Comunicacin y Gerencia

biblijskobiblijsko-vergilijanski ep
oblikovan na temelju
raznolikih tradicija:

Marko Maruli

biblijske (starozavjetne)
klasi
klasine anti
antike
renesansne
srednjovjekovne pisane
hrvatske tradicije

JUDITA
1501. / 1521.

Michelangelo

AD JUDITA

religiozno-mitoloki prostor i vrijeme

alegorijska angairanost
fabularno u neposrednoj vezi s alegorijskim
umjetniko je djelo emanacija boanske ideje i
samo metaforiki vezano uz sveukupnu zbilju
prikazuje se svijet koji je alegorizacijom doveden
u vezu sa stvarnou
Judita kao renesansni epski junak
utjelovljenje optimistike vizije povijesti unutar
religiozno-mitoloke slike svijeta
ona je aktivni pokreta epske radnje, ona
stvarno mijenja tijek povijesti ubivi Holoferna

AD JUDITA
biblijska fabula je proirena
vodi se vlastitom intuicijom u izboru vanih
i manje vanih dogaaja prie
fabula je oblikovana vjetom kombinacijom
pikturalnosti, naracije i sentecioznosti u
obliku refleksija, dogaaji su prikazani u
strogom kronolokom poretku

AD JUDITA

AD JUDITA

U Juditi se epske figure javljaju, kao i u

njezinim klasinim uzorima, na tono
predvidljivim mjestima, retoriki sustav
figura slian je figuraciji Homera i Vergilija,
a figure imaju identine ili sline funkcije
kao i u drugim klasinim epskim djelima
europske knjievnosti

Figuriranje Maruliu nije samo ornament koji resi

biblijski tekst i kojim postie promijene u
estetikom smislu, ve figuriranje primjenjuje na
druge odnose u tekstu. Figuriranje e epu
osigurati recepciju kojom e recipijent doivjeti
priu kao vlastito proivljeno iskustvo te e mu
omoguiti doivljaj likova kao stvarnih osoba.
Tom je namjerom Maruli ispunio zahtjeve
antike retorike da uvjeri itatelja u istinitost
prie, da ga poui, moda pokrene i na
razmiljanje, ali da ga i razveseli

Maruli biblijsku priu ukraava izvanjskimi

urehami i uglajen'jem i ulizan'jem i razlicih
masti irsan'jem retoriki ukrasi, tropi,
figure
Stil Marulieve Judite - isticanje vizualnih,
slikarskih obiljeja predmeta, likova ili pojava
Marulievo slikarsko oko
Petar Skok: pikturalni dio Marulieve Judite
je neto najljepe iz stare hrvatske
knjievnosti

lik Judite
Judita istinska suprotnost Holofernu
Juditino kienje ona daje vie ljepote
uresu nego on njoj; petrarkistiki opis
ene;
opis pozitivnoga epskoga lika ona je tip
junakinje i njezina ljepota nije od bludi
ve je ona dobra i lijepa u duhu
kranskog svjetonazora moralna i
etina;

LIBRO ETVARTO
(...)
Splete glavu kosom, vitice postavi*,
kontu s urehom svom vazam na se stavi.
S ovom ruke spravi, ui s uerezmi,
1090
na nogah napravi izmice s podvezmi.
S urehami tezmi, a mi (j)e viditi,
dostojna bi s knezmi na sagu siditi.
I joe hoditi na pir s kraljicami
i tovana biti meu banicami.
1095
Zlatimi icami sjahu se poplitci,
a trepetljicami zvonjahu uvitci.
Stahu zlati cvitci po svioni sviti,
razlici, ne ritci po skutih pirliti.

Bog njeje svitlosti uljudstva pristavi.

Jer te take spravi ne bihu od bludi,
da svete ljubavi i pravdenih udi.
Zato joj posudi da tko ju ugleda,
svak joj se poudi i za njom pogleda.

Svitlo arljeniti ja rubin na parstih,

cafir se modriti, bilit na rukavih
biser i na bustih, i sve od zlatih plas
sjati se na bedrih prehitro kovan pas.
Velik urehe glas da liposti vei*,
ka bie kako klas iz trave restei,
al kami, ki stei u zlato, zlatu da,
izvarsno svitlei da zlato vema sja.
Tako t' ona prida uresi krasosti*
povee ner pri(j)a od njeje liposti.
I to ne bi dosti, kako pismo pravi,

1100

1105

1110

Katalog kao postupak u opisu likova

Marulieve Judite
Katalog kao stilsko sredstvo - podvrsta
poredbe gdje se nabrajaju neki likovi iz
Biblije, mitologije ili povijesti, navodei
njihove karakterne ili neke druge osobine, s
ciljem da se istaknu osobine odreenog lika s
kojim se oni usporeuju, a koji pisac eli u
svome djelu posebno doarati
tri kataloga u Juditi: katalog lijepih ena,
katalog junakinja te katalog pijanaca

 katalog lijepih ena tipian postupak klasinog epa

Odreen i kanoniziran sastav figura (usporedba,
hiperbola, nabrajanje, nizanje, paralelizmi itd.)
Marulievo poznavanje klasine poetike
Funkcije kataloga: vizualizacija Juditina lika,
doaravanje raznih oblika i tipova fizike ljepote,
prizivanje u svijest cjelokupnog antikog poetskog
naslijea (intertekstualnost)

Maruli se s jedne strane koristi formom klasinih

kataloga, ali s druge strane istodobno kristijanizira
svoj tekst.
Maruli se na neki nain ograuje od svojih
predloaka odnosno uzora, to moemo uoiti u
stihovima:
Da ovih krivinu, u kih jest, otkladam;
lipost, ne ri inu, Juditi prikladam.
Koj joe nakladam, ako ni la i hin,
kupei a skladam od poetskih tain
Krivnja biblijskih i fikcionalnost antikih ljepotica
Moralna pouka

esto pjevanje, stihovi 173. - 225.

Topos skromnosti tipian za antiku knjievnost:
A sad veras snaga mojih nju hvaliti
slaba jest i naga; nitar manj' naviti
neu se editi hvale, koko mogu,
jer se iuditi dilu nje ne mogu.
Biblijske junakinje: Delbora, Jahela, Siba
Antike junakinje: Palada, Dijana, Hekuba, Amazonke,
Hipolita, Pantasileja, Semiramida i Atlanta; ratnike
ene kod Sarmata, Cimbra i Spartanaca

Prema Marulievu miljenju, Judita zasluuje mnogo veu

slavu od navedenih biblijskih junakinja jer meu vee njih
sama vojvodu ubi, i tim zatira svih.
Maruli opisuje velika junatva antikih ena koje suzubi
mukih vojask stahu, / jake kako dubi, hrabro se noahu, / na
konjih ticahu preza sa desnoga, / gdino priimahu kopja
bodenoga, ali unato tome ne bi smile toga u obraz pozriti,
/ a smila je koga Judita zgubiti.
Svakoj junakinji Maruli posveuje u prosjeku po etiri stiha,
a imena biblijskih ena ne zavija u maglu (iznimka
Amazonke i Spartanke u drugom dijelu kataloga)
U oba odsjeka autor prekida narativno prikazivanje svojim
tvrdnjama da svaku od njih Judita nadvisuje svojim junakim
djelima.

 Judita je bolja i svetija od junakinja s kojima je

usporeena:
Svih tih zajedno stav, ter Judite hvale
s hvalami njih pristav, re e: njih su male,
pri toj su ostale kako pri hrtu zec,
pri sokolku gale, pri sunacu misec.
Jedino Juditina slava zvoni i visoko gori / gdi ju s
sobom poni, gdi su anjelski kori, / gdi su rajski dvori,
Kerubin, Serafin, / gdi su svetih zbori, gdi Bog i boji
sin
kranska usmjerenost epa, Maruli kao kranski
moralizator

Opis Holoferna:
A on ti si(j)ae oholo, visoko,
a sam pogledae po vojsku iroko;
235
karvavo mu oko, arljen bie obraz*,
brada jur nikoko prosida, debel haz.
Poae se i u mraz, toko bie pritil,
vas obal kako praz ki jo ni strien bil.
A bie se povil svionim skenderom
i gojtane pustil, kiene biserom.
240
apka stae s perom na glavi, doli pak
na bedrih sa srebrom sablja tere biak.
Gledae ti ga svak; lipo ga odivae
dolama, ke utak zlatom prosivae.

Lik Holoferna
osjetilno i vizualno predoen epski junak
karikaturalna usporedba koja je, omoguuje
recipijentu uvid u Holofernov karakter, s
naglaskom na njegovoj negativnosti (negativna
moralna i etika naela)
simbol viestruke poronosti koja se temelji na
kranskim smrtnim grijesima (neumjerenost u
jelu i piu, bludnost, ubojstvo)
negativan lik u slubi neprijatelja, Holoferno
ini nepravda Betuljanima okupiravi njihov
grad.

LIBRO DRUGO - Opis Holoferna

To reki, zapini usta, zube sharsti,

a njim ti namini zala svake varsti.
535
Splete parste s parsti, a glavom pokima
i od toke garsti zavrati oima.
Svaki jih strah ima gledat ga u lica,
gdi marmnje meu njima, ter obrazom nica
stahu, kako ditca kad skulan di: "Quitto!"* 540
Ter pojami bia zakrikne sardito.

Opis pijanoga Oloferna i njegove vojske

Oloferne stati na noge prejedva
mogae. Jer jati koko mogahu dva
toliko sam on zva i obuja ga san.
Vagav zatvaru, zva inih da gredu van.
Idoe na svoj stan, sobom teturaje*,
jerbo ne jedan ban popie spi(j)aje:
redom zainjaje, zdravicu obnose,
jednu popi(j)aje, a drugu donose.
Pojdoe zanose tud ovud nogami.
Sami se nadnose, kimljui glavami.
U obraz jim plami a na nosu para,
i na brade prami laae se ckvara.
Tarbuh kako ara nadmen odstojae.
Ri, ku potopara, jazik prikoae.

1505

Sviste ne saznae, ctakljahu jim oi,

rugo njimi stae i smih se potoi.
Jer niki o ploi udri sobom pad se,
niki se pomoi, niki kara svad se,
niki darat rad se, druga uhitie,
ter i z drugom zad se uznak uzvarzie.
A niki rignie, niki se gnuahu,
a niki leie, niki na nj padahu.
A druzih noahu, stavit jih na odar.
Toko se saznahu koko martav tovar.

1515

1520

1510

Tko e imiti var ustegnuti garla,

1525
pogledaj ovi bar ter vi(j) je l' umarla
tuj ast i doparla tamnost i gardinja,
ka je oto svarzla da je vitez svinja.
Sad vi(j) kako linja Olofernja sila,
kako ju razinja hot neista dila.
1530
Postilja je bila na sridu komori,
mehka, ista, bila, s pisani zastori.
Na njoj se obori Oloferne unid,
zaspa vema gori nego morski medvid*.

Katalog pijanaca
Peto pjevanje, stihovi 95. 162.
Odstupanje u tematici od prvih dvaju kataloga.
Ovdje, naime, Maruli ne istie vrline, ljepotu i
junatvo slavnih ena kao u preostala dva
kataloga, ve nastoji bolje obiljeiti etiku i
pounu tendenciju svojega epa opisujui
pogubne posljedice neumjerenosti u jelu i piu.
1. Biblijske pijanice i izjelice: Adam i Eva, Noa, Lot,
Ezav, idovi, sinovi sveenika Hela
2. Antike pijanice i izjelice: Aleksandar Veliki,
Centauri, Saki, Lacid, Krisip, Arceslav, Antioh,
Marko Antonije

Katalog pijanaca
Naturalistiki opis grenika
Katalog je uokviren prozivanjem i upozorenjem onih
koji se odaju prekomjernom jelu i piu i etikim
refleksijama o kazni koja ih eka u paklu
utjecaj srednjovjekovne moralizatorske knjievnosti
Katalozi su zapravo digresije u religioznom epu, za
koje nema ekvivalenata u biblijskom tekstu i koji se
prirodno ne ukljuuju ni u sam sadraj epa.
U sva tri kataloga zajednika je simetrija, varijacija i
smisao za zaokruivanje cjeline glavne odlike
koje rese slikara iz doba renesanse, kako je lijepo
istaknuo Petar Skok.

NABUKODONOSOR
Kralj tako jiduje - sunce svitla lica,
85
na zapad minuje, za more skri nica*;
no jure podtica da narod, ivine,
lovik, zvir i ptica, pustiv teg, poine.
Sam ov do istine, pripun rogobore,
lee na perine, usnuti ne more.
90
Ojme, moj nebore! Gospodstvo a t' prudi?
Ne bdi sad nitkore; tebe misal trudi.
Kakono kad bludi sobom simo-tamo,
bisan pas meu ljudi, pojti ne umi kamo*,
ner se varti samo ter ujisti prei,
95
onamo, ovamo, ciri se i rei.
Tako t' ov, ki lei, mislei, sasvima
nitare ne tei, a pokoja nima;
glavom svuda kima i sobom privraa,
posami oima, da san se odvraa.
100
Jere se navraa peal ka ga karti,
ter skupost pribaa sve htei odarti*:
sve joj daj poarti a eli od svita,
li nee do smarti nigdare bit sita.

marulievski ili sjeverni tip dvostrukorimovanoga

dvanaesterca - etverostih ili kvadriga

Dike ter hvaljen'ja / presvetoj Juditi, A/B

smina nje stvore(n)'ja / hou govoriti;
A/B
zato u moliti, / Boe, tvoju svitlost, B/C
ne hti(j) mi kratiti / u tom punu milost.
B/C
Ti s' on ki da kripost / svakomu dilu nje C/D
i nje kipu lipost / s poten'jem istinje C/D
ti poni sad mene / tako jur napravi, D/E
jazik da pomene / a misal pripravi. D/E