1. Sta su obnovljivi izvori energije?

Obnovljivi izvori energije su oni koji se dobijaju iz prirode, mogu se ponovo u potpunosti obnoviti u
kratkom vremenskom periodu, a to su: hidroenergija,energija plime i oseke, energija talasa,energija
okeana , solarna energija, energija vjetra, geotermalna energija i biomasa.
Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je zbog nekoliko
razloga:
obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) u
atmosferu.
poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava. Takoe
pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje ovisnost o uvozu
energetskih sirovina i elektrine energije.
oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim
izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.
2. Kako ustediti energiju? ( izdvoji najbitnije)
1. Koristite energetski efikasne aparate, npr. energetski tedljive sijalice
2. Prikljuite se na dobavljae koje imaju osnovni izvor iz elektrana sa obnovljivim izvorima energije
3. Vozite bicikl na udaljenostima koja su manja od 10 km, razmislite o autobusu ili vozu za dua
rastojanja
4. Postavite va termostat kod kue za 4,5 stepeni niim kad nikoga nema kod kue
5. Pobrinite se da vaa kua ima dobru izolaciju
6. U potpunosti iskljuite aparate koje trenutno ne koristite
7. Razmislite o odlasku na va godinji autobusom ili vozom, umjesto avionom ili privatnim
automobilom
8. Ako je mogue organizujte da radite od kue umjesto da putujete na posao, takoe organizujte
vae zaposlene da rade od kue umjesto da putuju do posla
9. Podrite projekte poumljavanja koji se fokusiraju na autoktone planove zasaivanja novih
sadnica u tropskim regionima
10. Obrazujte druge. Recite drugima o znaaju ivotnog stila sa energetskom efikasnou
Zagrijavanje sauvajte energiju na zagrijavanju
1. Podestite va termostat to je mogue vie tokom ljeta i to je mogue nie tokom zime.
Utediete 3% vaeg dnevnog rauna za zagrijavanje i hlaenje ukoliko termostat podesite samo
za jedan stepen nie ili vie
2. Koristite ventilator prije nego to koristite grejna ili rashladna tijela, za samo jedan sat moemo
utediti znaajnu koliinu energije, oni mogu izvesti ili uvesti ugrijan ili rashlaen vazduh.
Ventilator iskljuite im uradi posao.
3. Izduvajte zarobljeni vazduh iz radijatora jednom ili dva puta za sezonu. Ako ne znate kako da to
uradite zovite profesionalce.
4. Oistite rezervoare vazduha, grejna tijela kroz koja cirkulie vazduh, uvjerite se jo jednom da
mogu nesmetano zraiti toplotu i nemaju prepreku u obliku namjetaja, tepiha, zavjese itd.
5. Instalirajte pojedinane kontrolere za svaku sobu koju zagrijavate ili hladite
6. Ostavljajui ureaje da griju ili hlade kada niste kod kue stvarate vie otpadnih gasova i
poveavate vae trokove. Vremenski prekidai ili daljinski kontroleri mogu da ukljue ureaje u
tano planirano vrijeme i utede znatnu koliinu energije
7. Servisirajte sistem za grijanje i hlaenje jednom godinje da se uvjerite da je operativan i
efikasnan.

Veeraj sauvajte energiju u veeraju

1. Perite ve sa hladnom vodom ukoliko je to mogue
2. Perite i suite punu koliinu koju moete staviti u spremnik
3. Ne preoptereujte suilicu, preoptereujui suilice koriste vie energije, inite da se odjea
uvre, troite vie energije potrebne za peglanje a vaa odjea e se prije istroi
4. Koristite ureaj ili posudu za uvanje pjene ili predpera za maksimum efikasnosti
5. Uvijek prilagodite nivo vode da odgovara koliini vea koji perete. Preoptereene maine za
pranje ne peru
odjeu efikasno tako da se veina odjee mora
ponovo prati
6. Iscjedite odjeu poslije pranja uvrtanjem runo da bi
ste sauvali maksimalno energiju
suei taj isti ve
Osvjetljenje sauvajte energiju osvjetljavajui vae prostorije
1. Koristite energetski efikasne sijelice (CLFs), posebno koji su fiksirani i funkcioniu vie nego dva
sata dnevno.
2. Takve sijalice koriste manje 80% energije i traju deset puta due nego konvencionalne sijalice
3. Birajte sijalice paljivo. Traite najvei stepen osvjetljenja i najmanju potronju u vatima
4. Odravajte svetlosni izvor istim da bi ste dobili najveu osvjetljenost
5. Koristite ureaje sa refeleksionim materejilom za direktnu svjetlost na mjestima gdje postavljate
tako da imamo i refleksionu svjetlost kao emitera
6. Obojene sijalice uzrokuju veu apsorciju svjetlosti to kerira potrebu za svjetlou vee jaine i
potronje, izbjegavajte ih.
7. Instalirajte senzore za osvjetljenost tako da se vanjska svjetla iskljue auotomatski a izgubljena
elektrina energija svede na minimum
8. Moderni zatamnjeni kontroleri redukuju gasove koji uzrokuju efekat staklene bate a kao rezultat
smanjuju koliu energije tokom koritenja
9. Zatamnjeni kotroleri se sada mogu koristiti u kombinaciji sa sijalicom koja uva energiju (CFLs),
provjerite naljepnicu prije kupovine.
Kuhanje sauvajte energiju kuhajui
1. Koristite posudu prave veliine ili kolo poreta. Prevelika posuda ili premala dovodi do gubljenja
energije. Posude koje koristite moraju da odgovaraju veliini izvora.
2. Kada kuvate hranu drite koliinu vode na minimumu, koritenje vika vode koji se mora zagrijati
rasipa energiju koja se inae troi na poveanje temperature
3. Drite poklopac na posudi dok kuhate, kuhanje bez pokloca zahtijeva tri puta vie energije nego
kuhanje sa poklopcem
4. Kupite posude sa staklenim poklopcem ukoliko elite gledati sastojke u posudi u kojoj kuhate
5. Temperatura kuhanja se smanjuje svaki put za 25 celizijusa kad se poklopac otvori, a energiju
morate ponovo potroiti na dodatno zagrijavanje. Ako nije neophodno ne virite.
6. Odloite proizvode iz zamrzivaa u friider, ime ete ouvati znaajnu koliinu energije i smanjiti
vrijeme kuhanja.
Friideri sauvajte energiju koristei friider
1. Postavite friidere na hladna i mrana mjesta u vaim prostorijama
2. istite grijae iza friidera od praine, praina na namotajima moe uveati potronju energije
do 30%
3. Redovno otopite i istite friider
4. Kontroliite stepen zaptivanja vrata friidera i zamrzivaa

5. Moete testirati stepen zaptivanja tako to ete postaviti novi od 1 euro u gumu vrata ako euro
ispadne vjerovatno je vrijeme da zamjenite zaptiva
6. Ne zauzimajte vie od 3/4 prostora da bi vazduh normalno cirkulisao
7. Zamjenite stare friidere proizvedene prije 1980. godine koji koriste vie do 75% energije da rade
nego novi modeli
8. Ne stavljaje zagrijane proizvode u friidere ili zamrzivae, dozvolite da se prirodno ohlade,
uvajui znatnu koliinu energiju potrebu za hlaenje
9. Za veu efikasnost podesite friidere na 4 stepena i zamrzivae na -18 celzijusa.
Automobil sauvajte energiju koristei va automobil
1. Ne preopteretite automobil. to vie natovarite auto znatno vie goriva vam je potrebno
2. Koristite klima ureaj samo ukoliko je neophodno
3. Agresivna vonja (ubrzavanje, naglo zaustavljanje, brza vonja) znaajno dovode do potronje
goriva iznad nominalne vrijednosti
4. Kad kupujete novi automobil poredite efikasnost razliitih modela, neka odgovor kolika je
potronja bude ideja vodilja u odabiru
5. Kobinujte putovanja, svako putovanje od samog starta posebno za manja rastojanja moe
potroiti vie goriva nego za putovanje na vee udaljenosti kad je motor ve zagrijan
6. Koristite kontroler brzine, posebno na autoputu, on e vam omoguiti konstantnu brzinu i znatnu
utedu govora
7. Gume trebaju da budu pod propisnim pritiskom
8. Uvjerite se da je u autu oien vazduni i uljni filter. Ne propustite da vozite auto na redovne
kontrole i provjere.
Kua sauvajte energiju u vaoj kui
1. Vie nego pola potronje energije u vaem domainstvu se koristi a za zagrijavanje ili hlaenje
prostorija. Vano je obratiti panju na prikladnu izolaciju zidova, krova, koristiti izolacionu masu
koja moe sauvati ogromnu koliinu u potronji energije
2. Spustite va termostat 4 ili 5 stepeni nie za vrijeme noi i kada niko nije kod kue
3. Tokom vjetrovitih dana zatvorite roletne, vrata i prozore umjesto da postavite mrene zastore
4. Radijatore postavite tako da nemate nikakvu prepreku razmjeni toplote, kao to je namjetaj,
zavjese,tepisi
5. Izolujte prazna mjesta oko cijevi, spojnica ili ventilatora koje idu kroz zidove, plafone u procesu
predaje od hladnih do mjesta koje se zagrijavaju
6. Ukoliko imate kamin ili poret, zatvorite odvodni dio do maksimuma tako da ne dovedete u
pitanje funkcionisanje ureaja
7. Iskljuite vae grejno tijelo, umjesto da ostavite ureaj na stadby modu
Standby mod moe da troi vie nego 10 procenata ukupne koliine energije
Kancelarija sauvajte energiju u vaoj kancelariji
1. Stavite zaptivae i izolatore oko vrata i prozora, na mjestima prelaza iz hladne u tople prostorije
2. Vano je obratiti panju na odgovarajuu izolaciju zidova, krova, koristite izolacionu masu koja
moe sauvati veliku koliinu potronje energije
3. Koristite zavjese ili roletne da ne rashladite kancelariju
4. Instalirajte senzore ili ureaje za daljinsko upravljanje da bi se gasili ureaji za grijanje ukoliko je
prostorija prazna
5. Instalirajete svijetla za osvjetljenje radnih mjesta umjesto da osvjetljavate prostorije
6. Ako je mogue koristite ink-jet printer- oni koriste 90% manje energije nego laserski printer

7. Zamjenite EXIT znakove koji su sa osvjetljenjem znakovima sa luminirajuim materijalom

8. Koristite energetski efikasne aparate, npr. energetski tedljive sijalice
9. Ohrabrite i obrazujte zaposlene da razmotre vanost obnovljivih i efikasnih izvora energije i kako
da sauvaju energiju.
3. Vrste vjetrova?

Razlikujemo sljedee vrste vjetrova:

Stalni vjetrovi - Stalni vjetrovi uestvuju u optoj cirkulaciji atmosfere (Pasati, Antipasati,Zapadni
vjetrovi, Polarni vjetrovi
Periodini vjetrovi - Sezonske promjene atmosferskog pritiska u jednom istom mjestu prouzrokuju
strujanje vazduha u toku izvjesnog vremenskog perioda u jednom pravcu, a u toku sledeeg perioda u
drugom pravcu.To su periodini vjetrovi - monsuni.
Lokalni vjetrovi - Lokalni vjetrovi su karakteristini za odreene oblasti na zemlji (npr. Koava, Bura,
Jugo, Fen, Tornado...)
4. Gradja i osobine sunca?

Sunce je zvijezda glavnog niza, stara 4,6 milijardi godina.

To je ogromna sfera ekstremno vrele plazme, jonizovanog zraka, 750 puta vea od svih planeta
Sunevog sistema zajedno.
U nuklearnim reakcijama u njegovom jezgru vodik se pretvara u helijum uz osobaanje ogromne
koliine energije. Ova energija se postepeno prenosi sa povrine Sunca i konano se sa nje
oslobaa.
Prosjena udaljenost od zemlje 146,9 miliona kilometara, temperatura na povrini 5,500 C,
temperatura u jezgru 15 miliona C.
Period rotacije (polarni) je 34 zemljina dana, masa je 330,000 puta vea od mase zemlje.

Hemijski sastav:
Vodik

73,46 %

Helij

24,58 %

Kisik

0,77 %

Ugljik

0,29 %

eljezo

0,16 %

Neon

0,12 %

Duik

0,09 %

Silicij

0,07 %

Magnezij

0,05 %

Sumpor

0,04 %

Struktura sunca:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Jezgro
Zona nuklearnih reakcija
Radioaktivna zona
Konvenktiva zona
Fotosfera
Granule
Supergranule
Osilacije
9.Hromosfera

10.Korona 11.Sunev vjetar

5. Iskoristavanje sunceve energije?

Osnovni principi direktnog iskoritavanja suneve energije su:

Solarni kolektori za zagrijavanje vode u prostorijama i bojlerima
Koncentrisanje suneve energije upotreba u velikim energetskim postrojenjima Trenutno su u upotrebi
tri tehnologije koje se koriste u koncentrisanju suneve energije (Concentrating solar power CSP) i
to:Parabolina korita,Parabolini tanjir i Energetski toranj.
Fotonaponske elije direktno pretvaranje suneve energije u elektrinu energiju

6. Koristenje geotermalne energije?

Najei nain pretvaranja geotermalnih izvora u energiju je prikljuivanje na prirodne hidrotermalne

pojave, sistemom strujanja, gdje se curenje hladnije vode u zemljinoj kori zagrijava prije nego to izae
na povrinu.
Kod geotermalne elektrine centrale, bue se rupe u ovim vruim stijenama, da bi se zarobila ova
prirodno stvorena para i uz pomo te pare pokreu se tradicionalni sistemi generatora da bi se proizvela
elektrina energija.
Postoje tri osnovna dizajna geotermalnih elektrinih centrala: Elektrana bazirana na pari, Elektrana sa
separatisanjem pare i Elektrana na principu binarnog ciklusa

7. Sta je hidroenergija?

Hidroenergija odnosno energija vode je jedan od najznaajnijih obnovljivih izvora energije prevenstveno
zbog svoje konkurentnosti sa fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Suneva energija dopire do
Zemljine povrine izazivajui isparavanje vode, zemljita i biljaka, ime se uzrokuje podizanje vode:
posljedica je energija poloaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode (kinetika).

Energija poloaja vode je poetni oblik energije vode u prirodi koji se moe iskoristiti u tehnikim
sistemima za pretvaranje.
Termin hidroenergija je najee ogranien stvaranjem snage dobijene na osovini, usljed pada vode.
Tada se ta snaga koristi direktno za mehanike svrhe ili veoma esto za proizvodnju elektrine energije.
Drugi izvori vodene snage su talasi i plima i oseka
Osnovni nain upotrebe je: pretvaranje energije poloaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetike
energije vode (protone) u mehaniku energiju proticanjem kroz vodene turbine, a zatim najee u
elektrinu u generatorima. Proizvedena mehanika energija pokree generator koji je povezan sa
osovinom turbine.
Snaga dobijena na ovaj nain je data:
Snaga= W.Q.H. wati
gdje je
W= specifina teina vode, N/m3
Q= stopa protoka vode, m3/sek
H= visina pada, mtr
= efikasnost pretvaranja potencijalne energije u mehaniku

8. Energija talasa?

Talasi nastaju djelovanjem vetra, a vjetar djelovanjem Sunca. Osnovne karakteristike talasa su
visina i duina. Snaga valova je proporcionalna kvadratu amplitude i periodu kretanja. Prema
tome, duinski period (~10s), velika amplituda (~2m) talasa je prilino privlana za proizvodnju
energije, sa energetskim kretanjima koja se uopteno kreu izmeu 50 i 70 kWm-1 irine
nadolazeeg talasa. Poznato je da energija gubi na intenzitetu sa dubinom, pa ve na dubini od
20m iznosi samo 20% od energije odmah ispod povrine, a na dubini od 50m samo oko 2% od
energije neposredno ispod povrine. Amplituda i frekvencija razliite su na pojedinim
obalama.Talasi su klasifikovani prema trima karakterisitikama:
1. Amplituda talasa koja je definisana kao polovina vertikalne distance vrha talasa do njegovog
podnoja.
2. Duina talasa, L, koji je definisan kao razdaljina od jednog vrha talasa do drugog
3. Period talasa, T, to je vrijeme za koje talas proe izmeu vrhova talasa
Brzina sa kojom talas putuje zavisi dijelom od dubine vode ali u dubokoj vodi brzina je
jednostavna funkcija duine talasa i perioda talasa: v=L/T gdje v predstavlja brzinu talasa.
Energija valova je oblik kinetike energije koja postoji u kretanju valova u oceanu, a kretanje valova uzrokuje puhanje
vjetrova po povrini oceana. Ta energija moe biti iskoritena da pokrene turbine, te postoji dosta mjesta gdje su
vjetrovi dovoljno snani da proizvedu stalno kretanje valova. Ogromne koliine energije kriju se u energiji valova te joj
to daje ogromni energetski potencijal. Energija valova se direktno hvata ispod povrine valova ili iz raznih fluktuacija
pritisaka ispod povrine. Tada ta energija moe pogoniti turbinu, a najjednostavniji i najei nain funkcioniranja je
sljedei: Val se die u komori, a rastue sile vode tjeraju zrak iz komore te tako pokretljivi zrak zatim pogoni turbinu, a
koja onda pokree generator.Glavni problem s energijom valova predstavlja injenica to se taj izvor energije ne
moe ravnomjerno koristiti u svim dijelovima svijeta. Upravo zbog tog razloga to se energija valova ne moe
koristiti u svim dijelovima svijeta mnoga su straivanja posveena upravo rjeavanju tog problema ravnomjernosti. No
isto tako postoje i mnoga podruja s vrlo visokom stopom iskoristivosti, kao to su primjerice zapadna obala kotske,
sjeverna Kanada, juna Afrika, Australija te sjeverozapadna obala sjeverne Amerike. Postoje mnoge razne
tehnologije za iskoritavanje energije valova, no samo malen broj njih je ustvari komercijalno iskoristiv. Tehnologije

za iskoritavanje energije valova nisu samo instalirane na obali, ve i daleko na puini, a i naglasak velikih projekata
kao to je "The OCS Alternative Energy Programmatic EIS" je upravo na puinskim projektima sa sistemima
postavljenim u dubokoj vodi, na dubinama koje prelaze 40 metara.veina tehnologija za iskoritavanje energije
valova jo uvijek je orijentirana blizu obale, ili na samoj obali, a razlika meu njima je u njihovoj orijentaciji prema
valovima s kojima su u interakciji, te sa radnim principom uz pomo kojega se energija valova pretvara u eljeni
oblik energije. Meu najpopularnijim tehnologijama su svakako tzv. terminator devices, point absorbers, attenuators i
overtopping devices. Terminator devices kao to su oscilating water columns uobiajeno se nalaze na obali ili blizu
same obale, a imaju princip rada gdje se ire perpendikularno s obzirom na smjer putovanja vala i gdje nakon to se
snaga vala uhvati i reflektira, oscilating water column se nakon toga giba poput klipa gore-dolje, tjerajui zrak kroz
otvor povezan s turbinom. Point absorbers su drugaija vrsta tehnologije koja ukljuuje plutajue strukture sa
komponentama koje se kreu u relaciji jedna prema drugoj zbog energije vala, te se onda stvara energija jer to
kretanje tjera elektromehanike ili hidraulike konvertore energije. Attenuatori su takoer plutajue strukture koje su
orijentirane paralelno s obzirom na smjer valova, a gdje razlika u visinama valova po duini naprave, uzrokuje
savijanje na mjestima gdje se dijelovi naprave spajaju, a to savijanje je spojeno sa hidraulinom pumpom ili drugim
konverterima za dalju transformaciju u korisne oblike energije. Overtopping devices imaju drugaiji princip rada te su
oni ustvari rezervoari koji se pune nadolazeim valovima na nivoe iznad prosjeka onih od okruujueg oceana, te
nakon to se ispusti voda gravitacija ih tjera natrag prema povrini oceana, te nakon toga ta energija pokree vodene
turbine. Iako je potencijal energije valova neupitan postoje odreeni aspekti koji se trebaju uzeti u razmatranje, a
naroito problemi okolia jer te tehnologije mogu imati negativan uinak na brojna morska stanita, a postoji i
opasnost od izlijevanja toksinih tvari kao to su razne hidraulike tekuine, stvaranje zvuka iznad i ispod vodene
povrine, promjene na morskom dnu, itd.

9. Biogas (energija iz gasa)?

Biogas je CH4/CO2 mjeavina gasova dobijenih fermentacijom biorazgradivog dijela otpada u

anaerobnim uslovima (bez zraka) i koji se moe proistiti dalje do kvaliteta prirodnog plina da bi
moglo da se koristi kao biogorivo ili generatorski plin. Veoma esto se moe uti da se
tehnologija za preradu biogasa naziva tehnologija anaerobne digestije. Gasovi dobijeni na ovaj
nain sadre metan i karbon dioksid. Generalno, najvei dio zauzima metan kojeg ima izmeu 60
i 70%. Metan se ponaa kao i prirodni gas dobijen iz unutranjosti zemlje kao fosilno gorivo, s
tim da je biogas obnovljiv izvor energije u poreenju sa prirodnim gasom. Uobiajeno je
miljenje mnogih ljudi je da je biogas idealan oblik energije jer pretvara otpadne materije u izvor
energije. Biogas se proizvodi u prirodi non-stop. Karakteristian miris movara je upravo
proizvod movarnog gasa ili metana ili ak nekih drugih gasova koji se dobiju kada je vegetacija
koja se nalazi na dnu movarnih zemljita anaerobno preraena od strane mnogih bakterija.
Najvanije sirovine za proizvodnju biogasa su stajsko ubrivo, piljevina, ostaci hrane, talog iz
proizvodnje jestivih ulja i masti, otpaci iz kuhinja, praina itarica, komunalni otpad, itd.
Stajsko ubrivo u osnovi sadri veliku koliinu biogasa proizvedenog bakterijama koje se nalaze
u crijevima stoke. Ove bakterije vare celulozu koja se nalazi u biljkama kojima se stoka hrani i
oslobaa metan i karbon dioksid. Da bi se prikupio metan iz stajskog ubriva potrebno ga je
uskladititi u zatvorenim posudama (cisternama) koje se nazivaju digestori.Bakterije vare
celulozu kroz anaerobnu digestiju i oslobaaju metan i druge gasove u cisternama kada je
potrebno da se sav taj gas kolektuje ili eventualno cijevima sprovede gdje god je to potrebno.
Biogas se moe dobiti i iz smea sa deponija ili iz kanalizacije. Naunici su razvili mnoge
tehnike i tehnologije za sakupljanje i koritenje biogasa. Biogas se u mnogim zemljama EU
koristi za proizvodnju elektrine energije kao i toplote u toplanama. Preieni biogas u
biometan je idealno biogorivo za automobile na plin. Postoji podatak prema kojem se od jednog
hektara obnovljivih sirovina jedno vozilo moe voziti 70.000 kilometara.
Proizvodnja biogasa moe se grupisati u tri osnovne kategorije:
mala proizvodnja u domainstvima/primjena;
mala seoska industrijska primjena;

 industrijska proizvodnja/koritenje.
Silavaplana je dio regije St. Moritz-a, poznatog vicarskog mondenskog skijalita gdje se nalazi
postrojenje za preradu otpada koje je puteno u pogon 2005. godine. Otpad iz restorana i hotela
se prikuplja 1 do 3 puta sedmino i iznosi oko 1000 tona. Investicija za izgradnju postrojenja za
preradu otpada je iznosila oko 1 milion vicarskih franaka (CHF).U mnogim dijelovima svijeta
biogas se koristi kao zamjena za prirodni gas, bilo da se radi o kunim aparatima, vozilima ili
kao izvor za elektrinu energiju. Digestori na velikim farmama mogu proizvesti izmeu 4 i 6
miliona kubnih metara biogasa godinje, proizvodei oko 124.000 KWh elektrine energije. U
nekim zemljama Evrope kao to je Holandija i Danska, biogas je osnovni izvor energije. Oko 20
Danskih udruenih postrojenja za biogas prerauje 1.1 milion tona ivotinjskog ubriva i oko
400.000 tona industrijskog otpada godinje
Biogas se proizvodi u digestorima. Najjednostavniji digestori masovno se grade u Kini, Indiji i
Brazilu gde se on koristi za grijanje i kuvanje u seoskim domainstvima. Jednostavan digestor
pravi se tako to se u zemlji iskopa rupa i obloi ciglom ili plastinim folijama i prekrije ceradom
ispod koje se skuplja metan. Stajnjak se kanalima dovodi direktno iz staje. Savremeniji oblici
grade se od betona, elinog lima ili plastike sa razliitim stepenima automatizacije. Postoje dva
osnovna tipa digestora i to su periodini i kontinualni. Kod periodinih digestora posle njegovog
punjenja stajnjak se dvadesetak dana podvrgava dejstvu mikroorganizama. Tako se sloene
organske materije (belanevine i ugljovodonici) cijepaju na manje prosta jedinjenja. Te produkte
razlaganja tada poinju da koriste metan bakterije i kao rezultat dobija se biogas i kvalitetno
ubrivo. Po zavretku procesa izdvajanja metana ubrivo se vadi iz digestora i u njega se ubacuje
nov stajnjak ime se prekida i zapoinje nov proces koji e tek kroz dvadesetak dana poeti da
daje biogas. Kod kontinuiranog digestora stalnim dodavanjem sveeg stajnjaka, proces se ne
prekida ime se obezbeuje kontinuiranog snabdevanje biogasom. Karakteristika dobijenog
ubriva je da u njemu vie nema sjemena, pogotovo korovskih biljaka koje bi ubrenjem
dospjelo na njive. Proizvodnja biogasa e se odvijati sve dok su ispunjeni svi neophodni uslovi
od kojih je odravanje stalne temperature najvanije. Optimalna temperatura je 32 do 35C pri
kojoj proces izdvajanja biogasa traje od 18 do 22 dana. Savremeni digestori su vertikalnog ili
horizontalnog tipa i izraeni su od elinog nerajueg lima. Automatskim upravljanjem
obezbjeuje se stabilna temperatura, donoenja svjeeg stajnjaka, meanje, odvoenje biogasa i
iznoenje preraenog ubriva. Za dobijanje jednog kubnog metra biogasa na atmosferskom
pritisku potrebno je oko 10 do 12 kilograma tenog stajnjaka koji treba da sadri oko 4 do 10%
suve materije. Domae ivotinje iji se teni stajnjak moe ekonomino koristiti za proizvodnju
biogasa i organskih ubriva su: krave muzare, goveda u tovu, svinje u tovu, koke nosilje i pilii u
tovu. Za ekonomian rad i isplativost investicije u nabavku savremenog digestora za proizvodnju
biogasa potrebno je obezbjediti stajnjak od oko 100 do 120 goveda ili svinja. Sa tom koliinom
stajnjaka bi se obezbjedila kontinuirana proizvodnja od oko 150 m3 biogasa dnevno. Ta koliina
biogasa omoguava da se dnevno proizvede 400 kWh toplotne energije, 210 kWh elektrine
energije, 3 m3 tenog organskog ubriva i 10% suvog organskog ubriva. Cijena jednog
ovakvog potpuno automatizovanog postrojenja je oko 60.000 Eura to ga ini isplativim u roku
od 3 do 4 godine. Postoje reenja sa manjim stepenom ekonominosti za sasvim male kapacitete
namijenjena seoskim domainstvima.
Sakupljanja biogasa rjeava se na dva naina:
Sakupljanje pod atmosferskim pritiskom u meh od plastine folije u
okviru samog digestora
Sakupljanje pod pritiskom u rezervoarima ili cisternama pomou gasnih pumpi

Vee farme ili nekoliko manjih stoarskih farmi ili domainstava mogu da obezbede
kontinuirano snabdijevanje elektrinom energijom pomou male elektrine centrale koja se
sastoji od motora koji troi biogas i elektrogeneratora. Osnovne prednosti korienja biogasa su:
sagorijevanje bez tetnih produkata
velika energetska efikasnost
jednostavan postupak proizvodnje
ekoloki ista tehnologija sa korisnim nusproduktima (ubrivo)
Prilikom projektovanja i eksploatacije industrijski automatski upravljanim procesima dolazi do
niza tekoa i drugaijih ekonomskih raunica prvenstveno zbog nepoznavanja parametara
materijala za definisanje zakonitosti svih sloenih procesa koji se dogaaju u postupku
fermentacije. Takoe via cijena tako automatizovane opreme smanjuje ekonominost u
poreenju sa cijenom dobijenih proizvoda. Problem je posebno otean injenicom da se u naim
uslovima pitanje ekonominosti rjeava skoro iskljuivo na bazi vrijednosti energija
supstituisanih energetskim potencijalom proizvedenog gasa, bez praktinih mogunosti
vrednovanja ostalih efekata.
10. Ekonomski aspekti iskoristavanja plime i oseke?

Zbog ogranienosti odgovarajuih terena, samo 2% potencijala energije plime i oseke trenutno
moe da se iskoritava. Potencijal iznosi oko 3,000 GW elektrine energije, to znai otprilike 60
GW se moe trenutno proizvesti sa sadanjom tehnlogijom. Ekonomski uticaj na plimnu
elektrinu energiju iz tog razloga se svodi na lokalni nivo. Na primjer, izraunato je da plimna
elektrana na rijeci Severn u Engleskoj moe proizvesti do 10% elektrine energije za cijelu
Englesku.