine energije koje su se temeljile na pojedinim transakcijama, zamjenjuju se
sloenim sustavom koji nadoknauje dio trokova operatoru prijenosnih sustava uzrokovanih tranzitima
kroz njihove mree. Posljedica je takvog procesa porast trgovakih transakcija elektrinom energijom i
na velike udaljenosti to uzrokuje i znaajne tranzite elektrine energije za koju svrhu najvei dio
europske prijenosne mree (pa tako i hrvatske) nije izgraen. Zbog toga se esto javljaju zaguenja u
prijenosu elektrine energije koja se pokuavaju rjeavati nekom od metoda za trini nain upravljanja
zaguenjima.
Do sada su se sredstva koja operatori prijenosnih sustava prikupe iz tih izvora pokazala nedostatnim za
financiranje izgradnje potrebnih novih objekata prijenosne mree (posebice dalekovoda), pa se rjeenje
trai na europskoj razini intenziviranjem, irenjem i formaliziranjem suradnje operatora prijenosnih
sustava novim jedinstvenim organizacijskim oblikom ENTSO-E (Europska mrea operatora prijenosnih
sustava za elektrinu energiju) koji proizlazi iz promjena EU regulative. Uz postojeu tehniku

44

koordinaciju pogona unutar pojedinih sinkronih podruja uvodi se i koordiniranje planiranja razvoja
prijenosne mree ne samo izmeu susjeda i na regionalnoj, nego i na paneuropskoj razini.
Za pouzdan i uinkovit pogon prijenosne mree te usklaeno voenje cjelokupnog hrvatskog
elektroenergetskog sustava potreban je sustav daljinskog voenja s primijenjenim suvremenim
rjeenjima informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Kao snana poveznica mrea srednje i jugoistone Europe, kao i oko Sredozemlja, hrvatska prijenosna
mrea izrazito je dobro povezana s mreama susjednih drava (izuzev Crne Gore i Italije) sa velikim
brojem interkonekcijskih vodova na svim naponskim razinama (400, 220 i 110 kV).
Hrvatska prijenosna mrea odgovara i specifinom obliku hrvatskog dravnog teritorija kako bi
omoguila sigurnu opskrbu svih njegovih dijelova. Njen dalji razvoj potrebno je temeljiti na:

Kontinuiranom poveanju sigurnosti pogona i odravanju visoke raspoloivosti;

Omoguavanju prikljuka novih elektrana i potroaa te posebice infrastrukturnih objekata od
nacionalnog interesa;

Usklaenom jaanju unutarnjih dijelova hrvatske prijenosne mree (uklanjanjem tzv. uskih grla) i
irenju interkonekcija sa susjedima gdje je to tehniki i/ili ekonomski opravdano (uzamivanje,
dvostrano napajanje, osiguranja kriterija n-1);

Praenju i primjeni suvremenih tehnolokih i/ili organizacijskih rjeenja za prijenos i voenje
(posebice upravljanje tokovima i osiguranja rezervi energije), ali i zatitu objekata prijenosne
mree kao infrastrukture kritine za funkcioniranje drutva, s naslova nacionalne sigurnosti.
Hrvatska je 400 kV mrea i naglaeno regionalnog, pa i europskog znaenja, te su pojedini koridori, kako
na pravcu sjever-jug tako i istok-zapad, uvrteni i u transeuropske mree (TEN), iji je razvoj od opeg
europskog interesa.
Stoga je njen razvoj potrebno planirati uvaavajui:

Potrebu za izgradnjom novih vorita 400 kV prvenstveno za prikljuak elektrana te diversifikacija
i poveanje sigurnosti rada postojeih transformatorskih stanica 400/x kV;

Potrebu za izgradnjom i/ili dogradnjom dalekovoda nunih za siguran prikljuak novih elektrana i
plasman njihove proizvodnje (danas je na 400 kV mreu prikljueno tek 7% snage elektrana);

Zadravanje dovoljnih kapaciteta za uvoz elektrine energije odnosno s poveanjem proizvodnih
kapaciteta za izvoz elektrine energije, te sudjelovanje hrvatskih elektroenergetskih subjekata na
prekograninom tritu elektrine energije;

Temeljito izmijenjeno regionalno i europsko regulatorno okruenje;

Mogunosti prilagodbe nekih objekata naponske razine 220 kV na 400 kV;

ivotni vijek objekata prijenosne mree 400 kV;

Mogunosti koritenja novim tehnologijama i/ili koncepcijama (poput istosmjernog prijenosa,
FACTS ureaja, transformatora za regulaciju tokova radne snage i sl.) iz svjetske i europske
prakse kako bi se odgovorilo na izazove koji se na sigurnost pogona i opskrbe javljaju
integracijom trita.
Prijenosna mrea naponske razine 110 kV na podruju Republike Hrvatske se intenzivno razvija od
zavretka II. svjetskog rata (to znai da su neki objekti u pogonu izmeu 40-50 godina), a prijenosna
mrea 220 kV se u najveem dijelu gradila krajem 1960-ih i tijekom 1960-tih godina. Zato je za
prijenosnu mreu tih dviju naponskih razina, na koje je prikljueno 88% dananje instalirane snage
hrvatskih elektrana i dio potronje posebice velikih infrastrukturnih objekata, nuno:

45



Nastaviti revitalizaciju objekata te izgradnju zamjenskih dalekovoda i transformatorskih

stanica umjesto onih koji su pri kraju ivotnog vijeka opreme i postrojenja;
Intenzivirati zamjene i rekonstrukcije opreme u postrojenjima radi odravanja funkcionalnih
karakteristika opreme diktiranih zahtjevima na sigurnost prijenosa i opskrbe elektrinom
energijom (prioritet revitalizacije odreuje stvarno stanje opreme, vanost za sigurnost
sustava i stupanj moebitnog rizika za okoli);
Jaati povezivanje pojedinih hrvatskih regija i mree unutar njih radi osiguranja sigurnog
napajanja elektrinom energijom;
Pratiti porast i lokacije potronje elektrine energije osiguranjem dobave elektrine energije
za velika konzumna podruja i ostale potroae/kupce;
Omoguiti prikljuivanje novih elektrana (prije svega OIE) na 110 kV mreu;
Osigurati dosljednu primjenu propisanog kriterija n-1 u sigurnosti plasmana elektrine
energije iz elektrana te u napajanju kupaca elektrinom energijom, ali i drugih kriterija koji
poveavaju sigurnost kritine infrastrukture;
Dograditi i/ili prevesti na viu naponsku razinu dijelove 220 kV mree na koje su prikljuene
elektrane prigodom njihove revitalizacije i/ili poveanja nazivne snage.

U pogledu ostvarivanja uvjeta za siguran prikljuak i pogon intermitentnih obnovljivih izvora elektrine
energije potrebno je predvidjeti i dodatne sustave za planiranje, voenje i predvianje radi ouvanja
regulacijske sposobnosti elektroenergetskog sustava u cjelini.
Takoer je razvoj prijenosne mree potrebno predvidjeti usklaeno s ostalim infrastrukturnim sustavima
kroz prostorno planske dokumente svih razina od novog Programa prostornog ureenja Republike
Hrvatske koji bi trebao biti usvojen do 2010. godine.
Kako bi se u uvjetima otvorenog trita elektrine energije mogla osigurati dovoljna fleksibilnost u
prilagodbi razvoja prijenosne mree zahtjevima kupaca odnosno elektrana za prikljuak na prijenosnu
mreu, potrebno je prostorno planskim dokumentima omoguiti zadravanje svih koridora i lokacija
postojeih objekata svih naponskih razina u svrhu njihovog koritenja za potrebne naponske razine, ime
se osigurava i racionalno iskoritenje prostora te smanjuje utjecaj na okoli.
U razdoblju do 2020. godine treba uloiti znatna financijska sredstva u razvoj i izgradnju te zamjene,
revitalizacije i rekonstrukcije objekata prijenosne mree i sustava daljinskog voenja elektroenergetskog
sustava na podruju Republike Hrvatske.
Razvojne smjernice za distribucijsku mreu
Restrukturiranjem elektroenergetskog sektora aktivnosti tradicionalnih distribucijskih poduzea
poslovno se potpuno razjedinjuju i organiziraju na trino orijentiranu djelatnost opskrbu elektrinom
energijom i reguliranu djelatnost upravljanje mreom, odnosno distribuciju elektrine energije.
Oekuje se da e se temeljna djelatnost opskrbe elektrinom energijom (kupovina elektrine energije na
tritu i prodaja elektrine energije kupcima) proiriti dodatnim uslugama ije vremensko pojavljivanje
znaajno ovisi o razvitku distribucijske mree.
Drutvo za distribuciju elektrine energije HEP-Operator distribucijskog sustava odgovorno je za
voenje, planiranje razvoj, izgradnju i odravanje distribucijske mree od obraunskih mjernih mjesta u
prikljunim voritima u prijenosnoj mrei do svih obraunskih mjernih mjesta korisnika u distribucijskoj
mrei. Dunost je Operatora da osigura nepristran pristup distribucijskoj mrei svim korisnicima mree,
te da im osigura pristup informacijama koje su im potrebne za uinkovito koritenje mree. Korisnici

46

distribucijskom mreom po funkciji mogu biti kupci (potroai) elektrine energije, proizvoai
elektrine energije te istodobno kupci i proizvoai elektrine energije. Proizvodnja elektrine energije u
distribucijskoj mrei je distribuirana proizvodnja i najee predstavlja povlatenu kategoriju
proizvoaa zbog koritenja suproizvodnih postrojenja i obnovljivih izvora energije.
Distribucijsku mreu u Hrvatskoj karakteriziraju velike razlike izmeu pojedinih distribucijskih podruja
po broju korisnika mree, iznosu i karakteristici potronje elektrine energije, prostornoj
rasprostranjenosti i izgraenosti mree, te tehnologijskoj razini opremljenosti postrojenja i mree.
Posebno treba naglasiti potrebu pojaanog obnavljanja pojedinih dijelova distribucijske mree radi
poveanja kvalitete opskrbe.
Promjene koje se moraju dogoditi u distribucijskoj mrei su odreene s tri uvjeta:

funkcionalnim promjenama naponskih razina u distribucijskoj mrei,

strukturnim promjenama u mrei za poveani prihvat distribuirane proizvodnje i

tehnologijskim razvojem i usklaivanjem s europskim tehnologijskim platformama koje su iz

podruja distribucijskih mrea (Smart Grids).

Razvoj distribucijske mree mora se zbog toga usmjeriti na:

postupan prelazak na dvorazinsku transformaciju,

ugradnju mjernih ureaja s mogunou dvosmjerne komunikacije na obraunskim mjernim

mjestima korisnika distribucijske mree,

izgradnju jednostavnih distribucijskih objekata i ureaja na svim naponskim razinama

distribucijske mree gdje je to opravdano,

izgradnja tipiziranih distribucijskih objekata (posebice transformatorskih stanica) i

automatizaciju postrojenja i mree, te znaajnu primjenu informacijsko-komunikacijske

tehnologije.

6.3.3. Obnovljivi izvori energije i otpad

Strategija predvia znatnu uporabu obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektrine energije, a to je
u potpunosti u skladu s njezinim temeljnim odreenjem. Postavljeni cilj podrazumijeva ukupno 1545
MW instalirane snage u obnovljivim izvorima energije u 2020. godini, ne raunajui pritom velike
hidroelektrane. Ciljevi za pojedine obnovljive izvore do 2020. godine jesu ovi:

1200 MW instalirane snage u vjetroelektranama (2000 MW do 2030. godine),

140 MW instalirane snage u elektranama na biomasu (420 MW do 2030. godine),

40 MW instalirane snage u TE na komunalni otpad (60 MW do 2030. godine),

20 MW instalirane snage u geotermalnim elektranama (30 MW o 2030. godine),

45 MW instalirane snage u sunevim elektranama (250 MW do 2030. godine),

100 MW instaliranih u malim hidroelektranama (140 MW do 2030. godine)

Osim ove izgradnje predviena je i izgradnja novih ili porast snage u postojeim hidroelektranama u
iznosu od 300 MW do 2020. godine. Postojee hidroelektrane zadravaju se u sustavu.

47

U predvidivoj energetskoj strukturi vrlo je povoljno za elektroenergetski sustav graditi i crpne

hidroelektrane ime se poveava njegova konkurentna sposobnost na tritu elektrine energije.
Proizvedena elektrina energija iz svih obnovljivih izvora (ukljuujui sve velike hidroelektrane) 2020.
godine iznosit e oko 10,7 TWh, ili oko 35% ukupne proizvodnje elektrine energije. Novi obnovljivi izvori
u proizvodnji energije sudjeluju s oko 4,0 TWh ili s 13%.
Vei udio obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu svakako nalae nove naine voenja
sustava zbog njihove nestalne prirode (intermitencija) da se ne bi ugrozila sigurnost opskrbe te da bi se
osigurala dovoljna rezerva u sustavu za pokrivanje optereenja u sluajevima kad te elektrane ne rade.
Posebice e u budunosti biti vaan utjecaj vjetroelektrana na rad sustava. U tom je smislu iznimno
vano razvijati i primjenjivati najsuvremenije alate za predvianje proizvodnje elektrine energije iz
vjetroelektrana.
Poveana uporaba obnovljivih izvora takoer podrazumijeva i male proizvodne jedinice smjetene u
blizini ili na mjestima potronje elektrine energije, koje se prikljuuju na distribucijsku mreu. U tom je
smislu potrebno omoguiti prihvat distribuiranih izvora i stvoriti tehnike uvjete za rad aktivnih
distribucijskih mrea.

6.3.4. isti ugljen, izdvajanje i skladitenje ugljika

U posljednjih 30 godina ugljen je stoerno gorivo svjetske elektroenergetike i svega se nekoliko
zemalja u svijetu ne koristi ugljenom u termoelektranama. Udio ugljena je u proizvodnji elektrine
energije u svijetu uvijek bio iznad 35% (u EU15 iznad 30%). U 8 europskih zemalja (Danska, Njemaka,
Grka, Irska, Poljska, Slovenija, panjolska i V. Britanija, eka, Bugarska) ugljen je vodee gorivo u
termoelektranama s udjelom veim od 35%, a u 7 zemalja (Belgija, Finska, Maarska, Nizozemska,
Portugal, Rumunjska i Slovaka) ugljen je drugo gorivo. Europske mediteranske zemlje (panjolska,
Francuska, Italija, Grka) koriste se prednou to imaju more pa s instaliranih 40.000 MW na obali
pokrivaju oko etvrtinu ukupnog europskoga uvoza energetskog ugljena.

Sigurnost opskrbe
Glavna prednost ugljena je sigurnost dobave. Sigurnost dobave proizlazi iz ogromnih zaliha ugljena
koje su raspodijeljene mnogo ravnomjernije nego zalihe nafte i plina, a nalaze se u politiki stabilnim
zemljama (preteno u OECD-u).

Konkurentnost
Druga je velika prednost ugljena u relativnoj stabilnosti cijene. Iako cijena ugljena reagira na
promjene cijene sirove nafte, reakcija je priguena. U usporedbi s najboljom termoelektranom na
prirodni plin, tzv. ista termoelektrana na uvozni ugljen (najsuvremenije tehnologije), kod cijene nafte
od 80 USD/bbl i cijene emisijskih jedinica 20 EUR/tCO2, proizvodi u sluaju 7500 sati rada 25% jeftiniju
elektrinu energiju (isti je odnos cijena i kod cijene nafte od 120 USD/t i cijene emisijskih jedinica
40EURA/tCO2). Da bi se rad elektrane isplatio te da svojom cijenom moe konkurirati na tritu,
presudan je varijabilni troak proizvodnje elektrine energije. On je kod termoelektrane na ugljen 45%
manji u odnosu na termoelektranu na prirodni plin (kod 120 USD/t i 40 EURA/tCO2 35%). Kako plinska
termoelektrana mora najee zakupljivati kontinuiranu dobavu prirodnog plina, rizik neangairanja na
otvorenom regionalnom tritu (zbog visokog varijabilnog troka) reflektira se osim na pitanje povrata
investicije i na rizik alternativnog plasmana prirodnog plina u satima stajanja termoelektrane.

48

Utjecaj na okoli
U pogledu utjecaja termoelektrana na okoli osobito se misli na posljedice emisija u zrak, vodu i tlo, na
buku izazvanu radom objekta, na probleme s otpadnim tvarima te na krajobrazni i vizualni utjecaj i
openito estetske znaajke elektrane i njeno uklapanje u prostor. Suvremene termoelektrane na
ugljen imaju vrlo male emisije oneiujuih tvari u atmosferu - SO2, NOx i estica. Ostaje, meutim, otpor
prema samome ugljenu, nainu njegove dopreme i skladitenja na lokaciji, te prema nusproizvodima
izgaranja ugljena i rada elektrane openito kao posljedica naslijeene percepcije, iako su i ta pitanja u
potpunosti rijeena.
Pitanje raznoenja praine ugljena i nusproizvoda (tzv. fugitivne emisije) rijeeno je tako da se cijeli
sustav izvodi u zatvorenoj izvedbi, a tako se rjeava i vizualni i estetski problem. Danas je tehnika
stvaranja zatvorenih skladita, silosa i transportne infrastrukture toliko napredovala da ne utjee
bitno na investiciju u elektranu. Glede nusproizvoda izgaranja i rada elektrane (ljaka i pepeo) te gipsa
(kao nusproizvoda odsumporavanja) potranja cementne industrije je velika, u RH dovoljna da se u
bijelom scenariju u potpunosti zbrinu svi ostaci od ega e obje strane imati koristi. ljaka se moe
iskoristiti i u cestogradnji, za nasipanja i ravnanja terena i slino, pepeo i ljaka, kao uostalom i gips,
mogu se i trajno odloiti na deponij (prema propisima koji vrijede za tu vrstu tehnolokoga otpada
(iako u Hrvatskoj za to nee biti potreba).
Prekrcaj s broda i na brod je takoer poboljan s gledita zatite okolia. Iskrcaj je kontinuiran s
instaliranim ureajima za iskrcavanje, a suvremene tehnike eliminiranja praenja, ak i pri vrlo
snanome vjetru, rjeavaju ovaj problem.
Javnost ima pravo biti informirana o energetskom stanju drave i posljedicama pojedine tehnologije
na okoli. Energetski subjekti i drava su to pitanje zanemarivali pa e se tijekom provedbe ove
Strategije ovom pitanju posvetiti posebnu pozornost!
Znaajan problem vezan za utjecaj na okoli termoelektrana na ugljen je emisija ugljikovog dioksida.
Ugljikov dioksid, iako nije tetan ni otrovan, a za biljke je i nuan, glavni je uzronik poveanja
koncentracija staklenikih plinova u atmosferi. Kod izgaranja ugljena po svakom TJ energije emitira
se oko 95 tone ugljikovog dioksida (prirodni plin emitira po jedinici energije 59% ugljikovog dioksida
u odnosu na emisiju kod ugljena).
Ako se promatra emisija CO2 tada je poveanje djelotvornosti pretvorbe energije za sada praktino
jedini nain smanjenja emisije. Zahtjevi vezani uz zatitu okolia uvijek su dominantno utjecali na
razvoj termoelektrana na ugljen pa se i sada intenzivno razvijaju tehnologije radi smanjenja ili
potpunog eliminiranja emisija ugljikovog dioksida.
U pogledu smanjenja emisija razvoj je usmjeren u nekoliko pravaca: razvoj klasinog koncepta
termoelektrane na ugljen, razvoj koncepta izgaranja u fluidiziranom sloju i razvoj integriranog
koncepta s rasplinjavanjem ugljena. Za sada komercijalno je prihvatljiva jedino prva koncepcija. Nova
kvaliteta na konceptu klasine termoelektrane na ugljen je realizirana s nizom tehnolokih
poboljanja. Glavne su znaajke svih projekata sljedee: zahvaljujui tehnolokom razvoju
termoelektrana i naroito razvoju materijala koji je omoguio primjenu natkritinih i ultrakritinih
parametara pare suvremene termoelektrane postiu visoke stupnjeve djelovanja (43 46 %) .
U pogledu potpunog eliminiranja emisije ugljikovog dioksida, procjena je da e tehnologije hvatanja
ugljikovog dioksida iz dimnog plina i njegovog spremanja u podzemna skladita (iscrpljena naftna i

49

plinska leita) biti komercijalno dostupne za desetak godina pa kod izgradnje nove termoelektrane
na uvozni ugljen trebati predvidjeti prostor za naknadnu nadogradnju postrojenja za hvatanje CO2.
Europska shema trgovanja svojim mehanizmima osigurava da e se emisije CO2 obuzdavati u skladu
s postavljenim ciljem pa se kod donoenja investicijske odluke o izgradnji u pravilu na cijenu goriva
dodaje i oekivana cijena emisijskih jedinica. Na taj nain uravnoteavaju se ciljevi sigurnosti
energijske opskrbe, konkurentnosti energetskog sustava i antropogeni utjecaj na koncentraciju
staklenikih plinova u atmosferi.

Raznolikost energetske strukture je jedini odgovor na neizvjesnosti budunosti.

Privatni kapital je manje sklon riziku i dugoronim investicijama, a izgradnja suvremenih
termoelektrana na ugljen je, unato prihvatljivim utjecajima na lokalni i regionalni okoli, povezana s
otporom javnosti, a postupci licenciranja su teki i dugotrajni. Raznolikost je jedini odgovor na
neizvjesnost budunosti. Polazei od toga naela, drava treba stvarati pogodnu zakonodavnu,
institucionalnu, posebice administrativnu, prostornoplanersku i drugu okolinu za investicije koje e
omoguiti ostvarenje Strategijom danih usmjerenja.
Hrvatskoj su dostupni izvori kvalitetnog ugljena; ona ima more i dobre lokacije za izgradnju
termoelektrana na ugljen. Naalost, pitanje lokacija na moru, kao neprocjenjivog gospodarskog
resursa u potpunosti je zanemareno. Jedna od prioritetnih smjernica ove Strategije je istraivanje
lokacija za izgradnju termoelektrana na ugljen i uvrtenje odabranih lokacija u Program prostornog
ureenja RH i upanijske planove.

6.3.5. Nuklearna energija

Ovaj Nacrt zelene knjige predlae izgradnju nuklearne elektrane snage reda veliine 1000 MW do 2020.
godine. Energetska strategija time, u skladu s najnovijim europskim preporukama, uvodi ravnopravno
vrednovanje svih raspoloivih opcija (prirodni plin, ugljen, nuklearna energija, hidroelektrane i druge
obnovljive izvore energije). Unaprijeena nuklearna tehnologija raspoloiva je na tritu za koritenje u
novim nuklearnim elektranama tree generacije.
Danas svakako najveu zabrinutost predstavlja problem klimatskih promjena s jedne strane te sigurnost
opskrbe energijom s druge strane. Nuklearna energija doprinosi rjeavanju oba problema. Prvo, kada se
promatra cijeli nuklearni energetski lanac, nuklearna energija proizvodi izrazito malo staklenikih plinova
te je u tom dijelu usporediva energetskom lancu vjetroelektrana. S pravom se moe tvrditi da nuklearna
energija spada u nisko-ugljine tehnologije za proizvodnju elektrine energije. Drugo, nuklearna energija
doprinosi sigurnosti opskrbe energijom jer poveava raznolikost izvora energije. S pravom se moe
tvrditi da se uvoenjem nuklearne opcije proiruje energijska smjesa jer se uvodi novi primarni energent
nuklearno gorivo. Dodatno treba rei da je uranijevu rudau mogue nabaviti u vie od petnaestak
zemalja svijeta koje su meusobno politiki neovisne, a nuklearno gorivo nabavlja se iz najrazvijenijih,
politiki stabilnih zemalja temeljem dugoronih ugovora. Nadalje, proizvodna cijena elektrine energije
iz nuklearne elektrane je slabo osjetljiva na promjenu cijene primarnog energenta nuklearnog goriva.
Osim navedenog, treba istaknuti sljedee znaajke uporabe nuklearne energije:

50

Elektrina energija proizvedena u nuklearnim elektranama jedna je od najjeftinijih proizvedenih

u nisko-ugljinim tehnologijama;

Pouzdanost proizvodnje elektrine energije iz nuklearnih elektrana vrlo je visoka, primjerice za

moderne nuklearne elektrane faktor nazivnog optereenja iznad je 90%;

Sigurnost rada modernih nuklearnih elektrana, uz primjenu sveobuhvatnog i efikasnog

regulatornog okvira, iznimno je visoka.

Uvoenje nuklearne tehnologije u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske do 2020. predstavlja

zahtjevan i obiman zadatak za ije je uspjeno okonanje presudna uloga Vlade Republike Hrvatske.
Prihvaanjem Strategije Vlada Republike Hrvatske preuzima sljedee obveze:

Dogradnja regulatornog okvira u Republici Hrvatskoj kojim se regulira cjelokupan postupak

izbora lokacije, izgradnje i pogona nuklearne elektrane,

Uspostava administrativnih kapaciteta vezanih uz izgradnju i pogon nuklearne elektrane,

Prostorno planiranje, istraivanje i izbor lokacija za nuklearne elektrane,

Jaanje znanstveno istraivakih kapaciteta kao podloga uspjenom praenju izgradnje i pogona
nuklearne elektrane,

kolovanje visoko obrazovanog strunog kadra,

Izbor rjeenja odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada i

Izrada strategije gospodarenja visoko radioaktivnim otpadom i istroenim nuklearnim gorivom.

Slika 6-10 prikazuje dvije osnovne faze u procesu izgradnje nuklearne elektrane. U prvoj, politikoj fazi
vaan udio aktivnosti vezan je uz odluke Vlade i Sabora Republike Hrvatske, a temeljem iskustava iz
europskih zemalja traje od 4 do 6 godina. U drugoj tehnolokoj fazi vei dio aktivnosti provodi investitor
i za aktualne nuklearne tehnologije tipino traje od 5 do 6 godina.

Slika 6-10 Osnovne faze i aktivnosti u izgradnji nuklearne elektrane

51

Razvidno je da je uvoenje nuklearne opcije sloen i dugotrajan proces, s nizom istovremenih i slijednih
aktivnosti koje u dijelovima ukljuuju i hrvatsku javnost. Zato e Vlada Republike Hrvatske odmah po
donoenju strategije izraditi detaljan Plan provedbenih aktivnosti uvoenja nuklearne opcije.

6.4. Budua kretanja

Ostvarivanje sigurne opskrbe elektrinom energijom mora poivati na trinim mehanizmima, pa je
stvaranje takvih uvjeta osnovna pretpostavka Strategije.
Najvei budui izazov razvoju elektroenergetskog sustava svakako su ogranienja emisija CO2 te cijene
emisijskih jedinica na meunarodnom tritu, iji e dio Hrvatska zasigurno biti. Stoga su i analize
provedene za potrebe izrade Strategije provedene uz uvaavanje cijena emisijskih jedinica. Pokazuje se
da su nisko-ugljine tehnologije proizvodnje elektrine energije (obnovljivi izvori i nuklearna energija)
neosjetljive na porast cijena emisijskih jedinica, pa s porastom cijena emisijskih jedinica proizvodnja
elektrine energije iz tih tehnologija postaje konkurentnija.
Odabrani scenarij razvoja hrvatskog elektroenergetskog sustava uvaava osim odrivosti i zahtjeve na
sigurnost i konkurentnost proizvodnih jedinica. Temelji se na na znatnoj raznolikosti izvora, to se
iskustveno pokazalo najboljim odgovorom na neizvjesnosti koje budui izazovi donose.
I u konanici, valja istaknuti da temelj budueg razvoja elektroenergetskog sustava svakako mora biti
iskoritavanje svih mogunosti za smanjenje potronje elektrine energije, mjerama energetske
uinkovitosti, zamjene goriva (zamjena koritenja elektrine energije za toplinske svrhe obnovljivim
izvorima energije) i upravljanja potronjom, to podrazumijeva uvoenje inteligentnih brojila i
upravljivih troila s ciljem smanjivanja vrnih optereenja u sustavu.

52

7.

CENTRALIZIRANI TOPLINSKI SUSTAVI I

DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE
7.1. Budue potrebe za toplinskom energijom u CTS-u

Ukupna instalirana toplinska snaga proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim sustavima (CTS) u
Republici Hrvatskoj iznosi oko 1,8 GJ/s. Velik dio proizvodnih kapaciteta je zastarjele tehnologije pa zato
postoje znatne mogunosti poveanja energetske uinkovitosti.
Ti su sustavi u 2006. godini isporuili korisnicima 11,872 PJ toplinske energije (unutarnje energije pare i
vrele vode). Od toga je 8,888 PJ isporueno iz javnih toplana (kod kojih se toplinska energija osim u
kotlovima proizvodi i u suproizvodnji s elektrinom energijom u jedinicama spojne proizvodnje toplinske
i elektrine energije), a 2,984 PJ iz javnih kotlovnica. Ukupna duljina toplinskih mrea iznosi oko 460 km.
Zbog starosti i tehnoloke zastarjelosti najveeg dijela toplinskih mrea, gubici u distribuciji toplinske
energije su visoki i iznose oko 12% kod distribucije vrele vode i 15% kod vodene pare (prosjeni gubici
distribucije u suvremenim vrelovodnim mreama doseu do 5%, a kod distribucije vodene pare do 10%).
Korisnici u opoj potronji (kuanstva i usluge) su se u 2006. godini za potrebe grijanja i pripreme
potrone tople vode koristili sa 7,575 PJ toplinske energije (6,120 PJ kuanstva i 1,455 PJ usluge). Oko
10% od ukupnog broja kuanstava u RH prikljueno je na CTS, a ukupni broj korisnika je oko 151 000. U
ukupnoj neposrednoj potronji energije za grijanje i potronu toplu vodu kod kuanstava i usluga CTS
sudjeluje s 12%
Prema temeljnom scenariju predvia se relativno niska stopa porasta potronje toplinske energije u
kuanstvima (1,1% u razdoblju od 2006. do 2020., a i do 2030. godine), a neto via u uslugama (1,4% u
istom razdoblju). Projekcije u temeljnom scenariju polaze od trenutne prakse neplanskog, ad hoc
pristupa energetskom razvoju hrvatskih gradova i loeg upravljanja veim dijelom manjih CTS-a zbog
ega se njihov razvoj zaustavlja.
U odrivom scenariju pretpostavljen je neto bri porast prikljune povrine potroaa u CTS (2,1%
godinje) kao rezultat sustavnog planiranja energetskog razvoja hrvatskih gradova i naselja i primjene
najsuvremenijih tehnolokih rjeenja i metoda upravljanja CTS-om. Kod toga prednosti
komplementarnog razvoja sustava opskrbe prirodnim plinom i centralizirane toplinske opskrbe (koja je
povoljnija u podrujima vee toplinske gustoe i veih objekata) omoguavaju smanjenje ukupnih
trokova grijanja i pripreme potrone tople vode, doprinose godinjoj uravnoteenosti opskrbe
prirodnim plinom na razini urbane sredine, omoguavaju uporabu biomase, komunalnog otpada,
geotermalne energije i drugih zamjenskih oblika energije te primjenu suproizvodnje toplinske i
elektrine energije. No, odrivi scenarij pretpostavlja i poveanje energetske uinkovitosti kod potroaa
prikljuenih na CTS (1% godinje u itavom razdoblju do 2030. godine) pa e kod kuanstava stopa
porasta u odrivom scenariju ostati jednaka kao u temeljnom, a kod usluga e se smanjiti. Uz ova
polazita oekuje se ova potronja toplinske energije u kuanstvima i uslugama u promatranom
razdoblju (Tablica 7-1):

53

Tablica 7-1 Potronja toplinske energije u kuanstvima i uslugama

Godina
Kuanstva PJ
Usluge PJ
Ukupno PJ

2006
6,120
1,455
7,575

2010
6,293
1,581
7,874

2015
6,663
1,646
8,309

2020
7,067
1,731
8,798

2030
7,958
1,931
9,889

Kod industrije se ne predvia porast potronje toplinske energije iz postojeih CTS-a (Zagreb, Osijek) u
odnosu na dananju razinu zbog restrukturiranja i selidbe industrije u podruja s niim trokovima.
Oekuje se, meutim, da e industrijski korisnici (i pratee uslune djelatnosti) u novim industrijskim
zonama voeni privatnom inicijativom i zajednikom koristi od opskrbe iz objedinjenog sustava opskrbe
toplinskom energijom osnivati CTS-e (posebice ako se pokae svrsishodnim implementirati suproizvodnu
jedinicu u osnovni dio superponiranog dijagrama optereenja). Metodoloki je doputeno ovu toplinsku
energiju promatrati zajedno s toplinskom energijom iz industrijskih kotlovnica, industrijskih energana i
toplinskom energijom za opskrbu industrije iz postojeih centraliziranih toplinskih sustava.

7.2. Razvojne smjernice centraliziranih toplinskih sustava (u daljem

tekstu CTS)
Definiranje razvojnih smjernica za centralizirane toplinske sustave (ukljuivo sustave za pretvorbu
energije u unutarnju energiju vodene pare i tople vode koja se koristi u industriji) osniva se kao i kod
ostalih sektora na SWOT analizi (dana je u privitku Strategije). Odreuju se ove razvojne smjernice za
CTS:

Poboljavanje zakonskog okvira za uinkovito funkcioniranje toplinarstva;

Nunost uvoenja planiranja energijske opskrbe naselja sa stajalita najmanjeg troka u

razdoblju promatranja;

Nunost tehnolokog osuvremenjivanja CTS-a i poticaja razvoja i primjene domae opreme i

usluga (kako proizvodnih jedinica, tako i toplinskih mrea)

Iskoritavanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji toplinske energije i poticanje

distribuirane proizvodnje;

Poticanje uinkovite uporabe toplinske energije

Primjena suvremenih informacijskih tehnologija za odravanje i upravljanje imovinom.

7.3. Ciljevi i aktivnosti CTS-a

7.3.1. Centralizirani toplinski sustavi za opskrbu ope potronje
Prema Zakonu o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN, 42/05) uredi dravne
uprave u upanijama, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove energetike sudjeluju u
izradi dokumenata prostornog ureenja koje donose predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave. Kako bi se jedinicama lokalne samouprave, posebice onima zaduenim za
sektor energetike i centralizirane toplinske sustave, olakalo planiranje i donoenje poslovnih odluka
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva pokrenulo je izradu "Metodologije planiranja, izvedbe i
upravljanja centraliziranim toplinskim sustavima u Republici Hrvatskoj". Izrada Metodologije sukladna je

54

Odluci Vlade Republike Hrvatske

toplinarstva u Republici Hrvatskoj.

o pokretanju aktivnosti na pripremi Strategije razvoja sektora

Osnovni cilj metodologije je definiranje tehnike, ekonomske i pravne osnove poveanja energetske
uinkovitosti i optimiranja razvoja centraliziranih toplinskih sustava u urbanim sredinama. Poseban
naglasak je na sustavima u manjim gradovima i proizvodnji toplinske energije iz obnovljivih izvora
energije. Predvieno je da se navedeni struni instrumentarij primjeni na sve upanije sjeverne
Hrvatske, Liko-Senjsku i Primorsko-Goransku upaniju (jedinice regionalne samouprave), te gradove
Karlovac, akovec, Varadin, Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Rijeku i
Split (jedinice lokalne samouprave). Obrada i primjena na upanije odnosi se prvenstveno na
zakonodavnu, imovinsko-pravnu i prostorno-plansku problematiku, dok se na gradove i njihove tvrtke za
opskrbu toplinskom energijom odnosi cjelokupan opseg Smjernica.
Realizacija projekta Metodologija planiranja, izvedbe i upravljanja centraliziranim toplinskim sustavima u
Republici Hrvatskoj je predviena u slijedee tri godine (2007. 2009.). Njenom primjenom unaprijedit
e se upravljake i tehniko - tehnolokih znaajki centraliziranih toplinskih sustava na suvremenu razinu
uinkovitih energetskih sustava upravljanih prema potrebama individualnih potroaa. Zbog toga e se
poduzeti ovo:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva okonat e izradu trogodinjeg projekta

Strategija razvoja sektora toplinarstva u Republici Hrvatskoj. Tom strategijom e se detaljno
razraditi sve aktivnosti nune za odrivi razvoj CTS-a

Kod postojeih CTS-a unaprijedit e se energetska uinkovitost unapreenjem upravljanja

sustavom, uvoenjem suvremenih informacijskih rjeenja mjerenja, nadzora, odravanja i
upravljanja imovinom, tehnikim i tehnolokim osuvremenjivanjem proizvodnih jedinica,
toplinskih mrea, primopredajnih stanica i ureaja kod korisnika. Teit e se da potroai, kada
razvod u zgradi koji ne omoguava mjerenje toplinske energije na razini stana, na osnovi svoje
odluke uvode razdjelnike potronje to je kod viih cijena energije i zahtjeva glede zatite okolia
svrsishodno.

Na razini lokalne samouprave unaprijedit e se i dosljedno provoditi obveza energetskog

planiranja. Kod opskrbe korisnika ope potronje CTS e se razvijati kao komplementarni sustav
sustavu opskrbe prirodnim plinom u kompleksnoj energijskoj opskrbi urbane sredine, a mjesto
svakog od njih odreivat e se na osnovi planova energijske opskrbe (usporedbom ukupnih
trokova energijske opskrbe, zatite okolia, potrebe diversifikacije energijskih oblika u
kompleksnoj energijskoj opskrbi urbane sredine i ostalih relevantnih imbenika). Kako je
distribucija kod CTS-a i prirodnog plina regulirana djelatnost, priznata ulaganja u distributivne
mree moraju biti racionalna pa je trokove nuno opravdavati planovima komplementarnog
razvoja tih sustava.

Kod objekata viestambene gradnje veih od 1000 m2 teit e se da se ogrjevne potrebe i

toplinska energija za pripremu potrone tople vode zadovoljavaju iz kune kotlovnice ili iz
centraliziranog toplinskog sustava (to kod postojeeg zakonskog rjeenja obvezne izgradnje
jedinstvenog razvoda te ugradnje toplinske stanice i mjerenja toplinske energije na razini svakog
stana osigurava potpuno upravljanje potronjom od strane potroaa). Kod takve vrste gradnje
teit e se da se i potrebe za rashladnom energijom zadovoljavaju iz centraliziranog rashladnog

55

sustava (na razini zgrade ili vie razine centraliziranosti). Takvim rjeenjem omoguava se
primjena uinkovite suproizvodnje elektrine, toplinske i rashladne energije ili primjena
apsorpcijskih rashladnih ureaja na prirodni plin (ime se smanjuje ljetno vrno optereenje u
elektroenergetskom sustavu).

Kod proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim sustavima poticat e se uporaba

obnovljivih energijskih oblika (biomase, komunalnog otpada, suneve energije) i diversifikaciji
koritenih oblika energije.

Kod proizvodnih jedinica u centraliziranom toplinskom sustavu koja se koriste prirodnim plinom
osigurat e se mogunost uporabe zamjenskog goriva u razdobljima vrne potronje u sustavu
opskrbe prirodnim plinom (loivo ulje, ukapljeni naftni plin i druga energija ovisno o trokovima
pokrivanja vrnog optereenja). Ova mjera moe se normativno urediti, iako e povoljnija cijena
prirodnog plina na ureenom tritu za potroae s mogunou prekida isporuke biti dovoljan
motiv za takvo postupanje.

Kod proizvodnih jedinica u centraliziranom toplinskom sustavu poticat e se izgradnja jedinica za

suproizvodnju toplinske i elektrine energije koliko je to gospodarski i sa stajalita eksternih
trokova opravdano

Za projicirani porast potronje toplinske energije u CTS-u kod kuanstava i usluga, predvia se da e se
koristiti energijski oblici dani u tablici 7-2. Sa stajalita ove Strategije nije nuno planirati razvoj
proizvodnih kapaciteta i toplinskih mrea u CTS-u jer je to slobodna investicijska odluka koncesionara i
lokalne samouprave, a na osnovi prije danih ciljeva i odrednica. Ono to treba istaknuti jest da u CTS-ima
za opskrbu kuanstava i usluga postoji mogunost izgradnje suproizvodnih jedinica i akumulatora topline
koji bi mogli unaprijediti ekonomsku uinkovitost kako toplinskog tako i cijelog energetskog sustava.

7.3.2. Suproizvodnja toplinske i elektrine energije u industriji

Razvoj opskrbe prirodnim plinom i tehnoloki razvoj plinskih turbina i plinskih motora bitno je utjecao na
smanjenje specifinih investicija i podizanje energetske uinkovitosti jedinica za suproizvodnju toplinske
i elektrine energije. Zbog vieg stupnja djelovanja takvih rjeenja u odnosu na odvojenu proizvodnju
toplinske energije u parnim kotlovima (rjee u toplovodnim i uljnim kotlovima), a elektrine energije u
kondenzacijskim elektranama valja poticati izgradnju takvih rjeenja. Postignutim energijskim utedama,
njihovom izgradnjom se smanjuje energijska ovisnost, doprinosi ublaavanju klimatskih promjena,
dinamizira privatno ulaganje u energetski sektor, podie sigurnost energijske opskrbe te, najee,
smanjuju gubici prijenosa i distribucije elektrine energije.
Direktiva 2004/8/EC i doneseni nacionalni propisi definiraju ta rjeenja, uvjete u vezi s njihovom
izgradnjom i poticaje. Hrvatska industrija ima dobre uvjete za primjenu takvih rjeenja (potrebe za
toplinskom energijom tijekom velikog broja sati godinje), no unato tomu injenica jest da nema
interesa za njihovu izgradnju. Nuno je stoga preispitati sustav poticaja suproizvodnih jedinica (posebice
onih koje se definiraju kao visokouinske) sagledavajui ga u kontekstu nacionalnih ciljeva uvozno ovisne
zemlje s obvezama glede emisija CO2 (na to stupanj korisnog djelovanja pretvorbe energije ima vaan
utjecaj). Pravi poticaj izgradnji suproizvodnih jedinica bit e razvoj trita elektrine energije jer e
upuivati trine natjecatelje na usporedbu cijene mogue proizvodnje elektrine energije u
suproizvodnoj jedinici u odnosu na proizvodnju elektrine energije u kondenzacijskoj termoelektrani
(posebice kod visokih cijena prirodnog plina).

56

Na osnovi detaljnog uvida u energetske sustave hrvatske industrije (svakog pojedinog pogona), utvrdilo
se da postoji mogunost izgradnje veeg broja suproizvodnih jedinica koje po cijeni proizvedene
elektrine energije mogu konkurirati najsuvremenijoj kondenzacijskoj termoelektrani na prirodni plin
(ukupna elektrina snaga oko 600MW). Procjenjuje se da e se do 2020. godine, zahvaljujui poboljanju
poticaja i interesima privatnih investitora, izgraditi ukupno 300 MW suproizvodnih jedinica razliitih
snaga (vei dio te snage odnosi se na industrijske suproizvodne jedinice, ali su u procjenu ukljuene i
suproizvodne jedinice u CTS-u). Do 2030. godine izgradilo bi se dodatnih 300 MW.
Tablica 7-2 Struktura energije i proizvodnih objekata za proizvodnju pare i vrele vode
2006- 2006Struktura energije i
2006 2010 2020 2030 2006 2010 2020 2030
proizvodnih objekata za
2020 2030
proizvodnje pare i vrele vode
PJ
PJ
PJ
PJ
%
%
%
%
%
%
Ukupno
28,46 30,26 32,52 41,03 100,0 100,0 100,0 100,0
1,0
1,5
1,03 0,92 0,00 0,00
3,6
3,0
0,0
0,0
Ugljen
8,90 7,85 4,85 4,33 31,3 25,9 14,9 10,6
-4,2
-3,0
Tekua goriva
16,45 18,32 19,12 20,88 57,8 60,5 58,8 50,9
1,1
1,0
Prirodni plin
2,08 3,18 8,55 15,82
7,3 10,5 26,3 38,6 10,62 8,82
OIE
Javne toplane
Industrijske toplane
Javne kotlovnice
Industrijske kotlovnice

9,99 10,07 10,62 11,75

10,07 11,05 11,92 18,21
3,73 3,82 4,03 4,46
4,67 5,33 5,95 6,62

35,1
35,4
13,1
16,4

33,3
36,5
12,6
17,6

32,7
36,7
12,4
18,3

28,6
44,4
10,9
16,1

0,4
1,2
0,6
1,7

0,7
2,5
0,7
1,5

7.4. Distribuirana proizvodnja toplinske i elektrine energije

Distribuirani izvori energije (DE) obuhvaaju sustave za proizvodnju i pohranu energije smjetene blizu
mjesta krajnje potronje. Pojmom se obuhvaaju obnovljivi izvori energije, proizvodnja elektrine i/ili
toplinske energije i dizalice topline. Izuzmu li se obnovljivi izvori (obrauju se u poglavlju 9.) veina
tehnolokih rjeenja DE koristi se prirodnim plinom (ili UNP-om) te, kod dizalica topline, i elektrinom
energijom (u budunosti se oekuje i uporaba vodika). DE su obino su malih snaga (do najvie nekoliko
MW), rad moe biti otoni, ali su najee spojeni na distribucijsku elektroenergetsku mreu, rjee na
toplinsku mreu (ogrjevnu ili rashladnu).
Ovom strategijom usmjerava se razvoj DE tako da njihova uloga u energijskoj opskrbi bude
komplementarna velikim energetskim sustavima. Izgradnja DE e se poticati kod energijski intenzivnih
objekata uslunog sektora (trgovakih centara, bolnica, sveuilinih objekata, velikih poslovnih objekata i
kompleksa, hotela, sportskih objekata), kod veih stambenih objekata (na razini kunog energijskog
izvora ili na razini naselja visoke toplinske gustoe), ali i kod primjene u manjim objektima, sve do razine
obiteljske kue kada je to opravdano sa stajalita odrivog razvoja. Ova smjernica polazi od toga da su
elektroenergetski sustav i sustav opskrbe prirodnim plinom temeljni nacionalni energetski sustavi koji
pruaju sigurnost energijske opskrbe i cjenovnu konkurentnost zahvaljujui ekonomiji veliine. Takvom
svojom pozicijom ovi sustavi omoguavaju primjenu niza rjeenja energijske pretvorbe koji sami za sebe
ne bi mogli omoguavati kvalitetnu energijsku opskrbu, ali oslonjeni na ove velike sustave mogu dati
doprinos ublaavanju problema isputanja CO2, smanjivanju energijske ovisnosti zemlje (zbog manjih
gubitaka u distribuciji i prijenosu elektrine energije i veeg stupnja djelovanja u odnosu na odvojenu
proizvodnju elektrine i toplinske energije) te sigurnosti opskrbe zbog poveavanja raznolikosti
energijskih izvora u sustavu.
Masovnom primjenom i tehnolokim razvojem ovi sustavi mogu, kod visokih cijena energije i poveanih
naknada za emisiju CO2, po svojim ekonomskim znaajkama biti konkurentni energijskoj opskrbi iz
57

konvencionalnih energetskih sustava (neki od njih cjenovno mogu konkurirati ve danas). Kako su
investicije u ove tehnologije uglavnom privatne, njihovom primjenom potie se poduzetnika klima i
razvoj energetskih usluga.
Procjenjuje se da e se do 2020. godine izgraditi 100 MW mikro i malih suproizvodnih jedinica (do
1MW), a do 2030. godine jo 50 MW. Suproizvodne jedinice e se koristiti za grijanje, hlaenje i
proizvodnju elektrine energije.
Dizalice topline izvode se u sustavima niskotemperaturnog grijanja pa uglavnom nisu primjenjive kod
postojeih sustava grijanja. Kod viih cijena energije i uz dravne poticaje one postaju konkurentne pa
se oekuje sve vea primjena niskotemperaturnog grijanja. Procjenjuje se da e se do 2020. godine 18%
ukupne povrine u opoj potronji grijati i hladiti uporabom dizalica topline. Od toga, 70% dizalica
topline bit e apsorpcijske dizalice topline na prirodni plin. Primjenom dizalica topline iskoristit e se
obnovljiva unutarnja energija okolinjeg zraka, zemlje ili vode u iznosu od 4,87 PJ godinje (to je
energija ekvivalentna 116 tisua tona nafte).
AFTA, ODNI PLIN I UGLJEN

58

8. NAFTA, PRIRODNI PLIN I UGLJEN

8.1. Budue potrebe za naftom, prirodnim plinom i ugljenom do 2020.
godine (s pogledom do 2030. godine)
Strategija razvoja sektora nafte i prirodnog plina temelji se na odrivom scenariju neposredne potronje
energije. Kako odrivi scenarij polazi od poboljanja uinkovitosti uporabe energije i velikog prodora
obnovljivih izvora energije u hrvatsku energetsku strukturu, moe se ustvrditi da e se uspjenost
provedbe Strategije moi mjeriti ostvarenom potronjom prirodnog plina, nafte i ugljena u odnosu na
projekcije prema odrivom scenariju.

8.1.1. Nafta
Potronja tekuih goriva (naftnih derivata) glavni je izvor energije u Republici Hrvatskoj, a to e ostati i u
razdoblju vremenskog obuhvata ove Strategije. S postojeom potronjom nafte od oko 1 t/stanovniku, u
ukupnoj potronji energije Hrvatska je blizu razvijenih europskih gospodarstva.
Uz odrivi scenarij neposredne potronje energije predvia se smanjenje udjela tekuih goriva u ukupnoj
potronji energije s postojeih 47% na 38% u 2020. godini (i 34% u 2030. godini). No, unato svim
mjerama energetske uinkovitosti i zamjene tekuih goriva, predvia se porast potronje tekuih goriva
u neposrednoj potronji od 1,2% godinje do 2020. godine i na temelju toga se predvia ukupna
potronja derivata nafte kao to je prikazano u tablici 8-1 i slici 8-1.
Pod tekuim gorivima u neposrednoj potronji podrazumijevaju se naftni derivati i kondenzat, a pod
naftom sirova nafta za preradu u naftne derivate. Osim toga procjena uzima u obzir i pretpostavke o
smanjivanju potronje loivog ulja, koje se mogu smatrati sigurnim s obzirom na donesene razvojne
odluke i relativno kratak vremenski horizont procjene. To su ove dodatne pretpostavke za procjenu
potronje:

gubici prerade nafte u domaim rafinerijama smanjuju se nakon tehnoloke obnove rafinerija u
razdoblju 2010. - 2020. godina,

potronja derivata za pogon rafinerija smanjuje se iza 2010. godine, nakon projekata obnove
rafinerija,

nakon 2011. smanjuje se i do 2020. prestaje potronja naftnih derivata za energijske pretvorbe u
proizvodnji i preradi nafte

potreba osiguranja dodatnih 100 tisua tona nafte godinje za obvezne zalihe derivata i nafte do
razine 90 dana do 2012. godine.

Pretpostavke na temelju kojih su procijenjene potrebe za naftnim derivatima u Hrvatskoj u razdoblju

izmeu 2020. i 2030. godine jesu ove:

prosjene stope rasta neposredne potronje tekuih goriva predviaju se na razini od 1,0%;

s obzirom na oekivani porast geopolitikih napetosti osobito u pogledu eih nestabilnosti na

globalnom naftnom tritu nakon 2020. te mogue poremeaje opskrbe naftom, kao i daljnji pad
domae proizvodnje nafte u razdoblju izmeu 2020. i 2030., predvia se odravanje i daljnji
razvoj obveznih zaliha naftnih derivata i nafte u Republici Hrvatskoj;

59

Na temelju ovih pretpostavki procijenjene su dugorone potrebe domaih potroaa za naftnim

derivatima i dane u tablici 8-1 i na slici 8-1 . Treba naglasiti da je potronja tekog loivog ulja bilancirana
uz pretpostavku da e termoelektrane (i javne toplane) do ulaska u pogon termoelektrane na ugljenen
(2015. godine) na godinjoj razini ugovoriti maksimalno 1,5 milijardi m3 prirodnog plina i pretpostavku
da se elektrina energija nee uvoziti u Hrvatsku. U sluaju da termoelektrane preuzmu rizik ugovaranja
veih godinjih koliina plina ili da se elektrina energija uvozi, potronja tekog loivog ulja u
termoelektranama e biti manja od prikazane u tablici 8-1 i na slici 8-1.
Tablica 8-1 Projekcija potronje naftnih derivata u RH do 2020. godine (s pogledom do 2030. godine)
2006
2010
2014
2020
1000 toe 1000 toe 1000 toe 1000 toe
Industrija
277,23 262,40 268,48 181,76
Promet
2024,37 2325,71 2573,32 2650,03
Opa potronja
811,53 776,90 690,98 717,52
Proizvodnja i prerada nafte i plina
617,10 261,49 397,28 440,89
Energetske pretvorbe
487,35 602,53 886,56
75,93
Neenergetska potronja
270,11 270,11 270,11 270,11
Ukupno
4487,69 4499,14 5086,73 4336,24
Ukupno , PJ
187,89 188,37 212,97 181,55
Potronja naftnih derivata

9000

6,0%

6,0%

6,2%

10,9%

5,8%

13,4%

2030 2006 2010 2014 2020 2030 2006- 20062020 2030

1000 toe %
%
%
%
%
201,74
6,2
5,8
5,3
4,2
4,3
-3,0
-1,3
2732,12 45,1 51,7 50,6 61,1 58,0
1,9
1,3
1008,09 18,1 17,3 13,6 16,5 21,4
-0,9
0,9
440,89 13,8
5,8
7,8 10,2
9,4
-2,4
-1,4
53,63 10,9 13,4 17,4
1,8
1,1 -12,4
-8,8
270,11
6,0
6,0
5,3
6,2
5,7
0,0
0,0
4706,57 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
-0,2
0,2
197,05

1,8%

6,2%

8000

1,1%

4,2%

10,2%

5,7%

4,3%

9,4%

5,8%

13,8%

2010.

2006.

7000

2020.

2030.

Potonja, 1000 toe

16,5%
21,4%

6000

45,1%
17,3%

58,0%

61,1%

51,7%

18,1%

5000
4000
3000
2000
1000
0
2006

2008

2010

2012

2014

Neenergetska potronja
Industrija
Opa potronja

2016

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

Proizvodnja i prerada nafte i plina

Promet
Energetske pretvorbe

Slika 8-1 Projekcija ukupne potronje naftnih derivata u Republici Hrvatskoj

8.1.2. Prirodni plin

Prirodni plin sudjeluje u ukupnoj potronji energije u Hrvatskoj s jednom etvrtinom, a u neposrednoj
potronji s oko 16%. Potronja u proteklih dvadeset godina biljei konstantan porast, s iznimkom ratnih,
devedesetih godina.

60

Prema odrivom scenariju neposredne potronje energije, predvia se porast potronje prirodnog plina
u neposrednoj potronji po stopi od 4,2% godinje do 2020. godine. Projekcija ukupne potronje
prirodnog plina u Republici Hrvatskoj dana je u tablici 8-2 i na slici 8-2.
Potronja je projicirana uz ove pretpostavke:

Ukupna potronja prirodnog plina u energetske svrhe kod proizvodnje i prerade nafte i
prirodnog plina e se od dananjih 186,5 milijuna m3 poveati na oko 800 milijuna m3 nakon
obnove rafinerija.

Neenergetska potronja prirodnog plina obuhvaa potronju prirodnog plina kao kemijske
sirovine u proizvodnji mineralnih gnojiva (550 milijuna m3 ) i u proizvodnji derivata nafte.

Termoelektrane i javne toplane e do 2015. godine koristiti maksimalno 1,5 milijardi m3

prirodnog plina godinje.

Pretpostavka o ogranienju potronje prirodnog plina u termoelektranama i javnim toplanama je

rezultat optimiranja potrebne satne dobave prirodnog plina i uobiajenog ugovaranja obligacije
adekvatnog godinjeg preuzimanja prirodnog plina. Do 2015. godine i ulaska u pogon termoelektrane na
ugljen ( Bijeli scenarij), potrebe u elektroenergetskom sustavu e se pokrivati tako da e termoelektrane,
kod kojih je to tehnoloki mogue, osim prirodnog plina i nadalje jednim dijelom koristiti i loivo ulje (s
niskim sadrajem sumpora) ili e se elektrina energija uvoziti. Nakon 2015. godine loivo ulje se nee
koristiti (osim kao rezervno gorivo) pa e se do ulaska nuklearne elektrane u pogon potronja prirodnog
plina u termoelektranama i javnim toplanama poveati na oko 1,7 milijardi m3. Nakon te godine
proizvodnja elektrine energije u plinskim termoelektranama za potrebe hrvatskih potroaa e se
smanjiti pa bi se smanjila i potronja prirodnog plina ako se slobodni kapaciteti nee moi angairati za
izvoz elektrine energije.
Tablica 8-2 Projekcija ukupne potronje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj
Potronja plina
Industrija *
Promet
Opa potronja
Neenergetska potronja
Proizvodnja i prerada
nafte i plina **

Enegetske pretvorbe
Enegetske pretvorbe otvoreni EES

Ukupno
Ukupno - otvoreni
EES

2006

2015

2019

2020

mil. m3 mil. m3 mil. m3 mil. m3

770,6 909,8 946,4 969,9
0,0
87,5 162,6 181,9
816,6 1 241,8 1 385,2 1 405,7
462,9 1 009,7 1 005,7 1 004,7

2030

2006 2015 2020 2030

2006- 20062020 2030

mil. m3
1 166,6
325,5
1 467,5
1 004,7

26,8
0,0
28,4
16,1

15,9
1,5
21,7
17,6

18,4
3,4
26,6
19,0

19,7
5,5
24,8
17,0

1,7
27,6
4,0
5,7

1,7
16,3
2,5
3,3

874,5

6,5

15,3

16,6

14,8

11,7

6,7

842,2 1 079,5

22,3

28,0

16,0

18,2

2,0

2,2

7,5

4,3

2 877,8 5 733,3 6 166,1 5 279,0 5 918,2 100,0 100,0 100,0 100,0

4,4

3,0

2 877,8 5 733,3 6 166,1 6 212,2 6 609,3

5,7

3,5

186,5

877,8

875,2

641,2 1 606,7 1 791,1

874,5

641,2 1 606,7 1 791,1 1 775,5 1 770,6

* neposredna potronja, vlastito proizvedena elektrina energija i para & vrela voda
** bez neenergetske potronje, no ukljuivo ukupni gubici prirodnog plina u sustavu

61

14,8%

10000

6,5%

22,3
%

26,8
%

16,4%

16,3%
0,3%

9000

3,4%
29,2%

2015.

16,0%

18,2%

2020.

2006.

16,1
%

28,4
%

22,2%
15,5%

Ukupna potronja plina, 10 m

8000
7000

19,7%

18,4%

16,6%

2030.
26,6%

5,5%
24,8%

17,0%

19,0%

6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

Neenergetska potronja
Industrija *
Opa potronja
Energetske pretvorbe (otvoreni EES)

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

Proizvodnja i prerada nafte i plina **

Promet
Enegetske pretvorbe

Slika 8-2 Projekcija ukupne potronje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

Prethodna razmatranja treba prihvatiti prije svega kao proces boljeg spoznavanja znaajki sustava jer
se odnose na zatvoreni elektroenergetski sustav. U iduih desetak godina europsko i regionalno trite
prirodnim plinom i elektrinom energijom e se razviti u jedinstveno energijsko trite na kojem e
elektrane meusobno konkurirati prema svojim konkurentskim sposobnostima pa e i potronja
prirodnog plina u elektroenergetskom sektoru ovisiti o strukturi proizvodnih kapaciteta u regiji
(ukljuivo one izgraene u Hrvatskoj). Ona e ovisiti o tomu hoe li se iskoritavati regionalni potencijali
za izgradnju termoelektrana na ugljen, izgraditi u regiji planirane nuklearne elektrane i hoe li dinamika
izgradnje proizvodnih kapaciteta moi zadovoljavati potranju elektrine energije u regiji.

8.1.3. Ugljen
Hrvatska nema domaih rezervi ugljena koje bi se mogle komercijalno upotrebljavati. Hrvatska ima more
pa su joj dostupni svi rudnici svijeta. Uvozni ugljen upotrebljava se danas u cementarama i u
termoelektrani Plomin, a zanemarivo u opoj potronji i ostaloj industriji. Ono to je znakovito, to je da
je kompletna domaa cementna industrije u proteklih nekoliko godina prela s uporabe loivog ulja i
prirodnog plina na uporabu ugljena osiguravi tako konkurentnost na tritu.
Na osnovi projekcija odrivog scenarija neposredne potronje ugljena i razvoja elektroenergetskog
sustava prema bijelom scenariju u tablici 8-3 dana je projekcija ukupne potronje ugljena u Hrvatskoj do
2020. godine (s pogledom na 2030. godinu).

62

Tablica 8-3 Projekcija ukupne potronje ugljena u Hrvatskoj do 2030. godine

Struktura potronje ugljena
Ukupno
Industrija *
Opa potronja
Elektrina energija **

2006

2010

2015

2020

2030

1000 teu 1000 teu 1000 teu 1000 teu 1000 teu
1159,47 1230,20 2209,98 1444,09 999,19
427,05 445,36 391,88 374,95 389,66
19,45
6,85
4,36
1,88
0,00
712,97 777,99 1813,73 1067,26 609,53

2006- 20062006 2010 2015 2020 2030 2020 2030

%
%
%
%
%
%
%
100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
1,6 -0,6
36,8 36,2 17,7 26,0 39,0 -0,9 -0,4
1,7
0,6
0,2
0,1
0,0 -15,4
61,5 63,2 82,1 73,9 61,0
2,9 -0,7

Donja ogrjevna vrijednost ekvivalentnog ugljena 29,3 MJ/kg

* - neposredna potronja, vlastito proizvedena elektrina energija i para i vrela voda

** - TE

8.2. Razvojne smjernice za sektor nafte i prirodnog plina

Definiranje mogunosti eksploatacije nafte i prirodnog plina s obzirom na prirodne energijske resurse
Republike Hrvatske i razvoja naftnog i plinskog gospodarstva, jedan je od kljunih elemenata ostvarenja
opih ciljeva razvojne energetske strategije. U tu je svrhu provedena SWOT analiza sektora potronje,
proizvodnje i prerade nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj (rezultati se daju u privitku Strategije) pa se na
temelju nje odreuju prioritetni pravci djelovanja tj. razvojne smjernice za sektor nafte i prirodnog plina:

Poticanje maksimalnog koritenja preostalim domaim rezervama nafte, kondenzata i

prirodnog plina

Poticanje uinkovitije potronje nafte, naftnih derivata i prirodnog plina (ukljuujui

suproizvodnju) kako bi se smanjila brzina porasta potronje ovih energenata, smanjila
ovisnost o uvozu i poboljala sigurnost opskrbe;

Poticanje ubrzanog dovretka modernizacije domaih rafinerija;

Ugovorima osigurati dinamiku istraivanja vlastitih nalazita nafte i prirodnog plina i uporabu
novih tehnikih i tehnolokih rjeenja za unaprjeenje eksploatacije, poveanje iscrpka i
poveanje pridobivih rezervi nafte i prirodnog plina;

Osiguravanje novih dobavnih pravaca nafte i prirodnog plina sudjelovanjem u meunarodnim

projektima;

Izgradnja skladinih kapaciteta i osiguravanje obveznih zaliha nafte i prirodnog plina;

Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj plinske transportne i distribucijske mree;

Stvaranje povoljnog zakonsko - regulatornog okvira za uinkovito funkcioniranje otvorenog

trita prirodnog plina i nafte.

8.3. Ciljevi i aktivnosti razvoja u podruju nafte i plina u razdoblju do

2020. godine (s pogledom do 2030.)
Ciljevi Strategije energetskog razvoja u podruju sektora nafte i prirodnog plina jesu ovi:

osiguranje redovite opskrbe domaeg energijskog trita potrebnim koliinama nafte i prirodnog
plina, prije i nakon osuvremenjivanja hrvatskih rafinerija, diversifikacijom opskrbnih pravaca,
izgradnjom terminala za UPP i sklapanjem dugoronih meudravnih ugovora o isporukama
prirodnog plina iz Ruske Federacije, zatim daljnjim osuvremenjivanjem naftovodnog sustava
JANAFA i sudjelovanjem u realizaciji meunarodnih projekata naftovoda;

63

poveanje sigurnosti opskrbe domaeg trita naftom, naftnim derivatima i prirodnim plinom i u
uvjetima globalne i regionalne nestabilnosti, porasta geopolitikih napetosti i moguih
poremeaja globalnog energijskog trita formiranjem operativnih i obveznih zaliha nafte i
naftnih derivata te obveznih zaliha prirodnog plina na teritoriju Republike Hrvatske ;

ukljuivanje u regionalno energijsko trite i djelovanje na integriranju energetske strukture

Republike Hrvatske kao dijela energetske infrastrukture neposredne i ire meunarodne okoline;

osiguranje otvorenosti trita nafte i prirodnog plina radi poveanja sigurnosti opskrbe i
konkurentnosti na tritu, a u skladu s meunarodnim obvezama u pogledu ureenja domaih
energijskih trita, ureenja mrenih i drugih pravila energijskih trita te njihovo uklapanje u
meunarodna energijska trita;

omoguivanje izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP), njegovo uklapanje u domau
energetsku infrastrukturu i ukljuivanje domaih naftovoda i plinovoda uregionalnu naftovodnu i
plinovodnu infrastrukturu;

usklaivanje kakvoe naftnih derivata koji se prodaju na tritu RH s europskim normama

usklaivanje energetske infrastrukture s aktualnim zahtjevima sigurnosti i zatite okolia

omoguiti tehnoloki razvoj energetskih djelatnosti u sektoru nafte i plina, a osobito plina
razvijanjem novih sustava transporta prirodnog plina ukapljeni prirodni plin (UPP) i stlaeni
prirodni plin (SPP);

osigurati organizacijske pretpostavke, planove i mjere za razvoj obveznih zaliha nafte i plina na
teritoriju Republike Hrvatske radi omoguavanja sigurnosti opskrbe kao i stvaranja materijalnih
pretpostavki za reagiranje na mogue poremeaje energijskih trita.

Provest e se ove aktivnosti:

64

Poticanje tehnolokog razvoja u tehnologiji eksploatacije preostalih sve vrjednijih rezervi

domaih ugljikovodika, odnosno nafte, kondenzata i prirodnog plina poticajne mjere za
unapreenje tehnologije eksploatacije nafte (EOR);

Olakavanje dovretka tehnoloke obnove domaih rafinerija olakavanje uvoza tehnologije i

opreme za obnovu rafinerija uz stimuliranje sudjelovanja domaih inenjering organizacija,
graevinskog sektora i domae proizvodnje opreme za sudjelovanje u tim zahvatima;

Poticanje istraivanja podmorja srednjeg i junog Jadrana, a u sluaju pozitivnog nalaza obvezati
koncesionara na to bre proizvodno aktiviranje utvrenih rezervi ugljikovodika te osiguranje
isporuke prirodnog plina i eventualno nafte na domae trite;

Diversificiranje dobavnih pravaca nafte i prirodnog plina i razvoj strateke infrastrukture za uvoz
i preradu nafte i njezino daljnje integriranje u europsku energetsku infrastrukturu.

Sklapanje ugovora o tranzitu nafte za potrebe hrvatskih rafinerija tranzita u sluaju dopreme
nafte iz Ruske Federacije cjevovodom preko Bjelurusije, Ukrajine, Slovake i Maarske;

planiranje i ostvarivanje razvoja obveznih zaliha nafte kao i formiranje obveznih zaliha plina
nakon 2010. te dovoenje ovih zaliha na razinu zadovoljavanja najmanje 90 dnevnih potreba za
sirovom naftom i zadovoljavanje 7 dnevnih potreba za prirodnim plinom u meteoroloki
najnepovoljnijem zimskom razdoblju do 2012. godine te planiranje daljnjeg proirivanja
obveznih zaliha nafte i plina u strateke zalihe nakon 2020. godine, u razdoblju do 2030. godine;

8.3.1. Nafta
8.3.1.1.

Iskoritavanje domaih nalazita

Proizvodnjom nafte na domaim eksploatacijskim poljima pokriva se oko 20% domaih potreba. U
procjenu proizvodnje nafte ukljuena je i proizvodnja plinskog kondenzata, koji se sastoji od tzv. lakih
frakcija ugljikovodika, koji se prerauju zajedno s naftom.
Kod projekcija proizvodnje nafte i kondenzata za razdoblje do 2020. godine u obzir je uzeta budua
proizvodnja nafte i kondenzata na postojeim domaim eksploatacijskim poljima. Usto je u obzir uzeta
proizvodnja nafte uporabom EOR metoda za poveanje iscrpka kao i proizvodnja tzv. zaobiene nafte
koja je ocijenjena kao mogua koritenjem novih tehnika i tehnologija.
Kod projekcija proizvodnje nafte i kondenzata do 2030. godine u obzir je uzeta budua proizvodnja nafte
i kondenzata na postojeim domaim eksploatacijskim poljima, nadalje je u obzir uzeta proizvodnja
nafte uporabom EOR metoda, metoda za poveanje iscrpka kao i proizvodnja tzv. zaobiene nafte koja
je ocijenjena kao mogua prilikom koritenja novih tehnika i tehnologija.
Tablica 8-4 i 8-5 te slika 8-3 prikazuju procjenu rezervi i proizvodnju nafte u Republici Hrvatskoj u
razdoblju do 2020. godine (s pogledom do 2030. godine).
Tablica 8-4 Procjena domaih rezervi nafte i kondenzata na kraju 2007. godine
Jedinice

Dokazane

Dokazane
+ vjerojatne

Dokazane
+ vjerojatne
+ mogue

Nafta

10 m

10 113

12 906

12 906

Kondenzat

10 m

2 497

2 649

2 674

Ukupno (nafta + kondenzat)

103 m3

12 610

15 555

15 581

Tablica 8-5 Procjena proizvodnje nafte u razdoblju do 2030. godine

Godina
3

Nafta i kondenzat

10 t
PJ

2006.

2010.

2015

2020.

2030.

977
41

2137
91

1586
67

550
23

350
15

Iz prikazanih procjena je vidljivo da se oekuje porast domae proizvodnje nafte oko 2010. godine zbog
primjene poboljanih metoda dobivanja, tzv. EOR (eng. enhanced oil recovery) metoda eksploatacije
nafte, tj. primjenom utiskivanja ugljinog dioksida izdvojenog na Centralnoj plinskoj stanici Molve radi
poveanja proizvodnje na poljima utica, Ivani i androvac. U razdoblju nakon 2020. godine predvia se
i mogua primjena tzv. tercijarnih metoda eksploatacije nafte (utiskivanje polimera uz daljnje proirenje
EOR metoda), to bi sve skupa moglo dovesti do izvjesnog usporavanja pada proizvodnje s domaih
leita, odnosno naftonosnih polja. Meutim, u procjenama proizvodnje ta dodatna proizvodnja nije
uzeta u obzir jer su procjene temeljene na potvrenim i vjerojatnim rezervama iz tablice 8-4. Uzevi u
cjelini, ta e proizvodnja biti oko 10% potreba tijekom cijelog razdoblja (2020. 2030. godina), odnosno
7,5% u 2030. godini, ali e s obzirom na oekivanu visoku cijenu nafte ta proizvodnja biti vrijedna.

65

2500

Proizvodnja, 10 t

2000

1500

1000

500

0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

Slika 8-3 Procjena proizvodnje nafte u razdoblju do 2030. godine

Domaa proizvodnja nafte e opadati i sve manje sudjelovati u pokrivanju energijskih potreba Republike
Hrvatske, ime energetski sustav postaje sve osjetljiviji na opskrbu primarnim izvorima energije. Zbog
geopolitike osjetljivosti energijskih trita i visoke cijene nafte na svjetskom tritu, potrebno je
predvidjeti posebne mjere za poticanje tehnolokog razvoja u tehnologiji eksploatacije preostalih sve
vrjednijih rezervi nafte. Poticajne mjere razradit e se u Programu provedbe Strategije.
8.3.1.2.

Osiguravanje novih dobavnih pravaca

S obzirom na sve veu ovisnost energetskih djelatnosti kao i cjelokupnog gospodarstva Republike
Hrvatske o uvoznoj nafti i prirodnom plinu, cilj ove Strategije jest raznolikost dobavnih pravaca i
sudjelovanje RH i njezinih energetskih tvrtki u meunarodnim projektima uvoza energije.
Osiguranje novih dobavnih pravaca za uvoz nafte obuhvaa:

Sudjelovanje Republike Hrvatske u planiranju i izgradnji Paneuropskog naftovoda (PEOP)

Predstavnici Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Italije i Europske komisije u travnju 2007. godine
potpisali su Deklaraciju o Paneuropskom naftovodu (PEOP). PEOP-om bi se osigurao novi dobavni pravac
za opskrbu europskih potroaa naftom. Promociju i razvoj projekta vodi Razvojna kompanija (PEOP PDC
Plc.), formirana u Londonu u lipnju 2008. godine temeljem Sporazuma dioniara, a na naelima
Ministarske deklaracije. Zadatak kompanije je tijekom 2009. godine pronai potencijalne investitore i
korisnike naftovodom koji bi trebalo da donesu investicijske odluke. Ukljuivanje talijanskih kompanija u
pripremu projekta od stratekog je znaenja. Trasa naftovoda ide od rumunjske crnomorske luke
Constantza, kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju (alternativa je podmorski naftovod), Italiju, do
naftovoda TAL kod Trsta te spoja s talijanskom naftovodnom mreom i dalje do Genove i Marseille-a.
Sagledavaju se vieznane koristi od projekta i to: poveanje sigurnosti opskrbe europskih rafinerija,
ukljuivo i hrvatskih, dobavom nafte iz novog pravca (Crnog mora) kopnenim putem, rastereenje
Jadrana i Sredozemlja od tankerskog prometa za nekoliko desetaka milijuna tona nafte godinje,
poveanje proraunskih prihoda lokalnih zajednica i drave, poveanje prihoda investitora od tranzitnih
tarifa, prihoda tvrtki koje sudjeluju u izgradnji, radu naftovoda, i td.
Republika Hrvatska i JANAF d.d. e sudjelovati i u drugim projektima naftovoda vanim za EU i Hrvatsku,
sukladno ciljevima energetske i ekonomske politike drave.

66

Preispitivanje projekta Druba Adria

Analizom trokova i koristi te sa stajalita utjecaja na okoli treba preispitati projekt Druba-Adria. Nafta
bi se iz Rusije do Omilja dopremala postojeim naftovodnim sustavima koji su tehniki integrirani i ve
danas mogu dopremati naftu iz smjera Maarske do Siska, a od 2009. godine bit e postignuta
reverzibilnost Janafovog naftovoda i do Omilja. Time e se omoguiti opskrba rafinerije Urinj ruskom
naftom putem ovih naftovoda. Kod toga, tehniko-tehnoloki i komercijalno, obvezno zadrati
mogunost transporta nafte iz smjera Omilja prema Sisku.
8.3.1.3.

Formiranje obveznih i operativnih zaliha

Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se radi osiguranja opskrbe naftom i naftnim derivatima
u sluaju prijetnje energetskoj sigurnosti drave, uslijed izvanrednih poremeaja opskrbe. Obvezne
zalihe treba formirati za motorne benzine, dizelska goriva, kerozin, plinska ulja i loiva ulja, i to
dinamikom i u koliini utvrenoj vaeim propisima, koji su u potpunosti usklaeni s regulativom EU. U
konanici, obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formirati na razini 90-dnevne prosjene potronje,
najkasnije do 31. srpnja 2012. godine. Kod formiranja zaliha, maksimalno iskoristiti mogunost uvanja
dijela obveznih zaliha naftnih derivata u sirovoj nafti.
Za potrebe formiranja obveznih zaliha izgradit e se dodatni skladini kapaciteti koje treba razmjestiti
po teritoriju Republike Hrvatske, ovisno o regionalnoj potronji. Kod odabira lokacija za smjetaj
obveznih zaliha, obvezno je primarno iskoristiti lokacije koje ve slue namjeni skladitenja nafte i
naftnih derivata, a nalaze se u samim sreditima potronje i imaju mogunost prihvata i otpreme robe
razliitim transportnim sredstvima.
Projekt formiranja obveznih zaliha iskoristiti i za razvoj skladinih instalacija za komercijalno skladitenje
radi smanjenja trokova formiranja i zanavljanja obveznih zaliha, ali i daljnjeg otvaranja trita i poticanja
konkurentnosti.
Osim obveznih zaliha nuno je razviti i sustav operativnih zaliha nafte i naftnih derivata. Operativne
zaliha formiraju se radi osiguranja stabilnosti i sigurnosti tehnolokog procesa prerade i dorade nafte i
naftnih derivata, proizvodnje topline i elektrine energije za trite i kupce koji zahtijevaju posebnu
sigurnost i kvalitetu opskrbe. Operativne zalihe nafte i naftnih derivata formirati u skladu s odredbama
vaeih propisa.

8.3.2. Prirodni plin

U vezi s prirodnim plinom temeljno je pitanje sigurnosti opskrbe i s tim povezana poeljna razina
konkurentnosti na tritu kao uvjet urednog funkcioniranja trita. Na liberaliziranom tritu trini
mehanizmi kreiraju sigurnost opskrbe. Odluke o novoj proizvodnji prirodnog plina ili uvoza u rukama su
privatnih investitora koji se ponaaju na osnovi cjenovnih signala i procjene potranje na tritu. Za
razliku od opskrbe, distribucijski i transportni sustav te skladini kapaciteti su prirodni monopol pa su
regulirane djelatnosti (ako e ponuda skladinih kapaciteta biti vea od potreba hrvatskog trita, pristup
skladitu bit e pregovaran). Jasna podjela odgovornosti izmeu trinih subjekata i operatora sustava je
nuna za optimalno odravanje sigurnosti sustava. Posebna odgovornost je na operatoru transportnog
sustava koji osim brige o strategiji razvoja plinskog sustava radi sigurne opskrbe domaih potroaa ima
odgovornost i za koritenje regionalnom pozicijom zemlje i mogunostima razvoja svoga transportnog
sustava u interesu nacionalnog gospodarstva i ispunjavanja meunarodno preuzetih obveza.

67

Za uspjenu uspostavu i organiziranje hrvatskog trita plina dovrit e se donoenje podzakonskih akata
Zakona o tritu plina.
8.3.2.1.

Iskoritavanje domaih nalazita

U RH prirodni plin se proizvodi na 25 plinskih polja, ime se trenutno podmiruje oko 70 % domaih
potreba za prirodnim plinom. Najvanija je proizvodnja prirodnog plina na eksploatacijskim poljima
Molve, Kalinovac i Stari Gradac u sklopu koji su izgraena i postrojenja za preradu i pripremu plina za
transport Centralne plinske stanice Molve I, II i III.
Kapacitet prerade CPS Molve I iznosi 1 milijun m3/dan, Molve II 3 milijuna m3/dan, a Molve III 5 milijuna
m3/dan. Dosad je iz svih triju leita pridobiveno vie od 23 milijarde m3 plina s primjesama, a u
magistralni je sustav RH puteno vie od 18 milijardi m3 istog plina. S obzirom na preostale rezerve, uz
oekivani godinji prirodni pad proizvodnje od 3 do 7%, predvia se da e ekonomina proizvodnja
prirodnog plina iz buotina duboke Podravine trajati jo oko 25 godina.
Projekcija proizvodnje prirodnog plina do 2020. godine uzima u obzir buduu proizvodnju plina na
postojeim domaim eksploatacijskim poljima u Panonu i sjevernom Jadranu. Nadalje, u obzir je uzeta
proizvodnja plina nakon dodatnih ulaganja u postojea polja te proizvodnja plina koja je ocijenjena kao
mogua uz koritenje novim tehnikama i tehnologijama. Poveanje proizvodnje do 2010. godine
ocjenjuje se kao rezultat razvoja i aktiviranja jo nekih polja u sjevernom Jadranu kao i mjera za
aktiviranje proizvodnje iz rezervi u malim poljima u Panonu. Ocjenjuje se da e nakon 2010. godine
proizvodnja u Republici Hrvatskoj opadati zbog slabljenja energije leita.
Projekcija proizvodnje prirodnog plina u razdoblju od 2020. do 2030. godine uzima u obzir buduu
proizvodnju plina na postojeim domaim eksploatacijskim poljima u Panonu i sjevernom Jadranu.
Ocjenjuje se da e nakon 2020. godine slabljenje energije leita dovesti do daljnjeg opadanja
proizvodnje prirodnog plina. Proirivanje istraivanja u dublje prostore, aktiviranje svih malih leita kao
i poetak proizvodnje plina iz tzv. buotina samica, uz koritenje tehnologije stlaivanja plina i transport
stlaenog plina do trita u spremnicima, moe neto ublaiti taj pad.
Tablica 8-6 prikazuje procjenu rezervi prirodnog plina u Republici Hrvatskoj na kraju 2007. godine, a Slika
8-4 i Tablica 8-7 proizvodnju prirodnog plina u razdoblju do 2030. godine.
Slika 8-6 Procjena domaih rezervi prirodnog plina na kraju 2007. godine

Jedinice

Dokazane

Dokazane
+ vjerojatne

Dokazane
+ vjerojatne
+ mogue

Plin otopljen u nafti + pl. kapa

10 m

1 667

3 091

3 091

Slobodni plin - kopno

10 m

14 999

17 367

17 665

Slobodni plin - Jadran

10 m

13 907

16 053

20 052

Ukupno prirodni plin

30 537

36 511

40 808

10 m

Izvor: MINGORP; INA-Industrija nafte, Godinje izvjee za 2007. godinu., www.ina.hr

Kod domae proizvodnje prirodnog plina iskazana je ukupna domaa proizvodnja, kod ega se u 2006.
godini oko 700 milijuna prostornih metara plina izvezlo na osnovi koncesijskog prava po ugovoru o
podjeli proizvodnje plinskih polja u podmorju sjevernog Jadrana. Taj izvoz e razmjerno padati pa e u

68

2010. iznositi oko 400 milijuna i kasnije sve manje, prema ugovoru o zajednikom ulaganju u proizvodnju
plina u sjevernom Jadranu.
Tablica 8-7 Procjena domae proizvodnje prirodnog plina u razdoblju do 2030. godine
Godina
Prirodni plin

10 m
PJ

2006.
2 864
99

2010.
2 581
90

2015.
2324
81

2020.
1 800
62

2030.
1 100
38

3 500

Proizvodnja, 106 m3

3 000
2 500
2 000
1 500
1 000
500
0
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Slika 8-4 Procjena domae proizvodnje prirodnog plina u razdoblju do 2030. godina

8.3.2.2.

Osiguravanje novih dobavnih pravaca i izgradnja hrvatskog transportnog sustava

Razvoj potreba za prirodnim plinom u Republici Hrvatskoj i ukljuivanje u energetsku infrastrukturu

neposrednog i ireg europskog okruenja nalae osiguranje novih pravaca uvoza prirodnog plina i
dovretak izgradnje hrvatskog transportnog sustava :

Meudravni spojni plinovod s maarskim sustavom za transport prirodnog plina;
Izgradnja plinovoda Varosfeld - Slobodnica (210 km u Maarskoj i 88 km u Hrvatskoj) jedan je od
trenutno najvanijih projekata hrvatske energetike. Do izgradnje toga plinovoda sigurnost opskrbe
prirodnim plinom u Hrvatskoj je ugroena, a time je ugroena i proizvodnja elektrine energije! Zbog
nedovoljne opskrbe, unato tomu to je trite prirodnog plina od 01.08.2008. formalno otvoreno, ono
do ostvarenja tog projekta ne moe funkcionirati! Projekt je i dugorono gledajui vaan jer je Varosfeld
snano plinsko vorite pa se Hrvatska izgradnjom ovog plinovoda prikljuuje i na moebitne projekte
Nabucco ili Juni potok. Kapacitet plinovoda od 6,5 milijardi m3 omoguit e i tranzit prirodnog plina
prema Sloveniji, Austriji i Italiji, a izgradnjom terminala za ukapljeni prirodni plin, bude li to trite trailo,
moi e se i promijeniti smjer transporta plina.

Izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP), izgradnja pridruenog tranzitnog plinovoda i
njegovo ukljuivanje u transportni sustav PLINACROA
Izgradnjom planiranog terminala za ukapljeni prirodni plin (konanog godinjeg kapaciteta 15 milijardi
m3) Hrvatska e dugorono i bitno unaprijediti sigurnost opskrbe prirodnim plinom. Izgradnjom
69

terminala diversificirat e se opskrbni pravci i porijeklo prirodnog plina, a prisutnost najveih europskih
opskrbljivaa prirodnog plina oznait e konano ukljuivanje Hrvatske u jedinstveno europsko
energijsko trite.

Realizacija Jadransko Jonskog pravca uvoza prirodnog plina;
U rujnu 2007. godine Albanija, Crna Gora i Hrvatska potpisale su Ministarsku deklaraciju kojom se
iskazuje politika volja za provedbu projekta jonsko-jadranskog plinovoda. Trasa plinovoda ide od
albanske luke Fiere do Ploa, a povezuje hrvatski plinski transportni sustav s projektom TAP (TransAdriatic Pipeline) i time omoguava ostvarenje novoga dobavnog i tranzitnog pravca prirodnog plina iz
kaspijske regije i Irana. Projekt jo nije do kraja definiran, a osim opskrbe regije (razina 5 milijardi m3),
nastojat e se da bude i tranzitni pravac za Europu (pa da se kapacitet povea na 10 milijardi m3). Osim
poveanja sigurnosti opskrbe, znaenje projekta je i u poveanju ekonomske uinkovitosti planiranih
trasportnih plinovoda u junoj Hrvatskoj.

Dovrenje izgradnje magistralnog plinovodnog sustava tlaka 75 bara
Dovrenje izgradnje se odnosi na plinovodni sustav u istonoj Slavoniji i prema Dalmaciji te izgradnja
transportog sustava na svim podrujima gdje je to gospodarski opravdano u odnosu na opskrbu UNP-om

8.3.2.3.

Potrebe za izgradnjom skladinih kapaciteta

Republika Hrvatska raspolae jednim skladitem prirodnog plina Okoli, ukupnog projektiranog
kapaciteta od 550 milijuna m3, s maksimalnim kapacitetom utiskivanja od 3,8 milijuna m3/dan i
maksimalnim kapacitetom crpljenja od 5 milijuna m3/dan. S obzirom na oekivani porast potronje
prirodnog plina i velike sezonske neravnomjernosti u satnoj potronji prirodnog plina u sektoru ope
potronje i, neto manje izraeno, industrije, nuna je izgradnja dodatnih kapaciteta podzemnih
skladita prirodnog plina. Na Slici 8-5 prikazan je normalizirani dijagram godinje potronje prirodnog
plina u Hrvatskoj (petogodinji prosjek, od 2003. 2007. godine) bez ukljuene neenergetske potronje,
potronje termoelektrana i javnih toplana i bez potronje kod proizvodnje i prerade nafte i prirodnog
plina). Iz dijagrama proizlazi da je u sezonskom skladitu prirodnog plina za potrebe promatranih
potroaa potrebno skladititi oko 25% od ukupne godinje potronje prirodnog plina. Unato opskrbi
priobalja u budunosti i promjeni strukture potronje (uporaba prirodnog plina za hlaenje), s ovim
odnosom valja raunati i u budunosti.
Direktivama EU i zakonima RH nisu predviene obvezne zalihe prirodnog plina (iako ih neke zemlje EU
propisuju). Hrvatska danas pokriva oko 60% iz domae proizvodnje, a u 2020. godini e uvozna ovisnost
iznositi oko 60%. Sigurnost opskrbe prirodnim plinom bitno e se poveati izgradnjom terminala za UPP i
njegovih velikih skladinih kapaciteta. Ocjenjuje se stoga da je dovoljno da obvezne zalihe prirodnog
plina budu na razini sedmodnevnih potreba u prosjenom, meteoroloki najnepovoljnijem zimskom
razdoblju za skupinu potroaa definiranu u prethodnom stavku, to iznosi oko 5% godinje potronje.
Proizlazi da bi u 2020. godini za projiciranu razinu potronje kod promatrane skupine potroaa
prirodnog plina bilo nuno osigurati mogunost skladitenja na razini 30% godinje potronje ili 790
milijuna m3 , od ega na sezonsko skladitenje otpada 660 milijuna m3.

70

200
180

POTRONJA, %

160
140
120
100
80
60
40
20

POTRONJA DO PROSJEKA

U SKLADITE

PROSINAC

STUDENI

LISTOPAD

RUJAN

KOLOVOZ

SRPANJ

LIPANJ

SVIBANJ

TRAVANJ

OUJAK

VELJAA

SIJEANJ

IZ SKLADITA

Slika 8-5 Normalizirani dijagram godinje potronje prirodnog plina u RH

Ono to posebno treba istaknuti to je da osim energije, treba osigurati i potrebni kapacitet crpljenja
prirodnog plina (maseni tok ili satnu dobavu) u satima vrne potronje prirodnog plina u sustavu. Ta
znaajka skladinih kapaciteta jednako je vana kao i sezonski kapacitet! Kapacitet crpljenja trebat e
odrediti kod projektiranja novih skladinih kapaciteta na osnovi projiciranih znaajki potronje
strukture skupova potroaa i njihovih dijagrama potronje, mogunosti i tehno-ekonomske znaajke
potencijalnih potroaa s ugovorom prekidne isporuke prirodnog plina i ostalih znaajki sustava.
Razumljivo da e trite, ali i uvjeti regulacije (tarifna politika), optimirati izravnavanje sezonskih
neravnomjernosti u plinskom sustavu i drugim mjerama ako se one u razdobljima vrne potronje
prirodnog plina u sustavu pokau trokovno povoljnije od uporabe podzemnog skladita prirodnog plina
(prekidni potroai s mogunou uporabe zamjenskog goriva, obustava pogona radi povoljnije cijene
prirodnog plina i slino).
Na osnovi spoznaja o znaajkama eksploatiranih nalazita prirodnog plina i nafte, oekuje se da geoloke
znaajke Hrvatske omoguavaju izgradnju bitno veih skladinih kapaciteta nego to e to biti potrebno
za domae potroae prirodnog plina. I tu je Hrvatska u prednosti pred susjedima pa tu prednost moe
komercijalizirati izgradnjom skladinih kapaciteta regionalnog znaenja. Tarifnom politikom i visinom
tarifnih stavki nuno je omoguiti investitoru povrat ulaganja u izgradnju skladita uz dobit
adekvatnu riziku ulaganja (u dijelu potreba hrvatskog trita). Za dodatne kapacitete vrijedit e
dogovorni pristup pa taj investicijski poduhvat moe osim sigurnosti opskrbe hrvatskih potroaa
donositi i znatne prihode investitoru izvozom usluge skladitenja i drugim nainima komercijalnog
koritenja skladitima.
Zbog sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i valorizacije svoje prirodne prednosti drava e osigurati
upravljaka prava nad skladinim kapacitetima.

71

8.4. Budua kretanja

Na temelju iznesenih procjena vidi se kako e u razdoblju izmeu 2020. i 2030. udio domae proizvodnje
u podmirivanju potreba nafte i prirodnog plina i dalje opadati a rasti ovisnost o uvozu (slika 8-6). Iz toga
proizlazi kako je nakon 2020. osobito vano postaje ukljuivanje nae energetske infrastrukture u
energetsku infrastrukturu neposrednog i ireg okruenje.
Prema svemu iznesenom, moe se zakljuiti kako je vizija potronje nafte i plina do 2030. optereena
neizvjesnou, a prije svega neizvjesnou u pogledu mogunosti predvianja kretanja cijena nafte.
Razliiti izvori vrlo razliito predviaju budue dugorone tendencije cijena nafte, ali se sa sigurnou
oekuje da e cijene prirodnog plina i nafte biti vrsto vezane linearnom zakonitou.
U viziji razvoja do 2030. godine moe se raunati s neizvjesnostima na globalnim energijskim tritima,
povremenim nestabilnostima pa i krizama, to e svakako imati za posljedicu veu osjetljivost energijskih
trita malih zemalja poput Hrvatske, osobito u odnosu na uvoz nafte i cijene nafte i prirodnog plina. To
je bitna injenica koja je i odredila smjernice ove Strategije te koja je u ciljevima i mjerama ove Strategije
determinirala posebnu pozornost stimuliranju razvoja domae proizvodnje iz preostalih rezervi nafte i
plina, osiguranju vlastite proizvodnje i opskrbe trita iz inozemstva, osiguranju novih dobavnih pravaca
za naftu i plin kao i posebnu dravnu brigu za razvoj stratekih zaliha nafte i plina i osiguranja potrebnih
skladinih kapaciteta.

100
90
80
70

60
50
40
30
20
10
0
2006

Ugljen

2010

Derivati nafte

2020

Prirodni plin

Slika 8-6 Ovisnost RH o uvozu energije

72

2030

9. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

9.1. Razvojne smjernice i nacionalni ciljevi
Iskoritavanje obnovljivih izvora energije (OIE)
Definiranje potreba, mogunosti i prioriteti pri iskoritavanju OIE u Hrvatskoj temelji se na provedenoj
SWOT analizi. Analiza je provedena za svaki pojedini OIE (dana je u privitku ove Strategije). Rezultati
analize jasno pokazuju da Hrvatska ima brojne prednosti i prilike za znatno poveanje uporabe
obnovljivih izvora. Uspjenost ovisi o svladavanju uoenih i dobro poznatih zapreka, a one se posebice
odnose na slabu, a u budunosti nunu vezu svih relevantnih politika energetske, industrijske,
poljoprivredne, zatite okolia, graditeljstva i prostornog ureenja da bi se osigurali uvjeti za odrivi
razvoj, a iji su obnovljivi izvori energije neizostavan dio.
Hrvatska se Energetskom strategijom u potpunosti opredjeljuje za iskoritavanje OIE u skladu s naelima
odrivog razvoja. Tablica 9-1 i Slika 9-1 daje Strategijom predvienu strukturu OIE u Hrvatskoj do 2020.
godine s pogledom do 2030. godine.
Tablica 9-1 Projekcija strukture obnovljivih izvora energije do 2020. godine (s pogledom 2030. godine)
2010.

2020.

2030.

Biomasa

[PJ]

18,14

36,27

68,72

Biogoriva

[PJ]

2,50

9,55

14,35

Energija vjetra

[PJ]

1,02

9,50

15,84

Energija vodotokova male HE

[PJ]

0,40

0,97

1,55

Energija vodotokova velike HE

[PJ]

21,06

23,76

23,76

Geotermalna energija

[PJ]

0,15

5,51

8,54

Suneva energija

[PJ]

0,51

5,27

13,87

UKUPNO

[PJ]
[toe]

43,78
1 042 000

88,42
2 105 000

146,63
3 491 000

9.2. Ciljevi i aktivnosti do 2020. godine (s pogledom do 2030. godine)

9.2.1. Biomasa
Potencijali
Procjena potencijala biomase odnosi se na uporabu drvene biomase i biomase iz poljoprivrede te na
mogunost uzgoja drvene biomase18 i temelji se na podacima Hrvatskih uma s uraunatim ostatkom
drvne industrije. Tome je takoer pridodana drvena biomasa, koja se dobiva sjeom drva kod odravanja
vodoprivrednih i elektroprivrednih objekata (vodotokovi, zatieni koridori prijenosa i distribucije
elektrine energije) i zatienih koridora cesta te mogui poljoprivredni ostatak. Ostatak poljoprivrede
mogue je samo jednim dijelom iskoristiti (ne vie od 30%), jer se ostatak mora vratiti na poljoprivrednu

18

Analiza potencijala biomase detaljno je opisana u separatu izraenom za potrebe ove Strategije, koji je
raspoloiv na internetskoj stranici www.energetska-strategija.hr i privitak je ove Strategije.

73

povrinu radi ravnotee minerala. Poljoprivredni ostatak je kompleksan i ukljuuje ostatak od

obrezivanja vonjaka, vinograda, zatim maslinovu kominu, ljuske suncokreta, slamu itd.

160

140

Potronja, PJ

120

100

80

60

40

20

0
2006

2008

2010

2012

Hidro
Sunce

2014

2016

Ogrjrvno drvo
Bio plin

2018

2020

Biomasa
Geotermalna

2022

2024

Bio goriva
RDF (bio)

2026

2028

2030

Vjetar

Slika 9-1 Struktura uporabe obnovljivih izvora energije do 2020. godine (s pogledom do 2030. godine)

Tablica 9-2 daje ukupni procijenjeni potencijal drvene biomase i biomase dobivene iz poljoprivrede.
U tablici je dana i biomasa, koja bi se mogla proizvoditi u energijske umama, dakle biomasa uzgajana
zbog uporabe drveta u energetske svrhe. Radi se o uzgoju brzorastueg drvea, s tim da EU Smjernica
odreuje da se u te svrhe smije saditi iskljuivo autohtono drvo (u nas - vrba, topola, joha i bagrem). Po
jednom hektaru mogue je svake 3 do 4 godine posjei 6 do 8 tisua m3 drvene mase. Energijske ume bi
se mogle uzgajat na retardiranim oblicima umskih povrina. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj ima
oko 600 do 800 tisua hektara takvog zemljita, pa bi godinja proizvodnja biomase mogla iznositi od 1,0
do 1.2 milijuna m3.
Tablica 9-2 Ukupan procijenjeni potencijal drvene biomase iz umarstva, industrije i poljoprivrede
R.B.
1
2
3
4
5
6
7
8
9

74

Vrsta bio mase

Prostorno drvo
umski ostatak
Kora
Drvnoindustrijski ostatak
Vodoprivreda, Ceste i HEP
Agro ostatak
Ukupno
Energetske ume
Sveukupno

Volumen
m3/ god
1 889 551
700 928
207 306
1 389 000
400 000
2 888 000
7 474 785
1 000 000
8 474 785

Gustoa
kg/m3
730
700
550
730
680
450
730
-

Masa
t/gog.
1 379 372
490 650
114 018
1 013 970
272 000
1 299 600
4 569 610
730 000
5 299 610

Ogrjevna
Energija
vrijednost
kWh/kg
PJ
4,90
24,33
4,90
8,65
4,90
2,01
4,90
17,89
4,90
4,80
4,90
22,93
80,62
4,90
12,88
93,49

Ciljevi
I uz najbolje poticajne mjere ne moe se oekivati da e se iskoritavati sva teoretski dostupna biomasa.
Dio biomase upotrijebit e se i za proizvodnju biogoriva druge generacije. Strategijom se postavlja cilj
da e u 2030. godini od ukupnog, prije izloenog potencijala biomase na teritoriju Hrvatske koristiti
ak 72% u energetske svrhe (s energijskim umama). i da e od danas do te godine uporaba biomase
kontinuirano rasti. Budui da primjena svake tehnologije trai razdoblje zaleta, prije veeg prodora na
trite pretpostavlja se da e se u 2010. godini iskoritavati 22,5% potencijala, 2015. 32%, a 2020. godine
45% ukupnog potencijala (bez energijskih uma). Danas se izvozi vie od 50% oblovine (a s njom i
biomasa) pa e vea uporaba biomase traiti snaan razvoj drvopreraivake industrije i pogodne uvjete
za privatna investiranja u tu industrijsku granu (da bi se umjesto oblovine izvozili finalni proizvodi pa bi
time ostajalo na raspolaganju vie biomase ).
Raspoloivu biomasu mogue je razliitim tehnologijama uporabiti za pretvorbu u elektrinu energiju i/ili
unutarnju energiju (toplinu) ili preraditi u komercijalno pogodnije oblike energije (pelete , brikete i
drveni ugljen). U tablici 9-3 dana je struktura primjene biomase prema tehnologijama primarne
pretvorbe.
Tablica 9-3 Struktura primjene biomase prema tehnologijama primarne pretvorbe
Ulaz
R.B.

Tehnologije koritenja/pretvorbe bio mase

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Proizvodnja peleta
Proizvodnja briketa
Ogrjevno drvo
Proizvodnja drvenog ugljena (neeneregtska sirovina)
Proizvodnja peleta + suproizvodnja (top. i ele. energije)
Industrijska suproizvodnja (top. i ele. energije)
Suproizvodnja u javnim toplanama
Bio TE
Proizvodnja toplinske energije u ind. kotlovnicama
Ukupno

11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

Proizvodnja peleta
Proizvodnja briketa
Ogrjevno drvo
Proizvodnja drvenog ugljena (neeneregtska sirovina)
Proizvodnja peleta + suproizvodnja (top. i ele. energije)
Industrijska suproizvodnja (top. i ele. energije)
Suproizvodnja u javnim toplanama
Bio TE
Proizvodnja toplinske energije u ind. kotlovnicama
Ukupno

21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Proizvodnja peleta
Proizvodnja briketa
Ogrjevno drvo
Proizvodnja drvenog ugljena (neeneregtska sirovina)
Proizvodnja peleta + suproizvodnja (top. i ele. energije)
Industrijska suproizvodnja (top. i ele. energije)
Suproizvodnja u javnim toplanama
Bio TE
Proizvodnja toplinske energije u ind. kotlovnicama
Ukupno

Masa
t/god.
2010.
41 126
10 282
616 056
102 816
77 600
0
0
0
180 281
1 028 162
2020.
274 194
63 351
260 884
205 632
274 217
205 632
246 759
205 632
320 023
2 056 325
2030.
362 485
130 292
148 302
381 193
381 193
457 431
571 789
1 143 578
235 665
3 811 927

Izlaz
Elektrina Elektrina Toplinska
Energija Masa Energija
energija
snaga energija
PJ
t / god.
PJ
GWh
MW
PJ
0,73
0,18
10,87
1,81
1,37
0,00
0,00
0,00
3,18
18,14

38 248
9 562
603 735
31 873
60 528
0
0
0
0
743 946

0,69
0,17
10,65
1,09
0,00
0,00
0,00
0,00
12,60

0,00
0,00
0,00
0,00
11,18
0,00
0,00
0,00
0,00
11,18

0,0
0,0
0,0
0,0
2,2
0,0
0,0
0,0
0,0
2,2

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2,62
2,62

4,84
1,12
4,60
3,63
4,84
3,63
4,35
3,63
5,65
36,27

255 000
58 917
255 667
63 746
213 889
0
0
0
0
847 218

4,59
1,06
3,50
3,85
0,00
0,00
0,00
0,00
13,00

0,00
0,00
0,00
0,00
39,51
134,67
289,06
256,94
0,00
720,17

0,0
0,0
0,0
0,0
7,9
26,9
55,6
48,9
0,0
139,4

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2,45
1,85
0,00
4,66
8,96

6,39
2,30
2,62
6,72
8,20
8,07
10,09
20,17
4,16
68,72

337 111
121 172
65 971
118 170
297 330
0
0
0
0
939 754

6,07
2,18
1,40
5,35
0,00
0,00
0,00
0,00
15,00

0,00
0,00
0,00
0,00
61,02
299,57
669,80
1428,92
0,00
2459,31

0,0
0,0
0,0
0,0
11,1
54,5
115,5
238,2
0,0
419,2

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5,46
4,29
0,00
3,43
13,18

75

Oekuje se da e se uz postojee poticajne mjere, ali i uz otklanjanje postojeih institucionalnih prepreka

ostvariti ukupna snaga u brojnim elektranama na biomasu u iznosu od 140 MW. Trebalo bi nastojati da
one budu sa spojnim procesom proizvodnje elektrine energije i topline (pa e se u tom smislu dograditi
postojei propisi) Nakon 2020. godine treba bilancirati i energiju energijskih uma pa se u 2030. godini
oekuje instalirana snaga u elektranama na biomasu od 420 MW.
Aktivnosti
Ciljevi su definirani uz pretpostavke koje se u narednom razdoblju moraju pretoiti u poticajne mjere
dravne industrijske, poljoprivredne i energetske politike:

Poticati razvoj hrvatske drvopreraivake industrije stvaranjem pogodnih uvjeta za privatna

investiranja u ovu granu, radi smanjivanja izvoza oblovine iz Hrvatske te da se izvoze proizvodi
vieg stupnja prerade

Razvijati umsko gospodarstvo i omoguiti da se gotovo sav umski ostatak iskoristi, kako je to
sluaj u zemljama EU. Bez dobre organiziranosti umarske djelatnosti umski e se ostatak samo
djelomino iskoristiti, pa e on truliti na tetu zdravlja ume i zatite atmosfere (emisija CH4);

Poticati poumljavanje i uzgajanje energijskih uma na retardiranim oblicima umskih povrina;

Poticati elektrane na biomasu sa spojnim procesom proizvodnje elektrine energije i topline.

9.2.2. Biogoriva
Potencijali
Pod biogorivima se podrazumijevaju biodizel i bioetanol. Biodizel se dobiva iz ulja uljarica, a etanol iz
kultura bogatih eerima i krobom. Biodizel je metilni ester proizveden iz ulja uljarica i ulja ili masnoa
animalnog porijekla, kakvoe mineralnog dizela, a koristi se kao biogorivo. Najvanije sirovine za
proizvodnju biodizela su: uljana repica, suncokret, soja, palmino ulje, iskoriteno jestivo ulje, govei loj
itd. U nastavku je prikazana analiza potencijala proizvodnje bioetanola iz kukuruza, penice i jema te
biodizela iz uljane repice, soje i otpadnog jestivog ulja.
U Hrvatskoj postoje odreene rezerve u poljoprivredi, koje se mogu iskoristiti u proizvodnji tekuih
biogoriva. Da bi se odredila veliina tih rezervi analizirani su podaci o prosjenim povrinama, prinosima
i proizvodnji pet poljoprivrednih kultura koje se ve due vrijeme uzgajaju u Republici Hrvatskoj, na
veim povrinama i u ijem uzgoju su dosad rjeavani, i jo se rjeavaju, odreeni problemi, a zbog
poboljanja proizvodnje, otpornosti na bolesti i tetnike i postizanja veih prinosa u razliitim klimatskim
uvjetima i pri razliitim razinama primijenjene agrotehnike. Analizirani su podaci u razdoblju od 1997.
godine do 2007. godine s izuzetkom 2004. godine, ili kod nekih kultura 2007. godine, kad iz odreenih
razloga nije bilo mogue dobiti podatke. Koriteni su podaci, koji su dobiveni od Dravnog zavoda za
statistiku RH i Trinog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) RH. Iz dobivenih podataka
utvreno je koliko se zaista u Republici Hrvatskoj proizvodi zrna odabranih pet kultura, a nakon toga je,
prema uvjetima proizvodnje, odreeno postoje li rezerve zrna za proizvodnju biogoriva.
Analiza postojeeg stanja uzela je u obzir postojee niske prosjene prinose pojedine razmatranih
kultura. Uz prosjeni prinos za kukuruz 5,50 t/ha, za penicu 4,04 t/ha, za jeam 3,24 t/ha, za uljanu
repicu 2,23 t/ha i za soju 2,27 t/ha zakljuak je da pri postojeim uvjetima proizvodnje nema rezervi za
proizvodnju tekuih biogoriva iz zrna kukuruza, penice, jema, uljane repice i soje.

76

Potom su razmatrane varijante koje ukljuuju poveanje prinosa, poveanje obradivih povrina zasijanih
navedenim kulturama te kombinaciju ovih mjera:

Varijanta 1. - Proizvodnja tekuih biogoriva pri poveanim prinosima na prosjenim povrinama

na kojima su se dosad uzgajali kukuruz, penica, jeam, uljana repica i soja;

Varijanta 2. - Proizvodnja tekuih biogoriva iz kukuruza, penice, jema, soje i uljane repice pri
poveanim obradivim povrinama i uz iste prinose;

Varijanta 3. - Proizvodnja tekuih biogoriva iz kukuruza, penice, jema, soje i uljane repice pri
poveanim obradivim povrinama i uz poveane prinose na postojeim povrinama;

Varijanta 4. - Proizvodnja tekuih biogoriva iz kukuruza, penice, jema, soje i uljane repice pri
poveanim obradivim povrinama i uz poveane prinose na svim povrinama.

Tablica 9-4 prikazuje mogunosti proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj u ovisnosti o veliini zasijanih
povrina i prinosima na tim povrinama.
Tablica 9-4 Mogunosti proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj iz kukuruza, penice, jema, uljane repice i
soje
Varijanta 1

Varijanta 2

Varijanta 3

Varijanta 4

3 682

9 225

21 901

32 353

Bioetanol [t]

110 518

13 302

249 327

307 878

Ukupno [t]

114 200

22 527

271 228

340 231

Ukupno [PJ]

3,09

0,69

7,47

9,41

Biodizel [t]

Potrebno je naglasiti da su potencijali procijenjeni uz uvjete podmirivanja potreba RH za hranom, za

formiranjem obveznih rezervi zrna te uz potivanje plodoreda, kako se ne bi nanijele tete tlu.
Sirovina za proizvodnju biogoriva, posebice biodizela, takoer je i otpadno jestivo ulje. Istraivanja su
pokazala da prosjeni stanovnik Hrvatske proizvede godinje oko 2 litre otpadnog jestivog ulja. U analizu
potencijala uzeti su u obzir gradovi s vie od 20.000 stanovnika u kojima je nastanjeno oko 2,2 milijuna
stanovnika. Procijenjeni potencijal otpadnih jestivih ulja iznosi 4,4 milijuna litara, iz ega je godinje
mogue dobiti dodatnih oko 3.800 tona biodizela.
Ciljevi
Temeljno opredjeljenje RH definirano ovom Strategijom jest odrivi razvoj energetskog sektora, to
podrazumijeva razumnu uporabu obnovljivih izvora energije. Kako su sve varijante proizvodnje biogoriva
procijenjene potujui naelo prvenstva uporabe poljoprivrednih kultura za proizvodnju hrane i odrivog
iskoritavanja tla (plodored), cilj koji se Strategijom usvaja jest ostvarivanje godinje domae
proizvodnje biogoriva iz zrna u iznosu od 340.231 tone i dodatnih 3.800 tona iz otpadnog jestivog ulja
do 2020. godine. tovie, procijenjeno je da se poticajnim mjerama dravne poljoprivredne i energetske
politike uvjeti za ovu proizvodnju mogu u potpunosti ostvariti i do 2015. godine. Nakon 2020. godine
poveanje proizvodnje biogoriva ovisit e o potranji tog energenta, a oekuje se da e biti u stalnom
porastu zbog probuene svijesti graana, dravnih poticajnih mjera i/ili visokih cijena naftnih derivata.
Tablica 9-5 i slika 9-2 prikazuju dinamiku porasta proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj do 2030. godine.
Smjernica 2003/30/EU o uporabi biogoriva u prometu prestaje vrijediti 2010. godine. Predmetom je
mnogih prigovora jer su glavne sirovine za proizvodnju biogoriva prehrambeni proizvodi pa se zbog
preporuenih sustava poticanja i visokih cijena mineralnih goriva, konkurira hrani i izaziva globalni rast

77

Tablica 9-5 Dinamika rasta proizvodnje biogoriva do 2030. godine

2010.

2020.

2030.

Proizvodnja biogoriva [t]

90.060

344.031

380.055

Proizvodnja biogoriva [PJ]

2,5

8,91

10,55

Slika 9-2 Dinamika rasta proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj do 2030. godine

cijena. Prigovorima se dovode u pitanje i utede emisija CO2 u ciklusu proizvodnje biogoriva. Nadalje,
procjenjuje se da se na razini EU indikativni cilj od 5,75% biogoriva u potronji benzina i dizela u 2010.
godini nee postii ve se oekuje tek oko 4,3% udjela.
Prigovori su rezultirali prijedlogom nove Smjernice ({COM(2008) 19 final}) za razdoblje do 2020. godine
ije prihvaanje se oekuje koncem ove ili poetkom idue godine, a usklaivanje zakonodavstva lanica
EU s ovom smjernicom do 31.03.2010. Glavna novina na podruju biogoriva u tom prijedlogu jest da e
se udio biogoriva tzv. druge generacije obraunavati dvostruko (ime bi se poticao razvoj tehnologija
druge generacije proizvodnje biogoriva). Pod biogorivima druge generacije podrazumijevaju se
biogoriva dobivena iz otpada, ostataka poljoprivredne proizvodnje, neprehrambenih celuloznih
materijala i lignoceluloznih materijala.
Industrijski komitet Europskog Parlamenta je nakon razmatranja prijedloga spomenute smjernice,
pozitivno ocijenio obvezujui cilj od 10% udjela biogoriva u potronji benzina i dizela u prometu u 2020.
godini, ali je predloio ograniavanje udjela biogoriva proizvedenog iz zrna kako bi se smanjila
konkurencija hrani. Predloeno je da od ukupne obveze samo 60% bude gorivo proizvedeno iz
prehrambenih sirovina dok bi ostalih 40% bilo biogorivo druge generacije ili elektrina energija i vodik
ako su proizvedeni iz obnovljivih izvora energije.
Iako su te tehnologije jo u razvoju (no na visokom stupnju razvoja) i u Hrvatskoj treba osigurati uvjete
za njihovu to skoriju primjenu. Pritom treba uzeti u obzir da nije mogue iskoristiti svu raspoloivu
sirovinu. Naime, od ukupne biomase koja nastaje na polju, 40% se mora vratiti u tlo, 30% e se iskoristiti
u ishrani ivotinja ili na farmama, a preostalih 30% moe se koristiti u proizvodnji biogoriva. Biomasa
koja se proizvede na poljima kao ostatak od razmatranih pet kultura ima znaajnu znatnu energijsku
vrijednost. Za Varijantu 4, energijska vrijednost raspoloivog poljoprivrednog ostatka za proizvodnju
78

biogoriva iznosi 23,4 PJ. Koliina biogoriva koja se iz toga moe dobiti ovisit e dakako o uinkovitosti
primijenjene tehnologije proizvodnje druge generacije biogoriva.
Aktivnosti
Da bi se definirani cilj ostvario, potrebno je postii poveanje proizvodnje zrna razmatranih
poljoprivrednih kultura kombinacijom:

poveanja sjetvenih povrina i

intenziviranjem proizvodnje na aktualnim i novim sjetvenim povrinama.

Obzirom da Hrvatska raspolae znatno veim oraninim povrinama no to ih sada koristi realno je
oekivati aktiviranje dijela tih povrina u proizvodnji zrna kukuruza, penice, jema i uljane repice. Ipak
tu treba rei da su u proizvodnji ostale najkvalitetnije sjetvene povrine i da e za aktiviranje sada
nekoritenih povrina trebati uloiti znaajna sredstva (krenje ikara, ienje odvodnih kanala,
ureenje putova i sl.). Mjere kojima drava treba potaknuti zemljoposjednike da aktiviraju te povrine
ukljuuju izravne poticaje, potporu dohotku, cijenu proizvoda. Ve sadanje visoke cijene zrna itarica
same po sebi e stimulirati sjetvu na veim povrinama, no to bi se moglo odraziti na smanjenu sjetvu
uljarica, eerne repe i dr. Postojei zakon o poljoprivrednom zemljitu ima elemente za voenje takve
politike, ali se odredba o plaanju poreza na neobraeno tlo ne primjenjuje. Stoga je svakako
potrebna stroa provedba ve postojeih zakonskih rjeenja.
S obzirom na reeno, i uz odgovarajue voenje politike cijena uvoza i izvoza, ve za 2-3 godine moe se
oekivati poveanje proizvodnje, a do 2015. godine, najkasnije 2020. godine Hrvatska bi sigurno mogla
ostvariti odnosno proizvesti dovoljne koliine zrna itarica i uljarica za zadovoljenje potreba u
proizvodnji predvienih koliina biogoriva.
Za ostvarenje definiranog cilja nuno je dugorono poveati ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, a
prije svega u: daljnje okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava i arondaciju proizvodnih povrina i to
prije svega na raun promjene vlasnitva ili najma privatnog poljoprivrednog zemljita. Potrebno je
stimulirati promet poljoprivrednim zemljitem. Skromne poljoprivredne povrine u dravnom vlasnitvu
potrebno je staviti u punu funkciju putem koncesija. To je preduvjet da se stvore gospodarstva, koja e
biti odgovorna za provedbu mjera odravanja i popravka plodnosti tla, a time i stvaranja uvjeta za
dugoronu veu i stabilniju proizvodnju.
Znatna sredstva moraju se vezati u obveznim rezervama vitalnih proizvoda radi reguliranja cijena na
domaem tritu to i jest jedna od funkcija drave.
Opremanje suvremenom mehanizacijom trebalo bi osigurati pod povoljnijim uvjetima uz strunu pomo
agencija i savjetodavne slube, fakulteta i dr.
Sadanje aktivnosti na poveanju mogunosti uvoenja navodnjavanja takoer mogu doprinijeti
ubrzanju poveanja poljoprivredne proizvodnje.
Takoer je potrebno prihvatiti i injenicu da u ruralnom prostoru postoji znatan broj nezaposlenih
radnika seljaka, koje treba tretirati kao i svakog drugog nezaposlenog graanina RH, a to zahtjeva
promjenu filozofije odnosa prema selu odnosno ruralnom prostoru.
S obzirom na oekivanu novu smjernicu EU, potrebno je pratiti suvremena zbivanja u Europi i svijetu
glede proizvodnje biogoriva i poticati to skoriji prihvat raspoloivih i uinkovitih tehnologija proizvodnje
druge generacije biogoriva te primjenu elektrine energije (pa i vodika) u prometu.

79

9.2.3. Energija vjetra

Potencijali
Procjene19 kopnenog potencijala vjetroelektrana pretpostavljene su projiciranom energijom, a snaga
instaliranih elektrana je izraunata tako da je projekcija energije podijeljena s prosjenih 2.200 sati rada
godinje (faktor optereenja VE jednak 0,25).

Prirodni se potencijal VE na kopnenom dijelu Hrvatske (56.542 km2) procjenjuje na 120 TWh
elektrine energije na godinu, to je ekvivalentno 54,5 GW instalirane snage u
vjetroelektranama;
Tehniki se kopneni potencijal vjetroelektrana u Hrvatskoj procjenjuje na priblino 10 TWh
elektrine energije, to je ekvivalentno 4,54 GW instalirane snage u vjetroelektranama;
Pretpostavljeni je ekonomski potencijal energije vjetra u srednjoj i junoj Dalmaciji procijenjen
na 0,36 0,79 TWh/god s jedinicama 250-750 kW20. Neslubene procjene s veim jedinicama
kreu se od 1,5 do 4 TWh pri emu je u veu brojku uraunata i mogunost trgovanja
elektrinom energijom uravnoteenja s okolnim elektroenergetskim sustavima.

Procjene morskog potencijala vjetroelektrana6 su:

Prirodni se potencijal vjetroelektrana na morskom dijelu Hrvatske (teritorijalno more i unutarnje

morske vode: 61.067 km2) procjenjuje na oko 150 TWh elektrine energije na godinu;
Tehniki se morski potencijal VE u Hrvatskoj procjenjuje na priblino 12 TWh elektrine energije
godinje. To je 12 puta manje od procjene za Italiju (150 TWh/god) i oko osam puta manje od
procjene za Grku (100 TWh/god) koje imaju 4 do 6 puta vie mora od Hrvatske uz relativno
sline meteoroloke uvjete.
Ekonomski je morski potencijal vjetroelektrana u Hrvatskoj procijenjen 1998. za dvije lokacije Vis
i Lastovo na oko 0,5 TWh/god7. Neslubena procjena 2001. za vei broj lokacija sa suvremenim
vjetroturbinama kree se oko 2 TWh/god., a uz predvieno trgovanje energijom uravnoteenja s
okolnim elektroenergetskim sustavima i do 5 TWh/god.

U Hrvatskoj ne postoji atlas vjetra. Tek 2004. godine zavreni su radovi na podizanju prvog stupa za
mjerenje vjetropotencijala i zapoela je mjerna kampanja radi prikupljanja podataka za hrvatski atlas
vjetra. U meuvremenu, ispitivanja na pojedinim lokacijama obavljaju potencijalni investitori sami.
Ciljevi
Hrvatska treba do 2020. godine, s procijenjenih 1.200 MW instalirane snage, po instaliranoj snazi
vjetroelektrana na 1.000 stanovnika pribliiti panjolskoj danas (348 kW/1000 stanovnika).
Do 2030. godine Hrvatska na 1.000 stanovnika mora imati 450 kW instalirane snage u
vjetroelektranama, to ukupno iznosi 2.000 MW instalirane snage. Pretpostavlja se da e se energijom
uravnoteenja trgovati na otvorenom tritu sa susjednim elektroenergetskim sustavima.
Pretpostavi li se da e 2009. godine biti u pogonu 4 vjetroelektrane (VE Ravna snage 5,95 MW, VE TrtarKrtolin snage 11,2 MW, VE Jasenice snage 52 MW i VE Ponikve snage 34 MW) potrebna godinja stopa

19

Potonik, L., Lay, V.; Obnovljivi izvori energije i zatita okolia u Hrvatskoj, Ministarstvo zatite okolia i
prostornog ureenja, Zagreb, 2002
20

Nacionalni energetski programi ENWIND Nove spoznaje i provedba, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb,
2001.

80

rasta za ispunjavanje cilja od 1.200 MW do 2020. godine mora biti 25% novoinstaliranih kapaciteta
godinje, a ta brojka pada na oko 5% godinje u razdoblju od 2020. do 2030. godine. Ukupne brojke u
kontrolnim godinama prikazuje Tablica 9-6, a dinamiku rasta prikazuje slika 9-3. Pritom je u proraunima
pretpostavljeno da VE imaju prosjeno 2.200 radnih sati godinje.
Tablica 9-6 Dinamika rasta instaliranih kapaciteta i proizvodnje elektrine energije iz vjetroparkova do
2020. godine (s pogledom do 2030. godine)
2010.

2020.

2030.

Instalirana snaga[MW]

129

1200

2000

Proizvedena elektrina energija [TWh]

0,28

2,64

4,40

Proizvedena elektrina energija [PJ]

1,02

9,50

15,84

Slika 9-3 Dinamika rasta proizvodnje elektrine energije u vjetroelektranama do 2020. godine
Aktivnosti
Vjetroelektrane su najvaniji OIE za proizvodnju elektrine energije u Hrvatskoj (ne raunajui potencijal
postojeih velikih hidroelektrana). Veliko zanimanje investitora postoji, emu svakako pridonosi
zakonodavno okvir odnosno zajamena otkupna cijena (feed-in tarifa). Ipak, dodatne aktivnosti na tom
podruju moraju ukljuiti sljedee:

olakavanje i ubrzavanje administrativne procedure u postupku ishoenja svih potrebnih

dozvola za izgradnju vjetroelektrana,

auriranje prostornih planova, te

izradu atlasa vjetra.

9.2.4. Energija vodotokova (male hidroelektrane)

Potencijali
Tehniki iskoristivi vodni potencijal u RH procijenjen je na 12,45 TWh/god. Od tog potencijala u
hidroelektranama se trenutno koristi 6,13 TWh/god ili 49,2%. Prema iskustvima iz drugih zemalja, slinih
topografskih i morfolokih karakteristika, moe se raunati da oko 10% ukupnog potencijala otpada na
potencijal malih vodotokova (oko 1 TWh/god).
Istraivanja potencijala malih vodotoka u Hrvatskoj provedena su kroz izradu Katastra malih vodnih
snaga (KMVS), kojim je obuhvaeno 130 vodotoka, koji ukazuju na mogunost energetskog koritenja.

81

Na 63 od 130 vodotoka definirana su mjesta za koritenje, ukupno 699, a preostali vodotoci su bez
definiranih mjesta koritenja. Ukupni bruto potencijal promatranih vodotoka procijenjen je na oko 1.310
GWh godinje. Od toga, na vodotoke s definiranim mjestima koritenja otpada oko 1.180 GWh, a na
vodotoke bez definiranih mjesta koritenja oko 130 GWh. Vano je naglasiti da su istraivane lokacije za
male hidroelektrane (mHE) snage do 5 MW21.
Tehniki iskoristiv potencijal na 699 predvienih lokacija na 63 vodotoka iznosi oko 570 GWh, a
instalirana snaga na neto manje od 50% tih lokacija procjenjuje se na manje od 100 kW.
Na temelju KMVS izraen je Katastar malih hidroelektrana (KMHE) u kojem se za sada nalazi 67
potencijalnih mjesta koritenja za mHE uz obraene sljedee vodotoke: Boljunica, Bijela, Bregana,
Brzaja, Butinica, abranka, ukov jarak, Jadova, Jadro, Krupa, Kupina, Kupica, Ljuta, Orljava, Ovrlja,
Ruda Velika, Rumin Veliki, Slapnica, Vitunjica, Voinka i rnovnica. Ispitivanjima je utvrena godinja
mogua proizvodnja tih 67 lokacija od oko 100 GWh. No, dodatnim analizama ekonominosti izgradnje ,
kao i uvjeta uklapanja u okoli, zatite kulturno-povijesne batine te zatite okolia broj potencijalno
pogodnih mjesta koritenja znatno je smanjen, pa je preostalo samo 6 vodotoka sa svega 18 razmatranih
zahvata:

Orljava (9 potencijalnih mHE),

Kupina (4 potencijalne mHE),

Vitunjica (1 potencijalna mHE),

Butinica (1 potencijalna mHE),

Ruda (1 potencijalna mHE),

Jadro (2 potencijalne mHE).

Instalirana snaga svih 18 mHE je neto manja od 2 MW, a procijenjena prosjena godinja proizvodnja EE
iznosi 8,3 GWh.
No, potrebno je 622 lokacije dodatno ispitati jer predstavljaju znatan dodatni potencijal glede mHE.
Da bi se procijenio ukupan potencijal u mHE, potrebno je procijeniti i potencijal mHE snage od 5 do 10
MW. Prema dostupnim izvorima22 predvia se izgradnja tih mHE do ukupne snage od oko 125 MW. Na
temelju faktora koritenja postojeih mHE i HE koji iznosi oko 0,34, ukupna proizvodnja tih mHE moe se
konzervativno procijeniti na oko 300 GWh godinje. Kako su potrebna daljnja istraivanja i zadovoljenje
ograniavajuih faktora moe se oekivati da e se ta brojka bitno smanjiti.
Slika 9-5 shematski prikazuje procjenu potencijala iskoritavanje energije vodotoka malih hidroelektrana.

21

Energetski institut Hrvoje Poar: 'Program izgradnje malih hidroelektrana prethodni rezultati i budue
aktivnosti', Zagreb, travanj 1998.
22

Elektroprojekt: 'Hidroelektrane u Hrvatskoj', Hrvatska elektroprivreda, veljaa 2000.

82

Slika 9-4 Potencijalne lokacije mHE

Slika 9-5 Bilanca potencijala u mHE

Ciljevi
U kratkom roku (do 2015. godine) realno je oekivati poveanje proizvodnje iz mHE za oko 10 GWh na
lokacijama za koje su izvrena gotovo sva ispitivanja, pa se tako oekuje ukupna prosjena proizvodnja iz
mHE od oko 110 GWh. Na temelju 67 vodotoka, koji se nalaze u KMHE s tehniki iskoristivim
potencijalom od oko 100 GWh, a koji je nakon zadovoljenja brojnih kriterija pao na neto manje od 10
GWh, moe se procijeniti da je 10% od tehniki iskoristivog potencijala oekivana donja granica
koritenja tehniki iskoristivim potencijalom nakon zadovoljenja svih kriterija (ekonominost, uvjeti na
okoli, kulturno prirodna batina, pogranini tokovi).
Preostali tehniki iskoristivi potencijal u malim hidroelektrana snaga manjih od 5 MW iznosi oko 500
GWh, a snaga veih od 5 MW oko 300 MWh godinje, dakle ukupno 800 GWh godinje.

83

Budua proizvodnja elektrine energije iz malih hidroelektrana ovisit e o faktoru koritenja tehniki
iskoristivog potencijala. Razlikuju se tri sluaja:

Uz pretpostavku da e faktor koritenja tehniki iskoristivog potencijala biti jednak

pretpostavljenoj donjoj granici od 10%, dodatna proizvodnja iz novih mHE procjenjuje se na oko
80 GWh. Ukupna proizvodnja iz mHE procjenjuje se na oko 190 GWh u 2020. godini;

Uz pretpostavku da e faktor koritenja tehniki iskoristivog potencijala biti oko 20%, dodatna
proizvodnja iz novih mHE procjenjuje se na oko 160 GWh. Ukupna proizvodnja iz mHE
procjenjuje se na oko 270 GWh u 2020. godini. To poveanje opravdava se injenicom da meu
novoistraivanim lokacijama nee biti toliko onih koje se ubrajaju u pogranine tokove, to je
realna pretpostavka. Ovaj se scenarij ugrauje u Strategiju.

Uz pretpostavku da e faktor koritenja tehniki iskoristivog potencijala biti oko oko 40%,
dodatna proizvodnja iz novih mHE procjenjuje se na oko 320 GWh. Ukupna proizvodnja iz mHE
procjenjuje se na oko 430 GWh u 2020. godini. Ovo poveanje ukljuuje pretpostavku da u
novoistraivanim lokacijama nee biti toliko onih koje se nalaze unutar zatienih podruja te
pretpostavlja povean interes investitora, pogotovo za mHE snage vee od 5 MW.

Prema tome, u skladu s predvienim razvojnim scenarijem EES-a, u kojem se predvia proizvodnja 4.500
GWh elektrine energije, predvieni udio proizvidnje iz novih mHE kretat e se izmeu 2% do 7%.
Strategijom se postavlja cilj od 270 GWh elektrine energije proizvedene u malim hidrolektranama
2020. godine, odnosno 430 GWh u 2030. godini.
Glede razvojauporabe energije malih vodotokova nakon 2020. godine, ukoliko se do te godine postigne
ukupna proizvidnja od 430 GWh, tada e se u sljedeem razdoblju zadrati ta vrijednost zbog
iskoritenosti raspoloivih potencijala. Ako se to poveanje ne ostvari, treba teiti ostvarenju cilja do
2030. godine.
Tablica 9-7 i slika 9-6 prikazuju predvieni porast iskoritavanja energije malih vodotokova u mHE do
2030. godine.
Aktivnosti
Da bi se iskoristili raspoloivi potencijali malih vodotokova u RH, u sljedeem je razdoblju potrebno
provesti odreene aktivnosti:

Potaknuti istraivanja preostalih vodotokova da bi se utvrdile tone lokacije i potencijali za

izgradnju mHE;

Olakati administrativnu proceduru za ishoenje svih dozvola potrebnih za izgradnju malih

hidroelektrana (posebice za mala postrojenja ispod 5 MW);

Uskladiti energetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo iz podruja gospodarenja vodama (dodjela

koncesija).

Tablica 9-7 Porast iskoritavanja energije malih vodotoka u mHE u Hrvatskoj do 2030. godine

84

2010.

2020.

2030.

Proizvedena elektrina energija [GWh]

110

270

430

Proizvedena elektrina energija [PJ]

0,40

0,97

1,55

Slika 9-6 Porast iskoritavanja energije malih vodotoka u mHE u Hrvatskoj do 2030. godine

9.2.5. Geotermalna energija

Potencijali
Geotermalna energija je energija sadrana u Zemljinoj unutranjosti, koja se putem unutarnje energije
vode ili vodene pare pridobiva na povrinu i koristi u energetske svrhe. U Hrvatskoj postoji viestoljetna
tradicija iskoritavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za kupanje.
Geotermalna energija je temelj na kojem se zasniva ekonomski uspjeh brojnih toplica u Hrvatskoj.
Geotermalna voda za toplice proizvodila se prije prirodnim prelijevanjem, dok se danas uz prirodni
protok koristi geotermalna voda iz plitkih buotina.
U Hrvatskoj je uz djelatnost istraivanja nafte i plina razvijena i tehnika i tehnologija za pridobivanje
geotermalne energije iz dubokih leita. Temelj istraivanja su studijski obraeni podaci dobiveni u
istranim buotinama, koje su imale za cilj pronai rezerve nafte i plina. Radi potvrivanja podataka
dobivenih na taj nain izvrena su i odreena istrana buenja. Od brojnih lokacija treba spomenuti
Bizovac kod Valpova, zatim podruje izmeu Koprivnice, Ludbrega i Legrada i jugozapadni dio Zagreba.
Ukupni geotermalni energetski potencijal iz ve izraenih buotina u Hrvatskoj procjenjuje se na
203MJ/s (koristi li se toplinska energija do temperature od 500C) odnosno 320MJ/s (koristi li se do 25oC).
Uz potpunu razradu leita taj potencijal je 840MJ/s (odnosno 1170MJ/s).
Srednjetemperaturni potencijal (voda temperature 120 do 170oC) iznosi iz ve izraenih buotina
169MJ/s (uz iskoritenje toplinske energije do temperature vode od 50oC) odnosno 218MJ/s (uz
iskoritenje toplinske energije do temperature vode od 25oC). Uz potpunu razradu leita taj je
potencijal 756MJ/s odnosno 989MJ/s.
Mogua snaga termoelektrana za pretvorbu unutarnje energije tople vode u elektrinu energiju iznosi iz
srednjetemperaturnih, ve razraenih buotina 11 MW, a uz potpunu razradu leita 48 MW.
Niskotemperaturni potencijal (voda temperature 65 do 96oC) iznosi iz ve izraenih buotina 26MJ/s (uz
iskoritenje toplinske energije do temperature vode od 50oC) odnosno 48MJ/s (uz iskoritenje toplinske
energije do temperature vode od 25oC). Uz potpunu razradu leita taj je potencijal 74MJ/s odnosno
130MJ/s. Geotermalna energija iz ovih leita moe se iskoritavati za grijanje prostora, pripremu
potrone tople vode i za rekreaciju.

85

Potencijal izvora veoma niskih temperatura (do 65oC) iznosi iz ve izraenih buotina 9MJ/s (uz
iskoritenje toplinske energije do temperature vode od 50oC) odnosno 53MJ/s (uz iskoritenje toplinske
energije do temperature vode od 25oC). U tu skupinu izvora pripadaju geotermalni izvori koji se koriste
za balneoloke i rekreativne svrhe u veem broju toplica i rekreacijskih kompleksa. To su izvori Daruvar
(Daruvarske Toplice), Ivani Grad (bolnica Naftalan), Krapinske Toplice, Lipik (Lipike toplice), Livade
(Istarske toplice), Samobor (midhen SRC), Stubike Toplice, Sveta Jana (Sveta Jana RC), Topusko (toplice
Topusko), Tuhelj (Tuheljske toplice), Varadinske Toplice, Velika (Toplice RC), Zagreb (INA-Consulting),
Zelina (Zelina RC), Zlatar (Sutinske toplice).
Ciljevi
Ciljevi strategije u vezi s uporabom geotermalne energije jesu ovi:

Iskoritavanje srednjetemperaturnih leita za razvoj gospodarskih zona s geotermalnom

termoelektranom kao stoernim objektom

Izgradnja pilot projekta geotermalne termoelektrane i gospodarske zone do 2011. godine kod
ega e koordinacijsku ulogu imati lokalna samouprava uz pomo regionalne i sredinje drave

Izgradnja ukupno 3 geotermalne termoelektrane s gospodarskim zonama do 2020. godine

Utrostruenje uporabe unutarnje energije geotermalne vode za toplinske potrebe korisnika do

2020. godine

Aktivnosti
Iskoritavanje geotermalne energije u Hrvatskoj u budunosti e biti vezano uz potpuno iskoritavanje
postojeih geotermalnih buotina, koje su izraene uglavnom u svrhu pridobivanja nafte i plina, ali i za
ekonomski povoljnu razradu buotina. Danas se u Hrvatskoj iskoritava 0,14 PJ geotermalne vode u
energetske svrhe (grijanje i priprema potrone tople vode) i 0,42 PJ u rekreacijske svrhe (bazeni i sline
namjene, to se ovdje nee bilancirati).
U pripremi su projekti proizvodnje elektrine energije iskoritavanjem geotermalne energije na
buotinama Lunjkovec-Kutnjak i Velika Ciglena. Radi se o vienamjenskim projektima, iji je temeljni cilj
razvoj gospodarskih zona u kojima je termoelektrana sa svojom poticajnom cijenom elektrine energije
u stanju ponuditi gospodarskim subjektima u zoni povoljnu cijenu otpadne toplinske energije privlaei
tako potencijalne investitore (plastenici za uzgoj cvijea i povra, turistiko-rekreacijski sadraji,
ribogojilite).
Osim za proizvodnju elektrine energije geotermalna e se energija i nadalje koristiti u tradicionalne
svrhe (turizam i rekreacija), ali i za grijanje prostora, pripremu potrone tople vode, za poljoprivrednu
proizvodnju, industrijsku preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj riba, suenje cementnih gredica itd.
U tablici 9-8 dana je projekcija uporabe geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. U prikazanoj
potronji toplinske energije nema potronje u rekreativne svrhe.
Tablica 9-8 Projekcija uporabe geotermalne energije u Republici Hrvatskoj
Struktura potronje
geotermalne energije
Ukupno
Elektrina energija
Opa potronja

86

2006- 20062006 2010 2020 2030 2006 2010 2020 2030 2020 2030
PJ
0,14
0,00
0,14

PJ
0,15
0,00
0,15

PJ
5,51
4,98
0,53

PJ
%
%
%
%
%
%
8,54 100,0 100,0 100,0 100,0 30,3 22,5
7,47
0,0
0,0 90,3 87,5 1,07 100,0 100,0
9,7 12,5 10,3 10,4

9.2.6. Suneva energija

Potencijali
Procjene potencijala suneve energije, uglavnom u priobalju Hrvatske obavljene su u Nacionalnom
energetskom programu SUNEN23 iz 1998. godine, a za cijelu Hrvatsku u Solarnom priruniku24 iz 2007.
godine.
Prirodni potencijal suneve energije na kopnenom dijelu Hrvatske, uz prosjenu dnevnu insolaciju od 3,6
kWh/m2, iznosi oko 74.300 TWh/god (267.500 PJ/god.), to je preko 800 puta vie od potronje
primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini.
Tehniki potencijal suneve energije na 1% kopnenog dijela Hrvatske procjenjuje se na 830 TWh/god.
(3.000 PJ/god) ili blizu 10 puta dananje potronje primarne energije u Hrvatskoj. Uz pretpostavku da se
60% te energije iskoristi za proizvodnju toplinske energije, a 40 % za proizvodnju elektrine energije,
proizlazi:

Tehniki potencijal proizvodnje toplinske energije iz sunevih kolektora i koritenja pasivne

solarne energije (solarna arhitektura) iznosi 175 TWh/god. (630 PJ/god.);

Tehniki potencijal proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih sustava i solarnim termikih

elektrana iznosi oko 33 TWh/god.

Ekonomski potencijal suneve energije u Hrvatskoj procjenjuje se kako slijedi25:

Toplinska energija u iznosu oko 50 % niskotemperaturne topline 2000. godine u Hrvatskoj,

odnosno priblino 12 TWh/god. (43,2 PJ/god.) proizvodnje toplinske energije iz solarnih
kolektora i pasivnog koritenja solarne energije (solarna arhitektura). To ini oko 7% tehnikog
potencijala solarne toplinske energije u Hrvatskoj.

Elektrina energija proizvedena iz solarne energije u fotonaponskim sustavima i solarnim

termikim elektranama mogla bi postati ekonomina oko 2020. Uz iskoritavanje neto manje
od 1% tehnikog potencijala, ekonomski potencijal proizvodnje solarne elektrine energije
iznosio bi oko 0,3 TWh/god., to odgovara elektrinoj snazi od oko 200 MWe.

Raspone ozraenosti za Hrvatsku prikazuje Slika 9-7, a podatke po dijelovima Hrvatske i Europe prikazuje
Tablica 9-9.
Kod razmatranja potencijala suneve energije u Hrvatskoj osim poklapanja vrnih optereenja s dnevnim
hodom Sunca jo je jedna povoljna podudarnost. Vrh se turistikih noenja u Hrvatskoj u velikom mjeri
preklapa sa solarnim ozraenjem, kako prikazuje Slika 9-8 u usporedbi sa panjolskom (ES) i Grkom
(GR), koje su ve znatno iskoristile svoj solarni potencijal u turizmu.

23

Nacionalni energetski programi (NEP) prethodni rezultati i budue aktivnosti, Energetski institut Hrvoje Poar,
Zagreb, travanj 1998.
24

Sunevo zraenje na podruju Republike Hrvatske-Prirunik za energetske primjene Sunevog zraenja,

Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 2007.
25

Potonik, V., Lay, V.; "Obnovljivi izvori energije i zatita okolia u Hrvatskoj", Ministarstvo zatite okolia i
prostornog ureenja RH, Zagreb, 2002.

87

Slika 9-7 Solarna ozraenost na teritoriju RH26

Tablica 9-9 Usporedba dozraene suneve energije na optimalno

nagnutu plohu u raznim dijelovima Hrvatske i Europe27
Lokacija

Godinji prosjek dnevne

2
dozraene energije (kWh/m d)

Hrvatska, juni Jadran

5,0 5,2

Hrvatska, sjeverni Jadran

4,2 4,6

Hrvatska, kontinentalni dio

3,4 4,2

Srednja Europa

3,2 3,3

Sjeverna Europa

2,8 3,0

Juna Europa

4,4 5,6

26

Prema podacima iz Prirunika Sunevi toplinski sustavi za kampove, Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja,
Zagreb, 2007. i 7th report EurObserv'ER: State of Renewable Energies in Europe, Barometer prepared by
ObservER in the scope of EurObservER Project which groups together ObservER, Eurec Agency, Erec, Eufores,
Institut Jozef Stefan, with the participation of IEO/EC BREC, 2008.
27

Prirunik Sunevi toplinski sustavi za kampove, Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja, Zagreb, 2007.

88

Slika 9-8 Turistika noenja u 2005. godini

Ciljevi
U iskoritavanju suneve energije Strategijom se postavljaju sljedea dva cilja:

Za suneve toplinske sustave stanje u Hrvatskoj do 2020. godine mora biti izjednaeno stanju
izmeu Njemake i Grke gledano po glavi stanovnika danas (cilj 0,225 m2 po stanovniku);

Za fotonaponske sustave stanje u Hrvatskoj do 2020. godine mora biti izjednaeno stanju u
panjolskoj gledano po glavi stanovnika danas (11,71 W po stanovniku), te Njemakoj do
2030. godine (preko 45 W po stanovniku ).

Pretpostavljena stopa rasta koritenja sunevih toplinskih kolektora je 47% godinje do 2010. godine, a
nakon 2020. godine oekuje se usporavanje rasta na stopu od oko 10% godinje.
Pretpostavljena stopa rasta koritenja fotonaposnkih sustava je 68% godinje do 2020. godine, a do
2030. godine predvia se rast od oko 20% godinje. Ukupne brojke u kontrolnim godinama prikazuje
Tablica 9-10, a dinamiku rasta prikazuje slika 9-9. Pritom je u proraunima uzeto u obzir da je prosjena
insolacija Hrvatske jednaka 1,37 MWh/m2/god. Za solarnu PTV pretpostavlja se 1,5 m2 solarnog
kolektora po stanovniku, koji koristi te sustave, te 1.825 sati vrne snage fotonaponskih sustava u godini
(maksimalnog ozraenja, prosjeno 5 sati dnevno cijele godine).

Tablica 9-10 Porast iskoritavanja suneve energije u Hrvatskoj do 2030. godine

2010

2020

2030

0,5

4,96

12,21

67.691

660.000

1.653.017

Prosjek m na 1000 stanovnika

23,8

225,00

563,53

Suneva energija FN [PJ]

0,01

0,3

1,66

Instalirana snaga [MWp]

1,52

45,66

252,66

Prosjek W po stanovniku

0,34

10,38

57,42

Suneva energija ukupno [PJ]

0,51

5,27

13,87

Suneva energija PTV [PJ]

Stanovnika koji koriste solarnu PTV
2
(1,5 m kolektora / stanovnik)
2

89

Slika 9-9 Dinamika rasta koritenja suneve energije u Hrvatskoj do 2030. godine
Pasivno koritenje suneve energije u Hrvatskoj, posebice u primorskom dijelu Hrvatske, najveim
dijelom u turistiko ugostiteljskom i stambenom sektoru, donosi velike energijskeke utede kod grijanja
objekata. Iznos se procjenjuje na razini 50 - 75 posto u odnosu na sadanju potronju. Do 2030. godine
svi hotelsko ugostiteljski i stambeni objekti, a osobito oni koji e se graditi u primorskim upanijama iza
2010. godine, trebali bi biti graeni vrlo konformno i na bazi modernih tehnologija, ponajprije visoke
energetske uinkovitosti, gdje se koriste pasivni solarni sustavi, ali istodobno i svi potrebni i raspoloivi
aktivni solarni sustavi za grijanje, hlaenje i rasvjetu. Ukupne godinje energijske potrebe novih objekata
ne bi smjele biti vee od 80 kWh/m2, to je oko dva puta manje nego to je to danas sluaj.
Aktivnosti
U prvom razdoblju provedbe Strategije aktivnosti treba usmjeriti na poticanje uporabe sunevih
toplinskih sustava. Pritom je imperativ ugradnja sunevih kolektora za dobivanje toplinske energije
(niskotemperaturno grijanje i priprema potrone tople vode) u sve nove graevine kako u unutranjosti
RH tako i u obalnom podruju. RH je na zemljopisnom poloaju, koji omoguuje veliku energetsku
uinkovitost takvih sustava. Ne bi se smjelo zanemariti instalacije s dvije krune petlje u kojima je
mogue vruu toplu vodu koristiti takoer za niskotemperaturno grijanje, termikom regulacijom. Dakle,
nijedan sustav nije iskljuen, a ugradnja je mogua i u individualnoj i kolektivnoj gradnji. Namjera ne
treba biti pokrivanje 100% topline za zagrijavanje potronje tople vode, ve doprinos zagrijavanju
potrone tople vode, ime se smanjuje potreba za elektrinom energijom ili drugim energentima.
Dugorono poticanje uporabe sunevih toplinskih sustava i fotonaponskih sustava imat e i pozitivne
uinke na razvoj domae industrije, pa i taj segment treba obuhvatiti dravnom poticajnom politikom.
Vremenski plan poveanja koritenja solarne energije potrebno je provesti u 3 faze:

do 2010.:

90

Poticanje solarnih toplinskih sustava putem poreznih olakica i/ili subvencija, uvoenje u
graevinske propise i planiranje programa poticanja instalacije solarnih termalnih
sustava u sektorima kuanstva , usluga i industrije;

Promoviranje solarne energije kao modernog naina zagrijavanja potrone tople vode i
prostora (podizanje svijesti);

Redefinirati stajalite prema fotonaponskim sustavima i proiriti kvotu od poticanih

kumulativnih 1 MW na vie vrijednosti;

Prvenstvena orijentacija na suneve toplinske sustave zbog zrelosti tehnologije, niskih

ulaznih trokova i relativno brzog vremena povrata investicije, a sekundarna orijentacija
na odreene primjene fotonaponskih sustava;

Uklanjanje svih postojeih administrativnih zapreka i promjene odgovarajuih pravilnika

u tom smislu.

2010 2020.:

Postizavanje pokazatelja 300.000 stanovnika s instaliranim najmanje 1,5 m2 solarnih

kolektora za zadovoljavanje vlastitih potreba za toplinom;

Postizanje pokazatelja 11,71 W/stanovniku instalirane snage u fotonaponskim

sustavima.

2020 2030.:

Ostvarenje da 15% objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u vlastitoj

energetskoj bilanci;

Ostvarenje da 50% novoizgraenih objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u

vlastitoj energetskoj bilanci;

Ostvarenje da vie od 45 W/stanovniku instalirane snage fotonaponskih sustava;

Ostvarenje etvrtog mjesta u Europi promatrano po MWth sunevih toplinskih sustava

po glavi stanovnika.

9.3. Budua kretanja

Snaan trend iskoritavanja OIE mora se nastaviti i nakon 2020. godine. U iduih se desetak godina
oekuje razvoj novih tehnologija, koje Strategijom nisu razmatrane, jer su jo u fazi istraivanja pa su
ocjene njihove budue uporabe nesigurne (posebice se tu misli na uporabu vodika, ija e komercijalna
primjena poglavito ovisiti o konkurentnosti proizvodnje vodika).
Kod iskoritavanja OIE, domae mogunosti tehnolokog razvoja su povoljne pa treba osigurati
poticanje ulaganja u istraivanje, razvoj i njihovu primjenu. Dobre su prilike za razvoj tehnologija za
uporabu biomase i energije vjetra u vjetroelektranama, sustava distribuirane proizvodnje energije i
malih hidroelektrana, razvojpametnih elektroenergetskih mrea (eng. smart grids), naina predvianja
proizvodnje iz OIE te upravljanja elektroenergetskim sustavima s velikim udjelom OIE.
Neprijeporno je da Hrvatska ve danas mora biti u tijeku sa svjetskim razvojem na tom podruju, kako bi
bila u stanju primjenjivati najbolje raspoloive tehnologije im one postanu ekonomski isplative.

91

92

10. UKUPNA POTRONJA ENERGIJE

U REPUBLICI HRVATSKOJ
Ukupna potronja energije je energija svih energijskih oblika na ulazu u energetski sustav umanjena za
izvezenu energiju. Projekcija ukupne potronje energije u RH do 2020. godine prikazana je u tablici 10-1 i
na slici 10-1, a dana je uz pretpostavku ostvarenja odrivog scenarija potronje i odabranog scenarija
razvoja elektroenergetskog sustava (Bijeli scenarij) te uz pretpostavku podmirenja energijskih potreba
samo hrvatskih potroaa. Kako je polazite ove Strategije gospodarska otvorenost Hrvatske i njena
uklopljenost u trite EU, prije istaknuta pretpostavka je pojednostavljenje ija je jedina svrha
jednostavnija analiza glavnih trendova ukupne potronje energije. Informacije dobijene tom analizom
polazite su za odreivanje energetske politike drave, ali i pokazatelji poduzetnicima u koje energetske
objekte investirati. Razvijeno energijsko trite i natjecanje energetskih subjekata nee poznavati
dravne granice pa e trini mehanizmi usmjeravati energijske tokove optimirajui regionalni energetski
sustav. Kako e Hrvatska imati tehnike i komercijalne mogunosti izvoza elektrine energije i naftnih
derivata, oekuje se da e ukupna potronja energije biti i vea od prikazane u tablici (zbog gubitaka kod
pretvorbe), no u sluaju da njeni proizvodni kapaciteti nee moi konkurirati niti na domaem tritu
moe biti i manja od prikazane.

Tablica 10-1 Ukupna potronja energije u Hrvatskoj

Potronja energije
Nuklearna energija
Uvoz elektrine energije - NEK
Uvoz elektrine nergije - bez NEK
Ugljen i koks
Gorivo iz otpada *
OIE
Tekua goriva
Prirodni plin
Biogoriva
Ukupno

2006

2010

2015

2020

2030 2006 2010 2015 2020 2030

PJ
PJ
PJ
PJ
0,00
0,00
0,00 82,16
9,52
9,71
9,71
9,71
10,72
6,67
0,00
0,00
33,67 36,35 64,75 42,31
0,23
2,67
4,76
8,06
37,34 38,15 54,52 79,06
187,89 188,37 181,86 181,55
99,98 159,37 199,17 183,39
0,00
2,59
4,67
8,91
379,34 443,88 519,45 595,16

PJ
%
%
%
%
%
164,32
0,0
0,0
0,0 13,8 21,8
0,00
2,5
2,2
1,9
1,6
0,0
0,00
2,8
1,5
0,0
0,0
0,0
29,28
8,9
8,2 12,5
7,1
3,9
10,49
0,1
0,6
0,9
1,4
1,4
132,20
9,8
8,6 10,5 13,3 17,6
197,05 49,5 42,4 35,0 30,5 26,2
205,60 26,4 35,9 38,3 30,8 27,3
13,53
0,0
0,6
0,9
1,5
1,8
752,47 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

2006- 20062020 2030

%
%
0,1
1,6
-0,6
29,0
17,3
5,5
5,4
-0,2
0,2
4,4
3,0
13,2
8,6
3,3
2,9

Glede ukupne potronje energije Hrvatska bi provedbom Strategije postigla ovo:

obuzdat e se porast ukupne potronje naftnih derivata (prosjena stopa porasta do 2020.
godine iznosit e - 0,2%)

struktura primarne energije u ukupnoj potronji energije bit e raznolikija (zahvaljujui visokoj
stopi porasta obnovljivih izvora i nuklearnoj energiji)

udio nafte i prirodnog plina (fosilnih oblika energije sa vrstom cjenovnom vezom) e se
smanjiti sa 76% u 2006. na 61% u 2020. godini

udio domaih izvora energije u ukupnoj potronji e se poveati za 8% (s 35% u 2006. godini na
43% u 2020. godini)

93

Udio domaih izvora energije poveat e se zahvaljujui porastu obnovljivih izvora energije i nuklearnoj
energiji, uz jo uvijek zamjetnoj domaoj proizvodnji nafte i prirodnog plina (u 2020. godini domaom
proizvodnjom nafte e se pokrivati 13% potronje tekuih goriva, a domaom proizvodnjom prirodnog
plina 34% potronje prirodnog plina slika 8-6). Proizvodnju elektrine energije u nuklearnoj elektrani
Europska komisija definira kao domai izvor energije zbog male ovisnosti o trokovima goriva. Udio
domaih izvora energije u ukupnoj potronji energije prikazan je na Slici 10 2.

1 200

2,5%

2,8%

2,2% 1,5%
0,6%

8,9%

26,4%

1 100

1,5%

8,2%

13,8%

1,8%

1,6%

0,6% 30,8%

0,1%

21,8%

27,3%
7,1%

8,6%

9,8%

1,4%

3,9%

1 000
2010.

2006.

Ukupna potronja energije, PJ

900
800

1,4%

2030.

2020.

35,9%

13,3%
17,6%

42,4%

49,5%

26,2%

30,5%

700
600
500
400
300
200
100
0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

OIE - hidro
Uvoz elektrine energije - NEK
Ugljen i koks
Tekua goriva
Biogoriva

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

OIE - ostalo
Nuklearna energija
Gorivo iz otpada
Prirodni plin
Uvoz elektrine nergije - bez NEK

Slika 10-1 Projekcija ukupne potronje energije u Republici Hrvatskoj

Kako je potronja tekuih goriva u prometu male elastinosti u odnosu na mjere energetske politike,
postignua koja e se postii provedbom Strategije bolje su vidljiva promatra li se struktura ukupne
potronje energije bez sektora prometa (slika 10-3). Uravnoteena struktura raznolikih energijskih oblika
bit e temeljna znaajka primarne energije za opskrbu ope potronje i industrije u vremenu koje dolazi
(svega 50% energije bit e fosilnog porijekla).

94

100%
90%
80%
70%

Udio, %

60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

2022

2024

Domaa participacija

2026

2028

2030

Uvoz

Slika 10-2 Udio domaih izvora energije

1 200

3,2%

3,6%

33,9%

11,4%

1 100

0,0%

1,9%

2,8%
0,0%

0,0%

17,5%

10,6%
37,8%

2,1%

26,8%

31,7%

0,8%
0,1%
12,7%

2006.

Ukupna potronja energije, PJ

900
800

9,0%

11,1%

1 000

2010.

1,7%

2020.

4,8%

2030.

1,7%

46,3%
16,9%

26,5%

35,0%

13,5%

21,6%

15,1%

700
600
500
400
300
200
100
0
2006

2008

2010

2012

2014

2016

OIE - hidro
Uvoz elektrine energije - NEK
Ugljen i koks
Tekua goriva
Biogoriva

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

OIE - ostalo
Nuklearna energija
Gorivo iz otpada
Prirodni plin
Uvoz elektrine nergije - bez NEK

Slika 10-3 Projekcija ukupne potronje energije bez sektora prometa

95

Prema prijedlogu nove smjernice EU o obnovljivim izvorima28, Hrvatska treba postii udio obnovljivih
izvora energije u neposrednoj potronji energije od 20,0%. Ostvari li se razvoj predvien Strategijom,
Hrvatska e ispuniti ovu zahtjevnu obvezu jer e udio obnovljivih izvora energije iznositi 20,3%!

Moe se zakljuiti da ova Strategija daje smjernice za razvoj energetskog sektora

Hrvatske koji e biti odriv, konkurentan i visoke sigurnosti opskrbe. Energetski e sustav
biti uinkovit, a usluge i domae tehnologije energetske uinkovitosti poticat e
gospodarski razvoj. U najveoj e se razumnoj mjeri koristiti obnovljivi izvori energije
(vjetar, suneva energija, vodne snage, geotermalna energija, biomasa i biogoriva).
Energetski sustav e biti raznolik glede primijenjenih tehnologija, energijskih oblika,
dobavnih pravaca i izvora energije. Energetski sustav Hrvatske bit e u potpunosti
integriran u regionalni energetski sustav, otvoren i privlaan za privatne investicije,
trgovinu energijom i tokove energije. Zahvaljujui geografskim i ljudskim potencijalima
Hrvatske, energetski sektor e biti vaan, izvozno usmjeren imbenik gospodarskog
prosperiteta.

28

Proposal for a directive of the European Parliament and of the Council on the promotion of the use of energy
from renewable sources, COM (2008) 19 final

96

11. POTPORA ENERGETSKOJ POLITICI

MEUSEKTORSKA PITANJA
11.1. Uspostavljanje zakonodavnog i regulativnog okvira
11.1.1. Prema integraciji u institucionalni okvir EU
U sklopu pristupnih pregovora za lanstvo u Europskoj uniji Hrvatska usvaja njenu pravnu steevinu
(acquis communautaire) i u energetskom sektoru. Cilj kreiranja i implementacije zakonskog i
institucionalnog okvira temeljenog na acquis communautaire jest regulacija i liberalizacija energetskog
sektora Republike Hrvatske radi osiguranja slobodnog trita energijom i poboljanja konkurentnosti,
sigurnosti opskrbe energijom i zatite okolia.
Pravna steevina EU u pogledu energetike sadrana je u direktivama Europske unije i meunarodnim
ugovorima koje je Hrvatska potpisala s tom zajednicom, kod ega posebice valja istaknuti Ugovor o
Energetskoj zajednici iz listopada 2005. godine (stupio na snagu 1. srpnja 2007.). Kao jedna od potpisnica
toga Ugovora (ugovor je potpisalo devet zemalja jugoistone Europe i EU) Hrvatska se obvezala na
preuzimanje direktiva o elektrinoj energiji i prirodnom plinu u svoj pravni sustav. Obveza se odnosi na
Direktivu 2003/54/EZ o zajednikim pravilima unutarnjeg trita elektrine energije i Uredbu
1228/2003/EZ o uvjetima pristupa mrei za prekograninu trgovinu elektrine energije te Direktivu o
zajednikim pravilima unutarnjeg trita prirodnog plina 2003/55/EZ. Naknadno se obveza proirila i na
Uredbu o plinu 1775/2005/EZ (rok provedbe 31.12.2008. godine) te na Direktivu 2005/89/EZ i Direktivu
2004/67 EZ, koje se odnose na sigurnost opskrbe elektrinom energijom i prirodnim plinom (rok
provedbe do 31. 12. 2009.). Kako potpisnice do poetnog roka (sredina 2007. godine) nisu ispunile sve
ugovorne obveze on je u dva navrata produavan 6 mjeseci, a krajnji rok za ispunjenje svih pojedinanih
obveza iz Ugovora je 31. prosinac 2017.
RH se obvezala i na usvajanje i primjenu pravne regulative EU za podruje zatite okolia, obnovljivih
izvora energije i trinog natjecanja. U podruju zatite okolia RH je primijenila Direktivu 85/337/EEZ
(od 27. lipnja 1985.) o procjeni utjecaja javnih i privatnih projekata na okoli, koja je dopunjena
Direktivom 97/11/EZ i Direktivom 2003/35/EZ o sudjelovanju javnosti u izradi planova i programa koji se
odnose na zatitu okolia te dopunom Direktive 85/337/EEZ i Direktivi 96/61/EZ o cjelovitoj prevenciji i
kontroli oneienja (IPPC Direktiva). Do kraja 2011. godine RH e primijeniti Direktivu 1999/32/EZ (koja
nadopunjuje Direktivu 93/12/EEZ9 o smanjenju sadraja sumpora u tekuim gorivima), a do 2017.
godine Direktivu 2001/80/EZ o ogranienjima emisija oneiivaa zraka iz velikih postrojenja. Nadalje
Hrvatska je primjenila lanak 4. stavak 2. Direktive 79/409 o ouvanju divljih ptica.
Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol iako Ugovorom o Energetskoj zajednici nije predviena obveza
ratifikacije Protokola iz Kyota (no pristupanje EU jest) i zapoet e pregovore o obvezama u
postkyotskom razdoblju.
Hrvatska e u skladu s preuzetim obvezama strogo provoditi prihvaena zakonska rjeenja i usklaivati
svoje zakonodavstvo sa zahtjevima i preporukama Europske komisije, imajui kod toga pred oima svoje
posebnosti i potrebu osiguranja gospodarskog i drutvenog razvoja.
Pravni okvir koji ureuje energetski sektor u Republici Hrvatskoj ine danas uz Strategiju energetskog
razvoja (kao temeljnog dokumenta kojim se utvruje energetska politika) Zakon o energiji (NN 68/01,
177/04 i 76/07), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07), Zakon o tritu plina (NN

97

40/07), Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04 i 76/07), Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi
toplinskom energijom (NN 42/05), Zakona o tritu nafte i naftnih derivata, (NN 57/06), Zakon o Fondu
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (NN 107/03) te mnogi provedbeni podzakonski akti koji su
doneseni ili e biti doneseni temeljem odredbi navedenih zakona. Pred donoenjem su Zakon o
energetskoj uinkovitosti i Zakon o biogorivima. Meunarodni ugovori potvreni u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske takoer su dio unutranjeg pravnog poretka (Ugovor o Energetskoj povelji, Protokol
Energetske povelje o energetskoj uinkovitosti i pripadajuim problemima okolia, Ugovor o Energetskoj
zajednici, Konvencija o atomskoj sigurnosti).

11.1.2. Elektrina energija

Kod elektrine energije zakonski okvir je u cijelosti zavren. No, uoeni su odreeni nedostaci koji
oteavaju primjenu pa e se izmjenama odnosno dopunama nedoreenih odredbi otkloniti (vodei
rauna o intenciji donesenih propisa). Ovdje se posebno istie potreba za ureivanjem jasnih naela i
kriterija koji se primjenjuju u postupcima izdavanja energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih
objekata za elektrinu energiju odnosno naini njihove provedbe. Uoeni nedostatak spreava jasno
sagledavanje pozicije investitora u fazi planiranja projekata i predstavlja ogranienje za investitore. S tim
u vezi, nadleno ministarstvo, odnosno Vlada RH, e utvrditi i propisati jasan nain provedbe utvrenih
kriterija i naela koji e se primjenjivati u postupcima izdavanja odobrenja za izgradnju od nadlenog
ministarstva, a kako je predvieno l.9 Zakona o tritu elektrine energije.
Uz temeljne energetske zakone (Zakon o energiji, Zakon o tritu elektrine energije, Zakon o regulaciji
energetskih djelatnosti), zakonski okvir ine i ovi podzakonski akti: Pravilnik o koritenju obnovljivim
izvorima energije i kogeneracijom (NN 67/07), Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa
elektrine energije (NN 67/07), Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 33/07), Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07 i 133/07), Uredba o
naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN
33/07), Pravila o dodjeli i koritenju prekogranine prijenosne moi (HEP-OPS, 12/2006), Tarifni sustav
za opskrbu elektrinom energijom, s iznimkom povlatenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (NN
143/06), Tarifni sustav za distribuciju elektrine energije, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06), Tarifni
sustav za prijenos elektrine energije, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06), Tarifni sustav za proizvodnju
elektrine energije, s iznimkom za povlatene kupce, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06), Pravila
djelovanja trita elektrine energije (NN 135/06), Metodologija za pruanje usluga uravnoteenja
elektrine energije u elektroenergetskom sustavu (NN 133/06), Pravila o uravnoteenju
elektroenergetskog sustava (NN 133/06) Pravilnik o naknadi za prikljuenje na elektroenergetsku mreu
i za poveanje prikljune snage (NN 28/06), Odluka o iznosu naknade za prikljuenje na
elektroenergetsku mreu i za poveanje prikljune snage (NN 52/06), Mrena pravila elektroenergetskog
sustava (NN 36/06), Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom (NN 14/06), Tarifni sustav za usluge
elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge (NN 101/02, 121/02, 129/02 i 98/05),
Pravilnik o normiranim naponima za distribucijske niskonaponske elektrine mree i elektrinu opremu
(NN 28/00), Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti
graenja (NN 89/06 i 139/06).

98

11.1.3. Prirodni plin

U podruju plina temeljni zakon je Zakon o tritu plina (NN 40/07) kojim se ureuju pravila i mjere za
obavljanje energetskih djelatnosti u sektoru prirodnog plina ukljuujui LNG, prava i dunosti sudionika
trita plina, razdvajanje djelatnosti operatora sustava, pristup tree strane plinskom sustavu i otvaranje
trita prirodnog plina. Zakonom se liberalizira trite s rokom otvaranja 01.08.2008. Zakon propisuje
sustav podzakonskih akata kojima e se dovriti usklaivanje propisa u sektoru plina s pravnom
steevinom EU.
Doneseni su ovi podzakonski akti: Tarifni sustav za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlatenih
kupaca, bez visine tarifnih stavki (NN 34/07, 47/07), Tarifni sustav za distribuciju prirodnog plina bez
visine tarifnih stavki (NN 34/07, 47/07), Tarifni sustav za transport prirodnog plina bez visine tarifnih
stavki (NN 32/06, 3/07), Uredba o stjecanju poloaja povlatenih kupaca plina (NN 101/04), Mrena
pravila za pristup transportnom sustavu plinovoda (NN 126/03), Pravilnik o distribuciji plina, (NN 104/02,
97/03).
Potrebno je donoenje jo nekih podzakonskih akata kojima bi se zaokruila implementacija pravne
steevine EU i otvorila mogunost stvarnog funkcioniranja plinskog trita: Opi uvjeti opskrbe prirodnim
plinom, Opi uvjeti opskrbe prirodnim plinom, Uredba o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, Pravilnik o
organizaciji trita prirodnog plina, Mrena pravila transportnog sustava, Mrena pravila distribucijskog
sustava, Pravila koritenja sustavom skladita plina, Pravila koritenja terminalom za ukapljeni prirodni
plin, Pravilnik o naknadi za prikljuenje na plinsku mreu i za poveanje prikljune snage, Pravilnik o
dostavljanju podataka o investicijskim projektima.

11.1.4. Sektor toplinarstva

Uz temeljne energetske zakone, Sektor toplinarstva je normativno ureen Zakonom o proizvodnji,
distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05) i ovim podzakonskim aktima: Opi uvjeti za
opskrbu toplinskom energijom (NN 129/06), Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje,
distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki (NN 65/07 - proieni tekst) i
Odluka o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje,
distribucije i opskrbe toplinskom energijom (NN 115/07).
Da bi se u cijelosti zaokruio normativni okvir u podruju toplinarstva, potrebno je donoenje ovih akata:
Pravilnik o tehnikim uvjetima za energetske objekte za proizvodnju toplinske energije, Pravilnik o
uvjetima za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije, Pravilnik o nainu raspodjele i
obraunu trokova za isporuenu toplinsku energiju, Uredba o parametrima za utvrivanje udjela
povlatenog proizvoaa toplinske energije, Pravilnik za utvrivanje naknade za prikljuak na
distribucijsku mreu.

11.1.5. Nafta i naftni derivati

Zakonom o tritu nafte i naftnih derivata ustanovljen je normativni okvir za obavljanje djelatnosti
proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima, transporta naftnih derivata
produktovodima, trgovine na veliko naftnim derivatima, trgovine na malo naftnim derivatima,
skladitenje nafte i naftnih derivata i trgovanje, posredovanje i zastupanje na tritu nafte i naftnih
derivata. Osim osnovnog Zakona zakonski okvir u podruju nafte i naftnih derivata ine ovi akti: Tarifni
sustav za transport nafte naftovodom (NN 39/07), Pravilnik o utvrivanju cijena naftnih derivata (NN

99

03/07), Uredba o nainu naplate sredstava za financiranje rada Hrvatske agencije za obvezne zalihe
nafte i naftnih derivata (NN 85/06), Uredba o kakvoi tekuih naftnih goriva (NN 53/06).
U sklopu izmjene odnosno donoenja novog Rudarskog zakona, kao dio usvajanja pravne steevine
Europske unije, podrobno e se regulirati odnosi i postupak za dodjelu buduih koncesija za istraivanje
ugljikovodika (nafte, plinskog kondenzata i prirodnog plina), kao i odgovarajuih podzakonskih akata
kojima e se propisati postupak dodjele odobrenja za eksploataciju ugljikovodika kao i ozakoniti nove
poveane naknade za eksploataciju ugljikovodika iz domaih leita.
U tom segmentu posebnim dijelom Rudarskog zakona i podzakonskim aktima osigurat e se
odgovarajue definiranje, procjena i prenoenje u dravno vlasnitvo geoloko rudarske
dokumentacije o leitima ugljikovodika s podacima koji spadaju u struno tehniki okvir za definiranje
mineralnog blaga, koje je po Ustavu Republike Hrvatske javno dobro i dravno vlasnitvo.
Nadalje, tijekom provedbe ove Strategije, dopunit e se zakonski okvir radi omoguavanja dogradnje
sustava obveznih rezervi nafte i naftnih derivata kao i razvoj sustava stratekih rezervi nafte u razdoblju
nakon 2020. godine, a u viziji energetskog razvoja do 2030. godine.

11.1.6. Obnovljivi izvori, energetska uinkovitost i suproizvodnja toplinske i

elektrine energije
Temeljni zakonski okvir za podruje obnovljivih izvora energije, energetska uinkovitost i suproizvodnju
elektrine i toplinske energije u Republici Hrvatskoj sadran je u Zakonu o energiji, Zakonu o tritu
elektrine energije, Zakonu o fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i podzakonskim aktima
koji su provedbeni akti istih zakona.
Obveze to proizlaze iz Direktive 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama su u
navedenim zakonima samo djelomino prenesene u hrvatsko zakonodavstvo. Radi pune primjene
predmetne Direktive donijet e se novi zakon, Zakon o uinkovitom koritenju enerije i niz provedbenih
akata. Doprinos energetskoj uinkovitosti bit e i uspostava sustava certificiranja energijskih svojstava u
zgradarstvu (obveza iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07) za to nedostaju jo neki od
podzakonskih akata.
Hrvatski zakonodavni okvir u vezi sa suproizvodnjom i obnovljivim izvorima energije u skladu je s acquis
communautaire-om, a ine ga primarno Zakon o energiji, Zakon o tritu elektrine energije, Zakon o
regulaciji energetskih djelatnosti i Zakon o dravnim potporama. Kriteriji, uvjeti i mogunost koritenja
suproizvodnim jedinicama i obnovljivim izvorima za proizvodnju elektrine energije propisani su
Pravilnikom o koritenju obnovljivim izvorima energije i kogeneracijom (NN 67/07). Uvjeti za stjecanje
statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije utvren je Pravilnikom o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa (NN 67/07). Financijski poticaji su osigurani putem poticajnih (feed-in) tarifa
utvrenih Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN
33/07). Financijska sredstva za navedenu svrhu osiguravaju se putem posebne naknade koju plaaju svi
kupci elektrine energije, a koja je odreena Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 33/07 i 133/07). Nacionalni ciljevi za proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora i suproizvodnje postavljeni su u Uredbi o minimalnom udjelu
elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie
(NN 33/07). Kriteriji za visokouinkovitu suproizvodnju postavljeni su ve spomenutim Pravilnikom o
stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (u skladu s Direktivom 2004/8/EZ i
Odlukom Komisije 2007/74/EZ o uspostavljanju harmoniziranih referentnih vrijednosti za uinkovitost

100

odvojene proizvodnje elektrine i toplinske energije pri primjeni Direktive 2004/8/EZ). Tijekom 2009.
godine donijet e se pravilnik o poticanju proizvodnje toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora.
Obveza provedbe Direktive 2003/30/EZ o promociji koritenja biogorivima nalae donoenje Zakona o
biogorivima (donijet e se do kraja 2008. godine).

11.1.7. Regulacija i Hrvatska energetska regulatorna agencija

Normativni okvir glede Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) je uspostavljen. ine ga Zakon
o energiji, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (kao temeljnom zakonu koji ureuje uspostavu i
provedbu sustava regulacije energetskih djelatnosti) i zakoni o tritima pojedinih energenta te Pravilnik
o dozvolama za obavljanje energetske djelatnosti, Uredba o razdoblju za koje se izdaje dozvola za
obavljanje energetske djelatnosti, Pravilnik o podacima koji su energetski subjekti duni dostaviti Vijeu
za regulaciju energetskih djelatnosti, postojee metodologije i tarifni sustavi kao i interni akti HERE.

11.2. Stvaranje povoljnih nacionalnih uvjeta za razvoj energetskog

sektora
11.2.1. Poticanje investicija u energetski sektor
Na temelju projekcija buduih energijskih potreba i potrebe zamjene postojee energetske
infrastrukture te izazova s kojima e se energetski sektor susretati u budunosti ova strategija je
pokazala da energetski sektor RH trai znatne investicije. Te investicije javni sektor nee moi financirati
vlastitim sredstvima (a to i nije njegova zadaa) pa se javlja nunost poticanja privatnih, domaih i
inozemnih investicija u energetski sektor. U tom smislu veliki su zahtjevi na dravne institucije koje
moraju koordinirano i predano stvarati i unaprjeivati uvjete koji e privlaiti domai i inozemni kapital
kako bi sudjelovao u realizaciji potrebnih ulaganja u energetski sektor.
Za ulaganja u energetski sektor kao posebnu vrstu ulaganja poticajni uvjeti mogu se stvoriti samo
kombinacijom povoljnih opih gospodarskih uvjeta i specifinih uvjeta koji proizlaze iz vanosti energije
za gospodarstvo i stanovnitvo i koji moraju podrati ciljeve definirane ovom energetskom strategijom.
Pod povoljnim opim gospodarskim uvjetima misli se na makroekonomsku stabilnost, uinkovitu
dravnu upravu, konkurentnu razinu poreznog optereenja, pravnu sigurnost, odgovarajue ljudske
resurse, izgraenost gospodarske infrastrukture, zatitu trinog natjecanja, postojanje financijskih
poticaja za ulaganja, postojanje specijaliziranih dravnih ustanova za promicanje ulaganja i sl. No, kako bi
se potaklo ulaganje u energetski sektor, zbog visine potrebnih ulaganja, dugoronog karaktera ulaganja i
osjetljivosti ishoda ulaganja na volatilna kretanja svjetskih cijena energije, nuno je stvoriti dodatne
uvjete koji e ovakva ulaganja uiniti atraktivnima i usmjeriti ih u eljenom pravcu.
to se tie specifinih uvjeta za ovu vrstu ulaganja presudnu e vanost imati pravodobno planiranje i
priprema potrebnih ulaganja utemeljeno na analizi postojeih i projekciji buduih trinih trendova te
jasna komunikacija planova sa irom javnou, svim dionicima, a osobito zainteresiranim ulagaima.
Strateki okvir budueg energetskog razvoja definiran ovom strategijom, testiran u javnoj raspravi i
podran vrstim i nepromjenjivim politikim opredjeljenjem Vlade i Sabora daje osnovnu informaciju o
prioritetnim ulaganjima u infrastrukturu reguliranih djelatnosti i potrebnim trinim, privatnim
ulaganjima. Programom provedbe strategije osigurat e se uklanjanje prepreka privatnom investiranju
u energetski sektor radi ostvarenja ciljeva strategije i to naputcima za stvaranje jasnog, nedvosmislenog i
stabilnog zakonskog okvira koji e biti poticajan za poduzimanje ovakve vrste ulaganja i koji e

101

smanjivati stupanj neizvjesnosti s kojom se privatni ulagai suoavaju. Godinjim izvjeima o provedbi
programa provedbe strategije i Izvjeem Vlade Saboru o provedbi programa provedbe strategije u
razdoblju 2009.-2012. nadzirat e se uspjenost ostvarenja ciljeva strategije.
Kod velikih, investicijski zahtjevnih proizvodnih objekata s dugotrajnijim razdobljem povrata ulaganja
privatni investitori e se osim poticajnog zakonskog okvira ohrabrivati i djelotvornom dravnom
administracijom ija je zadaa stvaranje povoljne investicijske klime, razvoj svijesti u javnosti o potrebi
investiranja i izravna pomo investitorima da bre i uz manje rizika realiziraju svoje investicijske zamisli.
Kod toga je nuna suradnja dravnih institucija i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Iako je
istraivanje trita zadaa investitora, drava e sustavom planiranja pruati potencijalnim
investitorima informacije o potrebi i mogunostima investiranja. Kod toga, posebice e se kod
prostornog planiranja voditi rauna o potrebnim investicijama u energetske objekte.
Kod reguliranih djelatnosti investicijski rizik je manji jer je manji utjecaj neizvjesnosti svjetskog i
regionalnog trita na poslovne uvjete tih djelatnosti na internom tritu. Dobro planiranje kao izvor
informacija i uloga regulatora je kod reguliranih djelatnosti nadasve vano, jer pogrene informacije i na
temelju njih donesene investicijske odluke mogu ugroziti sigurnost energijske opskrbe (ako su
zakasnjele) ili nepotrebno poveati trokove energijske opskrbe i smanjiti konkurentnost energetskog
sustava (ako je investiranje nerealno ambiciozno ili neopravdano, a trokovi se socijaliziraju,
raspodjeljuju na sve korisnike sustava). Posebnog su znaenja investicije u infrastrukturu za tranzit nafte,
prirodnog plina i elektrine energije, kojima se iskoritava geografski poloaj Hrvatske i kod kojih je
nuno investicijske odluke sagledavati sa stajalita ostvarivanja pozitivnih uinaka na bilancu plaanja i
izravne dobiti za dravu.
Investicije u obnovljive izvore energije i tehnologije koje poveavaju energetsku uinkovitost doprinose
obuzdavanju emisija staklenikih plinova, poveavaju energijsku neovisnost zemlje i doprinose
robusnosti energetskog sustava. S obzirom na brojnost i raznolikost tih investicija, dostupnost
tehnologija i mogunosti razvoja domaih proizvoda i usluga na tom podruju, njihov potencijal za
dinamiziranje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika moe biti temelj za novi, danas
nesaglediv razvoj. Postojea zakonska rjeenja i poticaji za gospodarski rast ovih djelatnosti i dalje e se
preispitivati i unaprjeivati radi stvaranja posebnih uvjeta i posebne pomoi dravnih institucija i
regionalne i lokalne samouprave (organiziranjem, edukacijom i informiranjem, financijskim poticajima,
olakanim pristupom izvorima financiranja, poticanjem razvoja tehnologija i proizvoda te stavljanjem na
raspolaganje privatnom sektoru tehnolokih pronalazaka ostvarenih u znanstvenoistraivakim
projektima akademske zajednice).
Hrvatski porezni sustav ne predvia posebne olakice vezano za energetsku uinkovitost i koritenje
obnovljivim izvorima energije iako u mnogim lanicama EU one dijelom zamjenjuju sustav poticaja.
Prednost poreznih olakica je to su jednake za sve investitore i to doprinose boljem funkcioniranju
trinih mehanizama. No, valja ih osmisliti s velikim oprezom pa je prije uvoenja takvih inicijativa nuno
pomno istraivanje posljedica na gospodarski sustav.

11.2.2. Integracija potrebne energetske infrastrukture u prostorne planove

Ostvarenje ove Strategije trai izmjene i dopune vaeih prostorno-planskih dokumenata! Naime,
prema vaeoj regulativi (Zakon o zatiti okolia, Zakon o prostornom ureenju i gradnji i prateim
dokumentima) nije mogue poeti ak ni pripremne aktivnosti odreenog projekta (zahvata) ako on nije
adekvatno planiran u dokumentima prostornog ureenja. U l. 6 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na

102

okoli (NN 64/2008) propisano je da Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoli obvezno sadri,
izmeu ostaloga podatke o usklaenosti zahvata s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom to
se dokazuje odgovarajuom potvrdom, uvjerenjem i sl. tijela nadlenog prema zakonu kojim se ureuje
prostorno ureenje. U prilogu VI. istoga dokumenta propisuje se sadraj Zahtjeva za izdavanje Upute o
sadraju Studije o utjecaju na okoli gdje se takoer trai dokaz da je zahvat planiran u skladu s vaeom
prostorno-planskom dokumentacijom.

Strategija prostornog ureenja RH

Temeljni dokument prostornog ureenja je Strategija prostornog ureenja RH (donesena je 27.06.97. u
Zastupnikom domu Sabora). U podruju energetike osnovne smjernice Strategije jesu ove:

zadrati sve postojee lokacije energetskih objekata kao podlogu za irenje i razvoj energetskog
sustava (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajuim naftovodima i plinovodima, rafinerije,
Jadranski naftovod, hidroelektrane i termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice
itd.),

postojee energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proiriti (osuvremenjivanje

/proirenje ne postavlja znatnije nove prostorne zahtjeve),

zadrati sve do sada istraene i potencijalne lokacije za mogue nove energetske objekte za koje
predstoje potrebna daljnja istraivanja,

zadrati postojee i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku
povezuju sa susjednim zemljama,

dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih objekata u

Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske),

istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost irenja plinske mree u

Republici Hrvatskoj (kroz nove projekte plinofikacije: Adria LNG, plinofikacija Like i Dalmacije i
druge),

poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energijskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini,

osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju objekti grade,

otvoriti mogunost sudjelovanja u razvoju energetike razliitih vlasnikih subjekata te definirati

potrebu za odreenom pravnom regulativom koja bi uredila odnose meu sudionicima
energetskog sustava,

primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i prijenosnih

sustava.

Od kartografskih prikaza posebno je vaan za podruje energetike br. 44 -13 u kojemu su oznaena
podruja za daljnja istraivanja moguih lokacija za smjetaj novih energetskih objekata. Iako je prikaz
napravljen na osnovama veoma opsenih istraivanja lokacija za termoelektrane i nuklearne elektrane
(prezentiranih u posebnoj studiji), izostavljene su lokacije za nuklearnu elektranu i za odlagalite nisko i
srednje aktivnog radioaktivnog otpada, a lokacije planirane za termoelektranu na ugljen dobile su
kategorizaciju plin ili uvozni ugljen.

103

Iako su lokacije nuklearnih objekata iskljuene iz kartografskih prikaza ne zatvara se mogunost daljnjih
istraivanja: Planirana potronja energije, predviena Strategijom energetskog razvoja (PROHES), moe
se zadovoljiti koritenjem konvencionalnih izvora energije do 2015. godine. Do tada treba nastaviti s
istraivanjima potrebnim da se donesu odluke o opravdanosti i podobnosti graenja
nuklearnih/alternativnih energana u Hrvatskoj.
U podruju cijevnog transporta (kart. prilog 44-06) oznaena je lokacija UPP terminala na Krku, planirani
su plinovodi Zagreb-Karlovac-Pula (drukijom trasom od realizirane) s odvojkom za Pazin, Karlovac-Sisak,
Novska-Slavonski Brod-Vinkovci i Osijek-Vukovar. Plinovod prema Dalmaciji nije planiran nego su u
veim gradovima (Zadar, ibenik, Split, Dubrovnik) planirani satelitski terminali.

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (PPU) je glavni provedbeni prostorno-planski
dokument u Republici Hrvatskoj (usvojio ga je Hrvatski sabor 07. svibnja 1999.). Dokumenti prostornog
ureenja nieg reda (upanijski, gradski i opinski prostorni planovi) moraju se uskladiti s PPU-om, a u
PPU-u bi morali nai svoje mjesto barem oni zahvati (graevine) odreeni u Strategiji energetskog
razvoja za koje MZOPUG izdaje lokacijsku ili graevinsku dozvolu (prema Uredbi o odreivanju zahvata
u prostoru za koje MZOPUG izdaje lokacijsku ili graevinsku dozvolu), a ostali bi se regulirali u
upanijskim (ili opinskim i gradskim) prostornim planovima.
Moe se ustvrditi da je PPU-u dodatno ograniio mogunosti gradnje energetskih objekata u odnosu na
Strategiju prostornog ureenja i u odnosu na rezultate prethodnih istraivanja. U tekstualnom dijelu
Programa uoavaju se kontradikcije. Tako se npr. trai da se razmotre sve predloene potencijalne
lokacije za nove energetske objekte ... pri emu e se primjenjivati Kriteriji za lociranje termoelektrana i
nuklearnih elektrana u Republici Hrvatskoj (reeni kriteriji se odnose iskljuivo na termoelektrane na
ugljen i nuklearne elektrane), a istodobno se daje ova odredba:
Posebnu panju treba posvetiti izboru energenta. Hidropotencijali e se ispitati i koristiti (uz postojee)
na rijekama Savi, Dravi i Lici. Treba raunati na koritenje plina gdje god je mogue bilo kao domai ili
uvozni energent. Do 2015. godine u Republici Hrvatskoj nee se graditi niti istraivati, odnosno ispitivati
mogunost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana.
Dakle, za razliku od Strategije, UPP kao provedbeni dokument, bez ijednog argumenta ili strune
podloge, u potpunosti zatvara vrata termoelektranama na ugljen i nuklearnim elektranama. Naime,
iskljuenjem ve obraenih i u veini detaljno istraenih lokacija iz osnovnog prostorno-planskog
dokumenta one su iskljuene i iz prostornih planova na upanijskoj razini pa su mnoge od nominiranih
lokacija postale ili e postati neiskoristive za predvienu namjenu zbog drugih korisnika prostora koji
su u meuvremenu zauzeli ili e zauzeti podruje pojedine lokacije.
Tako je zanemaren ambiciozan projekt izbora lokacija, organiziran i voen od strane Vlade Republike
Hrvatske, da se ne spominju brojna istraivanja iz ranijeg razdoblja, koji je na temelju viegodinjih, vrlo
temeljitih istraivanja uz sudjelovanje vie od 80 strunjaka raznih profila predloio u svojoj konanoj
elaboraciji, iskljuivo za potrebe Strategije i Programa prostornog ureenja 5 preferentnih lokacija za
nuklearne elektrane, dvije lokacije za odlagalite nisko i srednjeaktivnog radioaktivnog otpada, 7 lokacija
za termoelektranu na uvozni ugljen i 4 lokacije za termoelektranu na plin.

104

Uvjeti provedbe Strategije energetskog razvoja RH s obzirom na prostorne planove

Uvjeti provedbe ove Strategije energetskog razvoja glede prostornih planova jesu ove urne aktivnosti:
1. Pregled i dorada dokumenata koji su se odnosili na izbor lokacije energetskih objekata to ukljuuje
pregled i vrednovanje prethodno predloenih preferentnih lokacija te eventualnih novih lokacija.
Lokacije je potrebno definirati za ove tipove energetskih objekata: termoelektrana na uvozni ugljen
(novu lokaciju za izgradnju termoelektrane na ugljen na jadranskoj obali je nuno odrediti neovisno
o tomu kada e se ona graditi), plinska termoelektrana sa i bez suproizvodnje, nuklearna elektrana,
odlagalite nisko i srednje radioaktivnog otpada (ORAO), terminali UPP-a, obnovljivi izvori
elektrine snage vee od 20 MW, svi drugi energijski izvori toplinske snage vee od 50 MJ/s, koridori
novih plinovoda i naftovoda.
2. Usklaenje i promjena Programa prostornog ureenja RH u dijelu energetike prema smjernicama
ove Strategije energetskog razvoja i prema rezultatima istraivanja navedenih pod 1.
3. Usklaenje svih upanijskih dokumenata prostornog ureenja s Programom prostornog ureenja
Republike Hrvatske.

11.3. Uloga sredinje drave, regionalne i lokalne samouprave u

podruju energetike
U ostvarivanju vizije odrive opskrbe energijom osnovna uloga drave je donoenje, provedba i nadzor
energetske politike, kao dijela ukupne ekonomske politike, te unapreivanje institucionalnog i
zakonskog okvira i osiguravanje njegove provedbe. Drava treba intervenirati u trine procese samo
kada su dionici pogoeni transakcijama (radi se o tzv. eksternim uincima). Kod energetskog sustava
glavni eksterni uinci su u odnosu na sigurnost opskrbe, kvalitetu okolia i zatitu od monopola pa je tu
uloga drave nuna. Regulacija energetskog sektora, mjere za poticanje energetske uinkovitosti, zatita
potroaa, ukljuivanje trokova eksternih uinaka u cijenu energije, planiranje u energetici i, s tim u
vezi, pravodobna intervencija radi poticanja investicija (posebice privatnih) u energetiku glavni su
instrumenti koji e se primjenjivati u provedbi energetske politike.
Vana uloga sredinje drave je kontinuirano podizanje razine energetske uinkovitosti i poticanje
projekata kojima se pospjeuje energetska uinkovitost. Sredinja e drava promovirati projekte
energetske uinkovitosti i time pozitivno utjecati na njihovu rairenost u cijelom gospodarstvu.
Iskazivanjem poveane spremnosti dravnog sektora za ulaganje u projekte energetske uinkovitosti radi
dokazivanja njihove financijske isplativosti osigurat e se dovoljno poticaja privatnom sektoru da bre
usvoji naela energetske uinkovitosti.
Sredinja drava omoguuje postizanje vee energetske uinkovitosti provedbom na transparentan
nain sustava javne nabave za projekte energetske uinkovitosti. To je najjednostavnije ostvariti izradom
razraenih primjera standardnih ugovora za pojedine vrste nabave, izradom detaljnih uputa za procjenu
uteda kod razliitih projekata energetske uinkovitosti, razradom sustava mjerenja te redovnim
obavljanjem nadzora nad ostvarenim utedama. Unapreenjem koncepta procjene trokova opreme,
ureaja i usluga u podruju energetske uinkovitosti sredinja drava aktivno promie proizvode (usluge)
koji su energetski uinkovitiji. Usvajanjem novog koncepta procjene trokova uzimaju se u obzir ukupni
trokovi ivotnog vijeka proizvoda, koji obuhvaaju i nie trokove potronje energije. Time se naputa
postojei sustav koji nalae odabir ponuaa koji nudi proizvod prema najniim trokovima i izbjegava
esta situacija da nabava energetski uinkovitijeg proizvoda (usluga) nije konkurentna, jer je inicijalni

105

troak njihove nabave vei nego kod proizvoda (usluga) koji su energetski manje uinkoviti. Primjena
novog koncepta trai detaljne strune podatke o proizvodima, koji e omoguiti njihovu usporedbu.
Promoviranje integriranog planiranja i upravljanja na temelju jae povezanosti razvojnih strategija
upanija i lokalnih planova razvoja i lokalnih prorauna dovodi do stvarnog praenja postignutih
rezultata troenjem javnih sredstava. Kod toga, sredinja drava e provesti nune promjene u procesu
planiranja prorauna kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. Planiranje prorauna na
temelju pokazatelja uspjenosti i prema ostvarenim rezultatima je nain za poveanje kvalitete
donoenja odluka o troenju javnih sredstava u javnom sektoru, kojima se osigurava vea uinkovitost
troenja javnih sredstava, postie via razina kvalitete pruanja javnih usluga i poveava uvjerenje
graana da njihovi pruatelji usluga vode brigu o uinkovitom upravljanju javnim sredstvima. Svrha je
takvog planiranja proraunskih rashoda racionalizacija na nain da se smanjivanje rashoda usmjerava na
ona podruja javnog troenja koja ne postiu najbolje rezultate. Pokazatelji uspjenosti omoguuju
praenje godinje provedbe programa, tj. rezultata, postizanja opih i posebnih ciljeva. Kljuni je uvjet
izrade prorauna po uinku odnosno prema ostvarenim rezultatima dobra koordinacija aktivnosti u
pripremi prorauna i u definiranju uloge svakog sudionika u tom procesu.
Decentralizacijom energetske politike, podijelit e se uloge i zadae sredinje drave, regionalne i
lokalne samouprave. Regionalna i lokalna samouprava aktivno sudjeluju u podruju energetike u
zakonom definiranim sluajevima (proizvodnja i opskrba toplinskom energijom, javna rasvjeta,
distribucija plina, donoenje odluka o smjetaju i izgradnji novih energetskih objekata i ostale
energetske infrastrukture). Pri tome se susree s nizom problema od kojih valja izdvojiti nedostatak
institucionalnog okvira i odgovarajueg znanja (odgovarajuih strunjaka).
Prethodna Strategija energetskog razvoja RH (iz 2002. godine) predvidjela je osnivanje energetskih
ureda u jedinicama regionalne i lokalne samouprave to nije ostvareno. Programom provedbe ove
strategije ovaj e se propust otkloniti. U sklopu projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima
(MINGORP/UNDP) pokazala se nunost osnivanja energetskih ureda (pa je nekoliko njih osnovano iako s
ogranienom zadaom upravljanja uporabom energije u objektima u vlasnitvu podrune uprave).
Osnovni zadaci energetskih ureda su uinkovito upravljanje energijom, poticanje iskoritavanja
obnovljivih izvora energije, koordinacija interesa i projekata regionalne i lokalne samouprave i
energetskih subjekata, energetsko planiranje i bilanciranje, promotivne i savjetodavne aktivnosti.
Ovakvo organiziranje ojaat e lokalne kapacitete za pripremu, provoenje i praenje projekata
energetske uinkovitosti kroz unapreivanje ljudskih potencijala (jaanje svijesti o vanosti energetskih
uteda i zatite okolia kod samih donositelja lokalnih razvojnih odluka), umreavanje i povezivanje
opina i gradova, proaktivan pristup u rjeavanju energetskih problema s naglaskom na participaciju svih
zainteresiranih dionika, kao i na unapreivanje tehnikih kapaciteta za provoenje i praenje projekata
(mjerenja energijskih uteda, na kojima bi se temeljila i upotreba potencijalnih financijskih mehanizama i
rjeenja za poticanje energetske uinkovitosti).
Za sustavno unapreivanje energetske uinkovitosti regionalna i lokalna samouprava ima vanu ulogu u
izradi registra imovine kojom raspolae, unapreenju upravljanja imovinom, uvoenju suvremenih
informacijskih sustava za odravanje imovine i poveanje energetske uinkovitosti, u osiguranju
energetskih pregleda kako bi se utvrdilo u kojim je objektima u vlasnitvu lokalnih jedinica i na koji nain
mogue ostvariti najvee utede, te u razvijanju sustava mjerenja kako bi se osiguralo praenje i nadzor
provedenih mjera u podruju energetske uinkovitosti, te u razvijanju mree lokalnih jedinica kako bi se
informacije o pozitivnim iskustvima projekata energetske uinkovitosti razmjenjivale.

106

Unapreenje proraunskog procesa na lokalnoj razini, restrukturiranje prorauna i uspostava pravog

programskog prorauna preduvjet je za mjerenje ostvarenih rezultata na lokalnoj i regionalnoj razini.
Proraun jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne smije samo u formalnom smislu biti
planiran po programima, ve struktura lokalnih prorauna treba ukazivati na lokalna strateka
opredjeljenja, prioritetna pitanja i vanije probleme koji se financiraju iz lokalnih prorauna, te ukazivati
na stupanj ostvarivanja postavljenih stratekih ciljeva pa tako i u podruju energetike. Radi aktivnijeg
ukljuivanja lokalnih dionika u sustav planiranja, izvrenja i nadzora prorauna u jedinicama regionalne i
samouprave ustrajno e se pridonositi poveanju stupnja transparentnosti u planiranju, izvrenju i
nadzoru proraunskih sredstava. Uspostavljanje prakse viegodinjeg proraunskog planiranja i
povezivanja s lokalnim razvojnim dokumentom te povezivanje godinjeg prorauna s viegodinjim
proraunom s ciljem planiranja prioritetnih razvojnih projekata i njihovog financiranja u duem razdoblju
pridonijet e otklanjanju nedostatka kontinuiranosti u proraunskom planiranju u jedinicama regionalne
i lokalne samouprave.
Ukljuivanje regionalnih i lokalnih vlasti u rjeavanje energetskih pitanja u EU se provodi kroz razne
inicijative. U okviru Programa inteligentne energije Europe potie se osnivanje i djelovanje regionalnih i
lokalnih energetskih agencija. Posebno se istie potpora lokalnim vlastima u svim aspektima vezanim uz
energetiku i energetsko planiranje, pruanje tehnike pomoi u pokretanju i razvoju energetskih
projekata, informiranje i edukacija javnosti, promicanje energetske uinkovitosti i koncepta odrivosti,
uspostava komunikacije sa Europskim mreama i institucijama i drugo. S istom svrhom, i u nas e se
poticati osnivanje energetskih agencija kao strune potpore energetskim uredima (koji imaju
administrativnu i organizacijsku ulogu). Njihova posebno vana uloga bit e razvijanje i podrka
inicijativa za sudjelovanje u nacionalnim i EU fondovima vezanim uz energetiku te razvoj poduzetnitva i
informiranje o mogunostima koritenja raznim financijskim mehanizmima za provedbu energetskih
projekata.
Radi uspjenog komplementarnog djelovanja dravne, regionalne i lokalne samouprave u podruju
energetike kadrovima samouprave omoguit e se kontinuirana profesionalna edukacija, razvoj
komunikacijskih i marketinkih vjetina i vjetina upravljanja projektima.

11.4. Poboljanje energetskog planiranja

Investicijske odluke u energetici su s dugoronim posljedicama na konkurentnost, sigurnost opskrbe i
utjecaj na okoli pa je planiranje energetici imanentno. Kod toga, trini subjekti planiranje definiraju
kao procesiranje podataka radi stvaranja novih spoznaja potrebnih za donoenje investicijskih odluka.
Kod drave, planiranje je podloga za kreiranje i unapreenje energetske politike radi uravnoteenog i
odrivog razvoja.
Za dravno planiranje u energetici odgovorna je, prema Zakonu o energiji, Vlada RH koja putem
Energetske strategije predlae dugorone temelje energetske politike, a na osnovi lanka 9. donosi
dugorone i godinje energetske bilance.
Zakonom o energiji jedinicama regionalne i lokalne samouprave je propisana obveza izrade razvojnih
dokumenata u kojima planiraju potrebe i nain opskrbe energijom, no ta obveza se samo sporadino
potuje. Osnovni razlog tome je nepostojanje institucionalnog okvira i koordinacije planiranja na
dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini radi definiranja odnosa i obaveza u procesima planiranja.

107

Prepreke planiranju na regionalnoj i lokalnoj razini treba otkloniti pa e se u Programu provedbe

Strategije odrediti dinamika izvrenja ove odredbe. Zadaa MINGORP-a je razrada odreene razine
metodoloke ujednaenosti planiranja, ime se olakava komunikacija jedinica regionalne i lokalne
samouprave i MINGORP-a te ostalih dionika energetskog planiranja (energetskih subjekata, udruga,
stanovnitva i drugih). Metodoloka ujednaenost je dobar preduvjet za integraciju planiranja
energetskog sektora u druge strategije i planove razvoja (prostorne planove, gospodarske planove).
Poboljanju energetskog planiranja doprinosi kontinuitet planiranja pa planiranje valja shvatiti kao
uzastopni proces periodinog vrednovanja, nadograivanja i prilagoavanja prethodnog plana. Brigu oko
trajnosti procesa planiranja na regionalnoj i lokalnoj razini trebalo bi da preuzmu energetski uredi,
kadrovski i tehniki dovoljno snani da budu arite provedbe podrune energetske politike.
Kljuan problem u vezi s planiranjem jest energetska statistika! Iako MINGORP u svojem redovitom
godinjem izdanju Energija u Hrvatskoj na sustavan nain prikazuje bilance protekle potronje energije
na razini drave, izrada tih bilanci je mukotrpna jer pitanje energetske statistike nije adekvatno ureeno.
Ne postoji zajednika baza podataka, slaba je suradnja subjekata - izvora podataka kod dostave
podataka, a podaci esto i nisu dostupni. Na regionalnoj razini i razini lokalne samouprave podaci o
energijskoj potronji i izvorima energije se ne vode.
Nuna je stoga uspostava sustava izrade jedinstvene baze podataka za sektor energetike! Time e se
osigurati prikupljanje svih energetskih podataka u skladu s pozitivnim zakonima i direktivama Europske
komisije, jedinstveno upravljanje bazom podataka ukljuivo osiguranje kvalitete, njihova pohrana i
definiranje dostupnosti. Jedinstvena baza podataka koristit e se za izradu energetskih bilanci,
planiranje, izradu strategija i raznih analiza i izvjea, zatim za distribuciju prikupljenih podataka
sukladno zakonskim ovlastima te izvjeivanje Europske komisije i meunarodnih i nacionalnih institucija
prema kojima MINGORP i Vlada imaju obvezu podnoenja izvjea. Posebno znaenje kod toga ima
praenje uspjenosti provedbe programa energetske uinkovitosti i registar projekata obnovljivih izvora
energije, suproizvodnje i povlatenih proizvoaa energije. U programu provedbe Strategije odredit e
se dinamika uspostave jedinstvene baze podataka za sektor energetike.

108

12. UTJECAJ MJERA ENERGETSKE POLITIKE

12.1. Utjecaj na okoli
Energetski sektor ima bitan utjecaj na okoli, bilo da se radi o lokalnom, regionalnom ili globalnom
utjecaju. Emisije oneiujuih tvari i staklenikih plinova u atmosferu imaju dominantan utjecaj u
usporedbi s ostalim pritiscima na okoli (utjecaji na vode i tlo, buka, pritisak na prostor, krajobraz,
bioloku raznolikost). Poveanjem uinkovitosti u proizvodnji i potronji energije, primjenom obnovljivih
izvora energije, primjenom suvremenih tehnologija za uklanjanje oneiujuih tvari (SO2, NOx i estice),
sve kvalitetnijim gorivom, napretkom u koritenju nusproizvoda i otpada, pritisci na okoli po jedinici
utroene energije postaju sve manji.
U tablici 12-1 prikazani su glavni utjecaji i instrumenti koji reguliraju pitanja utjecaja.
Tablica 12-1 Utjecaji energetike na okoli
Razina
Globalno

Regionalno

Lokalno

Utjecaj

Instrument

Klimatske promjene

Provedba obveza Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), Kyotskog

protokola i buduih obveza post-Kyotskog razdoblja

Eutrofikacija
Zakiseljavanje
tete zbog prizemnog
ozona
Utjecaj na kakvou
zraka, vode i tla
Buka
Zauzee prostora
Utjecaj na krajobraz
Bioloka raznolikost

Provedba obveza Konvencije o dalekosenom prekograninom oneienju zraka

(CLRTAP) i protokola uz Konvenciju
Direktiva EU o nacionalnim gornjim dozvoljenim granicama emisija (2001/81/EC)
ESPO Konvencija
Propisi o zahtjevima na kvalitetu proizvoda i ureaja, graninim vrijednostima
emisija, tehnikama za smanjenje emisije i o kakvoi okolia
Propisi o energetskoj uinkovitosti i obnovljivim izvorima energije
Strateka procjena utjecaja na okoli / Procjena utjecaja na okoli
Objedinjeni uvjeti zatite okolia (okolina dozvola)
Dokumenti prostornog ureenja,
Zakon o zatiti prirode i njegovi provedbeni propisi

Na slikama 12-1 i 12-2 prikazane su projekcije emisije SO2 i NOx iz sektora energetike, kao i projekcije
ukupnih emisija i njihova usporedba s meunarodno prihvaenim ogranienjima.
Glede emisija SO2 doi e do znatnog smanjenja emisije, najvie zbog upotrebe niskosumpornog goriva i
zbog sve manje ukupne potronje tekueg goriva u proizvodnji elektrine energije. Emisija NOx e rasti
zbog poveanja ukupnog obujma cestovnog prometa tako da primjena katalizora i nove stroe norme
emisije nee biti dovoljne za smanjenje emisije. Velika energetska postrojenja prema novim propisima
moraju koristiti visokouinske ureaje za odsumpravanje i ureaje za proiavanje duikovih oksida.
Emisija SO2 i NOx biti e ispod obveze koja proizlazi iz Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije
i prizemnog ozona (Gothenburki protokol LRTAP konvencije).

109

Smanjenjem koritenja tekueg goriva u velikim loitima smanjit e se optereenje sitnim lebdeim
esticama u gradskim aglomeracijama u kojima je danas druga kategorija kakvoe zraka ( Zagreb, Sisak i
Rijeka)29
Za energetiku su vezane i fugativne emisije hlapivih organskih spojeva (NMHOS), do kojih dolazi pri
proizvodnji tekueg goriva, skladitenju, pretakanju, transportu i na benzinskim postajama. Za ovaj vid
emisije Hrvatska ima nove propise ija e primjena smanjiti emisije HOS-ova. U izgradnji i koritenju
hidroelektrana i energetskih transportnih koridora treba posebice voditi brigu o zatiti bioloke
raznolikosti.

80000
Granina vrijednost
LRTAP 2010-2020

70000

Ostali neenergetski sektori

60000

Promet-cestovni i vancestovni
t SO2

50000
Ekstrakcija i distribucija fosilnih goriva
40000

Izgaranje u proizvodnoj industriji i graditeljstvu

30000

Usluni sektor i kuanstva

20000

Izgaranje u energetskim transformacijama

10000

Granina vrijednost LRTAP 2010-2020

0
2010

2015

2020

Slika 12-1 Projekcije emisije SO2 iz sektora energetika (Bijeli scenarij)

100000

t NOX

90000

Granina vrijednost
LRTAP 2010-2020

80000

Ostali neenergetski sektori

70000

Promet-cestovni i vancestovni

60000

Ekstrakcija i distribucija fosilnih goriva

50000

Izgaranje u proizvodnoj industriji i graditeljstvu

40000

Usluni sektor i kuanstva

30000

Izgaranje u energetskim transformacijama

20000
Granina vrijednost LRTAP 2010-2020
10000
0
2010

2015

2020

Slika 12-2 Projekcije emisije NOX iz sektora energetika (Bijeli scenarij)

29

Kategorizacija prema Planu zatite i poboljanja kakvoe zraka za razdoblje od 2008.-2011. godine (NN 61/08)

110

12.2. Utjecaj na emisije ugljikovog dioksida i ispunjavanje obveza u

pogledu emisija staklenikih plinova
Hrvatska je 27. travnja 2007. ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija
staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz temeljne
godine. U tablici 12-2 prikazani su izvori emisije po sektorima pri emu energetika sudjeluje sa 75% u
ukupnim emisijama. Emisija Hrvatske po stanovniku relativno je mala u odnosu na emisije drava EU
kao i u odnosu na emisije ostalih razvijenih drava Svijeta30.
Tablica 12-2 Emisije i uklanjanje staklenikih plinova u RH, 1990.-2006.
Emisije i uklanjanje staklenikih plinova (Gg CO2-eq)
Izvor

Bazna
god.

1990

1995

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Energetika

22882

16400

18907

19953

21074

22580

22048

22411

22548

Industrijski procesi

4609

2785

3400

3271

3148

3346

3659

3833

4004

80

80

69

75

99

108

135

155

182

Poljoprivreda

4558

3191

3285

3485

3400

3348

3549

3560

3507

Gospodarenje otpadom

399

475

567

599

633

663

697

601

591

32527

22930

26228

27383

28353

30045

30088

30561

30834

Uporaba otapala

Ukupna emisija bez

uklanjanja

36027

Uporaba tla i umarstvo

-4185

-9154

-5281

-8214

-8206

-6276

-7900

-7726

-7490

Ukupna emisija

28342

13776

20947

19169

20148

23768

22189

22835

23344

Na slici 12-3 i 12-4 dan je prikaz ukupne emisije staklenikih plinova za tri odriva scenarija. Iz slike 12-3
se vidi da e prema svim scenarijima, emisije staklenikih plinova u razdoblju od 2008. do 2012. godine
biti za 5% manja od emisije bazne godine. Dakle sva tri scenarija zadovoljavaju obveze Kyotskog
protokola.
U razdoblju nakon 2012. godine emisije e dalje rasti za sva tri scenarija, ali usporeno. Poveanje emisija
u razdoblju od 2015. do 2020. godine je zbog poveanja udjela ugljena u proizvodnji elektrine energije,
ulaskom u pogon jedne termoelektrane 2015. godine (Plavi i Bijeli scenarij) i druge 2019. godine (Plavi
scenarij). Nakon 2020. godine predvia se upotreba ISUD tehnologije na ugljenim elektranama, a za
postojee treba predvidjeti prostor za naknadnu ugradnju ISUD ureaja.
Zeleni i Bijeli scenariji u 2020. godini imaju smanjenje emisije zbog ulaska u pogon nuklearne elektrane.
U 2020. godini, emisija bi pala na razinu ispod bazne godine, tako da bila otprilike na razini Kyotskog
cilja. Vidi se da ovim scenarijima koji uzimaju maksimalne mjere nije mogue dosei cilj smanjenja 2540% u 2020. godini, koliko se postavlja u pregovorima na globalnoj razini za razdoblje nakon 2012.
godine (Postkyoto razdoblje).

30

Hrvatska 6,8 tCO2-eq/st, EU 10,7 tCO2-eq/st, prosjek drava Priloga 1 koje su ratificirale Kyoto protokol 11,0
tCO2-eq/st, SAD 23,9 tCO2-eq/st, podaci za 2004. godinu (UNFCCC)

111

50,0
45,0
40,0
Bazna godina
Kyoto cilj

35,0

1000 ktCO2eq

30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
1990

1995

2000

2005

2010

2015

2020

2025

Emisija 1990.-2005.

'Plavi' scenarij

'Zeleni' scenarij

'Bijeli' scenarij

Kyoto cilj

Bazna godina

2030

Slika 12-3 Ukupna emisija staklenikih plinova

ZELENI SCENARIJ
45.000

40.000

40.000

35.000

35.000

30.000

30.000

kt CO2 eq

kt CO2 eq

PLAVI SCENARIJ
45.000

25.000
20.000

25.000
20.000

15.000

15.000

10.000

10.000

5.000

5.000
0

0
2005

2010

2015

2005

2020

2010

BIJELI SCENARIJ
45.000
40.000

kt CO2 eq

35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0
2005

2010

Proizvodnja el.en i proizvodnja i prerada nafte i plina

Transport
Industrijski procesi
Poljoprivreda

2015

2020

Izgaranje goriva u industriji

Kuanstva i usluge
Otpad
Fugitivne emisije i ostalo

Slika 12-4 Ukupna emisija staklenikih plinova prema sektorima

112

2015

2020

Treba istaknuti da prethodno vrijedi uz pretpostavku uvoza elektrine energije koji e se postupno
smanjivati, tako da nakon 2015. godine bude minimalan. Prikazi ne pretpostavljaju izvoz elektrine
energije. Najme, u tom bi sluaju emisija u Zelenom i Bijelom scenariju, koji imaju uvjete za izvoz
elektrine energije, u 2020. godini bila vea za ostvareni izvoz.
Ukupni porast emisije uglavnom je zbog porasta emisije u tzv. ETS sektoru (slika 12-5). ETS sektor ine
javne elektrane, rafinerije, svi izvori vei do 20 MW, cementna industrija i vea industrija mineralnih
proizvoda. Da se recimo Hrvatska nalazi u EU, porast emisije u ovom sektoru ne bi bio 'briga' drave ve
pitanje visine trokova jedinica za smanjenje emisije (EAU).

PLAVI SCENARIJ

45.000

ZELENI SCENARIJ
45.000

40.000
35.000

40.000
Ky oto cilj 2008-2012

30.000
kt CO2 eq

kt CO2 eq

Ky oto cilj 2008-2012

35.000

30.000
25.000
20.000
15.000

25.000
20.000
15.000

10.000

10.000

5.000

5.000

0
2005

2010

2015

2020

2025

2030

2005

2010

2015

2020

2025

2030

BIJELI SCENARIJ
45.000
40.000
35.000

Ky oto cilj 2008-2012

kt CO2 eq

30.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0
2005

2010

2015

2020

Non ETS

2025

2030

ETS

Slika 12-5 Ukupna emisija staklenikih plinova u ETS i non-ETS sektoru

Najvee poveanje emisije povezano je sa sektorom proizvodnje elektrine i toplinske energije (javne
elektrane i toplane). Meutim, specifina emisija CO2 po proizvedenom kWh elektrine energije i
toplinske energije se smanjuje za Zeleni i Bijeli scenarij, tako da bi ona u 2020. godini bila recimo znatno
nia od dananjeg prosjeka EU. Za Plavi scenarij specifina emisija blago raste tako da bi u 2020. godini i
kasnije bila za desetak posto vea od dananjeg prosjeka EU.

12.3. Utjecaj na sigurnost opskrbe energijom

Sigurnost opskrbe energijom definira se kao dugorona dostupnost energijskih izvora i kao sposobnost
urednog funkcioniranja trita, odnosno kao poeljna razina konkurentnosti na tritu (posebice tritu
prirodnog plina i elektrine energije).
Na liberaliziranom tritu trini mehanizmi kreiraju sigurnost opskrbe. Odluke o novoj proizvodnji
elektrine energije, prirodnog plina ili uvoza u rukama su privatnih energetskih subjekata koji se
ponaaju na osnovi cjenovnih signala i procjene potranje na tritu. Za razliku od opskrbe, distribucijski i

113

transportni sustav te skladini kapaciteti su prirodni monopol pa su regulirane djelatnosti. Jasna podjela
odgovornosti izmeu trinih subjekata i operatora sustava reguliranih djelatnosti je nuna za optimalno
odravanje sigurnosti sustava. Posebna odgovornost je na operatoru prijenosnog i transportnog sustava
koji osim brige o stratekim interesima razvoja sustava radi sigurne opskrbe domaih potroaa ima
odgovornost i za koritenje regionalnom pozicijom zemlje i mogunostima razvoja svoga transportnog
sustava u interesu nacionalnog gospodarstva i ispunjavanja meunarodno preuzetih obveza.

12.4. Utjecaj na razvoj energijskog trita

Strategija upuuje na dalju liberalizaciju i razvoj energijskog trita te oslanjanje na suradnju javnog
sektora s privatnim, domaim i stranim ulagaima kojima se pod jednakim uvjetima omoguava ulazak
na energijsko trite. Trite e se i dalje striktno regulirati, ali e uvjeti ulaska i poslovanja na tom tritu
primjenjivati jednako na sve.
Konkurentno trite postoji samo tamo gdje je dovoljna ponuda i dovoljan broj konkurenata, dakle gdje
sigurnost opskrbe omoguava funkcioniranje trita. U tom sluaju cijene energije se moraju odreivati
trinom utakmicom. Samo takvo ureenje energijskog trita osigurava, povratno, dovoljnu sigurnost
energijske opskrbe kao jedan od temeljnih ciljeva ove Strategije, i smanjivanje pritiska na porast cijena
energije, ime se osigurava da energija kao vaan input doprinese konkurentnosti hrvatskih
gospodarskih subjekata u globalnoj trinoj utakmici.
Liberalizacija trita plina i elektrine energije u Hrvatskoj kao pristupnici Europskoj uniji je nuna i radi
lake prilagodbe uvjetima poslovanja koji vrijede na jedinstvenom tritu Unije i s kojima e se i domai
subjekti u energetskom sektoru suoavati u budunosti.
Kod prirodnih monopola nuna je regulacija cijene usluge, a cilj regulacije je zatita interesa potroaa
definiranjem traene kvalitete usluge uz cijenu koja odraava nune trokove, s tim da se zatite i
interesi djelatnosti na nain da konane tarife omogue uinkovitim pruateljima usluge da posluju uz
dobit primjerenu rizicima ulaganja. Navedeni ciljevi regulacije pretpostavljaju adekvatne informacije o
reguliranim subjektima pa je razvoj informacijskih sustava za upravljanje imovinom u interesu kako
reguliranog subjekta tako i regulatora (koji brine o javnom interesu).

12.5. Utjecaj na cijene energije

Cijene energije najvea su nepoznanica s kojom se susreu sva svjetska gospodarstva koja ovise o uvozu
energije iz malobrojnih zemalja bogatim njihovim izvorima. Kao energetski ovisno gospodarstvo
Hrvatska, poput veine europskih zemalja opravdani rizik daljnjeg porasta cijena energije moe ublaiti
samo izgradnjom energetskog sustava to e biti dovoljno elastian da bude manje osjetljiv na porast
cijene nafte (osnovne odrednice ekonomskih odnosa u svjetskoj energetici), dakle da bude konkurentan
i kod umjerenih i kod visokih cijena nafte. To podrazumijeva poveanje sigurnosti opskrbe prirodnim
plinom, elektrinom energijom, naftom i naftnim derivatima, diversifikaciju energetske strukture,
poveanje energetske uinkovitosti i uklanjanje monopola u opskrbi energijom.
Strategija energetskog razvoja predlae izgradnju takvog energetskog sustava pa e njena striktna
provedba i dosljedna primjena naela na kojima se zasniva doprinijet suzbijanju udara na ivotni
standard i trokove poslovanje koji moe izazvati daljnji porast cijena energenata. No, s druge strane
Strategija jasno zahtijeva i postupnu liberalizaciju do sada administrativno reguliranih cijena energije.

114

Utjecaj daljnje, ubrzane liberalizacije cijena energenata e utjecati ponajvie na rast cijena outputa ovih
sektora: opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom, prijevoz, skladitenje i veze, hoteli i restorani,
rudarstvo i vaenje, a tek potom proizvoaa u preraivakoj industriji.
Kako bi se sprijeile nepoeljne socijalne posljedice, koje su mogue s obzirom na injenicu da je udio
izdataka za elektrinu energiju, plin i ostala goriva u strukturi potronje kuanstava oko 8,4%,
liberalizacije cijena u podruju energije bit e nuno odrediti minimum standarda koji mora biti
dostupan svim graanima i u skladu s time oblikovati dobro usmjerene dravne mjere za
subvencioniranje graana siromanih energijom. S obzirom na siromatvo openito i siromatvo
energijom posebno su rizine ove skupine graana: nezaposleni, starije osobe bez mirovine ili s niskom
mirovinom, osobe s niim obrazovanje, samohrani roditelji, obitelji s vie djece, stanovnici ruralnih
podruja. U osmiljavanju politike liberalizacije cijena valja stoga posebice voditi rauna u okviru drugih
nacionalnih politika o gore navedenim skupinama graana.
Takve mjere zahtijevat e paljivu pripremu te uspostavljanje baze podataka o graanima (registra) koja
je preduvjet uinkovite socijalne politike i koja e omoguiti da dravnu potporu ostvare samo oni
graani kojima e to biti doista potrebno. Na taj nain smanjit e se trokovi provedbe takvih mjera,
odnosno minimizirati neuinkovito rasipanje financijskih sredstava drave. Uvoenje jedinstvenog
poreznog broja vaan je korak u stvaranju uvjeta za uinkovitu socijalnu politiku.
Energetska uinkovitost u RH je niska. Posljedica postojeeg nedostatka cjenovnog pritiska na
energetsku uinkovitost zbog zatienih cijena energije jest visoka stopa porasta potronje energije i s
tim povezanog uvoza energije. Poticanje energetske uinkovitosti kao bitan sastavni dio Strategije
energetskog razvoja samo djelomino moe doprinijeti smanjenju cijena energije, ali moe dovesti do
znatnih uteda u potronji energije za kuanstva i gospodarstvo i na taj nain smanjiti trokove povezane
s potronjom energije.
Osiguranje ujednaene kvalitete opskrbe i dostupnosti oblika energije na podruju Hrvatske (prirodnog
plina i ukapljenog naftnog plina) dodatno e utjecati na smanjenje udjela trokova povezanih s
potronjom energije u ukupnim trokovima kuanstava i gospodarskih subjekata.

12.6. Utjecaj na gospodarski razvoj

Unato poveanju energetske uinkovitosti gospodarski razvoj Hrvatske trait e poveanu potronju
energije. Poveanje ponude ukupne energije je istodobno preduvjet gospodarskog razvoja , ali i dodatni
doprinos rastu gospodarstva.
S obzirom na geopolitiki poloaj Hrvatske i oskudnost u primarnoj energiji, u razvoju energetike valja
ustrajavati na konceptu izgradnje regionalnog energijskog vorita. Energijsko vorite, s obzirom na
oskudnost resursa s jedne strane, odnosno osiguranje sigurnosti opskrbe s druge strane, namee razvoj
energetskog sektora u smjeru diversifikacije energenata, dobavnih pravaca i uravnoteeniji regionalni
razmjetaj energetskih objekata. No, vanost energetskog sektora u nadolazeem razdoblju u regiji i EU
upuuje da pozicioniranje kao regionalnog energijskog vorita ne treba sagledavati samo s aspekta
opskrbe energentima, ve kao priliku Hrvatskoj da pobolja meunarodnu trgovinsku razmjenu. Naime,
niska razina konkurentnosti u proizvodnji meunarodno razmjenjivih dobara i specijalizacija u
proizvodnji usluga, pruaju priliku jaanja i stvaranja suficita u razmjeni upravo kroz izvoz usluga koje
osigurava takvo energijsko vorite.

115

Kako se oekuje specijalizacija gospodarstva prema uslugama koje se oslanjaju na povoljan geopolitiki
poloaj, a manje na industrijski razvoj, oekuje se ubrzan rast ovih sektora: transport, graditeljstvo,
poslovne usluge, turizam i rast potronje sektora kuanstava.
Razvoj transporta u velikoj mjeri se oslanja na opskrbu naftnim derivatima koji su teko zamjenjivi u
srednjoronom razdoblju. S obzirom na ogranienu proizvodnju nafte u Hrvatskoj i padajue domae
zalihe, valja izgraditi predviene skladine kapacitete (poglavlje 5) posebice naftnih derivata i osigurati
suvremene rafinerijske kapacitete u Hrvatskoj koji smanjuju rizik od poremeaja na svjetskom tritu.
Naime, rizik dobave sirovih naftnih derivata je manji od rizika dobave naftnih preraevina.
Poslovne usluge se u najveoj mjeri koriste kvalitetnijom energijom (elektrinom energijom i plinom).
Razvedenost teritorija Hrvatske podrazumijeva ravnomjerniji raspored i jaanje umreenosti u odnosu
na okruje. Ravnomjerniji raspored energetskih objekata u skladu s koncentracijom potronje valja
sagledavati u kontekstu regionalne politike razvoja .
U daljem gospodarskom razvoju Hrvatske postoji znatan prostor za porast energetske uinkovitosti,
uporabu obnovljivih izvora energije, distribuirane izvore energije i razvoj proizvoda i usluga na tom
podruju. Razmah privatne inicijative brojnih malih i srednjih poduzetnika, investitora i konzalting
drutava, transfer inozemnih znanja i tehnologija i razvoj domae proizvodnje ini ovo podruje posebno
vanim sa stajalita dinamiziranja gospodarskog razvoja . S obzirom na projicirana kretanja potronje i
ponude energenata, u Hrvatskoj naglasak mora biti kako na poveanju energetske uinkovitosti tako i
poveanju ponude radi boljeg funkcioniranja trita.
S obzirom na dinamiku izlaska pojedinih energetskih objekata iz uporabe (posebno u sektoru elektrine
energije), oekivani porast potranje energije te dugogodinje podinvestiranje u energetskom sektoru u
cjelini zbog nerealno niskih cijena energenata, razvidno je da se Hrvatska, kao i veina zemalja svijeta,
nalazi pred investicijskim ciklusom u energetskom sektoru. Meutim, zbog jaanja poticaja samim
investitorima, kao i pruanja kvalitetne informacije tritu, posebice potroaima o oekivanim
kretanjima, preduvjet za ulazak u znaajniji investicijski ciklus, kao i racionalan pristup pitanju
energetske uinkovitosti je postavljanje realnih, trinih cijena energenata za potroae. To se posebice
odnosi na cijenu elektrine energije i prirodnog plina, koji ine okosnicu energetske strategije Hrvatske,
kako u smislu diversifikacije energenata, tako i koritenja geostrateke rente Hrvatske.
Postojea znanja i mogunosti konzalting drutava, graevinskih, montaerskih, a dijelom i proizvodnih
drutava mogue je bitno unaprijediti ukljuivanjem u oekivani investicijski ciklus doprinosei tako
poveanju zaposlenosti, rastu bruto domaeg proizvoda i jaanju njihove meunarodne konkurentnosti.
Ukljuivanje domaih izvoaa je posebice vano, s obzirom na injenicu da e veina opreme potrebne
za izgradnju investicijskih objekata biti uvoznog karaktera. Izgradnja energetskih objekata ima znaajan
multiplikativni uinak na cjelokupno gospodarstvo Hrvatske, a osobito na graevinarstvo koje ini oko
13% ukupne intermedijarne potronje te nabave razliite opreme za potrebe energetskih objekata koja
ini oko 17% ukupne intermedijarne potronje u djelatnosti opskrbe elektrinom energijom, plinom i
vodom.
Rast konkurentnosti preraivake industrije u Hrvatskoj je nuan za daljnje poboljanje ukupne
nacionalne konkurentnosti i poboljanje meunarodne razmjene. Kvalitetna opskrba energentima je,
osim za djelatnost same opskrbe elektrinom energijom, plinom i vodom, posebice vana za sljedee
djelatnosti preraivake industrije u kojima energija, plin i voda ine znaajan udio u intermedijarnoj
potronji: vaenje ruda i kamena, proizvodnju celuloze i papira, proizvodnju ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda, vaenje energijskih sirovina, proizvodnju metala i proizvoda od metala, preradu

116

drva i proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda. U gore navedenim djelatnostima trokovi opskrbe
energijom, plinom i vodom sudjeluju u ukupnim trokovima izmeu 4,6 i 9,8%. Upravo te djelatnosti
ine veinu izvozne aktivnosti poduzea u Hrvatskoj.
Ukupni uinci investiranja u energetski sektor ovisit e ponajprije o nainu financiranja energetskih
objekata, jer se radi o velikim i sloenim investicijskim ulaganjima. Zbog razine vanjske zaduenosti
Hrvatske, kao i rastue ranjivosti na negativne okove iz okruja, kod poduzimanja svake pojedinane
investicije treba preferirati financiranje koje ne rezultira porastom inozemne zaduenosti, te donosi
podjelu poslovnog rizika izmeu domaeg i inozemnog investitora, odnosno javnog i privatnog sektora.
Svaki od znaajnih investicijskih projekata zbog svoje sloenosti, dugotrajnosti i iznosa ulaganja, valja
kvalitetno pripremiti, te osigurati potrebne studije izvodljivost i analizu socioekonomskih, regionalnih i
okolinih uinaka.

117