Professional Documents
Culture Documents
Keynes - Povratak Velikana (Prvo Poglavlje)
Keynes - Povratak Velikana (Prvo Poglavlje)
Keynes - Povratak Velikana (Prvo Poglavlje)
29
1
to je krenulo
naopako?
Anatomija krize
to treba razjasniti?
Sva zbivanja koja odreuju neku epohu rezultat su stjecaja dogaaja
korelacije obino nepovezanih dogaaja koji izbacuju ovjeanstvo s
utvrene putanje i postavljaju ga na novu trkau stazu. Takvi sluajni
stjecaji stvaraju ono to je Nassim Taleb nazvao crnim labudovima
neoekivanim dogaajima koji ostavljaju goleme posljedice. Mali broj
crnih labudova, vjeruje Taleb, objanjava gotovo sve na ovom svijetu.1
Dananja ekonomska kriza je crni labud oluja iz gotovo vedrog
neba, neoekivana, nepredviena, obruila se na svijet koji je mislio i
djelovao s pretpostavkom da su takvi surovi dogaaji stvar prolosti i
da se jedna nova Velika depresija ne bi mogla dogoditi. Kako i zato se
to dogodilo? Izvorite je svega toga, kao to svi znamo, u bankarskoj
krizi, i prvi pokuaji da se kriza razumije usmjerili su se na izvore
sloma bankarstva. Najrairenije objanjenje bilo je propust banaka da
upravlja novim rizicima koje je donijela financijska inovacija. Izjava
30
to je krenulo naopako?
31
32
to je krenulo naopako?
33
Financijska inovacija
Stambeni polet gradio se na sekuritizaciji, kroz koju su nierazredne
hipoteke ule u svjetski bankarski sustav. Sekuritizacija je proces povezivanja pojedinanih hipoteka i onda njihova razvrstavanja i slaganja
u pakete razliitih vrijednosnih papira oblikovane prema zahtjevima
razliitih investitora koje se mogu prodavati na raun banke koja
ih izdaje. Na taj su se nain rizici povezani s davanjem novca u zajam
nierazrednim zajmoprimcima mogli iroko rasprostraniti. S jamstvom,
investicijskim stupnjem kreditne klasifikacije i osigurani od zamjene za
plaanje, te zatrovane kobasice razgrabili su investitori irom svijeta
gladni porasta prinosa u zamjenu za povijesno niske kamatne stope na
dravne obveznice. Njihova trinost uvelike je poveala mogunosti
dobivanja kredita ili uzimanja zajmova njihovim posjednicima, i tako
je izravno vodila gomilanju duga.
Sekuritizacija hipoteka nije bila nova; njezina ekspanzija poslije
2000. bila je rezultat triju odluka o deregulaciji politike: opoziva u
1999. amerikog Glass-Steagallova zakona iz 1933., koji je zabranjivao
bankama za poslovanje sa stanovnitvom da se uputaju u investicijske
aktivnosti; odluke Clintonove administracije da ne regulira zamjenu
kredita za plaanje i odluke iz 2004. amerike Komisije za vrijednosne papire i burzu da dopusti bankama da poveavaju svoje indekse
financiranja zaduivanjem koeficijent ukupne zaduenosti i neto
vrijednosti od 10:1 na 30:1. Bazelski sporazumi iz 1992. i 2004.
pokuali su kontrolirati posljedice financijske deregulacije uvodei
maksimalni koeficijent zaduenosti za globalne banke. Meutim definicija kapitala i imovine ostala je dovoljno maglovita za banke, pa
su se one mogle igrati s regulacijom napuhavajui mjerenja kapitala
ukljuivanjem vrijednosnih papira s hipotekom. To objanjava zagonetku
34
to je krenulo naopako?
35
36
to je krenulo naopako?
37
38
to je krenulo naopako?
39
40
to je krenulo naopako?
41
42
Operacije spaavanja
Spaavanje bankarskog sustava
Najraniji cilj operacija spaavanja bio je navesti banke da ponovno
ponu davati zajmove. Slijedei vodstvo britanskog premijera Gordona
Browna, vlade SAD-a i EU-a posvetile su se u listopadu 2008. koordiniranju rekapitalizacije svojih bankarskih djelatnosti tj. kupovanju
dionica ugroenih banaka. To se odvijalo usporedo s preuzimanjem
obveza da daju jamstvo, osiguravaju ili otkupljuju zatrovanu imovinu
u bilancama banaka, na to je, po procjenama, potroeno pet tisua
milijardi dolara. Gajila se nada da bi rekapitalizacija uz pratea jamstva
mogla bankama dati oslonac za poetak davanja zajmova. Ali banke
su uzele novac i naprosto sjele na njega. Poetkom ove godine,
bez ikakva znaka znaajnog ublaavanja kreditnih uvjeta i s oitim
znakovima da problemi koji su brinuli banke nisu rijeeni Bank
of America i Citigroup u SAD-u te Royal Bank of Scotland i Lloyds
Banking Group u Velikoj Britaniji priznale su goleme gubitke u 2008.
dok je realno gospodarstvo jo klizilo nizbrdo, pokrenuta je sljedea
runda bankovnih operacija spaavanja. Krajem veljae britanska vlada
obeala je osigurati 550 milijardi funti vrijednih zajmovnih portfolija
bankama Royal Bank of Scotland i Lloyds Banking Group. Frank
Partnoy napisao je u Financial Timesu od 19. sijenja da imajui
u vidu smanjenje imovine i poveanje duga moda je veina velikih
banaka [u SAD-u] bitno insolventna.16
to je krenulo naopako?
43
44
Paketi poticaja
Rezanje kamatnih stopa klasini je odgovor na gospodarski pad. To
meutim ima svoje granice. Prvo, banke klijentima ne daju zajmove
po stopi koju postavlja sredinja banka. Kada je vrijednost bankovnih
investicija pala, banke doputaju da raspon trokova izmeu bankovnih
i malih zajmova znatno raste, da nadoknadi njihove gubitke. Dvanaest
mjeseci prije krize, raspon izmeu tromjesene stope LIBOR (meubankarskoga kreditiranja) i trogodinje hipotekarne stope u prosjeku
je iznosio 0,97 postotnih poena; u veljai 2009. on je iznosio 3,87
postotnih poena. Drugo, ako cijene ponu padati, nema naina da se
zaustavi rast realne (ili za stopu inflacije korigirane) kamatne stope jer
nominalna kamatna stopa ne moe ii ispod nule. Japan je to otkrio u
kasnim 1990-im godinama. Konano, investicije se ne upravljaju samo
trokovima zaduivanja, nego i oekivanim profitima. Ako oekivanja
profita padnu ispod trokova zaduivanja, nikakav se novac nee vie
uzimati u zajam.
Tek je polako postajalo jasno da se kriza pretvorila od krize davanja
zajmova u krizu troenja: ak ako novac postaje jeftiniji, ljudi se nee
zaduivati. Keynes je to ukratko iznio pri dnu Velike depresije:
Jeftin novac znai da e nerizina ili navodno nerizina kamatna
stopa biti niska, ali stvarno poduzee uvijek ukljuuje neki stupanj
rizika. Moda je rije o tome da zajmodavac s u praksi izgubljenim pouzdanjem i dalje trai od poduzea kamatne stope koje
zajmoprimac ne moe oekivati da e zaraditi. Ako se to pokae
tonim, nee biti nikakva naina da se izbjegne produljena ili moda
beskrajna depresija, osim ako drava ne intervenira da potakne i
subvencionira nove investicije.19
to je krenulo naopako?
45
Poticaj je uao u rjenik kada je nakon napada 11. rujna 2001. predsjednik Bush najavio
fiskalni paket poticaja u iznosu 190 milijardi dolara ili gotovo 2% amerikog BDP-a, kroz
dvanaest mjeseci. To je bilo pozdravljeno kao najvei poticaj u jednoj godini nakon 1975.
Sirovi kejnzijanizam ustao je iz mrtvih, alio se Milton Friedman.
46
to je krenulo naopako?
47
48
Igre odgovornosti
Uvijek kada sve ide nepodnoljivo pogreno, naa je prva reakcija da
krivimo one koji su odgovorni u ovom sluaju, bankare, kreditne
agencije, upravne slube, sredinje bankare i vlade. Poinjemo kriviti
ideje tek kad postane jasno da oni na odgovornim poloajima nisu
pretjerano potkupljivi, lakomi i nesposobni, nego da su djelovali prema
onom to su smatrali zdravim naelima: da su se bankari oslanjali na
sustave upravljanja rizicima, za koje su vjerovali da su vrsto utemeljeni,
da su se vlade oslanjale na trita za koja su vjerovale da su stabilna,
da su investitori vjerovali u ono to su im strunjaci govorili. Drugim
rijeima, naa prva reakcija na krize je traenje rtvenog jarca; tek
kad smo poeli dublje kopati po izvorima pogreaka, prst se mogao
uperiti u sustav ideja koji je doveo do njih.
Odgovornost bankara
Bankari su bili najlaka meta, to je lako razumjeti. Oni su kontrolirali
bilijune dolara bogatstva. Oni su unitili svoje dioniare, svoje klijente,
svoje zaposlenike i gospodarstvo, nastavljajui uzimati velike bonuse.
Oni su jahali na gospodarskom poletu kada su gotovo svi profiti zavrili
u privatnim rukama, nakon ega je uslijedio golemi pad u kojem su
porezni obveznici postali dunici za njihove gubitke. Spektakularne
nagrade za uspjeh mogu biti prihvatljive; spektakularne nagrade za
neuspjeh posebno ako nisu popraene isprikom besramne su.
to je krenulo naopako?
49
50
to je krenulo naopako?
51
napisao kako dobar bankar naalost nije onaj koji vidi opasnost i
izbjegava je, nego onaj koji, kad se upropasti, to uini na konvencionalan
i pravovjeran nain, zajedno sa svojim kolegama, tako da mu nijedan
od njih ne moe zamjeriti.29
52
to je krenulo naopako?
53
Stvarna pogreka
Da bi se razumjela kriza, valja ii izvan igre krivca. Jer korijen krize nije
slabost karaktera ili strunosti, nego pogrene ideje. Keynes je sjajno
primijetio: Ideje ekonomista i politikih filozofa snanije su nego to
se obino misli i kada su istinite i kada su pogrene. U stvari svijetom
54