IGROM DO

ZNANJA

Nakladnik
Europski dom Slavonski Brod
Antuna Barca 30, Slavonski Brod
Tel: 035/415 190; fax : 035/235 189
e mail: europski-dom@sb.t-com.hr
Urednica
Iva Sedli
Autorice
Maja Pavi, mag. prim. educ., spec. Montessori pedagogije
dr. sc. Marija Sabli
Dizajn i grafiko oblikovanje
Filip Orekovi

Naklada: 500

Tisak: TDA d.o.o.

Slavonski Brod, svibanj2014.

ISBN 978-953-98718-4-8

Sadraj broure informativnog je karaktera i predstavlja odgovornost Europskog doma

Slavonski Brod i provedbenih partnera i ne odraava nuno gledita Europske unije.

Broura je nastala u okviru projekta Gradimo zajednice prijatelje djece (European

Instrument for Democracy and Human Rights)
temeljem financijske potpore koju je osigurala Europska unija i Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske.

PREDGOVOR

Ova broura izraena je u sklopu projekta Gradimo zajednice prijatelje djece

(EIDHR/2013/321-645) - European Instrument for Democracy and Human Rights. Projekt
provodi Europski dom Slavonski Brod u suradnji s partnerima - Uiteljskim fakultetom u
Osijeku i udrugom Leptir iz Donjih Andrijevaca. Projekt financira Europska unija, a
sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Izrada broure jedna je od projektnih aktivnosti kojom se nastoji pridonijeti humanizaciji
vrtikog i kolskog okruenja u kojem e se svaki pojedinac osjeati vrijednim i potovanim i
u kojem e imati prilike zadovoljiti svoje temeljne potrebe i uivati svoja prava. Namijenjena
je odgojiteljima koji rade u predkolskim ustanovama, uiteljima razredne nastave kao i svima
koji ele unaprijediti svoj rad s djecom predkolske i mlae kolske dobi.
Cilj je broure doprinijeti irenju znanja o pravima djeteta meu odraslima i djecom, boljem
razumijevanju djeteta od strane odraslih, kvalitetnijim odnosima meu djecom temeljenim na
potivanju, toleranciji i meusobnom razumijevanju.
Nadamo se kako e ova broura pomoi odgojiteljima i uiteljima da budu kreativniji i
uspjeniji u radu primjenjujui ideje pedagogije Marije Montessori, a djeci omoguiti da im
djeji vrti i kola postanu mjesto na kojem se osjeaju sretno i zadovoljno.

SADRAJ
1. SVAKO DIJETE IMA PRAVA ....................................................................................................... 5
1.1. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA ................................................................................... 5
1.2. TKO JE ODGOVORAN? ............................................................................................................ 7
2. VJEBE TIINE ............................................................................................................................... 8
2.1. ZVONO ...................................................................................................................................... 10
2.2. ZVONO ...................................................................................................................................... 10
2.3. POZVONI PRIJATELJU ........................................................................................................... 11
2.4. IGRA SLUANJA ..................................................................................................................... 11
2.5. KRUG GODINE ........................................................................................................................ 12
2.6. KVAICE .................................................................................................................................. 12
2.7. SVIJEE .................................................................................................................................... 13
2.8. KOLSKI PREDMETI .............................................................................................................. 13
2.9. LJETO ........................................................................................................................................ 14
3. DJEJA KUA ............................................................................................................................... 15
3.1. VJEBE SVAKODNEVNOG IVOTA ................................................................................... 15
3.2. SENZOMOTORIKI MATERIJAL ......................................................................................... 15
3.3. PRESIPAVANJE ....................................................................................................................... 16
3.4. PRELIJEVANJE VODE ............................................................................................................ 16
3.5. PRANJE RUKU ......................................................................................................................... 17
3.6. OKVIRI ZA ZAKOPAVANJE ............................................................................................... 17
3.7. METENJE .................................................................................................................................. 19
3.8. PINCETARENJE ....................................................................................................................... 19
3.9. KASICA ..................................................................................................................................... 20
4. JEZIK ............................................................................................................................................... 20
4.1. SLOVA OD BRUSNOG PAPIRA ............................................................................................. 21
4.2. PISANJE .................................................................................................................................... 22
4.3. PRVO ITANJE ........................................................................................................................ 22
4.4. DVOSLOV (lj, nj, d) ................................................................................................................ 23
4.5. VRSTE RIJEI .......................................................................................................................... 23
4.5.1. IMENICE ............................................................................................................................ 24
4.5.2. PRIDJEVI............................................................................................................................ 24
4.5.3. BROJEVI............................................................................................................................. 25
4.5.4. VEZNIK I ........................................................................................................................ 25
4.5.5. PRIJEDLOZI ....................................................................................................................... 26
4.5.6. GLAGOLI ........................................................................................................................... 26
5. ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE ............................................................................................. 28

1. SVAKO DIJETE IMA PRAVA

Izraz prava djece odnosi se na skup moralnih i pravnih naela kojima se utvruju i tite
prava i slobode svakog pojedinog djeteta kao temeljne pretpostavke njegova fizikog
opstanka i cjelokupnog razvoja, bez obzira na njegovo rasno, spolno, etniko, nacionalno,
vjersko, jezino, socijalno i drugo podrijetlo. Sva su prava jednako vrijedna i meusobno su
povezana. Prava su neotuiva i svakome djetetu pripadaju roenjem. Naela i kategorije prava
titi Konvencija o pravima djeteta, kojom je djetetu priznat status nositelja ili subjekta prava,
a ne objekta zatite. Konvencija obvezuje sve drave koje su njezine potpisnice na potivanje
temeljnih naela priznanja i zatite prava djeteta kako slijedi:
osigurati prednost najboljeg interesa za dijete
svakom djetetu omoguiti izraavanje miljenja o svim stvarima koje se odnose na
njega
u skladu s djetetovom dobi i zrelou priznati vanost njegova miljenja
potivati odgovornost, prava i dunosti roditelja, odnosno djetetove obitelji.
1.1. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA
Usvojena je na Opoj skuptini UN-a 20. studenoga 1989.
Skraena verzija
Konvencija definira dijete kao osobu mlau od 18 godina
sva prava iz Konvencije odnose se na svu djecu, bez obzira na rasu, boju koe, spol,
jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalnu, etniku ili socijalnu pripadnost,
imovinu, nesposobnost, roenje ili druge osobine djeteta
u svim akcijama najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost
drava je obvezna poduzeti sve odgovarajue mjere za primjenu prava Konvencije u
praksi
drave e potivati odgovornosti, prava i dunosti roditelja da djetetu osiguraju
odgovarajue voenje u ostvarivanju prava.

PRAVA DJECE
Svako dijete ima pravo:
na ivot
na ime, dravljanstvo i znati tko su mu roditelji
zatitu osobnog identiteta
ivjeti sa svojim roditeljima, ukoliko to nije u suprotnosti s najboljim
interesom djeteta
kontaktirati s oba roditelja ukoliko oni ive odvojeno
napustiti zemlju ili ui u zemlju radi sjedinjenja s obitelji
biti zatieno od protuzakonitog preseljenja ili odvoenja u inozemstvo
izraziti svoje miljenje u sluajevima koji se na njega odnose i pravo na
uvaavanje tog miljenja od drugih
na slobodu izraavanja, traenja, primanja i davanja informacija
na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti
na udruivanja i mirna okupljanja
biti zatien od samovoljnog ili nezakonitog mijeanja u njegovu
privatnost,obitelj, dom ili prepisku
na slobodan pristup obavijestima i materijalima iz razliitih izvora te biti
zatien od tetnih obavijesti i materijala
biti odgajan od oba roditelja, uz podrku drave obitelji, da to uspjenije
izvri svoju odgojnu funkciju
biti zatien od svih oblika nasilja od roditelja ili neke druge osobe
biti posebno zatieno ukoliko nema obitelj.

1.2. TKO JE ODGOVORAN?

Potpisivanjem i ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta naa je zemlja preuzela

obvezu njezina provoenja u svakodnevnom ivotu te se obvezala, u skladu s l. 42.
Konvencije, djecu i odrasle upoznati s tim dokumentom. Upoznavanje Konvencije o pravima
djeteta samo je jedan vid odgoja i obrazovanja za ljudska prava kojim se, osim razvijanja
svijesti o potrebi uivanja temeljnih ljudskih prava, ali i obveze potivanja i zatite prava
drugoga, stvaraju temelji za razvoj buduih odgovornih graana, odnosno za izgradnju
demokratskog drutva. Svjesna vanosti odgoja i obrazovanja za ljudska prava Vlada
Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava
(1999.), dokument koji bi trebao biti putokaz u radu i podloga za planiranje odgojnoobrazovnog djelovanja svakog pedagokog djelatnika. Donoenje Nacionalnog programa bila
je tek prva stepenica u nastojanjima da odgoj i obrazovanje za ljudska prava zaivi u
svakodnevnoj praksi. Naime, postojanje Programa jo uvijek nije garancija da e se taj aspekt
odgojno-obrazovnog djelovanja realizirati u djejim vrtiima i kolama. U skladu s tim, u
brouri su razraene pedagoke radionice prema naelima pedagogije Marije Montessori, kao
jedan od raznovrsnih pristupa pouavanju i uenju za ljudsko dostojanstvo temeljeno na
potivanju naela usmjerenosti na potrebe djeteta i pluralizma u predkolskom sustavu odgoja
i obrazovanja, kao i u niim razredima osnovne kole.

2. VJEBE TIINE
Jednog sam dana ula u razred nosei na rukama etveromjeseno dijete koje sam
uzela iz ruku njegove majke prelazei dvorite. Dijete je bilo zamotano u pelene kao to je to
jo uvijek obiaj kod ljudi iz puka. Nije plakalo, a lice mu je bilo bucmasto i ruiasto. utnja
tog djeteca ostavila je na mene dubok dojam i eljela sam podijeliti svoje osjeaje s djecom.
Ne ini nikakvu buku, rekla sam i u ali dodala gledajte kako su mu noge mirne, nitko od
vas to ne bi znao napraviti. S uenjem sam zapazila napetost kod djece koja su me gledala.
Svi su skupili noge i nepomino stajali. inilo se da su ovisili o mojim rijeima i da su ih
duboko osjeali. Kako je lagano njegovo disanje, nastavila sam. Nitko od vas ne bi mogao
disati kao on, bez i najmanjeg uma. I djeca su, iznenaena i nepomina, zadravala dah. U
tom je trenutku zavladala grobna tiina, ulo se taktiranje sata koje se inae nije ulo. inilo
se da je taj malian donio atmosferu intenzivne tiine kakva ne postoji u svakodnevnom
ivotu.
U tim trenutcima nitko nije napravio ni najmanji pokret. Iz toga se rodila elja da se
nau u vjebi tiini i htjeli su je ponavljati. Sva su se djeca pourila - ne moemo rei s
entuzijazmom, jer entuzijazam sadri u sebi neto impulzivno to se manifestira prema van nego urbom koja je odgovarala dubokoj unutarnjoj elji. Djeca su bila nepomina, ak su
kontrolirala i disanje. I ostala su tako, kao da stvarno meditiraju. Polako, usred impresivne
tiine, uli su se vrlo slabi umovi, poput kaplje vode koja je kapnula u daljini ili udaljeno
cvrkutanje ptiice. I tako je nastala naa vjeba tiine (Maria Montessori, 2003: 167).
Helene Helming tvrdi da se po tiini moe mjeriti je li sve u redu, ona djeluje kao
kontrola pogreke. Svi poznajemo veliku buku koja vlada na kolskim odmorima. Izgleda kao
da se nakon nastavnih sati otvara ventil kojim se eksplozivno prazni buka. To je znak da je
disciplina na nastavnim satima nametnuta izvana i da utnja na satu ne znai i tiinu.
Potreba da se stvara buka ne moe se svesti na bit pojedinanog djeteta. Ona se treba povezati
sa sustavom. Onaj tko promatra kako se tiho i predano djeca igraju na velikoj hrpi pijeska
usred grada u blizini gradilita ili kako kod kue sudjeluju u poslovima oca i majke i pritom
su potpuno mirni, taj zna da buka nuno ne prati djeje djelovanje, nego da je prije znak da
neto nije u redu. Buka je neto drugo od izraavanja veselja, radosti i uenja.
Tiina se ne smije izjednaiti s nepostojanjem buke ili umova, ona je neto pozitivno i
ne nastaje tako to djeca mirno sjede i ute. Rije tiina naa djeca esto povezuju s
negativnim iskustvima. Zahtjevi mir ili budite tiho to nam jasno pokazuju. Zadatak
odgojitelja je da djetetu omogui novo pozitivno iskustvo pojma tiina.

Tiina ima veliku unutarnju vrijednost. Ljudi koji tee usavravanju ili inteligencijom
ele postii vrlo visoku razinu, umjetnici, pjesnici ... trae takvu tiinu.
Stvarna se tiina ne pojavljuje bez unutarnjeg utiavanja, stiavanja, smirivanja od vrlo
uzbuujuih predodaba i osjeaja. Upravo uz vanjski mir, osvjeuje se unutarnji nemir i
postaje nepodnoljiv.
Maria Montessori smatra da se tiinu treba pouavati. Vjebe tiine grupne su vjebe
za koje je potrebno razumijevanje, uvaavanje i panja svih sudionika. Djeca ih trebaju svaki
dan svjesno doivljavati. Da bismo proveli te vjebe potrebno nam je samo nekoliko minuta
(Seitz, M., Hallwachs, U., 1997). Poeljno je vjebom tiine zapoeti svaki radni dan u vrtiu
ili koli. Nikako ne trebamo smetnuti s uma provoenje vjebi tiine i u obitelji.
Ciljevi vjebi tiine
vjebanje ravnotee
koordinacija pokreta
samopercepcija
doivjeti tiinu kao kvalitetu
istanavanje sluha
iskustvo na religioznom podruju
osvjetavanje vlastitog tijela
otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom
sigurnost u odravanju ravnotee
istanavanje koordinacije u podruju nogu, hodanja, itavog tijela
rast sposobnosti za koncentraciju, samokontrola i samodisciplina
poticanje socijalne osjetljivosti i osjeaja zajednitva
percepcija tihih zvukova.
Kontrola pogreke
Zvuk koji proizvedu djeca, bilo kakvo ometanje priborom koji se upotrebljava u vjebi tiine
ili djejim glasovima

PRIMJERI VJEBI TIINE

2.1. ZVONO
Pribor: crta elipsastog oblika, irine 3-4 cm, nacrtana ili zalijepljena na podu, promjera
minimalno 4 metra, zvono za svako dijete
Ciljevi: percepcija tihih zvukova, doivljavanje tiine, istanavanje sluha, vjebanje
ravnotee, koordinacija pokreta, istanavanje koordinacije u podruju nogu, hodanja, itavog
tijela
Prikaz vjebe
Djeca stoje izuvena oko elipse. Uiteljica puta klasinu glazbu vrlo tiho tako da i djeca
moraju biti tiha kako bi ula glazbu. U sredini je elipse podloak sa zvonima. Prvo zvono
uzima uiteljica i stavlja na dlan pazei da ne zazvoni te se pone kretati po elipsi s lijeva na
desno. To isto radi prvi uenik s lijeva uiteljici. Vjeba se izvodi toliko dugo do trenutka dok
se sva djeca ne kreu po elipsi sa zvonom. Svoje zvono na podloak odlae prvo uiteljica, a
zatim uenik iza nje. Vjeba je zavrena kad svi uenici odloe svoja zvona.

2.2. ZVONO
Pribor: podloak, zvono za svako dijete
Ciljevi: percepcija zvukova, doivljavanje tiine, istanavanje sluha, vjebanje ravnotee,
koordinacija pokreta
Prikaz vjebe
Djeca stoje u krugu. U sredini je kruga podloak s razliitim zvonima koja proizvode
sebi svojstven zvuk. Uiteljica prva uzima zvono te izabire nekog uenika i pokretom zvona i
njegovim zvukom pozdravlja tog uenika. Odabrani uenik uzima zvono, odzdravlja uiteljici
te bira drugog uenika i svoje zvono stavlja na dlan. Nakon to sva djeca imaju zvono u ruci,
rade valove pomou zvona. Prva kree uiteljica, nakon nje uenik s desna i tako do
posljednjeg uenika, dok sva djeca ne zvone zvonima.

10

Posljednji uenik prestaje zvoniti prvi, a zadnja prestaje uiteljica. Naposljetku, uiteljica
odabire uenika, pozdravlja ga zvonjavom i odlae zvono na podloak. Vjeba je zavrena
kad svi unici odloe svoja zvona na podloak.

ZVONO
2.3. POZVONI PRIJATELJU
Pribor: zvono
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva
Prikaz vjebe
Djeca sjede u krugu zatvorenih oiju. Uiteljica uzima zvono i laganim i tihim
korakom dolazi do nekog djeteta te mu pozvoni pored uha. To dijete otvara oi i ponavlja
radnju odabirui neko dijete iz kruga.
2.4. IGRA SLUANJA
Pribor: igrake koje proizvode zvukove
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva
Prikaz vjebe
Djeca sjede u krugu, a jedno od njih sjedi u sredini kruga. Netko od djece uzme
igraku koja se moe glasati (budilicu i slian predmet). Dijete koje dri predmet pritiskom na
njega stvara zvuk, a dijete u sredini kruga mora pogoditi od koga dolazi taj zvuk. Kada
pogodi, uloge se mijenjaju. Igra se moe igrati i bez predmeta, tako da neko dijete u krugu
proizvodi zvuk oponaanjem glasanja ivotinja (npr. mijaukanjem).

11

2.5. KRUG GODINE

Pribor: krug godine, predmeti
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva

Prikaz vjebe
Krug godine sastoji se od etiri boje, a svaka od njih predstavlja jedno godinje doba
(ZELENA proljee, CRVENA jesen, UTA ljeto, PLAVA zima). U svakom polju
stoji fotografija odgovarajueg godinjeg doba. Uiteljica prolazi kroz krug nosei koaru s
razliitim predmetima. Svako dijete odabire jedan od njih. Kada svi imaju svoj predmet, jedan
po jedan stavljaju ga u godinje doba kojem pripada njihov predmet (npr. rukavice zima,
groe jesen).
2.6. KVAICE
Pribor: male kvaice
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva
Prikaz vjebe
Djeca stoje u krugu i dre ruke na leima. Uiteljica iz neprozirne vreice vadi male
kvaice i svakom djetetu u ruke stavlja priblino tri do est kvaica. Djeca trebaju kvaice
prebrojavati pomou ruku na leima. Nakon to prebroje, stavljaju sve kvaice u jednu aku te
uiteljica proziva jedno po jedno dijete. Prvo dijete treba rei to su prebrojavali te koliko je
kvaica prebrojao. Otvaranje ake kontrola je pogreke. Vjeba je zavrena nakon to sva
djeca kau koliko su kvaica prebrojali.
Napomena: ova vjeba moe biti uvod u lekcije iz matematike. Odabrani materijal su kvaice
jer ih je tee prebrojati, nego primjerice tapie.

12

2.7. SVIJEE
Pribor: male plutajue svijee, staklena posuda s vodom, vea svijea, ibice
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva, iskustvo na religioznom podruju, percepcija tihih zvukova
Prikaz vjebe
Svi uenici sjede u krugu. Unutar kruga staklena je posuda s vodom, upaljena svijea i
male plutajue svijee. Uiteljica prva pali plutajuu svijeu na veliku upaljenu svijeu i
stavlja je povrinu vode u posudi. Odlazi do djeteta koje izabire sluajnim odabirom, dodiruje
mu dlanove te izabrano dijete takoer pali svoju plutajuu svijeu i stavlja ju na vodu. Vjeba
je gotova kad sva djeca upale svoje svijee.
Napomena: Ova se vjeba moe provoditi uoi blagdana Svih svetih. Poeljan je uvodni
razgovor na tu temu te ovisno o vrsti vjeroispovijesti, na primjer primjena molitve. U igrama
sa svijeama vano je da djeca koja imaju dugu kosu zaveu rep.
2.8. KOLSKI PREDMETI
Pribor: gumica, papir, olovka, spajalica, korektor, flomaster, kare...
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva, percepcija tihih zvukova, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom
Prikaz vjebe
Djeca stoje u krugu, a unutar kruga je koara u kojoj je kolski pribor, prekriven
tkaninom. Uiteljica prva stavlja ruku u koaru, opipom odabire predmet te prije negoli izvadi
predmet iz koare kae to je opipala, a potom vadi predmet iz koare (kontrola pogreke).
Imenom proziva idue dijete koje radi isto. Vjeba je zavrena kad sva djeca izaberu svoj
predmet.
Napomena: ova vjeba moe biti uvod za nastavne predmete jezika te sljedei zadatak moe
biti da svaki uenik napie po jednu (ili vie) reenica o tom predmetu.

13

2.9. LJETO
Pribor: posuda s pijeskom, koljke, nosa zvuka valovi, kasetofon, velika koljka, pjesma o
moru
Ciljevi: doivljavanje tiine, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom, poticanje osjeaja
zajednitva, percepcija tihih zvukova, otkrivanje unutarnjeg mira koncentracijom,
doivljavanje osjetilom opipa i sluha
Prikaz vjebe
Uenici stoje u krugu. U sredini je kruga posuda sa koljkama prekrivenim pijeskom.
U pozadini uiteljica puta tihu glazbu uma valova. Vjebu zapoinje razgovorom o ljetu,
moru, biljkama i ivotinjama te uzima veliku koljku. Stavlja ju na uho i slua um, a nakon
toga govori to joj koljka poruuje. Daje koljku ueniku s desne strane i uenik radi isto.
Nakon to svi uenici zavre, stavlja koljku na pod i zapoinje drugi dio vjebe. Stavlja ruku
u pijesak te izvlai koljku koju stavlja ispred sebe. Isto rade i ostali uenici. koljke se bitno
razlikuju jedna od druge. Uzima sve koljke i stavlja ih u koaru. Uenici dre ruke na leima,
a uiteljica svakom pojedinom ueniku stavlja po jednu koljku u ruke. Uenici opipavaju
koljke. Nakon odreenog vremena uiteljica pokupi koljke i stavi ih u koaru unutar kruga.
Idui ueniki zadatak je pronai koljku koju su opipavali i staviti je ispred sebe. To isto rade
odreenim redom. U zadnjem dijelu vjebe potrebna je pjesma o ljetu koja je napisana na
karticama. Na svakoj je kartici po jedan stih. Svaki uenik uzima po jednu karticu. Uiteljica
polagano ita pjesmu, a uenici slau stihove.
Napomena: ovu je vjebu dobro provesti pri obradi godinjeg doba ljeto ili po dolasku
uenika u kolu u rujnu. Svakako bi bilo dobro korelirati Prirodu i drutvo s Hrvatskim
jezikom (pjesma).

14

3. DJEJA KUA
3.1. VJEBE SVAKODNEVNOG IVOTA

Vjebe svakodnevnog ivota obuhvaaju pet podruja:

osobna njega / briga o sebi
njega okoline / briga o okolini
njegovanje socijalnih odnosa
vjebe tiine
vjebe za koordinaciju pokreta
Ciljevi vjebi svakodnevnog ivota:
zadovoljavanje djejeg poriva za kretanjem
koordinacija duha i pokreta
poticanje, koordiniranje, istanavanje i harmoniziranje tijeka pokreta
poticanje neovisnosti djeteta o odraslima
poticanje djeje samostalnosti, sigurnosti i osjeaja vlastite vrijednosti
razvijanje svijesti o odgovornosti za okolinu
stvaranje unutarnjeg reda i osjeaja za socijalne i kulturne naine ponaanja
3.2. SENZOMOTORIKI MATERIJAL
Obiljeja navedenog materijala:

izoliranje osjetila (primjerice vida)

izoliranje svojstava stvari (primjerice veliina, debljina)

izoliranje potekoa u radu s materijalom (primjerice kontrastiranje,

stupnjevanje)

Napomena: u ovom radu bit e opisane vjebe iz svakodnevnog ivota. Vjebe senzomotorike
nee biti opisane jer je rije o originalnom Montessori materijalu.

15

3.3. PRESIPAVANJE
Pribor: dva mala staklena vra, ljunak, podloak
Ciljevi: razvoj i koordinacija pokreta
Prikaz vjebe
Dva su mala staklena vra na podloku. U jednom od vreva je ljunak. Uitelj uzima
napunjen vr i presipa ljunak u vr s lijeve strane, pazei da ne doe do fizikog kontakta
vreva, da se ljunak ne prosipa te da presipavanje ljunka ima svoj kontinuitet. Nakon toga
presipa ljunak iz lijevog vra u desni vraajui vjebu u poetni poloaj. Sve isto ponavlja i
dijete.
Napomena: ova se vjeba prvo izvodi krupnim materijalom (primjerice grah ili
kamenii) te kad dijete usvoji vjebu krupnim materijalom, prelazi se na sitniji (ljunak, ria,
pijesak, griz), a naposljetku na vjebe vodom.
Kontrola pogreke: prosut ljunak
3.4. PRELIJEVANJE VODE
Pribor: dva mala staklena vra s oznaenom razinom vode, voda u jednom vru, podloak,
krpica
Ciljevi: razvoj i koordinacija pokreta
Prikaz vjebe
Stakleni mali vrevi i krpica su na podloku. U jednom je od vreva voda do oznaene
razine. Uitelj uzima napunjeni vr i prelijeva vodu u vr s lijeve strane, pazei da ne doe do
fizikog kontakta vreva, da se voda ne prolije te da prelijevanje vode ima svoj kontinuitet.
Nakon toga vr brie krpicom te prelijeva vodu iz lijevog vra u desni vraajui vjebu u
poetni poloaj. Sve isto ponavlja i dijete.
Napomena: prilikom izvoenja ove vjebe s manjom djecom bilo bi dobro obojiti vodu
jestivim bojama za hranu radi lakeg izvoenja vjebe. Vjeba koja je za stupanj tea od gore
navedene bila bi vjeba prelijevanja vode iz jednog vra u vie manjih vreva.
Kontrola pogreke: prolivena voda

16

3.5. PRANJE RUKU

Pribor: stol, plastini stolnjak, keramika posuda, stakleni vr napunjen vodom, sapun s
posudom, plastina velika posuda, etkica, krema za ruke, runik, tkanina za brisanje, stalak
za rublje
Ciljevi: osobna njega, smisao za red i istou, samostalnost, razvoj motorike, koordinacija
pokreta
Prikaz vjebe
Uitelj demonstrira cijelu vjebu djetetu, a nakon uitelja vjebu izvodi dijete,
naravno, uz nadzor uitelja. Rukavi su zavrnuti, a nakit skinut. Na stolu je plastini stolnjak,
vr, keramika posuda, sapun, etkica, tkanina za brisanje i runik. Uitelj podie vr i lijeva
vodu u keramiku posudu. Stavlja ruke u vodu i zadrava ih u vodi neko vrijeme. Podie ruke
iz vode i puta da voda iskapa s njih. Uzima sapun i trlja povrinu ruku o sapun. Odlae sapun
i pere jedan po jedan prst, svaki dlan vrlo polako. Uzima etkicu te etka nokte. Uranja ruke u
vodu i ispire ih. Uzima runik i brie ruke. Sadraj iz keramike posude izlijeva u lavor koji je
pored stola. Tkaninom za brisanje brie keramiku posudu. Stavlja kremu na ruke te ju dobro
umasira. Nakon toga sprema materijal ove vjebe, a runike vjea na stalak za rublje.
Kontrola pogreke: poprskana voda, prljavtina na runiku, vlaga izmeu prstiju, mokra
odjea
3.6. OKVIRI ZA ZAKOPAVANJE
Pribor: Kvadratni drveni okviri (30 x 30cm) s tkaninom podijeljenom na dva jednaka dijela,
a na rubu tkanine razni su zatvarai (na svakom okviru razliiti)
Ciljevi: rukovanje razliitim zatvaraima, samostalnost, razvoj motorike, koordinacija
pokreta
Prikaz vjebe A (okvir s manama)
Uitelj odvezuje mane odozdo prema gore, vrpcu po vrpcu tako to u prvom koraku
samo odvee vrpce jednim potezom. To napravi dva puta, a ostala tri puta dijete. U drugom
koraku razvezuje drugi dio mane (krianje) kaiprstom. To radi dva puta, a ostala tri puta
dijete. Vrpce su sada raspodijeljene svaka na svoju stranu.

17

U treem koraku uitelj kria vrpce krianjem ruku. To takoer radi dva puta, a ostala tri puta
dijete. U etvrtom koraku uitelj jednu vrpcu provlai ispod druge. Uitelj radi tri puta, a
dijete dva. U zadnjem koraku uitelj demonstrira vezanje mane dva puta, a ostatak dijete.
Palcem i kaiprstom uitelj radi jednu manu, a drugom rukom provlai vrpcu pravei drugi
dio mane. Na kraju naginje okvir kao kontrolu pogreke.
Kontrola pogreke: dijelovi tkanine ne odgovaraju jedna drugoj, mana se otpetljava
Napomena: princip vezanja mane nije vaan. Vano je samo to da svaki puta djetetu
pokaemo samo jedan odabrani princip.
Prikaz vjebe B (okvir s gumbima)
Uitelj raskopava gumbe odozdo prema gore polako i paljivo. To radi dva puta, a
ostala tri puta dijete. Tkaninu savija na lijevu i desnu stranu, pokazujui djetetu da su svi
gumbi otkopani te vraa tkaninu. Uitelj kree zakopavati gumbe odozdo prema gore. To
radi dva puta, a ostatak dijete. Gumbe zakopava vrlo polako pokazujui djetetu svaki pokret.
Palcem i kaiprstom provlai gumb kroz rupicu. Vjeba je zavrena kad dijete zakopa gumbe
do kraja i kad se napravi kontrola pogreke okreui okvir na drugu stranu.
Kontrola pogreke: dijelovi tkanine ne odgovaraju jedan drugom, dugmad nije zakopana

OKVIR S GUMBIMA

18

3.7. METENJE
Pribor: podloak s oznaenim prostorom gdje dijete treba mesti, lopatica, metlica i materijal
koji dijete mete (papirii, kamenii, pijesak...)

Ciljevi: samostalnost, razvoj motorike, koordinacija pokreta

Prikaz vjebe
Na podloku je pijesak. Uitelj laganim pokretima mete pijesak na oznaeno mjesto.
Kad je sav pijesak na oznaenom mjestu, uitelj metlicom mete pijesak u lopaticu. Sve isto
ponavlja dijete.
Kontrola pogreke: ostatak pijeska na podloku
3.8. PINCETARENJE
Pribor: podloak s udubljenjima u kojima su primjerice loptice, kuglice, kestenje ili neto
drugo veih dimenzija i velika pinceta
Ciljevi: samostalnost, razvoj motorike, koordinacija pokreta (predvjeba za pisanje dranje
olovke)
Prikaz vjebe A
Uiteljica laganim pokretima uzima pincetom jednu po jednu lopticu s lijeve strane
stavljajui je na desnu, pazei na hvat pincete palcem, kaiprstom i srednjim prstom.
Uiteljica to ponavlja nekoliko puta, a nastavlja dijete. Nakon to su sve loptice izvan
podloka, uiteljica ponovno laganim pokretima vraa loptice na podloak, a dijete nastavlja.
Vjeba je zavrena kad je vraena u poetni poloaj.
Kontrola pogreke: uitelj
Pribor: podloak za sapun s udubljenjima, male kuglice i mala pinceta
Ciljevi: samostalnost, razvoj motorike, koordinacija pokreta (predvjeba za pisanje dranje
olovke)

19

Prikaz vjebe B
Uiteljica laganim pokretima uzima pincetom jednu po jednu kuglicu s lijeve strane
stavljajui je na desnu, pazei na hvat pincete palcem, kaiprstom i srednjim prstom.
Uiteljica to ponavlja nekoliko puta, a nastavlja dijete. Nakon to su sve kuglice izvan
podloka, uiteljica ponovno laganim pokretima vraa kuglice na podloak, a dijete nastavlja.
Vjeba je zavrena kad je vraena u poetni poloaj.
Napomena: ova je vjeba tea od prethodne zbog manjih dimenzija kuglica i pincete. Radi se
tek nakon to dijete usvoji vjebu s velikim kuglama i velikom pincetom.
Kontrola pogreke: uitelj
3.9. KASICA
Pribor: staklena posuda sa zatvaraem koji ima otvor poput kasice-prasice, staklena posuda
u kojoj su gumbi, podloak
Ciljevi: samostalnost, razvoj motorike, koordinacija pokreta (predvjeba za pisanje dranje
olovke)
Prikaz vjebe
Staklena je posuda s gumbima s lijeve strane, a staklena posuda sa zatvaraem s desne
strane. Uitelj demonstrira rad, a dijete nastavlja. Uitelj uzima palcem i kaiprstom jedan po
jedan gumb i ubacuje u posudu sa zatvaraem. Nakon to su svi gumbi u posudi sa
zatvaraem, uitelj otvara zatvara i stavlja gumbe iz posude sa zatvaraem u staklenu posudu
te dijete moe ponovno izvesti samo vjebu.
Kontrola pogreke: uitelj

KASICA
20

4. JEZIK
4.1. SLOVA OD BRUSNOG PAPIRA
Pribor: slova od brusnog papira
Ciljevi: razvoj motorike, koordinacija, priprema za izgradnju rijei, priprema za pisanje i
itanje, uenje pisanih simbola za glasove, priprema za pisanje povezivanjem osjetila opipa
Prikaz vjebe
Uitelj odabire tri slova, dva zatvornika i jedan otvornik, koja se vidno razlikuju jedno
od drugoga. U prvom stupnju odabire jedno od triju slova i kaiprstom i srednjim prstom
prelazi preko slova. Dijete ini isto. U drugom koraku prelazi prstima preko slova i izgovara
glas, dijete ponavlja isto. U treem koraku prelazi prstom preko slova i izgovara nekoliko
rijei koje poinju tim glasom. Isto radi i s ostalim trima slovima. U drugom stupnju daje
djetetu naloge. Daje mu slova koja glasovno izgovara da dijete ih stavi na odreeno mjesto
kretanje. Nakon toga ponovno izgovara slova i trai od djeteta da ih vrati. U treem stupnju
pita dijete da imenuje svako odreeno slovo.
Kontrola pogreke: klizanje prstiju s brusnog papira na ploicu (opip i vid), uitelj

SLOVA OD BRUSNOG PAPIRA

21

4.2. PISANJE
Pribor: podloak s pijeskom, branom ili drugim materijalom koji se bojom razlikuje od
podloka

Ciljevi: razvoj motorike, koordinacija

Prikaz vjebe
Prilikom provedbe ove vjebe vano je djecu uputiti da piu kaiprstom i srednjim
prstom jer tim prstima dre olovku.
Napomena: ovu je vjebu dobro provoditi prilikom poetnog itanja i pisanja. Prije negoli
djeca piu slova u pisanke, dobro je da slova izvjebaju na podloku s pijeskom zbog razvoja
motorike i slobodnijeg pisanja budui da u pisankama imaju linije.
Kontrola pogreke: uitelj
4.3. PRVO ITANJE
Pribor: kutija s priblino est malih predmeta jednoslonih rijei, papirne trake, olovka,
kare
Ciljevi: povezivanje glasova u rije
Prikaz vjebe
Dijete stavlja predmete na stol i imenuje ih. Uitelj odabire jedan predmet, to ne
govori djetetu, i pie naziv na papirnu traku te izrezuje rije koju dijete ita. Proitanu rije
dijete smjeta uz odreeni predmet. Uitelj ponavlja sve isto i s ostalim rijeima, tj.
predmetima. Na kraju vjebe uitelj pomijea nazive rijei i predmete te dijete treba pridruiti
rije predmetu. To je ujedno i povratna informacija uitelju je li dijete usvojilo itanje tih
rijei.
Kontrola pogreke: uitelj

22

4.4. DVOSLOV (lj, nj, d)

Pribor: kutija s priblino est predmeta koji u sebi imaju primjerice slovo lj na poetku, u
sredini i na kraju rijei, papirne trake, kare, olovka, crvena bojica, slova od brusnog papira (l,
j, lj)
Ciljevi: itanje sloenih slova
Prikaz vjebe
Uitelj na stol polae slova koja dijete poznaje: l, j. Dijete ita slova. Uitelj
objanjava da kad se ta dva slova nau jedno pored drugog ine novo slovo koje se pie lj, a
izgovara glasom lj. To i pokae karticom sa slovom od brusnog papira: lj. Dijete vadi
predmete iz kutije i imenuje ih. Uitelj odabire jedan predmet, no to ne govori djetetu, i
zapisuje naziv predmeta na papirnu traku tako da samo slovo lj pie crvenom bojom. Dijete
ita i pridruuje naziv rijei. To isto radi s ostalim predmetima. Na kraju vjebe uitelj
pomijea nazive rijei i predmete te dijete treba pridruiti rije predmetu. To je ujedno i
povratna informacija uitelju je li dijete usvojilo itanje dvoslova.
Kontrola pogreke: uitelj
4.5. VRSTE RIJEI
Za uvod u vjebe vrsta rijei upotrebljava se uvodna pria-bajka o vrstama rijei. Svaka
odreena vrsta rijei pripadnik je kraljevstva i ima svoju ulogu, ba kao i u reenici.
Pribor: kutija sa simbolima za svaku vrstu rijei, tijela za vrste rijei, papirne trake, kare,
olovka, crvena bojica, farma - ploa veliine 80 x 40 cm, tala, drvee, ivotinje
Cilj: osvijestiti funkciju rijei

FARMA
23

4.5.1. IMENICE

Prikaz vjebe
Uitelj trai od djeteta da imenuje sve to se nalazi na farmi. Nakon toga pie na
papirnu traku i izrezuje rije te dijete donosi ono to je napisano.
Kontrola pogreke: uitelj

FARMA
4.5.2. PRIDJEVI

Prikaz vjebe
Uitelj kae djetetu da e napisati to eli da mu dijete donese s farme. Pie primjerice:
pas. Dijete proita i donese psa. Tada uitelj zatrai da mu ponovno donese neto i ponovno
pie: pas. Dijete donese psa. Uitelj kae da mu se svia i taj pas, ali da eli da mu donese
neto i ponovno pie: pas. Cilj je ove vjebe da dijete pita: KAKVOG psa elite da vam
donesem? U tom sluaju uitelj pie: pas crni. Pas pie olovkom, a crni crvenom bojicom.
Naposljetku grupira rijei kod svakog psa: smei pas, crni pas, bijeli pas. Pita dijete: Koja ti
je rije rekla TO treba donijeti? Pas. Za tu vrstu rijei upotrebljavat emo crni trokut.
Uitelj stavlja crni trokut kod svake rijei pas. (Ovdje se tek uvodi simbol za imenicu, ne u
prethodnoj vjebi.) Uitelj takoer pita: Koje su ti rijei rekle KAKVOG psa elim da mi
donese? Crni, bijeli, smei. Za tu vrstu rijei upotrebljavat emo tamno plavi trokut.
Uitelj stavlja kod svakog pridjeva tamno plavi trokut. Vjeba je zavrena kad dijete pospremi
sav pribor i vrati ivotinje na farmu.
Napomena: nazivi vrsta rijei djeci se u poetku ne spominju jer su im apstraktni. Vrstu rijei
dijete povezuje s likom i bojom za odreenu vrstu rijei.
Kontrola pogreke: uitelj

24

4.5.3. BROJEVI

Prikaz vjebe
Uitelj na papirnu traku zapisuje primjerice bijele kokoi. Dijete ita i donosi s
farme bijele kokoi. Nakon toga uitelj zapisuje koliko bijelih kokoi eli: Tri bijele kokoi.
Rije tri zapisuje crvenom bojicom, a ostale olovkom. Dijete ostavlja tri bijele kokoi i
vraa na farmu ostale. Tada uitelj pita: Koja ti je rije rekla to treba donijeti? Kokoi.
Stavi simbol za ovu vrstu rijei. Koja ti je rije rekla kakve kokoi treba donijeti? Bijele.
Stavi simbol za ovu vrstu rijei.
Koja ti je rije rekla KOLIKO bijelih kokoi treba donijeti? Tri. Za ovu vrstu rijei
upotrebljavat emo svijetlo plavi trokut. Uitelj stavlja svijetlo plavi trokut. Vjeba je gotova
kad dijete pospremi sav materijal.
Kontrola pogreke: uitelj
4.5.4. VEZNIK I

Pribor: kutija sa simbolima za vrste rijei, cvijee, ruiasta traka, kare, papirne trake,
olovka, crvena bojica
Cilj: osvijestiti funkciju rijei
Prikaz vjebe
Uitelj pie na papirnu traku primjerice etiri uta cvijeta. Dijete donosi. Uitelj
ponovno pie dva crvena cvijeta. Dijete donosi i slae uz traku. Uitelj ponovno pie tri
bijela cvijeta. Dijete donosi i stavlja uz traku. Uitelj trai od djeteta da proita to je
donijelo. Nakon toga pie crvenom bojicom dva puta slovo na traku i izrezuje te stavlja na
odreeno mjesto. Uitelj tada pita dijete: Koja ti je rije rekla to treba donijeti, kakve
cvjetove treba donijeti i koliko bijelih cvjetova treba donijeti? Dijete odgovara i stavlja
simbole kod tih vrsta rijei. Uitelj govori da je i nova vrsta rijei koju emo oznaavati
ruiastom crticom te stavlja simbol. Uitelj mijenja redoslijed cvijea i pita dijete: Je li se
to bitno promijenilo? Ne. Tada uzima ruiastu vrpcu i povezuje cvijee u buket te govori
djetetu da ta vrsta rijei povezuje ostale rijei. Vjeba je gotova kad dijete pospremi sav
materijal.
Kontrola pogreke: uitelj

25

4.5.5. PRIJEDLOZI

Pribor: kutija sa simbolima za vrste rijei, cvijee, kare, papirne trake, olovka, crvena
bojica, vaza
Cilj: osvijestiti funkciju rijei
Prikaz vjebe
Uitelj na traku pie pet bijelih cvjetova i uti cvjetovi i tri crvena cvijeta.
Dijete donosi to je proitalo i stavlja uz papirnu traku. Uitelj ponovno pie staklenu vazu.
Dijete ita i donosi staklenu vazu te je stavlja uz traku. Na posebni papiri uitelj crvenom
bojicom pie u i stavlja izmeu dvije trake. Dijete ita i stavlja cvijee u staklenu vazu.
Tada uitelj ponovno pie crvenom bojicom na mali papiri iza te stavlja ovu rije umjesto
u. Dijete ita i primjeuje da neto nije u redu te uitelj mijenja traku na kojoj pie
staklenu vazu u staklene vaze.
Dijete ita, sad je sve u redu i stavlja cvijee iza staklene vaze. Uitelj moe zadati nekoliko
prijedloga te nakon toga ide pridruivanje simbola. Koja ti je rije rekla to treba donijeti,
koja ti je rije rekla kakve cvjetove treba donijeti, koja ti je rije rekla koliko cvjetova treba
donijeti? Dijete odgovara i pridruuje simbole. Koja ti je rije rekla GDJE treba staviti
cvjetove? U, iza, ispred, pored... Za tu vrstu rijei upotrebljavat emo zeleni polumjesec.
Uitelj pridruuje rijeima zeleni polumjesec. Vjeba je gotova kad dijete pospremi sav
materijal.
Kontrola pogreke: uitelj
4.5.6. GLAGOLI

Prikaz vjebe
Uitelj zapisuje grupi djece na papirne trake to trebaju donijeti s farme: konj, pas,
koko, svinja, krava... Djeca donose i slau ivotinje uz nazive. Uitelj objanjava djeci da je
sve to je ovdje postavljeno trajno. Sad im pie na papirne trake crvenom bojicom radnje:
pljesni, miri, etaj, smij se, mai, pjevaj... Djeca itaju naloge i izvravaju. Uitelj im
objanjava da sve ovo to su radili ima svoj poetak i kraj, tj. trajanje, te da e za tu vrstu
rijei upotrebljavati crveni krug. Uitelj pridruuje rijei u crveni krug. Vjeba je gotova kad
djeca pospreme materijal.

26

Napomena: Vrste rijei prilog, zamjenica i uzvik rade se pomou originalnog Montessori
materijala, ne pomou farme. Za sve vjebe koje su gore navedene, a nemaju naveden pribor i
cilj, podrazumijeva se da se upotrebljava farma te da je cilj osvjetavanje funkcija vrsta rijei.
Kontrola pogreke: uitelj

Napomena: Rije uitelj u ovom radu oznaava oba spola, a obuhvaa i rijei pedagog i
odgojitelj. Dob za svaku vjebu ovisi o razvojnim sposobnostima djeteta te je odgovornost
uitelja dobro procijeniti kad e primijeniti koju vjebu s kojim djetetom. Broj ponavljanja
svake vjebe je individualan. Zbog toga su vjebe primjenjive takoer i s djecom s tekoama
u razvoju te s darovitom djecom. Pri bilo kojoj demonstraciji vjebe uitelj sjedi s desne
strane djetetu, ukoliko je dijete denjak.

27

5. ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE

1. Deutsche Montessori Vereingung e.V. (2006), Montessori material, Sprache in
Kinderhaus und Schule, Zelhem-Niederlande: Nienhuis
2. Deutsche Montessori Vereingung e.V. (2006), Montessori material, Ubungen des
taglichen Lebens und Sinnesmaterial in Kinderhaus und Schule, Zelhem-Niederlande:
Nienhuis
3. Male. D., Milanovi, M., Strievi, I. (2003), ivjeti i uiti prava, Odgoj za ljudska
prava u sustavu predkolskog odgoja. Filozofski fakultet Zagreb
4. Montessori, M (2003), Dijete tajna djetinjstva, Jastrebarsko: Naklada Slap
5. Seitz, M, Hallwachs, U. (1996), Montessori ili Waldorf, Zagreb: Educa
6. Spaji Vrka, V., Strievi, I. Male, D., Matijevi, M. (2004), Pouavati prava i
slobode. Prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za razrednu nastavu.
Filozofski fakultet Zagreb

28

29