-bol (dolor) je vrsta osjeta koji signalizira ugroenost organizma

- bol moe nastati podraivanjem perifernih nociceptora ili poremeajem CNS-a bez podraaja
nociceptora (nociceptivna i neuropatska bol)
Receptori za bol se zovu nociceptori. NOCICEPTORI su razgranati ivani zavretci neurona
ija se tijela nalaze u spinalnim ganglijima; ti zavreci prenose osjet boli i temperature i
pripadaju anterolateralnom osjetnom sustavu.
Nociceptore u koi moemo podijeliti na:
1. mehanoceptore, koji odgovaraju na jake podraaje, a osjetimo ih kao jaku dobro
lokaliziranu ubodnu bol i prenose ih mijelinizirana vlakna, preciznije vlakna tipa A.
2. polimodalne nociceptore, koji odgovaraju na jake mehanine i posebice tlane,
toplinske i kemijske podraaje. Bol koja se osjea je tupa i nelokalizirana. Prenose ju
nemijelinizirana vlakna ili vlakna tipa C.
Koa sadri obje vrste nociceptora; unutranji uplji organi (srce, plua, probavna cijev)
inervirana su C vlaknima, a osjet boli pobuuje jedino rastezanje, spazam, upala i ishemija, u
parenihimu plua i jetre nisu pronaeni nocireceprtori, pa su oni neosjetljivi na bol
Postoje i razne kemijske tvari koje mogu izazvati bol-algogene tvari. To su biogeni amini
(histamin, serotonin) i vrlo vaan za bol peptid bradikinin. Prostaglandini sami ne uzrokuju bol,
ali receptore za bol ine osjetljivijima, pa time poveavaju bol. Povienjem koncentracij nekih
iona u blizini nociceptora, a najvaniji za to su K+ i H+ (oteenje tkiva ili hipoksija).
Postoje razne tvari koje mogu promijeniti osjetljivost receptora za bol. Poveana koliina
prostaglandina poveava njihovu osjetljivost, kao i simpatikusa, pa i manji mehaniki podraaji
se mogu osjetiti kao jaka bol. Postoji i tvar-P koja se lui u stranjim rogovima kraljeine
modien i aktivira nocireciptivne neurone. Osim tog sredinjeg djelovanja ima i periferne
uinke- aksoni s nocirecertora alju periferne i centralne ogranke. kod jaih podraaja boli bude
luena i u okolici tih receptora, pa izaziva poveano luenje medijatora upale i time i bol. Postoje
neke tvari koje smanjuju osjetljivost za bol: glicin, GABA (-aminobutirika kiselina, aminomaslana kiselina), encefalini i endorfini. Posljednji se nazivaju i endoanalgetici, jer
imaju analgetsko djelovanje i preko njih organizam smanjuje prejake bolne podraaje.
Postoji i neuropatska bol, a podrazumjeva bolni osjet koji nastaje zbog oteenja ivanog
sustava i bez podraaja nociceptora (neuralgija trigeminusa!). Postoje tri skupine:
1. deaferencijacijska bol, bol koja nastaje u sluaju presjecanja nociceptivnih puteva, a
oituje se spontanim izbijanjem osjeta boli u proksimalnom dijelu od
presjeka(fantomska bol)
2. periferna neuropatska bol, najee ozljeda ivca, a moe biti i efaptom, tj.
preskakanjem impulsa s vlakna na vlakno, pa tako i s motorikih eferentnih vlakana
na nociceptivna
3. bol koju podrava simpatika aktivnost, obino na distalnim dijelovima udova, ima
dvije faze, fazu hiperemije (area bol) i fazu kad zahvaeni dio atrofira.
-provoenje osjeta boli:
1) periferni ogranci neurona spinalnih ganglija (A i C vlakna) dolaze do ganglija (1.neuron) i
nastavljaju dalje kao centralni nastavci
2) centralni nastavci ulaze u lenu modinu i tu se granaju na uzlaznu i silaznu granu; uzlaze ili
silaze nekoliko segmenata te daju aksonske kolaterale koje zavravaju na neuronima dorzalnog
roga (2.neuron)

3) vlakna spinalnog neurona kriaju stranu na razini segmenta (commisura alba anterior) i
nastavljaju prema gore tvorei nekoliko puteva:
1. TRACTUS SPINOTHALAMICUS LATERALIS zavrava u VPL jezgri talamusa
(3.neuron) odakle se projicira u primarno osjetno podruje gyrus postcentralis
(4.neuron)
2. TRACTUS SPINORETICULARIS u retikularnu formaciju (potie budnost)
3. TRACTUS SPINOTECTALIS u periakveduktalnu griseju mezencefalona (PAG)
vano za endogenu analgeziju
4. TRACTUS SPINOCERVICALIS u nicleus cervicalis lateralis
- primarno osjetno podruje modane kore povezano je sa limbikim sustavom to izaziva
emocionalni i vegetativni odgovor na bol
- osjet boli regulira se na razini modanog debla preko 2 sustava:
1) ENDOGENI OPIJATI stimulacija PAG-a preko tractus spinotectalis PAG stimulira
nuclei raphe preko neurotransmitera endorfina nuc.raphe alju serotininergiku projekciju
koja aktivira endorfinske neurone dorzalnog roga medule spinalis oni lue endorfine i tako
inhibiraju prijenos boli na razini kraljenikog segmenta
2) ADRENERGIKI ANALGEZIJSKI SUSTAV polazi iz jezgre locus ceruleus
noradrenalin inhibicijski djeluje preko receptora
VRSTE BOLI
- etioloka podjela:
1. NOCICEPTORSKA BOL zbog podraaja perifernih nociceptora
2. NEUROPATSKA BOL zbog poremeaja CNS-a bez podraaja nociceptora
a) deaferencijska zbog presjecanja ivca; neuron medule spinalis gubi aferentna
vlakna i poinje spontano izbijati; primjer: FANTOMSKA BOL
b) perifrna neuropatska zbog oteenja motorikog ili nekog drugog aferentnog
vlakna moe doi do kratkog spoja sa nociceptivnim vlaknom to izaziva njegovo
podraivanje, npr. motorikim impulsom takva se veza zove EFAPTA
c) bol zbog simpatike aktivnosti simpatikus pojaava ishemiju (vazokonstrikcija),
mogue je i efaptino provoenje sa simpatikih ivaca
Bol moemo podijeliti prema kvaliteti ili lokalizaciji.
- kvalitativna podjela (vrlo subjektivan kriterij):
- subjektivna obavijest o bolnom doivljaju (paljenje, arenje, kidanje, rezanje)
- ovisi o: vrsti podraenih receptora, njihovoj kvaliteti i rasporedu, naravi oteenja (mehaniko,
fiziko, kemijsko), o sudjelovanju i drugih nealgogenih receptora, o podrainju i oteenju
algogenih puteva na drugim razinama, te o sudjelovanju simpatikog ivanog sustava u
nastanku boli
a) bockanje povrinska, na koi
b) pulsirajua bol pojaava se hemodinamiki
c) reua npr. cistitis
d) bol ''paljenja'' eluani ulkus, garavica
e) grevita bol zbog rastezanja ili spazma upljih organa; KOLIKA
- podjela prema lokalizaciji:
- povrinska bol (nastala u koi ili u povrinskim sluznicama)

- specifina bol (oteenja razliitih ivanih tvorevina koje slue u prijenosu obavijesti o boli)
- bol potaknuta iz unutarnjih organa:
1. VISCERALNA BOL:
- nastaje pri podraivanju slobodnih ivanih zavretaka u visceralnim organima
- slabo lokalizirana, neugodna, praena znakovima podraaja simpatikusa (tahikardija) a
katkad parasimpatikusa (bradikardija), a katkad obaju komponenti uz ukljuenje limbikog
sustava (psihogeni nemir, depresivna stanja itd.)
- glavni imbenici koji pobuuju bolne osjete: hipoksija, upala, rastezanje miine stjenke
(brzo rastezanje uzrokuje bol, dok sporo ne uzrokuje) KOLIKE = snane kontrakcije
upljih organa koje potakne upala ili opstrukcija
2. PARIJETALNA BOL:
- nastaje kao posljedica oteenja unutranjih organa koja zahvaaju i serozne ovojnice
- otra, ima svojstva arenja, a kadto i mukle boli
- posebno osjetljivi su: rezovi parijetalnog peritoneja, jetrena ovojnica. Ovojnice su vrlo
osjetljive na ozljedu i istezanje i vrlo dobro su inervirane, pa je i intenzitet boli velik.
- neosjetljivi su: jetreni parenhim i plune alveole
3. ODRAENA BOL:
- bol koja se osjea na dijelu tijela koji topografski ne odgovara organu u kojem nastaje. Do toga
dolazi zbog pomicanja organa tijekom embrionalnog razvitka, a vlakna se i dalje prekapaju na
istom mjestu. Najbolji je primjer za to bol koja se javlja ishemijom srca, a iri se u lijevo rame,
ruku i ak u lateralne prste lijeve ruke. Moe se iriti i u lijevu stranu vrata i ak u donju eljust
(diferencijalna dijagnoza: neuralgija trigeminusa).
Primjer za to je bol koja se javlja kod apendicitisa kada crvuljak lei u normalnom poloaju. U
poetku se bol javi oko pupka (odraena bol). Kasnije se bol javi u donjem desnom trbunom
kvadrantu, jer vrh upaljenog crvuljka dodiruje parijetalni peritoneum i nadrauje njegove
nociceptore.