Professional Documents
Culture Documents
Europski Uhidbeni Nalog - Novo
Europski Uhidbeni Nalog - Novo
Europski Uhidbeni Nalog - Novo
Josip ule *
Mr. sc. Danka Hrina **
715
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
1. UVOD
U uvodu e se ukratko prikazati predmet teme rada, metodologija koja e
se koristiti pri obradi teme i temeljeni razlozi zbog kojih je obraena navedena
tema.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji stupio je na snagu Zakon
o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske
unije (Narodne novine broj 91/10, 81/13, 124/13, dalje u tekstu ZPSKSD).
Tim Zakonom domae je zakonodavstvo usklaeno s pravnom steevinom
Europske unije (acquis communautaire) u dijelu kojim se regulira pravosudna
suradnja u kaznenim stvarima, odnosno u onom dijelu u kojem se primjenjuje
naelo uzajamnog priznanja na odluke stranih pravosudnih tijela donesene tijekom kaznenog postupka, kao i nakon njegova pravomonog okonanja. Prema
navedenom naelu, koje se smatra specifinou Europske unije i predstavlja
jednu od znaajnih originalnosti europskog prostora,1 odluka pravosudnog
tijela donesena u jednoj dravi lanici Europske unije (npr. EUN, odluka o
privremenom oduzimanju predmeta, odluka o privremenim mjerama osiguranja oduzimanja imovinske koristi, odluka o oduzimanju imovinske koristi,
presuda kojom je izreena zatvorska kazna ili druga mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode) izvrava se u drugoj dravi lanici Europske unije kao odluka njezinih pravosudnih tijela. Prema tome, pristupanjem Republike Hrvatske
Europskoj uniji Hrvatska je postala dio prostora slobode, pravde i sigurnosti u
kojem odluke pravosudnih tijela drava lanica Europske unije slobodno cirkuliraju izmeu pravosudnih tijela i izvravaju se sa to manje formalnosti.
Pravosudna tijela Republike Hrvatske suoila su se 1. srpnja 2013. s novim
oblikom pravosudne suradnje zasnovanom na uzajamnom povjerenju, koji je u
znaajnom dijelu zamijenio tradicionalnu meunarodnu pravnu pomo u kojoj
vanu ulogu kontrolora potovanja javnog poretka ima izvrna vlast. Upravo
su te okolnosti bile presudne u odabiru navedene teme s obzirom na izazove s
kojima su se suoila nadlena tijela Republike Hrvatske u podruju zaprimanja
i izvravanja europskog uhidbenog naloga, a posebice dravno odvjetnitvo
koje je preuzelo znaajnu ulogu u ovom novom obliku pravosudne suradnje.
Ova tematika smatra se relevantnom jer je pravosudna suradnja s dravama
lanicama Europske unije jo uvijek strana hrvatskim pravosudnim tijelima,
posebno praksa Suda Europske unije. Time je ujedno dan i odgovor na pitanje
koja je metodologija koritena pri izradi ovog rada: rije je o analizi domae
sudske prakse, prakse Suda Europske unije, statistikih podataka i komparativnih rjeenja.
Pradel, Jean, Corstens Geert, Vermeulen Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris, str. 607.
716
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
717
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
718
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Republika (prema lanku 24. Okvirne odluke drave lanice bile su obvezne implementirati
ovu Okvirnu odluku do 31. prosinca 2003.).
7
Okvirna odluka Vijea Europske unije 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvrenju naloga za osiguranje imovine i dokaza u Europskoj uniji, Okvirna odluka Vijea Europske unije
2005/214/PUP od 24. veljae 2004. o primjeni naela uzajamnog priznanja novanih kazni,
Okvirna odluka Vijea Europske unije 2006/783/PUP o primjeni naela uzajamnog priznanja
naloga za oduzimanje, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/909/PUP od 27. studenoga
2008. o primjeni naela uzajamnog priznanja presuda u kaznenim stvarima kojima se izriu
kazne zatvora ili mjere koje ukljuuju oduzimanje slobode s ciljem izvrenja u Europskoj uniji, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/947/PUP od 27. studenoga 2008. o primjeni
naela uzajamnog priznanja presuda i uvjetnih osuda s ciljem nadzora uvjetnih mjera i alternativnih sankcija, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/978/PUP od 18. prosinca
2008. o europskim nalozima za pribavljanje predmeta, dokumentacije i podataka za koritenje
u kaznenim postupcima, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2009/299/PUP od 26. veljae 2009. o izmjenama i dopunama okvirnih odluka 2002/584/PUP, 2005/214/PUP, 2006/783/
PUP, 2008/909/PUP i 2008/947/PUP radi jaanja procesnih prava osoba i promicanja primjene
naela uzajamnog priznanja odluka donesenih povodom suenja u odsutnosti.
719
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
8
lanak 132.a stavak 3. ZPSKSD (Narodne novine broj 91/10, 81/13): Europski uhidbeni nalog izvrit e se u odnosu na kaznena djela poinjena nakon 7. kolovoza 2002.
9
Krapac, Davor, Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006., str. 93.
720
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Ustavni sudovi pojedinih drava lanica10 proglasili su neustavnim nacionalne zakone kojima se normira postupak predaje na temelju europskog uhidbenog naloga kao zamjena za tradicionalni postupak izruenja zbog krenja
temeljenih ustavnih naela: zabrane izruivanja vlastitih dravljana i naela
zakonitosti.11
Vezano uz povredu naela zakonitosti (nullum crimen, nulla poena sine
lege), Sud Europske unije je u presudi od 3. svibnja 2007., broj: C-303/05, donesenoj u prethodnom postupku iniciranom na zahtjev belgijskog Arbitranog
suda, utvrdio da, iako lista kaznenih djela iz lanka 2. stavka 2. Okvirne odluke o EUN ne sadrava jasan i odreen opis kaznenih djela (lex certa i lex
stricta), time nije povrijeeno naelo zakonitosti budui da je rije o katalogu
kaznenih djela koji obuhvaa kaznena djela inkriminirana pravom drave izdavanja usklaenim s pravnim naelima iz lanka 6. Ugovora o Europskoj
uniji. Sud je ujedno utvrdio da takvim iskljuenjem obveze provjeravanja obostrane kanjivosti nije povrijeeno naelo jednakosti i zabrane diskriminacije
budui da je razliito postupanje prema osobama koje se trae zbog taksativno
navedenih kaznenih djela objektivno opravdano jer se radi o tekim kaznenim
djelima od posebnog interesa za Europsku uniju.
Osim zbog naputanja naela obostrane kanjivosti s obzirom na katalog djela iz lanka 2., ova Okvirna odluka izazvala je otre kritike i zbog
obveze predaje vlastitih dravljana,12 koja nije njome izriito regulirana,
10
Vrhovni sud Poljske je 27. travnja 2005. ukinuo zakon kojim je Poljska u svoje zakonodavstvo transponirala Okvirnu odluku o EUN, a Savezni ustavni sud Savezne Republike
Njemake je 27. srpnja 2005. ukinuo zakon kojim je u njemako zakonodavstvo implementirana ova Okvirna odluka.
11
lanak 2. stavak 2. Okvirne odluke o EUN taksativno navodi 32 kaznena djela za koja
se u dravi izdavanja moe izrei kazna zatvora ili mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode
u trajanju od tri godine ili vie i za koja e drava izvrenja izvriti zaprimljeni europski
uhidbeni nalog bez provjeravanja obostrane kanjivosti. Naime, rije je o kaznenim djelima
kojima se tite pravna dobra od posebnog interesa za Europsku uniju (ivot, tjelesni integritet,
spolni integritet, zdravlje, privatno vlasnitvo, kulturna dobra, gospodarstvo, okoli), a ukidanje obostrane kanjivosti izraz je visokog stupnja povjerenja i solidarnosti izmeu drava lanica. Kako su nazivi tih kaznenih djela vie terminoloki negoli pravni, i kao takvi nedovoljno
odreeni (npr. terorizam, varanje, sabotaa), neke drave lanice, poput Kraljevine Belgije,
prilikom implementacije te odredbe u domae zakonodavstvo precizirale su njihovo znaenje
pozivanjem na pojedine odredbe kaznenog zakonodavstva kako bi se izbjegli problemi prilikom supsumiranja odreenog injeninog opisa pod jednu od tih kategorija kaznenih djela.
12
Savezni ustavni sud Savezne Republike Njemake odlukom broj: 2 BvR 2236/04 od 18.
srpnja 2005. proglasio je njemaki zakon kojim je implementirana Okvirna odluka o EUN
protivnim lanku 16. stavku 2 (ovim lankom je ustavna zabrana izruivanja vlastitih dravljana ograniena tako da je njime propisana mogunost da se zakonom odrede iznimke od navedene zabrane radi predaje traene osobe na temelju europskog uhidbenog naloga ili njezina
izruenja nekom meunarodnom sudu ako je pritom zajamena vladavina zakona) i lanku
19. stavku 4. Saveznog ustavnog zakona i time nitavim. Povredu lanka 16. stavka 2. u vezi s
721
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
722
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
odbijanje izvrenje europskog uhidbenog naloga, na nain koji je izazvao kritike Europske komisije. Naime, prilikom implementacije te odredbe, zakonodavci pojedinih drava lanica dispozitivnost su shvatili tako da su sve ili neke
od navedenih razloga za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga transponirali u domaa zakonodavstva kao obligatorne razloge. Na taj nain pojedine drave lanice poveale su broj obligatornih razloga za odbijanje izvrenja
naloga ograniivi time diskrecijske ovlasti nadlenih pravosudnih tijela.
Prema izvjeima Europske komisije, pojedine drave lanice, propisujui
razloge za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga, izale su iz okvira predvienih Okvirnom odlukom. Tako je dvije treine drava lanica kao
razloge za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga predvidjelo krenje ljudskih prava, odnosno postojanje diskriminacije (tzv. antidiskriminacijska klauzula). Zbog postojanje uzajamnog povjerenja izmeu drava lanica
Europske unije opisane okolnosti mogle bi se pojaviti kao razlozi za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga samo u izvanrednim okolnostima.
Govorei o proirivanju razloga za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog
naloga, valja napomenuti da su drave poput Kraljevine Danske, Talijanske
Republike, Malte, Kraljevine Nizozemske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva
kao razloge za odbijanje izvrenja EUN propisale politike razloge, zatitu
nacionalne sigurnosti te osobne okolnosti traene osobe (osobne ili obiteljske
prilike).
Izvjea Europske komisije pokazala su da drave lanice razliito pristupaju obvezi predaje vlastitih dravljana.15 Veina drava lanica dala je prednost preuzimanju izvrenja strane kaznene presude kojom je izreena kazna
zatvora vlastitom dravljaninu pred njegovom predajom radi izvrenja sankcije
(lanak 4. toka 6. Okvirne odluke), odnosno predaja vlastitog dravljanina
radi voenja kaznenog postupka u drugoj dravi lanici uvjetovana je njegovim premjetajem u dravu njegova dravljanstva nakon pravomonog okonanja postupka radi nastavka izdravanja kazne zatvora (lanak 5. toka 3.
Okvirne odluke).16
Nadalje, izvjea su upozorila na probleme u praksi vezane uz prosljeivanje europskog uhidbenog naloga. Naime, Okvirna odluka ne propisu15
U pojedinim dravama lanicama Europske unije Ustavni sudovi su ukinuli implementacijske zakone kao neustavne, to je rezultiralo prekoraenjem roka za implementaciju propisanog lankom 34. Okvirne odluke. Tako su primjerice poljski Ustavni sud, njemaki Ustavni
sud i Ustavni sud Cipra utvrdili da implementacijski zakoni navedenih drava nisu ustavni jer
doputaju izruivanje vlastitih dravljana.
16
Kraljevina Nizozemska uvjetovala je predaju vlastitih dravljana radi voenja kaznenog
progona u drugoj dravi lanici postojanjem obostrane kanjivosti. Ratio takve transpozicije
lanka 5. toke 3. Okvirne odluke je mogunost preuzimanje izvrenja strane kaznene presude
nakon pravomonog okonanja postupka, to ne bi bilo mogue ako djelo nije kanjivo po
pravu drave izvrenja.
723
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Prema lanku 16. stavku 3. Okvirne odluke o EUN: U sluaju sukoba izmeu europskog uhidbenog naloga i zahtjeva za izruenje koji je podnijela trea drava, odluku o tome
ima li prednost europski uhidbeni nalog ili zahtjev za izruenje nadleno tijelo drave izvrenja donijet e uzimajui u obzir sve okolnosti, posebno one navedene u stavku 1. i mjerodavnim konvencijama. Prema lanku 17. stavku 7. Okvirne odluke o EUN: Kada u iznimnim
okolnostima drava lanica ne moe potovati rokove predviene ovim lankom, o tome e
izvijestiti Eurojust, navodei razloge za nepotovanje roka. Nadalje, drava lanica koja se u
postupku izvravanja EUN-a susrela s uestalim nepotovanjem rokova od strane druge drave
lanice o tome e obavijestiti Vijee radi ocjene implementacije Okvirne odluke Vijea EU na
razini te drave lanice.
724
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
izdan radi progona ili kanjavanja osobe zbog njezina spola, rase, vjeroispovijedi, etnikog porijekla, dravljanstva, jezika, politikog miljenja ili spolne
orijentacije odnosno da bi njezin poloaj mogao biti otean zbog nekog od tih
razloga. Ista toka preambule propisuje da Okvirna odluka ne sprjeava drave
lanice da primjenjuju svoja ustavna pravila koja reguliraju pravo na pravino
suenje, slobodu udruivanja, slobodu tiska i slobodu izraavanja miljenja.18
Prema toki 13. preambule Okvirne odluke, nitko ne smije biti udaljen, protjeran ili izruen u dravu u kojoj mu prijeti ozbiljna opasnost da e biti podvrgnut smrtnoj kazni, torturi ili drugom nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Dio ove toke sadrajno odgovara lanku 3. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda19 koja je esto predmet
prakse Europskog suda za ljudska prava u postupcima izruenja.
Toka 10. preambule Okvirne odluke propisuje mogunost suspenzije drave lanice iz lanstva Europske unije zbog opetovanog krenja ljudskih prava
zajamenih lankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji.
Slijedom navedenog, a s obzirom na to da tekst Okvirne odluke izriito ne
propisuje krenje ljudskih prava kao razlog za odbijanje izvrenja europskog
uhidbenog naloga, postavlja se pitanje mogu li pravosudna tijela drava lanica Europske unije odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga zbog krenja
ljudskih prava. Kako obveza potovanja ljudskih prava i sloboda propisana nacionalnim ustavima drava lanica i meunarodnim ugovorima ima po pravnoj snazi prednost pred odredbama Okvirne odluke, a posebno pred odredbama nacionalnog zakona kojima je ona implementirana, valja zakljuiti da su
nadlena pravosudna tijela drava lanica obvezna odbiti izvrenje europskog
uhidbenog naloga zbog krenja ljudskih prava.
725
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
726
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
nadleno domae tijelo moe izdati i za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u najduem trajanju od jedne godine zatvora ili vie ili je donesena
pravomona presuda na kaznu zatvora u trajanju od najmanje etiri mjeseca.
Nadleno tijelo izdat e EUN radi kaznenog progona ako je protiv osobe na
koju se taj nalog odnosi rjeenjem odreen istrani zatvor.
Prema lanku 7. stavku 1. istog zakona, upanijska dravna odvjetnitva
prosljeuju nadlenom tijelu drave izvrenja EUN koje su na propisanom
obrascu sama izdala, kao i one koje su izdala opinska dravna odvjetnitva
na podruju njihove mjesne nadlenosti. Prema lanku 7. stavku 2. ZPSKSD,
europski uhidbeni nalog na propisanom obrascu dostavljaju neposredno nadlenom tijelu drave izvrenja.
Prema lanku 19. ZPSKSD, europski uhidbeni nalog moe se proslijediti
neposredno ili posredstvom sigurnog telekomunikacijskog sustava Europske
pravosudne mree u kaznenim stvarima. Nadalje, ako nije poznato gdje se
odreena osoba nalazi, nadleno tijelo koje je izdalo EUN odaslat e posredstvom nacionalnog S.I.Re.N.E. ureda upozorenje putem SIS-a da potrauje
odreenu osobu radi izvravanja EUN. Takvo upozorenje popraeno podacima koje sadrava EUN ima isti uinak kao EUN.22 Meutim ako ne postoji
mogunost pristupa Schengenskom informacijskom sustavu, nadleno domae
tijelo moe, posredstvom nacionalnog S.I.Re.N.E. ureda, proslijediti EUN putem Interpola.
U veini sluajeva tijelo koje vodi postupak ne raspolae informacijama
gdje se okrivljenik nalazi, a to odreuje njegovo daljnje postupanje. Naime,
kada nadleno tijelo raspolae informacijama gdje se traena osoba nalazi,
EUN se alje izravno pravosudnom tijelu te drave, a kada nadleno tijelo ne
raspolae takvim informacijama, odailje se upozorenje. Stoga domaa pravosudna tijela (upanijska dravna odvjetnitva, opinski i upanijski sudovi)
samo u rijetkim sluajevima dostavljaju EUN nadlenom pravosudnom tijelu
drave izvrenja, neposredno ili posredstvom sigurnog telekomunikacijskog
sustava Europske pravosudne mree u kaznenim stvarima. Domaa pravosudna tijela odailju upozorenje23 posredstvom SIS-a odnosno putem Interpola budui da Republika Hrvatska jo uvijek nema pristup SIS-u. To upozorenje ima
22
727
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
isti uinak kao EUN, a upanijska dravna odvjetnitva, kao nadlena dravna
odvjetnitva za prosljeivanje EUN, odailju ga tako da ispunjeni obrazac iz
lanka 18. ZPSKSD dostavljaju nacionalnom S.I.Re.N.E. uredu elektroniki
ili telefaksom.
U postupku izdavanja EUN pojavilo se pitanje odnosa europskog uhidbenog
naloga i meunarodne potrage. Naime, Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (Narodne novine broj 178/04) nije propisao postupak
raspisivanja meunarodne potrage, a ZPSKSD nije propisao odnos izmeu
meunarodne potrage i EUN te time definirao koji od tih instituta ima prednost.
Prema lancima 48. i 49. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima,
policija provodi traganje za osobom za kojom je raspisana tjeralica u skladu s
posebnim zakonom.24 Svrha je tog traganja prikupiti to vie korisnih podataka radi raspisivanja meunarodne potrage (primjerice fotografije osobe, otisci
prstiju, kretanje osobe, lociranje osobe). Kako se tzv. crvena tjeralica smatra zahtjevom za privremeno uhienje, NCB Interpol Zagreb nee zatraiti od
Glavnog tajnitva Interpola u Lyonu raspisivanje meunarodne potrage25 bez
prethodnog pozitivnog miljenja ministra pravosua Republike Hrvatske da e
Republika Hrvatska podnijeti molbu za izruenje u sluaju uhienja traene
osobe u inozemstvu. U praksi ministar pravosua navedeno pozitivno miljenje temelji na oitovanju tijela koje vodi postupak i koje je u konkretnom predmetu izdalo tzv. nacionalnu tjeralicu, sukladno lanku 40. stavku 1. Zakona o
meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima.26
24
Tako se, primjerice, prema lanku 566. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku
(Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13) izdavanje tjeralice
moe naloiti kad je okrivljenik u bijegu, a postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili istranog
zatvora. Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak.
25
Pravna sluba Glavnog tajnitva Interpola ispituje svaki pojedini zahtjev, pa ako nema
okolnosti koje upuuju na povredu lanka 3. Statuta meunarodne organizacije policije Interpola (U organizaciji je strogo zabranjena svaka aktivnost ili intervencija u pitanjima ili
sluajevima koji imaju politiku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.) i ako su ispunjeni uvjeti
iz lanka 83. Pravilnika o obradi podataka (Zabranjuje se objavljivanje crvene tjeralice a)
ako je konkretno kazneno djelo povezano s kontroverzijama u odnosu na kulturne norme ili
obiaje, b) ako je konkretnim kaznenim djelom povrijeen zakon ili propisi administrativne
prirode ili su njime povrijeeni privatni interesi, c) ako se za konkretno kazneno djelo moe
izrei kazna lienja slobode u trajanju od dvije godine ili vie ili u sluaju osuujue presude,
ako je preostalo izvriti kaznu zatvora u trajanju od barem est mjeseci.), zahtjev se ve sljedeeg dana objavljuje preko globalnog sustava. Prema Rezoluciji Interpola AG-2010-RES-10,
posebna panja posveuje se raspisivanju meunarodnih potraga u predmetima ratnih zloina,
zloina protiv ovjenosti i genocida, ako je poinitelj navedenih kaznenih djela dravljanin
druge drave. Naime, u svakom takvom sluaju drava iji su dravljani predmet crvene meunarodne potrage poziva se da se oituje slae li se s raspisivanjem meunarodne potrage ili
e uputiti protest raspisivanju meunarodne potrage.
26
lanak 40. stavak 1. Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima
(Narodne novine broj 178/04): Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dravi vodi u
728
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
729
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
730
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Oznaka (flag) prema S.I.Re.N.E. priruniku definira se kao odgoda valjanosti na nacionalnoj razini koja se moe dodati upozorenjima. Kada je upozorenje oznaeno (flagirano),
radnja zatraena na temelju upozorenja nee se poduzeti na dravnom podruju te drave lanice. Prema tome, oznaavanjem potrage u SIS-u znai da se mjera uhititi mijenja u mjeru
priopiti adresu. Dravu koja je raspisala upozorenje obavjetava se da je mjera privremeno
suspendirana za podruje te drave.
731
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
732
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
733
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
734
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
ljana njihovim vraanjem u Republiku Hrvatsku radi izdravanja kazne izreene im u dravi izdavanja. U praksi se pokazala problematinom primjena
odredbe lanka 22. a stavka 2. ZPSKSD. Tom odredbom regulira se predaja
vlastitih dravljana koji imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj radi izvrenja
kazne zatvora ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode, a koji su suglasni
s izdravanjem kazne u Republici Hrvatskoj. Prema navedenoj odredbi, sud
e u opisanom sluaju odgoditi odluivanje o europskom uhidbenom nalogu
te od drave izdavanja EUN zatraiti dokumentaciju potrebnu za preuzimanje
izvrenja strane kaznene sankcije. Zakonodavac je propustio propisati trajanje
odgode odluivanja o EUN, ime je dovedeno u pitanje maksimalno trajanje mjere osiguranja prisutnosti traene osobe u postupku predaje na temelju
EUN. Nadalje, zakonodavac je propustio regulirati i postupanje domaih pravosudnih tijela u sluaju kada nadleno tijelo drave izdavanja odbije dostaviti potrebnu dokumentaciju odnosno kada ne postoji interes navedenog tijela
da nadlenost za izvrenje svoje kaznene presude prenese na nadleni sud
Republike Hrvatske. Nadalje, kako veina drava lanica Europske unije nije
implementirala u svoje zakonodavstvo Okvirnu odluku Vijea 2008/909/PUP
od 27. studenoga 2008. o primjeni naela uzajamnog priznavanja presuda u
kaznenim predmetima kojima se izriu kazne zatvora ili mjere koje ukljuuju
oduzimanje slobode radi njihova izvrenja u Europskoj uniji, postavlja se pitanja pravne osnove za preuzimanje izvrenja strane kaznene presude. U takvim
predmetima pravni temelj za iniciranje egzekvature ine Dopunski protokol
uz Europsku konvenciju o transferu osuenih osoba iz 1997., mjerodavni bilateralni ugovori koje je sklopila biva Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija koje primjenjuje i Republika Hrvatska temeljem ope sukcesije te
domae zakonodavstvo, odnosno Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u
kaznenim stvarima (Narodne novine broj 178/04).
U praksi se ujedno nametnulo pitanje: Kakvu odluku sud treba donijeti ako
nadleno tijelo drave izdavanja ne dostavi molbu za preuzimanje izvrenja
stane kaznene presude zajedno s prateom dokumentacijom? odnosno: Ima
li prednost volja osuenika da izdrava kaznu zatvora u dravi svoga dravljanstva pred interesom drave izvrenja da osigura izvrenje svoje kaznene
presude na svom dravnom podruju, odnosno ima li socijalna rehabilitacija
njezinu podruju, sud e predaju osobe uvjetovati njezinim vraanjem u Republiku Hrvatsku
radi izdravanja sankcije izreene u dravi izdavanja, ako je osoba pristala izdravati izreenu sankciju u Republici Hrvatskoj. (2) Ako je europski uhidbeni nalog izdan u svrhu izvrenja kazne zatvora ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode, a traena osoba je dravljanin
Republike Hrvatske koja ima prebivalite na njezinu podruju i suglasila se s izdravanjem
kazne u Republici Hrvatskoj, sud e odgoditi odluivanje o europskom uhidbenom nalogu.
Radi preuzimanja izvrenja sankcije sud e od drave izdavanja naloga zatraiti dokumentaciju. Nakon pravomonosti odluke o preuzimanju izvrenja strane sankcije, sud e odbiti
izvrenje europskog uhidbenog naloga.
735
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
osuenika prednost pred generalnopreventivnom i retributivnom svrhom kanjavanja? Ta su se pitanja pojavila jer je zakonodavac propustio precizirati
donosi li sud u takvom sluaju rjeenje kojim se odbija izvravanje EUN ili
nastavlja postupak izvravanja EUN.
Nadalje, postavlja se pitanje kako e domai sudovi postupiti u sluaju izdavanja EUN za osobom koja ima hrvatsko dravljanstvo i prebiva na podruju Republike Hrvatske, a koja je suglasna s izdravanjem kazne u Republici
Hrvatskoj izreene joj presudom in absentia. Naime, presudu donesenu u odsutnosti nije mogue preuzeti sukladno Zakonu o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima35 niti naknadno ZPSKSD.36
Sud Europske unije u predmetu C-306/09 I.B.v. Vijee ministara donio je
presudu 21. listopada 2010. u kojoj je zauzeo sljedee stajalite: Drava lanica koja je u svoje zakonodavstvo implementirala lanak 5. stavak 1.37 i lanak
35
lanak 74. Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima: Sudska
presuda stranog suda nee se izvriti ako:
1. je nastupila zastara izvrenja kazne po hrvatskom pravu,
2. poinitelj podlijee i hrvatskoj sudbenosti, a prema hrvatskom pravu se poinitelju iz
drugih razloga ne moe izrei kaznena sankcija,
3. stranu sankciju nije izreklo nadleno pravosudno tijelo, a u sluaju novane kazne ako
ju je izreklo upravno tijelo protiv ije odluke je doputena alba sudu koji ima nadlenost u
kaznenim stvarima,
4. osuena osoba u postupku na kojem se temelji strana odluka nije sasluana odnosno nije
imala priliku braniti se.
36
lanak 94. stavak 2. toka 4. ZPSKSD: Sud moe, rukovodei se naelima uinkovite suradnje, svrhovitosti i prava na poteno suenje, odbiti priznanje presude i izvrenje kazne
ako:
...4. iz potvrde u smislu lanka 103. stavka 1. ovog Zakona proizlazi da osuenik nije osobno prisustvovao raspravi na kojoj je presuda donesena, osim ako je u potvrdi navedeno da je u
skladu sa zahtjevima propisanim nacionalnim pravom drave izdavanja:
a) osueniku bio pravodobno i osobno uruen poziv s naznakom mjesta i vremena odravanja rasprave na kojoj je donesena presuda ili da je zaprimio slubenu obavijest o mjestu i
vremenu odravanja rasprave na nain iz kojeg se nedvojbeno moe zakljuiti da je znao za
odravanje rasprave, te da je upozoren na mogunost donoenja odluke u njegovoj odsutnosti
u sluaju nedolaska,
b) osuenika na raspravi zastupao opunomoeni branitelj ili branitelj kojeg mu je postavio
sud po slubenoj dunosti,
c) osueniku nakon to mu je osobno uruena presuda donesena u njegovoj odsutnosti uz
pouku da ima pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili albu na temelju kojih se moe
provesti postupak u kojem e imati pravo sudjelovati, u kojem e se preispitati utvreno injenino stanje i izvesti novi dokazi, a to bi moglo dovesti do preinaenja ove presude, izriito
izjavio da ne osporava odluku donesenu u njegovoj odsutnosti, odnosno nije u primjerenom
roku podnio zahtjev za obnovu postupka ili albu.
37
Navedenim lankom reguliraju se jamstva u sluaju predaje osobe radi izvrenja presude donesene in absentia. Ovaj lanak je naknadno brisan i zamijenjen lankom 4.a koji je
transponiran u hrvatsko zakonodavstvo odredbom lanka 21. stavka 2. ZPSKSD.
736
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Navedeni lanci Okvirne odluke 2002/584/JHA transponirani su u hrvatsko zakonodavstvo lankom 22.a ZPSKSD.
39
Radi jasnog utvrivanja pravne osnove za primjenu EUN, odnosno postupka izruenja,
Vijee Europske unije usvojilo je zakljuke prema kojima su drave lanice Europske unije
obvezne podnijeti slubenu izjavu Vijeu Europe prema kojoj u meusobnim odnosima nee
primjenjivati konvencije Vijea Europe (Vijee Europske unije, doc 12431/03, 11. rujna 2003.).
737
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Francuska Republika, Talijanska Republika i Republika Austrija primijenile su vremensko ogranienje. Austrija je ograniila primjenu Okvirne odluke na vlastite dravljane tako da
je propisala mogunost odbijanja predaje vlastitih dravljana na temelju europskog uhidbenog
naloga ako u konkretnom predmetu ne postoji obostrana kanjivost (primjena tog dodatnog
uvjeta za predaju vlastitih dravljana vremenski je bila ograniena, odnosno primjenjivala se
do kraja 2008.).
41
lanak 20. ZPSKSD kojim su propisani razlozi za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga:
(1) Osim za djela iz lanka 10. ovog Zakona, nadleni sud e izvriti europski uhidbeni
nalog za djelo za koje je u dravi izdavanja propisana kazna zatvora u najduem trajanju od barem jedne godine zatvora ili vie ili je donesena pravomona presuda kojom je izreena kazna
zatvora ili mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode u trajanju od najmanje etiri mjeseca, pod
uvjetom da to djelo sadri bitna obiljeja kaznenog djela i prema domaem pravu, neovisno o
zakonskom opisu i pravnoj kvalifikaciji kanjive radnje navedenim u zaprimljenom nalogu.
(2) Sud e odbiti priznanje europskog uhidbenog naloga:
1. ako je europski uhidbeni nalog izdan za djelo koje je u Republici Hrvatskoj obuhvaeno
amnestijom, a na temelju zakona postoji nadlenost domaeg suda,
2. ako je sud obavijeten da je traena osoba ve pravomono osuena u nekoj od drava
lanica za isto djelo pod uvjetom da je kaznena sankcija izvrena ili se trenutano izvrava ili
se vie ne moe izvriti prema pravu drave u kojoj je donesena presuda,
3. ako traena osoba u trenutku poinjenja kaznenog djela nije navrila 14 godina ivota,
4. ako djelo iz lanka 17. stavka 2. ovog Zakona na koje se odnosi europski uhidbeni nalog
ne predstavlja kazneno djelo prema domaem zakonu. Za fiskalna djela izvrenje europskog
uhidbenog naloga ne moe se odbiti samo iz razloga to domae pravo ne propisuje istu vrstu
poreza ili pristojbi ili to ne sadri iste odredbe o porezima, pristojbama, carinama ili mijenjanju valute kao i pravo drave izdavanja,
738
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
21.42 ZPSKSD. U ovom e se poglavlju kroz praksu domaih sudova, sudova pojedinih drava lanica i Suda Europske unije prikazati kako navedena
pravosudna tijela tumae pojedine razloga za odbijanje izvrenja europskog
uhidbenog naloga.
5. ako se u Republici Hrvatskoj protiv osobe za kojom je izdan europski uhidbeni nalog vodi
kazneni postupak zbog istog djela zbog kojeg je nalog izdan, osim ako su se dravni odvjetnik i
nadleno tijelo drave izdavanja sporazumjeli da postupak vodi pravosudno tijelo drave izdavanja,
6. ako je domae pravosudno tijelo odluilo da nee pokrenuti kazneni postupak za djelo za
koje je izdan europski uhidbeni nalog jer je osumnjienik ispunio obveze koje su mu naloene
kao uvjet za nepokretanje postupka,
7. ako je prema domaem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili izvrenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadlenost Republike Hrvatske na temelju domaeg prava,
8. ako je sud zaprimio obavijest da je traena osoba ve pravomono osuena u treoj dravi zbog istog djela, a sankcija je izvrena ili se trenutano izvrava ili se vie ne moe izvriti
prema pravu drave u kojoj je donesena presuda.
42
lanak 21. ZPSKSD kojim su propisani razlozi za tzv. fakultativno odbijanje izvrenja
europskog uhidbenog naloga:
(1) Sud moe, rukovodei se naelima uinkovite suradnje, svrhovitosti i prava na poteno
suenje odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga:
1. ako je domae pravosudno tijelo odluilo da nee pokrenuti kazneni postupak za djelo
za koje je izdan europski uhidbeni nalog ili je kazneni postupak obustavljen ili je donesena
pravomona presuda protiv traene osobe u nekoj od drava lanica za isto djelo;
2. kada se europski uhidbeni nalog odnosi na djela koja:
a) su u cijelosti ili djelomino poinjena na podruju Republike Hrvatske,
b) su poinjena izvan teritorija drave izdavanja, a domae pravo ne doputa kazneni progon za ta djela kada su poinjena izvan teritorija Republike Hrvatske.
(2) Sud moe odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga izdanog u svrhu izvravanja
zatvorske kazne ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode izreene presudom donesenom u
odsutnosti, osim ako iz podataka navedenih u obrascu u smislu lanka 18. ovog Zakona proizlazi da, u skladu s pravom drave izdavanja:
1. je traenoj osobi bio pravodobno i osobno uruen poziv s naznakom mjesta i vremena
odravanja rasprave na kojoj je donesena presuda u odsutnosti, ili da je zaprimila slubenu
obavijest o mjestu i vremenu odravanja rasprave na nain iz kojeg se nedvojbeno moe zakljuiti da je znala za odravanje rasprave, te da je upozorena da presuda moe biti donesena u
odsutnosti u sluaju nedolaska na raspravu,
2. je traenu osobu na raspravi zastupao opunomoeni branitelj ili branitelj kojeg je postavio sud po slubenoj dunosti,
3. je traena osoba izriito izjavila da ne osporava presudu donesenu u njezinoj odsutnosti
ili nije pravovremeno podnijela zahtjev za obnovu postupka ili albu, iako je nakon osobnog
uruenja presude donesene u njenoj odsutnosti pouena o pravu na podnoenje zahtjeva za
obnovu postupka ili albe slijedom kojih bi se postupak mogao ponovno provesti u njezinoj
prisutnosti, te preispitati utvreno injenino stanje i izvesti novi dokazi, a to bi moglo dovesti
do preinaenja prvotne presude,
4. e traenoj osobi, kojoj presuda donesena u odsutnosti nije bila osobno uruena, ista biti
osobno uruena odmah nakon predaje osobe dravi izdavanja, uz pouku da u zakonom propisanom roku ima pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili albu slijedom kojih se moe
provesti postupak opisan u toki 3. ovog stavka.
739
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Zauuje propisivanje zastare kaznenog progona ili izvrenja kazne zatvora prema pravu drave izvrenja kad postoji sudbenost te drave kao razloga za odbijanje izvrenja EUN.
Naime, s obzirom na to da je institut zastare dio javnog poretka, razliiti pravni poredci predviaju razliite rokove zastare. Iznenauje da se prema Okvirnoj odluci o EUN pojedinac ne
moe pozvati na zastaru prema pravu drave izdavanja kao razlog za odbijanje izvrenja EUN,
ve da predaja moe biti odbijena samo ako je nastupila zastara prema pravu drave izvrenja. Pradel, Jean; Corstens, Geert; Vermeulen, Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris, str. 611.
44
lanak 54. Konvencije o primjeni Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. izmeu
vlada drava gospodarske unije Beneluxa, SR Njemake i Francuske Republike o postupnom
ukidanju kontrole na zajednikim granicama iz 1985.: Osoba koja je pravomono osuena u
jednoj od ugovornih stranaka ne moe biti kazneno gonjena u drugoj dravi stranci za ista djela
ako joj je izreena kazna koja je izvrena ili se trenutno izvrava ili ne moe biti vie izvrena
prema pravu drave presuenja.
740
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 840.
741
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
742
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
nja obostrane kanjivosti: metodu ispitivanja obostrane kanjivosti in abstracto i metodu ispitivanja obostrane kanjivosti in concreto.
Prva metoda zahtijeva ispitivanje istovjetnosti inkriminacija nekog ponaanja u zakonodavstvu jedne i druge drave podvoenjem injeninog opisa
navedenog u zahtjevu za izruenje pod odgovarajuu pravnu normu zamoljene drave (u teoriji se govori o tzv. analognoj transpoziciji injenica). Druga
metoda, osim utvrivanja postojanja istovjetnosti inkriminacija u oba zakonodavstva, ukljuuje utvrivanje postojanja okolnosti koje iskljuuju krivnju ili
protupravnost djela, postojanja razloga za oslobaanje od kazne, okolnosti koje
iskljuuju kazneni progon (djelo je obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem,
nastupila je zastara kaznenog progona, nepostojanje prijedloga ili odobrenja za
progon, ne bis in idem, nepostojanje zahtjeva ovlatenog tuitelja).
Neki autori razlikuju tzv. tri naina utvrivanja postojanja obostrane kanjivosti:
1. utvruje se samo je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo,
2. utvruje se je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo i postoje
li zakonske pretpostavke za kazneni progon,
3. utvruje se je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo, postoje
li zakonske pretpostavke za kazneni progon i postoji li dovoljno dokaza za donoenje osuujue presude (takav pristup karakteristian je za drave common
law pravne tradicije).
Naelno na zakonodavac i praksa prihvaaju naelo utvrivanja identiteta
norme in abstracto, budui da sud utvruje odgovara li bitno smisao i sadraj
kaznenog djela za koje se traena osoba tereti u dravi moliteljici smislu i
sadraju bilo kojeg kaznenog djela iz domaeg zakonodavstva. Meutim, sud
ujedno ispituje postoji li zastara po domaem zakonu (okolnost koja iskljuueu
kazneni progon, a time i kanjivost djela za koje se trai izruenje), kao i pitanje primjene naela ne bis in idem, to je karakteristino za utvrivanje identiteta
norme in concreto. Prema tome, sukladno domaem pravu, sud u konkretnom
predmetu utvruje je li odreena radnja kanjiva i nepostojanje smetnje za njezin
kazneni progon. Rije je o pristupu koji je naveden pod tokom 2.
Prilikom provjeravanja postojanja obostrane kanjivosti vaan je trenutak
koji e se uzeti kao mjerodavan za njezino utvrivanje. Opeprihvaeno je stajalite da se obostrana kanjivost utvruje s obzirom na trenutak odluivanja
o zahtjevu za izruenje, a ne s obzirom na vrijeme poinjenja djela zbog kojeg
se zahtijeva izruenje. Naime, injenica da predmetno djelo nije bilo kanjivo
uju sve elemente kaznenog djela (radnju, bie kaznenog djela, elemente krivnje, nepostojanje razloga koje iskljuuju protupravnost i tzv. objektivne uvjete kanjivosti). S druge strane
Belgija, Danska i vicarska utvruju obostranu kanjivost in abstracto, odnosno utvruju je li
odreeno ponaanje kanjivo neovisno o njegovoj pravnoj kvalifikaciji (nomen juris) ili postojanju okolnosti koje iskljuuju kanjivost.
743
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
744
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
745
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
prema pravu drave izvrenja, i to samo u predmetima u kojima postoji sudbenost Republike Hrvatske na temelju odredbi o prostornom vaenju kaznenog
zakonodavstva.
Praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske znatno se razlikuje u pogledu
utvrivanja zastare kao negativne pretpostavke za izvravanje EUN:
1. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rjeenju broj: K-eun-11/13 od 20. rujna 2013. utvrdio je da prema odredbi l. 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u
kaznenim stvarima s dravama lanicama EU, iskljuenje provjere dvostruke
kanjivosti, domai sud kao sud izvrenja prilikom odluivanja o europskom
uhidbenom nalogu ne provjerava dvostruku kanjivost, dakle ne primjenjuje
domae pravo niti na temelju njega ocjenjuje o zastari kaznenog progona.
2. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rjeenju broj: K-eun 2/13 od 26. srpnja 2013. utvrdio je sljedee: Naime, prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski
sud je pravilno utvrdio da bi tereena kaznena djela, da se provjerava dvostruka kanjivost prema domaem Kaznenom zakonu, imala obiljeja kaznenog
djela iz l. 217. st. 4. KZ/97 za koje je zaprijeena kazna zatvora u trajanju od
1 do 8 godina, to u situaciji kada prema njemakom Kaznenom zakonu za ta
djela nije nastupila zastara, sukladno odredbi l. 20. st. 6. u vezi s l. 19. st.
1. al. 3. KZ/97, nije nastupila zastara niti po domaem kaznenom zakonu, pri
emu treba rei da je u konkretnom sluaju KZ/97 blai za traenu osobu jer
bi po KZ/11 tereena kaznena djela bila kvalificirana kao kazneno djelo iz l.
229. st. 1. t. 1. u vezi s l. 329. st. 1. t. 3. KZ/11 za koje je zaprijeena kazna
zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina, to je evidentno stroe kazneno
djelo. Prema tome u ovom rjeenju Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo
je suprotno stajalite od onog koje je zauzeo u prethodno navedenom rjeenju
(broj: K-eun-11/13 od 20. rujna 2013.). Unato tome to je predaja osobe traena zbog kaznenog djela iz l. 10. (oruana ili organizirana pljaka), Vrhovni
sud Republike Hrvatske ne samo to je provjeravao obostranu kanjivost ve
je utvrivao i nastup zastare po domaem pravu, iako je utvrdio da zastara nije
nastupila po pravu drave izdavanja europskog uhidbenog naloga (Savezne
Republike Njemake).
Dakle, iz navedenih rjeenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da praksa ne razlikuje zastaru kao posebnu, tzv. procesnu pretpostavku za
predaju na temelju EUN od obostrane kanjivosti kao tzv. materijalne pretpostavke za predaju na temelju EUN.
Naime, rije je o dvjema razliitim pretpostavkama za priznanje i izvrenje EUN koje su usko povezane. Dok se provjerom obostrane kanjivosti in
abstracto utvruje je li odreeno ponaanje kanjivo prema domaem pravu,
provjerom nastupa zastare prema domaem pravu utvruje se postoje li smetnje za kazneni progon. Stoga i govorimo o materijalnoj i procesnoj pretpostavci za izvrenje EUN.
746
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
lanak 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama EU navodi kaznena djela za koja se nee provjeravati obostrana kanjivost. Rije je o tekim kaznenim djelima od posebnog interesa za
Europsku uniju, koja su uglavnom inkriminirana u svim dravama lanicama
Europske unije. Tom odredbom eljelo se omoguiti predaju osobe zbog kaznenog djela navedenog u l. 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima s dravama lanicama EU, neovisno o tome je li to djelo kanjivo u
dravi izvrenja. Tako je u sluaju izvravanja EUN za kazneno djelo koje nije
kanjivo u Republici Hrvatskoj, a nalazi se na navedenom popisu, Republika
Hrvatska duna traenu osobu predati ako su ispunjene ostale pretpostavke.
Naravno, u takvom sluaju sud nee provjeravati postojanje zastare zato to
sudbenost Republike Hrvatske i ne postoji.
Meutim, ako u konkretnom predmetu postoji sudbenost Republike
Hrvatske, a EUN je izdan za kazneno djelo iz l. 10. Zakona o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama EU, domai je sud duan
utvrditi postojanje zastare kaznenog progona.
Sudbenost Republike Hrvatske postojat e samo u pogledu onih kaznenih
djela za koja su ispunjeni uvjeti iz lanaka 14.-18. Kaznenog zakona Republike
Hrvatske (Narodne novine broj 125/11, 144/12).
Nadalje, analizom prakse domaih sudova uoeno je da esto rjeenja upanijskih sudova o predaji iz lanka 28. i lanka 29. ZPSKSD nisu sastavljena sukladno navedenim odredbama, odnosno este su bitne povrede odredaba
kaznenog postupka iz lanka 468. stavka 1. toke 11. Zakona o kaznenom
postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12).
Naime, izreka navedenih rjeenja je nerazumljiva i ne sadrava potrebne podatke (naziv drave kojoj se traena osoba predaje, osobne podatke traene
osobe, injenini opis djela za koje se izvrava predaja, uvjete iz lanka 22.a
ZPSKSD), a obrazloenje ne sadrava razloge o odlunim injenicama, odnosno ne obrazlae se postojanje pozitivnih i negativnih pretpostavki za izvrenje EUN).
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
4. ZAKLJUAK
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji stupio je na snagu
ZPSKSD kojim se ureuju razliiti oblici pravosudne suradnje u kaznenim
stvarima koji su izraz primjene naela uzajamnog priznanja sudskih odluka i
uzajamnog povjerenja u pravne sustavne drugih drava lanica Europske unije.
Kako je europski uhidbeni nalog jedini oblik pravosudne suradnje koji su u
svoja zakonodavstva implementirale sve drave lanice Europske unije, domaa pravosudna tijela u praksi uglavnom izdaju i izvravaju EUN, a znatno se
rjee koriste ostalim instrumentima pravosudne suradnje.
Iako se EUN relativno kratko primjenjuje u Republici Hrvatskoj (samo etiri mjeseca), praksa je upozorila na pravne praznine i na nesavrenosti ovog
oblika pravosudne suradnje. Pristupanjem nae zemlje Europskoj uniji oekivanja praktiara bila su velika, jer je tzv. posrednu suradnju, u kojoj znaajnu
ulogu ima Ministarstvo pravosua kao sredinje tijelo, trebala zamijeniti tzv.
neposredna suradnja pravosudnih tijela zasnovana na uzajamnom povjerenju.
Na opisani nain dugotrajni i sloeni postupak izruenja u kojem izvrna vlast
ima diskrecijsko pravo odbiti izruenje traene osobe unato tome to je sudska
vlast utvrdila postojanje svih zakonskih pretpostavki, trebao je biti zamijenjen
sudskim postupkom predaje traene na temelju EUN u kojem su mogunosti
odbijanja predaje znatno ograniene, a rokovi za postupanje kratki. Meutim,
kako su mnoge drave lanice Europske unije implementirale Okvirnu odluku
o EUN tako da su proirile razloge za odbijanje izvrenja EUN, zadrale tijela
izvrne vlasti kao sredinja tijela te preuzela ovlast ocjene naela razmjernosti,
postupak predaje na temelju EUN nije u cijelost ispunio oekivanja praktiara.
U Republici Hrvatskoj primjena ovog oblika pravosudne suradnje izazvala
je razilaenja sudske prakse u pogledu tumaenje odredbi kojima se propisuju
razlozi za odbijanje izvrenja EUN, iako je veina tih razloga bila predviena
748
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
domaim zakonodavstvom i meunarodnim ugovorima koji reguliraju postupak izruenja. Naime, postupak predaje na temelju EUN zamijenio je postupak izruenja, ali se od njega ne razlikuje u tolikoj mjeri da bi se napustili ili
stubokom promijenili stavovi koje je zauzela dugogodinja sudska praksa u
pogledu ocjene postojanja pretpostavki za izruenje koje su u bitnom sline
pretpostavkama za izvrenje EUN. Djelomino naputanje nekih temeljenih
naela ekstradicijskog prava (poput naela obostrane kanjivosti), ije je znaenje i opseg jasno utvren kroz sudsku praksu u postupcima izruenja, rezultiralo je u praksi tumaenjem pojedinih odredbi ZPSKSD (poput odredbe
lanka 10. ZPSKSKD) koja su dijametralno suprotna svim prihvaenim stavovima prakse i teorije, iako to nije opravdano samom injenicom da je rije o
postupku predaje, a ne postupku izruenja, budui da je postupak predaje u biti
pojednostavljeni i ubrzani postupak izruenja. Takvim tumaenjima dovode se
u pitanje temeljna naela postupka predaje kojima se tite interesi traene osobe (npr. zakonom propisana dobna granica za kaznenu odgovornost), drave
izvrenja (npr. naelo teritorijalnosti), kao i sprjeava povreda nekih temeljnih
pravnih naela poput naela ne bis in idem, kao i prava zajamenih Poveljom
Europske unije o temeljnim ljudskim pravima.
Primjena ovog Zakona u praksi je ujedno upozorila na odreene pravne
praznine koje esto nije mogue premostiti teleolokim tumaenjem pojedinih odredbi ZPSKSD i Zakona o kaznenom postupku, tako da e zakonodavac morati te praznine popuniti normativnom regulacijom prilikom sljedee
izmjene ZPSKSD radi usklaivanja domaeg zakonodavstva s acquis communautaire.
LITERATURA
1. apeta, T., urevi, Z., Goldner Lang, I., Lapa, D., Mataija, M., Periin, T., Podolnjak,
R., Rodin, S., Selanec, G., Vasiljevi, S., Reforma Europske unije, Lisabonski ugovor,
Pravna biblioteka europsko pravo, svibanj 2009.
2. Pradel, Jean, Corstens Geert, Vermeulen Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris
3. Krapac, Davor, Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006.
4. Council Sirene Manual (2003/C 38/01)
5. Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 841.
6. Zbirka zakona iz kaznenog procesnog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2013.
7. Instruments on judicial cooperation in criminal matters of the European union and other
essential international instruments on judicial cooperation, Drugi dio, V. izdanje
749
J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.
Summary
APPLICATION OF THE EUROPEAN ARREST WARRANT
IN THE REPUBLIC OF CROATIA EXPECTATIONS AND REALITY
The European arrest warrant is defined as a judicial decision issued by a Member State
with a view to the arrest and surrender by another Member State of a requested person, for the
purposes of conducting criminal prosecution or executing a custodial sentence or detention
order. This warrant replaced the extradition procedure between Member States, by means of
surrendering the wanted persons between judicial authorities based on the principle of mutual
recognition.
The amendments to the Constitution of the Republic of Croatia (Official Gazette no.
76/2010) created the constitutional grounds for the adoption of the Act on Judicial Cooperation
in Criminal Matters with the Members States of the European Union (Official Gazette no.
91/10, 81/13, 124/13), by which the Croatian legislation transposed the Council Framework
Decision 2002/584/JHA of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender
procedures between Member States. The coming into force of this Act on 1 July 2013 placed
national judicial bodies, and in particular the State Attorney Office, which assumed an active
role in judicial cooperation cases, in a situation where they have to manage new forms of judicial cooperation based on the principles of mutual recognition, efficiency and the principle
of mutual trust.
With a view to facilitating the application of European arrest warrants by practitioners, the
authors analyse in this paper this particular form of judicial cooperation by using the comparative and historical method, as well as the case law of the European Court of Justice and of the
Supreme Court of the Republic of Croatia.
750