Professional Documents
Culture Documents
PRAVILNIK o Protokolu Postupanja (Nasilje)
PRAVILNIK o Protokolu Postupanja (Nasilje)
lan 2
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
PROTOKOL
POSTUPANJA U USTANOVI U ODGOVORU NA NASILJE,
ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE
Prava deteta i uenika u Republici Srbiji ostvaruju se u skladu sa potvrenim meunarodnim
ugovorima, Ustavom Republike Srbije, Krivinim zakonikom ("Slubeni glasnik RS", br. 85/05,
88/05 - ispravka, 107/05 - ispravka, 72/09 i 111/09), Zakonom o maloletnim uiniocima krivinih
dela i krivinopravnoj zatiti maloletnih lica ("Slubeni glasnik RS", broj 85/05), Zakonikom o
krivinom postupku ("Slubeni list SRJ", br. 70/01 i 68/02 i "Slubeni glasnik RS", br. 58/04,
85/05 - dr. zakon, 115/05, 46/06, 49/07, 122/08, 20/09 - dr. zakon i 72/09), Zakonom o
prekrajima ("Slubeni glasnik RS", br. 101/05 i 116/08), Porodinim zakonom ("Slubeni glasnik
RS", broj 18/05), Zakonom o optem upravnom postupku ("Slubeni list SRJ", br. 33/97 i 31/01),
Zakonom o zabrani diskriminacije ("Slubeni glasnik RS", broj 22/09), Zakonom o osnovama
sistema obrazovanja i vaspitanja ("Slubeni glasnik RS", broj 72/09 - u daljem tekstu: Zakon) i
drugim zakonima kojima se reguliu prava deteta i uenika.
Republika Srbija se ratifikacijom Konvencije o pravima deteta Ujedinjenih nacija ("Slubeni list
SFRJ - Meunarodni ugovori", broj 15/90 i "Slubeni list SRJ - Meunarodni ugovori", br. 4/96 i
2/97 - u daljem tekstu: Konvencija), obavezala da obezbedi ostvarivanje svih prava deteta, a
naroito, na zatitu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, potpunu informisanost,
na pravino postupanje i zatitu privatnosti, kao i da detetu koje je bilo izloeno nasilju obezbedi
podrku za fiziki i psihiki oporavak i njegovu socijalnu reintegraciju.
Pravilnikom o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i
zanemarivanje (u daljem tekstu: Pravilnik o protokolu) propisuju se sadraji i naini sprovoenja
preventivnih i interventnih aktivnosti, uslovi i naini za procenu rizika, naini zatite od nasilja,
zlostavljanja i zanemarivanja, praenje efekata preduzetih mera i aktivnosti.
Ustanova, u smislu ovog protokola, jeste predkolska ustanova, osnovna i srednja kola i dom
uenika. Pod prostorom ustanove podrazumeva se prostor u seditu i van sedita ustanove u
kom se ostvaruje vaspitno-obrazovni, obrazovno-vaspitni i vaspitni rad, kao i druge aktivnosti
ustanove (u daljem tekstu: obrazovno-vaspitni rad). U primeni Pravilnika o protokolu ustanova je
duna da obezbedi uslove za sigurno i podsticajno odrastanje i razvoj deteta i uenika, zatitu
od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i socijalnu reintegraciju deteta i uenika koje
je izvrilo, odnosno bilo izloeno nasilju, zlostavljanju ili zanemarivanju.
Zabrana nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi odnosi se na svakog - decu, uenike,
zaposlene, roditelje i trea lica.
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput uinjenog, odnosno
ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponaanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno
ugroavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva linosti deteta i uenika ili zaposlenog.
Nasilje i zlostavljanje moe da se javi od strane: zaposlenog prema detetu, ueniku, drugom
zaposlenom, roditelju, odnosno staratelju ili drugom licu koje je preuzelo brigu o detetu i ueniku
(u daljem tekstu: roditelj); deteta i uenika prema drugom detetu i ueniku ili zaposlenom;
roditelja prema svom detetu, drugom detetu i ueniku i prema zaposlenom.
Nasilje i zlostavljanje moe da javi kao fiziko, psihiko (emocionalno) i socijalno.
Fiziko nasilje i zlostavljanje je ponaanje koje moe da dovede do stvarnog ili potencijalnog
telesnog povreivanja deteta, uenika ili zaposlenog; fiziko kanjavanje dece i uenika od
strane zaposlenih i drugih odraslih osoba.
Psihiko nasilje i zlostavljanje je ponaanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugroavanja
psihikog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva deteta i uenika ili zaposlenog.
Socijalno nasilje i zlostavljanje je ponaanje kojim se iskljuuje dete i uenik iz grupe vrnjaka i
razliitih oblika socijalnih aktivnosti, odvajanjem od drugih, neprihvatanjem po osnovu razliitosti,
uskraivanjem informacija, izolovanjem od zajednice, uskraivanjem zadovoljavanja socijalnih
potreba.
Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno
nasilje, eksploataciju deteta i uenika, elektronsko nasilje i dr.
Zloupotreba deteta i uenika je sve ono to pojedinac, odnosno institucija ini ili ne ini, to
negativno utie, nanosi tetu, uskrauje ili smanjuje mogunost za bezbedan i zdrav razvoj i
dovodi ga u nemoan poloaj prema pojedincu ili ustanovi (zloupotreba u sportu, u politike,
verske, komercijalne i druge svrhe). Zloupotreba podrazumeva i prekomerno podsticanje,
odnosno psiholoki pritisak na dete i uenika od strane roditelja ili nastavnika radi postignua
koja mogu da imaju za posledicu ugroavanje normalnog psihofizikog i socijalnog razvoja i
najboljeg interesa deteta.
U okviru prevencije nasilja i zlostavljanja ustanova ostvaruje vaspitni rad, pojaan vaspitni rad i
vaspitni rad koji je u intenzitetu primeren potrebama, samostalno ili u saradnji sa drugim
nadlenim organima, organizacijama i slubama.
Program zatite utvruje se na osnovu analize stanja bezbednosti, prisutnosti razliitih oblika i
intenziteta nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi, specifinosti ustanove i rezultata
samovrednovanja i vrednovanja kvaliteta rada ustanove. Programom zatite definiu se
preventivne i interventne aktivnosti, odgovorna lica i vremenska dinamika ostvarivanja.
Program zatite sadri:
1) naine na koji se preventivne mere i aktivnosti ugrauju u svakodnevni ivot i rad ustanove
(vaspitne, nastavne i vannastavne aktivnosti), na svim nivoima (pojedinac, vaspitna grupa,
odeljenjska zajednica, ueniki parlament, struni organi, tela i timovi, roditeljski sastanci,
roditelji - individualno i grupno, savet roditelja);
2) struno usavravanje zaposlenih radi unapreivanja kompetencija zaposlenih za preventivni
rad, blagovremeno uoavanje, prepoznavanje, reagovanje na nasilje, zlostavljanje i
zanemarivanje;
3) naine informisanja o obavezama i odgovornostima u oblasti zatite od nasilja, zlostavljanja i
zanemarivanja;
4) podsticanje i osposobljavanje uenika za aktivno uestvovanje u radu odeljenjske zajednice,
uenikog parlamenta, kolskog odbora i strunih organa ustanove;
5) sadraje i naine za pojaan vaspitni rad radi razvijanja samoodgovornog i drutveno
odgovornog ponaanja;
6) postupke za rano prepoznavanje rizika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;
7) naine reagovanja na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, uloge i odgovornosti i postupanje
u intervenciji kada postoji sumnja ili se ono dogaa;
8) oblike i sadraje rada sa svom decom i uenicima, odnosno onima koji trpe, ine ili su svedoci
nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;
9) naine, oblike i sadraje saradnje sa porodicom, jedinicom lokalne samouprave, nadlenim
organom unutranjih poslova (u daljem tekstu: policija), centrom za socijalni rad, zdravstvenom
slubom i dr.;
10) naine praenja, vrednovanja i izvetavanja organa ustanove o ostvarivanju i efektima
programa zatite, a naroito, u odnosu na:
(1) uestalost incidentnih situacija i broj prijava;
(2) zastupljenost razliitih oblika i nivoa nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;
(3) broj povreda;
(4) uestalost i broj vaspitno-disciplinskih postupaka protiv uenika i disciplinskih
postupaka protiv zaposlenih;
INTERVENTNE AKTIVNOSTI
Intervenciju u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje ine mere i aktivnosti kojima se
ono zaustavlja, osigurava bezbednost uesnika (onih koji trpe, ine ili svedoe), smanjuje rizik
od ponavljanja, ublaavaju posledice za sve uesnike i prate efekti preduzetih mera.
U ustanovi se intervenie na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, kada se ono deava ili se
dogodilo izmeu: dece ili uenika (vrnjako nasilje); zaposlenog i deteta, odnosno uenika;
roditelja i deteta, odnosno uenika; roditelja i zaposlenog, kao i kada nasilje, zlostavljanje i
zanemarivanje ini tree lice u odnosu na dete, zaposlenog ili roditelja.
Ustanova je duna da intervenie uvek kada postoji sumnja ili saznanje da dete i uenik trpi
nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, bez obzira na to gde se ono dogodilo, gde se dogaa ili
gde se priprema.
Prvi nivo:
Oblici fizikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: udaranje vrga, guranje, tipanje, grebanje,
gaanje, upanje, ujedanje, saplitanje, utiranje, prljanje, unitavanje stvari.
Oblici psihikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: omalovaavanje, ogovaranje, vreanje,
ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, etiketiranje, imitiranje, "prozivanje".
Oblici socijalnog nasilja i zlostavljanja su, naroito: dobacivanje, podsmevanje, iskljuivanje iz
grupe ili zajednikih aktivnosti, favorizovanje na osnovu razliitosti, irenje glasina.
Oblici seksualnog nasilja i zlostavljanja su, naroito, neumesno, sa seksualnom porukom:
dobacivanje, psovanje, lascivni komentari, irenje pria, etiketiranje, seksualno nedvosmislena
gestikulacija.
Oblici nasilja i zlostavljanja zloupotrebom informacionih tehnologija i drugih komunikacionih
programa su, naroito: uznemiravajue pozivanje, slanje uznemiravajuih poruka SMS-om,
MMS-om.
Drugi nivo:
Oblici fizikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: amaranje, udaranje, gaenje, cepanje odela,
"utke", zatvaranje, pljuvanje, otimanje i unitavanje imovine, izmicanje stolice, upanje za ui i
kosu.
Oblici psihikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: ucenjivanje, pretnje, nepravedno kanjavanje,
zabrana komuniciranja, iskljuivanje, manipulisanje.
Oblici socijalnog nasilja i zlostavljanja su, naroito: spletkarenje, uskraivanje panje od strane
grupe (ignorisanje), neukljuivanje, neprihvatanje, manipulisanje, iskoriavanje.
Oblici seksualnog nasilja i zlostavljanja su, naroito: seksualno dodirivanje, pokazivanje
pornografskog materijala, pokazivanje intimnih delova tela, svlaenje.
Oblici nasilja i zlostavljanja zloupotrebom informacionih tehnologija su, naroito: oglaavanje,
snimanje i slanje video zapisa, zloupotreba blogova, foruma i etovanja, snimanje kamerom
pojedinaca protiv njihove volje, snimanje kamerom nasilnih scena, distribuiranje snimaka i slika.
Trei nivo:
Oblici fizikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: tua, davljenje, bacanje, prouzrokovanje
opekotina i drugih povreda, uskraivanje hrane i sna, izlaganje niskim temperaturama, napad
orujem.
Oblici psihikog nasilja i zlostavljanja su, naroito: zastraivanje, ucenjivanje uz ozbiljnu pretnju,
iznuivanje novca ili stvari, ograniavanje kretanja, navoenje na korienje narkotikih
sredstava i psihoaktivnih supstanci, ukljuivanje u destruktivne grupe i organizacije.
Oblici socijalnog nasilja i zlostavljanja su, naroito: pretnje, izolacija, maltretiranje grupe prema
pojedincu ili grupi, organizovanje zatvorenih grupa (klanova) koje ima za posledicu povreivanje
drugih.
Oblici seksualnog nasilja i zlostavljanja su, naroito: zavoenje od strane odraslih, podvoenje,
zloupotreba poloaja, navoenje, iznuivanje i prinuda na seksualni in, silovanje, incest.
Oblici nasilja i zlostavljanja zloupotrebom informacionih tehnologija su, naroito: snimanje
nasilnih scena, distribuiranje snimaka i slika, deija pornografija.
Radi ujednaenog i primerenog postupanja, ustanova u prevenciji i intervenciji na nasilje,
zlostavljanje i zanemarivanje, optim aktom utvruje kao lake povrede obaveza uenika:
- ponavljanje nasilnog ponaanja sa prvog nivoa kada vaspitni rad nije delotvoran;
- nasilno ponaanje sa drugog nivoa kada pojaani vaspitni rad nije delotvoran.
Nasilno ponaanje sa treeg nivoa moe da bude tretirano kao tea povreda obaveza i kao
povreda zabrane utvrene Zakonom, u zavisnosti od okolnosti (posledice, intenzitet, uestalost,
uesnici, vreme, mesto, nain i dr.), to procenjuju tim za zatitu i direktor.
Kada je uenik poinilac nasilja prema zaposlenom, direktor je duan da obavesti roditelja, a u
zavisnosti od sluaja i policiju, odnosno centar za socijalni rad; da pokrene vaspitno-disciplinski
postupak i da izrekne vaspitno-disciplinsku meru, u skladu sa Zakonom.
Ukoliko postoji sumnja da je poinilac nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja tree odraslo lice
(ukljuujui punoletnog uenika) prema detetu i ueniku, direktor je obavezan da istovremeno
obavesti roditelja deteta koje je izloeno nasilju, zlostavljanju i zanemarivanju, nadleni centar za
socijalni rad i policiju.
Kada se nasilje i zlostavljanje deava u ustanovi izmeu odraslih lica (zaposleni - zaposleni;
zaposleni - roditelj; zaposleni, roditelj - tree lice), direktor preduzima mere, u skladu sa
zakonom.
U postupku zatite deteta i uenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja ustanova je duna
da: postupak vodi efikasno i ekonomino; obezbedi zatitu i poverljivost podataka do kojih doe
pre i u toku postupka; da uenika ne izlae ponovnom i nepotrebnom davanju izjava.
ustanovi ukljuuju se: odeljenjski stareina, deurni nastavnik, psiholog, pedagog, tim za zatitu,
direktor, ueniki parlament.
Ukoliko u toku konsultacija u ustanovi direktor i tim za zatitu, usled sloenih okolnosti ne mogu
sa sigurnou da procene nivo nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kao i da odrede mere i
aktivnosti, u konsultacije ukljuuju nadlene organe i druge organizacije i slube: Ministarstvo
prosvete - kolsku upravu, centar za socijalni rad, policiju, zdravstvenu slubu i dr.
5) Mere i aktivnosti preduzimaju se za sve nivoe nasilja i zlostavljanja. Operativni plan zatite (u
daljem tekstu: plan zatite) sainjava se za konkretnu situaciju drugog i treeg nivoa za svu decu
i uenike - uesnike nasilja i zlostavljanja (one koji trpe, koji ine i koji su svedoci nasilja i
zlostavljanja).
Plan zatite zavisi od: vrste i teine nasilnog ina, posledica nasilja po pojedinca i kolektiv, broja
uesnika i sl.
Plan zatite sadri: aktivnosti usmerene na promenu ponaanja - pojaan vaspitni rad, rad sa
roditeljem, rad sa odeljenjskom zajednicom, ukljuivanje uenikog parlamenta i saveta roditelja,
a po potrebi i organa upravljanja; nosioce tih aktivnosti vremensku dinamiku; naine kojima e
se obezbediti ponovno ukljuivanje svih uesnika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u
zajednicu. Mere i aktivnosti treba da budu preduzete uz uee deteta i uenika i da budu u
skladu sa njegovim razvojnim mogunostima. Kada tim za zatitu proceni da postoji potreba da
se, osim pojaanog vaspitnog rada ili vaspitnog rada koji u intenzitetu odgovara potrebama
uenika, prilagodi i obrazovni rad, predloie timu za pruanje dodatne podrke uenicima
pripremu individualnog obrazovnog plana.
Plan zatite sainjava tim za zatitu zajedno sa odeljenjskim stareinom, odnosno vaspitaem,
psihologom, pedagogom (ukoliko nisu lanovi tima za zatitu), direktorom i roditeljem, a po
potrebi i sa drugim nadlenim organizacijama i slubama. U pripremu plana zatite, kada god je
mogue, ustanova e ukljuiti predstavnike odeljenjske zajednice, odnosno grupe, uenikog
parlamenta, kao i uenike - uesnike u nasilju i zlostavljanju.
Plan zatite ukljuuje i informacije o merama i aktivnostima koje ustanova preduzima
samostalno, u saradnji sa drugim nadlenim organizacijama i slubama i kada druge nadlene
organizacije i slube sprovode aktivnosti samostalno. Kada su u mere i aktivnosti ukljuene
druge organizacije i slube, odreuju se zadaci, odgovorna lica, dinamika i naini meusobnog
izvetavanja.
Za trei nivo nasilja i zlostavljanja direktor ustanove podnosi prijavu nadlenim organima,
organizacijama i slubama i obavetava Ministarstvo prosvete, odnosno nadlenu kolsku
upravu, u roku od 24 sata. Pre prijave obavlja se razgovor sa roditeljima, osim ako tim za zatitu,
policija ili centar za socijalni rad procene da time moe da bude ugroen najbolji interes deteta i
uenika.
Ukoliko je komunikacija sa medijima neophodna, odgovoran je direktor, osim ako je direktor
uesnik nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja. U tom sluaju komunikaciju sa medijima
ostvaruje predsednik organa upravljanja.
6) Efekte preduzetih mera i aktivnosti prati ustanova (odeljenjski stareina, vaspita, tim za
zatitu, psiholog i pedagog) radi provere uspenosti, daljeg planiranja zatite i drugih aktivnosti
ustanove. Ustanova prati ponaanje deteta i uenika koje je trpelo i koje je izvrilo nasilje i
zlostavljanje, ali i dece i uenika koji su indirektno bili ukljueni (svedoci).
Prati se i ukljuenost roditelja i drugih nadlenih organa, organizacija i slubi. Efekte preduzetih
mera prate i nadlene slube Ministarstva prosvete.