Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Kolegij: ODRIVI RAZVOJ I TURIZAM

Prof.dr. Dora Smoli Jurdana

doras@fthm.hr

NASTAVNI CILJEVI
Usvajanje teorijskih i primjenjivih znanja o odrivom

razvoju , uz naglaska na specifinostima odrivog

razvoja turizma
Usvajanje interdisciplinarnog pristupa odrivom
razvoju
Usvajanje pojma odrivi razvoj u ekonomskom,
ekolokom i globalizacijskom kontekstu

SADRAJ KOLEGIJA
Pojam, vrste i naela odrivog razvoja
Ekoloka odrivost
Drutveno-ekonomski temelji odrivog razvoja
Pokazatelji odrivog razvoja
Ekoloki menadment
Odrivi razvoj turizma pojam, naela
Prihvatni potencijal u turizmu

OBAVEZNA LITERATURA
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja,

Glosa, Rijeka, 2009,str. 13-155, str. 173-222.

Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma,

Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija,

Opatija, 2005., str. 15-27, str. 119-140.
Predavanja

KOLOKVIJI
Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka,
2009, str. 13-155.
Predavanja 1. dio

Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:

rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka,
2009, str. 173-222.
Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma, Fakultet za
turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005., str. 15-27, str.
119-140.
Predavanja 2. dio

NAIN POLAGANJA ISPITA

A) POLAGANJA TIJEKOM IZVOENJA KOLEGIJA

60 kolokviji (2 x 30)
20 seminarska tema
20 nastava (aktivnost)

B) POLAGANJE PUTEM PISMENOG ISPITA

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Trite ne moe automatski (samostalno) regulirati
neravnoteu ekosustava, te su razvoj i ekonomska
politika umjereni na suradnju s politikom zatite
okolia putem:
Odgovarajue legislative zatite prirodnih resursa
Voenja industrijske politike
Dravnih institucija
Prorauna koji bi treba izdvajati vie za obrazovanje i

znanosti
Naela predostronosti

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Globalni ekoloki problemi mogu se rjeavati aktivnom
ulogom drave, meunarodne zajednice, globalnog
gospodarstva; otvoreno trite nije dovoljno.

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Nagli rast stanovnitva i urbanizacija; posebno se istie

problem gradova kao osjetljivih ekolokih sustava

Industrija i tehnoloka revolucija

Posebno vano pitanje energije, dostatnosti energenata i

poticanje koritenja obnovljivih izvora energije
Inovacije i nove tehnologije

Razvoj prometa i prometne infrastrukture

Nunost, ali i veliki uzronih ekolokih problema; glavni

utjecaj vezan je uz emisiju staklenikih plinova, lokano
oneienje zraka, buku i prometno zaguenje.
Uinci prometa na okoli:
Lokalni utjecaj
Prekogranini utjecaj
Globalni utjecaj

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Velike koliine svih vrsta otpada
Otpad je stvar ili predmet koji posjednik odbacuje,
namjerava ili mora odbaciti.
Klasifikacija:

Opasni otpad
Neopasni otpad
Inertni otpad

Podjela po mjestu nastanka

Komunalni otpad
Proizvodni otpad

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Velike koliine svih vrsta otpada
4R
Reduction
Reuse
Recycling
Recovery

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA
Tehnoloki razvoj poljoprivrede

rastua potreba ovjeanstva za hranom

nunost poveanja produktivnosti
Glad u nerazvijenim zemljama, preobilna prehrana u
razvijenim zemljama

ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA

OKOLIA Razvoj masovnog turizma
Utjecaji turizma mogu se

podijeliti na:

Izravni pritisci turizma na

okoli
Iscrpljivanje prirodnih resursa
Vizualna degradacija

Fiziki utjecaj na okoli

Socijalni i kulturni

utjecaj
Ekonomski utjecaj

Oneiavanje voda

Neodgovarajui zbrinjavanje komunalnog i

drugog otpada
Oneienje zraka i buka
Oteenje prirodne i kulturne batine
Stvaranje monokulture i naputanje
tradicionalnih djelatnosti
Ugroavanje lokalnog naina ivota i
sociokulturnog identiteta
Nekontrolirana izgradnja kua za odmor
Nestaica pitke vode

Ekoturizam - naela
Okruenje
2. Koristi od ouvanja resursa
3. Koristi za lokano stanovnitvo
4. Turistiki doivljaj
1.

PRIRODNI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA

Erozija tla
Poplave
Potres
Vulkanske erupcije
Poari
Sue i poplave

OSTALI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA

Nedovoljna ekoloka svijest
Ekoloka svijest podrazumijeva spoznaju o ugorenosti
prirodnih osnova za ivot ljudi, urzokovana djelovanjem
ljudi samih, uz spremnost na otklanjanje opasnosti.
Ekoloka svijest obuhvaa

Doivljaj prirode i svijeta

Ekoloko znanje
Ekoloko usmjeren sustav vrijednosti
Namjera da se ponaamo prihvatljivo za okoli

Ekoloka etika se bavi vrijednosnim prosuivanjem svih

aspekata ljudskog vladanja prema okoliu, biotikim

zajednicama, ekosustavima, biosferi i prirodi uope.

OSTALI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA

Naruena ravnotea izmeu napretka, razvoja i

prirodnih ekosustava
Ograniene znanstvene, tehnike i tehnoloke
mogunosti drutva
Ograniene materijalne i organizacijske mogunosti
drutva
Ratovi

Pojam odrivog razvoja

Pojam odrivog razvoja (engl. sustainable development)

potjee iz umarstva
U 1980-tim godinama odrivost je ula kao termin
meunarodne zajednice
Brundtlandovo izvjee , Naa zajednika budunost (1987)
Vaan moment: konferencija u Rio de Janeiru 1992
Upravljanje odrivim razvojem na globalnoj i lokalnoj
razini je vieslojan proces povezan s interakcijom dravnih,
gospodarskih i nevladinih menadera i u izravnoj vezi s
okoliem, odnosno prirodnim resursima i ekolokim
problemima.

Vani elementi u koncepciji odrivog razvoja:

Koncepcija razvoja
Koncepcija potreba
Koncepcija buduih narataja

Koncepcija odrivog razvoja zahtijeva:

Ouvanje prirodnih resursa i panju eksploataciji resursa
Veu uinkovitost u raspodjeli resursa i preraspodjeli bogatstva
Uvoenje novih tehnologija i razlikovanje rasta i razvoja
Odustajanje od aktivnosti koje ugroavaju budue narataje
Ukljuivanje odrivog razvoja u sve drutvene, ekonomske i politike

strukture

Naela odrivog razvoja prema Izvjeu

Caring for the Earth (IUCN/UNEP/WWF):
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.

8.
9.

Potivanje i briga za ivotnu zajednicu

Poboljanje kakvoe ivota
Zatita vitalnosti i raznolikosti Zemlje
Minimiziranje iscrpljivanja neobnovljivih resursa
Potivanje granica prihvatnog kapaciteta Zemlje
Promjene u stavovima i postupcima
Omoguavanje zajednicama da skrbe o vlastitom okoliu
Stvaranje nacionalnog okvira za integraciju razvoja i
zatite
Stvaranje globalnog saveza

Vrste odrivog razvoja

Slaba odrivost proizvedeni kapital i prirodni kapital

meusobno su zamjenjivi, tj. mogua je neograniena

supstitucija
Jaka odrivost prepoznaje dijelove prirodnog okolia

koji nisu zamjenjivi

Pokazatelji ili indikatori odrivog razvoja

Indikator mora biti:

Specifian
Mjerljiv
Upotrebljiv
Fleksibilan
Dostupan
Rentabilan

Pojam i evolucija politike zatite

okolia
ANTROPOCENTRIZAM
Podreuje prirodu interesima
ovjeka bez ozbiljnog utvrivanja
posljedica

EKOCENTRIZAM
Najvee znaenje daje se prirodi i
ekolokim sustavima; potreba
usaglaavanja razvoja s tim
sustavima

 EKOLOKA STRATEGIJA povezan program ciljeva,

doveden u realistini odnos spram kulturnoga,

gospodarskoga i socijalnog konteksta drutva
EKOLOKA POLITIKA cjelina svih mjera koje su

potrebne za postizanje takvog okolia ovjeanstvu koje je

nuno potrebno za zdravlje i koje je primjereno
ovjekovom dostojanstvu; zatita zemljita, zraka i vode,
biljaka i ivotinja, ograniavanje ovjekovih tetnih
postupaka.
Sadri mjere koje imaju preventivnu, represivnu i
reparativnu funkciju.

Ciljevi i naela politike zatite

okolia
Odrivi razvoj gospodarskog i drutvenog sustava
Zatita pojedinih ekosustava i trajno ouvanje bioloke

raznolikosti
Zatita i racionalno koritenje prirodnih izvora, te
odravanje njihove ekoloke stabilnosti
Zatita od tetnih utjecaja na kulturne i estetske
vrijednosti i krajobraza
Razvoj ekoloke svijesti

Naela politike zatite okolia:

Naelo preventivnosti
Naelo opreza
Naelo uzronosti
Naelo integralnosti
Naelo kooperacije
Naelo realnosti
Naelo ope naknade

Instrumenti (mjere) politike zatite

okolia:
Regulacijski instrumenti ili sredstava (zakoni,

propisi, standardi) predstavljaju pravnu regulativu

kojoj je cilj izravno utjecati na zatitu okolia na nain
da sankcionira nepridravanja zakona i propisa.
Ekonomski (trini) instrumenti politika zatite
okolia sve se vie preputa trinim mehanizmima. Ti
instrumenti osiguravaju: vei poticajni efekt, bolju
kontrolu oneienja, poveanje prihoda i
internalizaciju ekolokih trokova.
Dobrovoljni sporazumi i ugovori (samoregulacijski
instrumenti) pragamatian odgovor na sloene
okoline probleme.

Regulacijski instrumenti:
Zakoni, propisi, standardi
Ekoloki standardi njima se eli ustanoviti i propisati

odreena razina koncentracije materije koja oneiuje

okoli. Standardi se utvruju prema utjecaju na
zdravlje ljudi. Osim maksimalnih i preporuenih
vrijednosti utvruju i doputeno vrijeme utjecaja
oneienja, nain praenja i statistikog izrauna.
Naelo oneiiva plaa naelo u kojem se
identificira odgovornost za tetu na okoliu

Ekonomski (trini) instrumenti:

Ekoloki porezi/naknade

Ekoloki polog (depozit, kaucija)

Utrive dozvole (trgovanje emisijama)
Subvencije (poticaji) za zatitu okolia (dotacije, meki

zajmovi, porezne olakice

Ekoloko osiguranje rizik plaanja ekolokih teta
prenosi se na osiguravatelja, a premija ovisi o
potencijalnom riziku
U kratkom roku potiu trokovno djelotvornija rjeenja;
U dugom roku potiu tvrtke na pronalazak novih tehnologija
kojima e sniziti trokove nadzora oneienja.

Dobrovoljni sporazumi i ugovori zatite okolia:

Relativno novi imbenik u politici zatite okolia
Cilj je poticati poduzea na poboljanje njihove
resursne uinkovitosti, ekoloko ponaanje i okoline
performanse.
Obuhvaaju poduzea i/ili industriju koji sudjeluju
dobrovoljno i javna tijela i poduzea/industrije.
Jaanjem ekoloke svijesti doi e do daljnjeg razvoja dobrovoljnih
sporazuma i ugovora.
Ipak, jo uvijek jai utjecaj na zatitu okolia imaju naredbodavni i
ekonomski instrumenti.

Financiranje zatite okolia

Trokovi zatite okolia su javni rashodi namijenjeni

zatiti i unaprjeivanju kakvoe okolia.

Mogu se u pojedinim dravama razlikovati s obzirom
na injenice da:

Razliite drave imaju jae izraene probleme oneienja

okolia
Postoje razliiti standardi kakvoe u pojedinim dravama
Neke zemlje primjenjuju napredne tehnologije koje imaju
minimalan negativan utjecaj na okoli

Izdaci za zatitu okolia troe se na:

Sprjeavanje, zatitu i naknadu teta zbog oneienja
Nadzor i praenje oneienja
Provedbu mjera politike zatite okolia

Upravljanje okoliem

Financiranje zatite okolia moe se osigurati iz:

Proraunskih sredstava drave i jedinica samouprave
Opih ili posebnih fondova za zatitu okolia
Gospodarstva

Kombiniranih izvora

FONDOVI ZA ZATITU OKOLIA

Javljaju se 70-tih godina 20. st., te se razvoj nastavlja 80-tih godina
Razvoj ekolokih fondova povezuje se s razvojem ekonomsko-ekolokih

instrumenata politike zatite okolia, jer se vei dio prihoda tih fondova
osigurava od ekolokih pristojba, naknada i kazni.
Vani su za tranzicijske zemlje
Fondovi za zatitu okolia imaju ciljeve: unapreenje djelatnosti i

investicija u zatitu i poboljanje kakvoe okolia, minimiziranje

stvaranja otpadaka, stimuliranje razvoja ekoloki povoljen ekonomske
strukture, pomaganje istraivakih i razvojnih projekata, unapreenje
istraivakih i razvojnih projekata, ouvanje bioloke raznolikosti,
poticanje ekoloke izobrazbe i sustava praenja okolia

Pripremljeno na temelju:
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka, 2009.