Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Kolegij: ODRIVI RAZVOJ I TURIZAM

Prof.dr. Dora Smoli Jurdana

doras@fthm.hr

OBAVEZNA LITERATURA
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja,

Glosa, Rijeka, 2009,str. 13-155, str. 173-222.

Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma,

Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija,

Opatija, 2005., str. 15-27, str. 119-140.
Predavanja

KOLOKVIJI
Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka,
2009, str. 13-155.
Predavanja 1. dio
Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka,
2009, str. 173-222.
Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma, Fakultet za
turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005., str. 15-27, str.
119-140.
Predavanja 2. dio

Pojam menadmenta
Menadment je proces planiranja, organiziranja,

voenja i kontroliranja rada lanova organizacije te

koritenje svih raspoloivih resursa organizacije u cilju
dosezanja postavljenih ciljeva. (Bennett)

Vani elementi menadmenta

Drutvena odgovornost
Etika menadmenta

Temeljne funkcije menadmenta

Planiranje
Organiziranje
Upravljanje ljudskim potencijalom
Nadzor

Pojam ekolokog menadmenta

Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u

zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava.

Ima utvrene i jasne ciljeve koji djeluju u skladu s politikom zatite

okolia, njezinim protokolima i praksom, i koji je uinjen adaptabilnim

programima kontrole i istraivanja , baziranim na naem najboljem
razumijevanju ekolokih iterakcija i procesa potrebnih za odravanja
strukture, kompozicije i funkcije ekosustava.
(Christensen, N.L.)

Konkurentske prednosti koje proizlaze iz

ekolokog menadmenta:
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.

Uteda trokova
Izbjegavanje zakonskih kazni
Anticipiranje buduih zakona
Smanjenje ekolokih rizika
Unapreenje odnosa s dravnim institucijama za zatitu
okolia
Unapreenje javnog interesa i suradnje s nevladinim
udrugama
Poveanje trinih ansi
Vei entuzijazam zaposlenika

Izdvajamo

Ekoloki menadment zatienih

dijelova prirode
Podruja i zamlja i/ili more posebno posveeno
zatiti i odravanju bioloke raznolikosti i
prirodnih i kulturnih resursa kojima se upravlja

kroz pravne ili druge efektivne naine. (IUCN)

Kategorija I.a (Strogi prirodni rezervati Strict Nature Reserve)

Ova kategorija podrazumijeva podruja prirode (kopna ili mora) koja imaju posebna,
reprezentativna obiljeja ekosustava, geoloka ili fizika obiljeja, posebne biljne ili
ivotinjske vrste, te koja se stoga koriste prvenstveno u znanstveno-istraivake svrhe.

Kategorija I.b (Podruja divljine Wilderness Area)

To su velika prostranstva ili mora gdje se jo ne biljee promjene zbog utjecaja ovjeka ili
su one izuzetno male, te su zadrala prirodna obiljeja, a zatiena su s ciljem da se odre
postojei prirodni uvjeti.
Podruja klasificirana u kategoriju I trae najviu razinu zatite, te nije dozvoljen bilo koji
oblik ljudske intervencije u prostoru, te time nije pogodno niti za turistiku valorizaciju,
izuzmemo li pojedince koji posjeuju podruje prvenstveno iz znanstvenih razloga ili se
radi o malim ciljanim skupinama.

Kategorija II. (Nacionalni park National Park)

Podruje (kopno ili more) proglaeno s ciljem: (a) zatite ekolokog integriteta
ekosustava za sadanje i budue generacije; (b) zabrane eksploatacije ili koritenja u
tetne svrhe; (c) formiranja prostora za mogunost duhovnog, znanstvenog, obrazovnog,
rekreacijskog i slinog koritenja, s time da svi ciljevi moraju biti kompatibilni.

Kategorija III. (Prirodni spomenik Natural Monument)

Podruje koje ima jedno ili vie prirodnih ili kulturnih obiljeja koja su jedinstvene
vrijednosti zbog njihove rijetkosti, reprezentativnosti ili kvalitete i kulturnog znaaja.

Kategorija IV. (Stanite, nalazite, podruje upravljanja vrstama Habitat)

Podruje prirode koje je subjekt aktivne intervencije u menaderske svrhe, na nain da se
osigura odranje stanita ili da se udovolji zahtjevima pojedinih vrsta.

Kategorija V. (Zatieni krajobraz/morska veduta Protected

Landscape/Seascape)
Podruje gdje je interakcija ljudi i prirode doprinijela jedinstvenom karakteru podruja sa
znaajnim estetskim, ekolokim i/ili kulturnim vrijednostima, te esto biolokom
raznolikou. Ova kategorija podrazumijeva podruja kao to su nacionalni parkovi u
Velikoj Britaniji gdje kulturno i prirodno okruenje stoji u komplementarnom odnosu.

Kategorija VI. (Resursna zatiena podruja pod upravom - Managed

Resource Protected Area)
Podruje koje dominantno ima ouvanu prirodu, kojim se upravlja na nain da se ouva
bioloka raznolikost, uz istovremeno odrivo koritenje prostora s ciljem zadovoljenja
potreba lokalnog stanovnitva. Dakle, to su podruja prirode kojima je potrebno odrivo
gospodariti.

ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

Koja su nam
znanja
potrebna?

Gospodarski napredak

ODVIJAJU

Drutveni napredak

SE

USPOREDNO
DRUTENE
ZNANOSTI

Upravljanje prirodnim
resursima

PRIRODNE
ZNANOSTI

Multidiscplinarni
pristup

20. stoljee
Da li prihvatiti koncepciju odrivog
razvoja?
21. stoljee
Kljuno pitanje - implementacija

DA
KAKO?

Gdje se krije zamka?

TEZA (WTO)

REALNOST
OPASNOST

Da bi turizam bio ekonomski

odriv mora biti i ekoloki
odriv.

Razvoj turizma moe biti

(ak i srednjorono)
ekonomski uspjean, iako
se razvija na tetu okolia i
izaziva trajne negativne
posljedice na okoli i sociokulturno okruenje.

NUNO

Zakonska regulativa.
Upravljanje razvojem
turizma.
Kontrolni mehanizmi.
Uvaavanje stavova lokalnog
stanovnitva, gospodarstva,
lokalne uprave i samouprave,
svih zainteresiranih
subjekata.

Nova koncepcija turizma

Turizam

Lokalna zajednica

Zatita okolia

Inicijativa za odrivi razvoj treba stii iz lokalnih zajednica koje

moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekoloka
odgovornost.

PROBLEM IMPLEMENTACIJE
ODRIVOG RAZVOJA
Koncepcija odrivog razvoja reflektira i zahtijeva
znaajni preokret naih vizija i predodbi o odnosu
funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode.
Koncepcija odrivog razvoja u prvi plan istie
kvalitativno unapreenje u odnosu na kvantitativni
rast.

Procesu implementacije odrivog razvoja turizma u praksi namee se

nekoliko prepreka:
Fizika, prirodna ogranienja teko je precizno procijeniti limite

tolerancije prirode i prostora, budui dolazi do stalnih promjena.

Kompleksnost odnosa turistiki razvoj nije mogue promatrati kroz

pojednostavljeni odnos uzrok-posljedica izmeu dva ili vie imbenika,

ve je to kompleksan odnos izmeu razliitih imbenika koji su
meusobno u razliitim vezama.

Vremenski odgoeno javljanje posljedica postoje efekti iji uzroci

seu u prolost, te koji su se pojavili nakon proteka dueg vremenskog

perioda (npr. pojava ozonskih rupa).

Asimilacijski period potrebni je protok odreenog vremena da bi se

priroda i ovjek prilagodio novoj situaciji. esto se nunost proteka

asimilacijskog perioda zanemaruje kod razvojnih projekata, to izaziva
negativne posljedice.

Primjenom koncepcije odrivog razvoja

turizma treba maksimizirati koristi od turizma i
istovremeno minimizirati tete ili trokove, te
usmjeriti i limitirati turistiki razvoj sukladno
zahtjevima odrivog razvoja turizma.

Meuzavisnost turizma i okolia u cilju dostizanja odrivog

razvoja ukljuuje:
a) povezivanje razvojne politike s menadmentom

prirodnih resursa na temelju projekata, planova i

programa;
b) povezivanje razvoja turizma i politike menadmenta
prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj
razini;
c) poveanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim
mogunostima okolia (posebno u podrujima gdje se
ostvaruju intenzivna turistika kretanja).

Odrivi razvoj sainjavaju tri usko povezana pitanja o

kojima gospodarstvo mora voditi rauna:

Okoli je potrebno vrednovati kao integralni dio

ekonomskog procesa.
Potrebno je voditi rauna o jednakosti. Jedna od prijetnji
ovjeanstva je da danas nerazvijene zemlje ele pod svaku
cijenu dostii ivotni standard razvijenog Zapada.
Koncepcija odrivog razvoja stavlja pred drutvo, poslovne
subjekte i pojedince drugaije ciljeve koji trebaju biti
usklaeni s buduim potrebama ovjeanstva.

Ciljevi odrivog razvoja turizma

Zadovoljenje potreba i unapreenje kvalitete
ivota lokalnog stanovnitva
Ouvanje socio-kulturnog identiteta lokalne
zajednice
Razvijanje visoko kvalitetnog turistikog
proizvoda
Unapreenje kvalitete doivljaja turista
Ouvanje resursa kako bi ih i budue generacije
mogle koristiti
Doprinos blagostanju stanovnitva

Pri izradi razvoja turizma uvaavaju se i ravnopravno tretiraju svi

strateki ciljevi razvoja turizma.

EKONOMSKI
SOCIO-KULTURNI

EKOLOKI
zatita okolia

 Primjer - CILJEVI RAZVOJA TURIZMA

DUGORONI CILJEVI
EKONOMSKI:
Turizam kao metoda razvoja
gospodarstva u cjelini
Rast investiranja
Poduzetnitvo, obrtnitvo
Vee zapoljavanje
Poveanje turistike potronje
Proizvodnja autohtonih proizvoda
Smanjenje uvozne komponente
Cjelogodinje poslovanje
(sezonalnost ponegdje nemogue
izbjei)
Via kvaliteta smjetajnih objekata
Bolja struktura smjetajnih
kapaciteta
Razvoj novih turistikih proizvoda
Osvajanje novih trita
KVALITETA

DUGORONI CILJEVI
SOCIO-KULTURNI:
Rast kvalitete ivota lokalnog
stanovnitva, blagostanje
Sigurnost za lokalno stanovnitvo i
turiste
Ouvanje kulturno-povijesne
batine
Ouvanje lokalnog identiteta u
uvjetima globalizacije
Proimanje kultura
EKOLOKI (ZATITA OKOLIA):
Zatita prirodnih resursa, ekostandardi
Racionalno koritenje energije
Unapreenje infrastrukture
Monitoring zagaenja
Sprjeavanje vizualnog zagaenja
prostora, prostorno planiranje

ODRIVI RAZVOJ

Pojam
Odrivi razvoj turizma podrazumijeva koncepciju razvoja

turizma koja uspostavlja pozitivan odnos izmeu

ekonomije i ekologije.
Odrivi razvoj turizma zahtijeva ouvanje, kako fizikog

tako i drutvenog, okruenja. Upravo je za turizam

primjena ove koncepcije u praksi iznimno vana.
Poslovanje gospodarskih subjekta iz drugih djelatnosti ne
zavisi direktno o ouvanoj prirodi, dok za turizam prirodni
okoli predstavlja osnovni resurs i najistaknutiji je motiv
turistikih putovanja.

Definicija
Definicija Svjetskog savjeta za okoli i razvoj (World
Commission on Environment and Development - WCED) iz
1987. godine objavljena u publikaciji Our Common Future
(poznato i kao Izvjetaj Brundtland komisije):
Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanje
generacije pri tome ne umanjujui mogunost buduim
generacijama da zadovolje svoje potrebe.

Definicija

Our Common Future (Brundtland izvjetaj) donosi

do danas najprihvaeniju i najee citiranu definiciju:
Odrivi razvoj turizma je razvoj koji zadovoljava
sadanje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se
istovremeno uvaju resursi za njihovo budue
koritenje.

Definicija
The Federation of Nature and National Parks in Europe definirali
su odrivi razvoj turizma kao sve oblike razvoja, upravljanja i
djelatnosti vezanih uz turizam koji omoguuju dug ivot kulturnoj
djelatnosti koju nazivamo turizmom, to ukljuuje niz turistikih proizvoda
koji su usklaeni sa stalnim odravanjem zatienih resursa prirodne,
kulrne ili izgraene batine, ime se omoguuje razvoj turizma.
Udruenje istie tri podruja koja zahtijevaju posebnu brigu:
kulturna degradacija
degradacija prirodnog okolia
ekonomski poremeaji.

Naela odrivog razvoja

Odrivi razvoj zasnovan je na etiri glavna naela:
ekolokoj odrivosti,
socio-kulturnoj odrivosti,
ekonomskoj odrivosti,
tehnolokoj odrivosti.

Ekoloka odrivost
Koncepcija odrivog razvoja esto se svodi i
poistovjeuje iskljuivo sa zatitom okolia, te se
time svodi samo na jedno naelo, naelo ekoloke
odrivosti. Iako ekoloka odrivost ima veliki
znaaj, budui zagaenje prirode postaje globalna
prijetnja cijelom ovjeanstvu, u analizi
kompleksnosti koncepcije odrivog razvoja
nedovoljno je ograniiti se samo na njenu ekoloku
dimenziju.

Ekoloka odrivost
Ekoloka odrivost jami kompatibilnost razvoja s
ouvanjem i odranjem osnovnih ekolokih
procesa, bioloke raznolikosti i biolokih resursa.
Jedno od najistaknutijih naela odrivog razvoja
Ekoloka odrivost od temeljnog je znaaja za
dugoroni razvoj turizma

Ekoloka odrivost
Krippendorf:
Osiguranje optimalnog zadovoljenja
mnogostrukih turistikih potreba svih ljudi unutar
sposobnih organizacija i u nenaruenom okoliu,
vodei rauna o interesima stanovnitva i
turistikih podruja.

Vano:
Moraju se izbjei negativne promjene stanja
okolia, obnovljivi resursi mogu se koristiti unutar
granica mogunosti obnavljanja, a posebna briga
treba se voditi o neobnovljivim resursima.

PERMANENTNI
KONFLIKTI

BITNO !
I turizam poluuje negativne
utjecaje na okoli.

Socio-kulturna odrivost
Socio-kulturna odrivost jami kompatibilnost
razvoja s ouvanjem kulture i sustava vrijednosti
ljudi na koje taj razvoj utjee, te trajno odranje i
isticanje identiteta lokalne zajednice.
Zadatak je koritenja instrumenata odrivog
razvoja (prihvatni potencijal, procjena utjecaja na
okoli i ostalih) da sprijee drutvenu neodrivost
odreenih gospodarskih projekata.

Socio-kulturna odrivost
Za male, zatvorene zajednice i mali broj turista moe snano utjecati

na promjenu socio-kulturnog okruenja i imati dalekosene negativne

posljedice. Stoga je potrebno razviti menadment utjecaja posjetitelja
(engl. visitor impact management) s ciljem sprijeavanja kontrole
utjecaja turista na lokalno stanovnitvo, odnosno takvih negativnih
utjecaja.

Stupanj drutvene odrivosti razlikuje se s obzirom na razvijenost i

otvorenost lokalne sredine. to je lokalna sredina razvijenija i

otvorenija, to je razina drutvene odrivosti via. Zatvorene lokalne
zajednice, izraenih tradicionalnih vrijednosti tee prihvaaju
promjene u drutvu.

Socio-kulturna odrivost mijenja se s razvojem ukupnog drutva.

Doxeys Irridex

Drutveni odnos

Aktivnosti

Euforija

Inicijalna faza razvoja; posjetitelji i Planiranje ili neki od oblika

investitori su dobrodoli
formalne kontrole su rijetki

Apatija

Turisti se smatraju kao neto to se

podrazumijeva samo po sebi;
kontakti izmeu lokalnog
stanovnitva i stranaca su
formalniji

Poseban je naglasak na
marketingu; struna udruenja iz
turizma promiu svoje interese

Iritiranost

Dosegnuta je toka saturacije;

lokalno stanovnitvo poinje
sumnjati u pozitivnosti razvoja
turizma

Planeri jaaju infrastrukturu; jo

uvijek rijetko ograniavaju dalji
rast; javljaju se lokalne skupine
koje protestiraju i brane
odreene interese

Antagonizam

Iritiranost situacijom je dosegla

vrhunac; turisti se smatraju
uzrokom svih problema

Donose se bitne planske odluke;

jaa se promocija kako bi se
potisnula loa reputacija
destinacije; snane su borbe
izmeu razliitih interesnih
skupina

Ekonomska odrivost
Ekonomska odrivost jami da je razvoj ekonomski
efikasan i da je upravljanje resursima takovo da e
se njima moi koristiti i budue generacije.
Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za
sadanje i budue generacije.
Odrivi razvoj nije ni mogu bez uvaavanja
ekonomske dimenzije

Tehnoloka odrivost
Tehnoloka odrivost zahtijeva razvoj i primjenu
tehnologije na nain da se u proizvodnji koristi tehnologija
koja uz ekonomske uinke ima i elemente, kojima se titi
okoli.
Nove tehnologije:
trebaju iznai supstitutivna rjeenja za koritenje prirodnih

(posebno neobnovljivih) resursa;

primjenjuju se u postupcima proiavanja otpadnih voda,
uklanjanja otpada, recikliranja i slino;
trebaju biti okrenute ovjeku i boljitku ovjeanstva.

Naela odrivog razvoja turizma

Menadment i planiranje potrebno je usmjeriti k adekvatnom koritenju
resursa u turizmu.
Koncepcija odrivog razvoja nije anti-razvojna koncepcija, ali istie limite
razvoja u skladu s ime je potrebno i razvijati turizam.
Naglasak je na dugoronom promiljanju razvoja turizma.
Menadment odrivog razvoja turizma vodi rauna ne samo o problemu
zatite okolia, ve i o ekonomskim, drutvenim, kulturnim, politikim i
drugim pitanjima.
Potrebno je voditi rauna o jednakosti i pravdi meu generacijama ljudi.
Svi zainteresirani subjekti iz okruenja (stakeholders) trebaju biti
konzultirani, ukljueni u donoenje odluka i informirani o problemima
odrivog razvoja turizma.
Neophodna je realna procjena mogunosti primjene odrivog razvoja u
praksi i moguih dosega u buduem razdoblju.
Poduzea trebaju iskoristiti trine prednosti primjene odrivog razvoja.
Zbog moguih sukoba oko koritenja resursa nuni su ustupci i kompromisi.
Pri ocjeni koristi i trokova odrivog razvoja turizma treba uvaiti sve
individue i skupine na koje tako promiljen razvoj ima utjecaj.

Agenda 21
Agenda 21 predstavlja plan aktivnosti na svim podrujima u svezi

odrivog razvoja turizma na Zemlji. Ona ukazuje na potrebu promjena

u osmiljavanju razvoja, promjena koje su zasnovane na novom
pristupu i shvaanju utjecaja ponaanja ovjeanstva na okoli.

Agenda 21 usvojena je na Svjetskom summit-u u Rio de Janeiru 1992.

godine, gdje se donosi zakljuak da je neophodno uspostaviti globalno

partnerstvo na Zemlji kao neophodan klju odranja i uspjeha
ovjeanstva. Aktivnosti je, zakljueno je, potrebno usmjeriti k
uspostavi meunarodnih sporazuma i dogovora u slubi ouvanje
kvalitete okolia.

Agenda 21 zadaci usmjereni vladama zemalja

(vezani uz turizam):
Unaprijediti i preorijentirati politiku cijena i dravnih poticaja,

subvencija u podruju turizma.

Diverzificirati ekonomiju u planinskim podrujima njihovim

ukljuivanjem u turistiku ponudu.

Unaprijediti mehanizme za ouvanje ugroenih podruja, gdje je

potrebno poduzeti mjere za ouvanje ivotinjskog svijeta, bioloke

raznolikosti, te takva podruja od posebna znaaja ukljuiti u sustav
zatite.
Promovirati ekoloki osvijetene turistike aktivnosti.

Potencijalni utjecaji turizma na okoli

PRIRODNI OKOLI

A. Promjene na flori i fauni

1.Poremeaj ivotnog ciklusa razmnoavanja

2.Ubijanje ivotinja u lovu
3.Ubijanje ivotinja radi izrade suvenira
4.Migracije ivotinja
5.Unitavanje vegetacije putem sjee uma i ostalih biljaka
6.Promjene u prirodi zbog pripreme i koritenja zemljita za izgradnju turistikih
objekata i sadraja
7.Formiranje rezervata ivotinja ili sklonita

B. Zagaenje

1.Zagaenje vode (otpadne vode, otpadni materijal, ulja i naftni derivati)

2.Zagaenje zraka od ispunih plinova prijevoznih sredstava
3.Zagaenje bukom zbog transporta turista i turistikih aktivnosti

C. Erozija

Nakupine prljavtine
Promjene u riziku pojave odrona zemlje
Promjene u riziku pojave lavina
tete na geolokim pojavama (pilje i sl.)
teta na obalama rijeka

D. Prirodni resursi

1.Iscrpljivanje zemlje i izvora vode

2.Iscrpljivanje fosilnih goriva zbog potrebe energije za turistike aktivnosti
3.Promjene u riziku pojave poara

E. Vizualni utjecaji

1.Objekti (graevine hoteli, restorani itd., parkiralita)

2.Otpad

Izvor: Green et al.: Application of the Delphi technique in tourism, Annals of Tourism Research, 17, str. 270-279; preuzeto iz Green H., Hunter, C.: The
Environmental Impact Assessment of Tourism Development, u Perspectives on tourism policy, Mansell, London, 1993., str. 33-34.

Potencijalni utjecaji turizma na okoli

IZGRAENI OKOLI

A. Urbano okruenje

1.Oduzeta zemlja
2.Hidrologijske promjene

B. Vizualni utjecaji

1.Rast izgraenih podruja

2.Novi stilovi u arhitekturi
3.Ljudi i vlasnitvo nad imovinom (imovinski odnosi)

C. Infrastruktura

1.Preoptereenost infrastrukture (ceste, eljeznice, parkiralita, energetski sustav,

komunikacijski sustav, odlaganje otpada, opskrba vodom)
2.Potreba gradnje nove infrastrukture
3.Menadment okolia kako bi se prilagodilo podruje za razvoj turizma

D. Urbani oblici

1.Promjene u koritenju i namjeni zemljita (izgradnja hotela i sl.)

2.Promjene u urbanoj slici grada (zgrade)
3.Kontrasti izmeu urbanih zona graenih za turiste i onih za lokalno stanovnitvo

E. Restauriranje

1.Obnova starih zgrada i njihovo ponovno koritenje

2.Restauracija i ouvanje povijesnih zgrada i mjesta
3.Restauracija naputenih objekata i stavljanje u funkciju kua za odmor (vikendica)

F. Konkurentnost

1.Mogunost pada turistike atraktivnosti regije zbog otvorenog pristupa drugim

atrakcijama i promjeni navika i preferencija turista

Izvor: Green et al.: Application of the Delphi technique in tourism, Annals of Tourism Research, 17, str. 270-279; preuzeto iz Green H., Hunter, C.: The
Environmental Impact Assessment of Tourism Development, u Perspectives on tourism policy, Mansell, London, 1993., str. 33-34.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U lanku 1. istie se potreba da turizam doprinese razumijevanju meu
ljudima i drutvima:
Razumijevanje i promocija etikih vrijednosti ovjeanstva, uz isticanje

tolerancije i uvaavanje razlika meu razliitim religijama, filozofskim i

moralnim uvjerenjima temelj su odgovornog turizma; subjekti
zainteresirani za turizam (stakeholderi) u turistikom razvoju i turisti
trebaju uvati drutvene i kulturne tradicije i obiaje ljudi, ukljuujui
manjine i starosjedioce, te uvaavati njihovu vrijednost.
Turistike aktivnosti trebaju se odvijati u harmoniji s osobitostima i
tradicijom regija i zemalja domaina, uz puno uvaavanje njihovih
zakona, obiaja i navika.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U lanku 2. tumai se turizam kao sredstvo za individualno i kolektivno ispunjenje.
lanak 3. ima naziv Turizam, imbenik odrivog razvoja, te se u njemu navodi:
Subjekti zainteresirani za turizam (stakeholderi) pri turistikom razvoju moraju uvati
prirodni okoli s ciljem postizanja zdravog, kontinuiranog i odrivog ekonomskog rasta da
bi se na pravian nain zadovoljile potrebe i tenje sadanjih i buduih generacija.
Oblicima turistikog razvoja koji bitno doprinose ouvanju rijetkih i vrijednih resursa,
posebno vode i energije, te nastoje u najveoj mjeri izbjegavaju postojanje proizvodnog
otpada, mora se dati prioritetni znaaj, te ih potaknuti i ohrabriti od strane nacionalnih,
regionalnih i lokalnih javnih vlasti.
Neophodno je iznalaziti naine za ravnomjernu distribuciju u vremenu i prostoru tijekova
turista i posjetitelja, osobito onih koji rezultiraju iz plaenih dopusta i kolskih praznika, a s
ciljem smanjenja pritiska turistike aktivnosti na okoli i jaanja pozitivnog utjecaja na
turistiku industriju i lokalnu ekonomiju.
Turistika infrastruktura mora se oblikovati, a turistike aktivnosti programirati na nain da
se zatiti prirodno nasljee (ekosustav, raznolikost biljnih vrsta), ouvaju ugroene
ivotinjske vrste; subjekti zainteresirani za turizam (stakeholderi) moraju postii suglasje o
uvoenju limita i ogranienja vlastitih aktivnosti u osobito osjetljivim podrujima: pustinje,
polarna ili planinska podruja, obalna podruja, tropske ume ili movare, te biti skloni
stvaranju rezervata prirode ili zatienih podruja.
Turizam u prirodi i ekoturizam su vrste turizma koje osobito doprinose obogaenju i
poboljanju statusa turizma, pod uvjetom da potuju prirodno nasljee i lokalno
stanovnitvo, te da su u skladu s prihvatnim potencijalom destinacije.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

lanak 4. posveen je turizmu kao korisniku kulturnog nasljea ovjeanstva i nainu
za njegovo unapreenje, a u toki 4. navodi se:
Turistika aktivnost mora se planirati na nain da omogui tradicionalnim
kulturnim proizvodima, obrtima i folkloru da preivi i razvija se, umjesto da se zatire
i standardizira.
lanak 5. govori o turizmu kao korisnoj aktivnosti za zemlje i lokalne zajednice.
Lokalno stanovnitvo mora biti povezano s turistikim aktivnostima i imati udjela u
ekonomskim, drutvenim i kulturnim koristima koje one generiraju, a posebno u
stvaranju direktnih i indirektnih poslova koji rezultiraju iz njih.
Turistike politike moraju se primjenjivati na nain da pridonose rastu ivotnog
standarda lokalnog stanovnitva regije koja se posjeuje, te da udovoljavaju njihovim
potrebama.
Posebnu je pozornost potrebno posvetiti specifinim problemima obalnih podruja,
te osjetljivim ruralnim i planinskim podrujima za koje turizam esto predstavlja
izuzetnu priliku za razvoj s obzirom na opadanje tradicionalnih ekonomskih
aktivnosti.
Subjekti zainteresiran za turizam, posebno investitori, voeni regulativom to je
postavljaju javne vlasti, moraju izraivati studije o utjecaju na okoli, te moraju
pruiti informacije o svojim buduim programima i predvidivim
posljedicama/utjecajima i poticati dijalog o njihovom sadraju s lokalnim
stanovnitvom.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U daljim lancima obrazlau se obveze subjekata odgovornih za

razvoj, pravo na turizam, sloboda turistikih kretanja, prava

radnika i poduzetnika u turizmu, te implementacija naela
Globalnog etikog kodeksa za turizam.
Globalni etiki kodeks za turizam nije obvezujui dokument, u

smislu postojanja prisile da ga se pridrava i prateih sankcija.

No, on je obvezujui s gledita ope drutvenih stavova
odgovornog razvoja turizma.

 Problematika prihvatnog potencijala osnova je na kojoj se

bazira koncepcija odrivog razvoja turizma.

Prihvatni potencijal turistike destinacije predstavlja

njenu sposobnost da prihvati turiste i razvoj turizma, a da

se pri tome u veoj mjeri ne naruava ukupno okruenje prirodno, izgraeno i socio-kulturno.
Ono podrazumijeva prisutnost turista, to u svakom

sluaju ima utjecaja na okruenje, ali koje je prihvatljivo

za lokalno stanovnitvo i turiste, te koje je odrivo i u
budunosti.

 Od sredine osamdesetih godina 20. stoljea shvaanje

prihvatnog potencijala razvilo se od gledita da se nalazi

optimalni broj korisnika (turista) do kompleksne metode
koja ukljuuje resursni menadment i fizike parametre
resursa, te analizu oekivanja i preferencija turista.

U dokumentima Programa za okoli Ujedinjenih naroda

(United Nations Environment Programme - UNEP) i

Svjetske turistike organizacije (World Tourism
Organization - WTO) prihvatni potencijal definira se kao
maksimalni broj turistikih korisnika koji simultano
posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih
poremeaja fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline,
kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva
posjetilaca

Aspekti (tipovi) prihvatnog potencijala:

fiziki
psiholoki
bioloki
socioloki
ekonomski.

Odrivanje razine prihvatnog potencijala

Prihvatni potencijal predstavlja menadersku
odluku donesenu na nivou turistike destinacije
nakon provoenja opsenog i interdiscipinarnog
istraivanja.
Po utvrivanju optimalnog razvojnog scenarija
pristupa se definiranju prihvatnog potencijala,
budui da njegova veliina nije jednaka za razliite

razvojne scenarije.

CC = f(Q,T,N,Ut,DM,AB)

CC
Q

- prihvatni potencijal (engl. carrying capacity)

- fizika veliina (prostranstvo) resursa (engl. quantity of the
parks resources)
T
- tolerancija prema koritenju resursa (engl. tolerance of its
resources to use)
N
- broj posjetitelja (engl. number of visitor)
Ut - tip koritenja resursa (engl. type of use)
DM - izgradnja i management objekata turistike ponude (engl.
design and
managament of the visitor facilities)
AB - stav i ponaanje posjetitelja i menadera (engl. attitude and
behaviour of
visitors and managers)
Amerika asocijacija nacionalnih parkova

TCC = f (Ecol, Phys, Econ) (TC,RA,Pol)

Ecol - ekolokog sustava (engl. ecological systems in a destination)

Phys - fizike infrastrukture i razvijenosti objekata za turizam (engl.

physical infrastructure and tourist facility development)

Econ - ekonomskih karakteristika (engl. economic characteristics of
tourist investment and expenditure)
TC - karakteristika turista (engl. tourists characteristics in socialcultural and behavioural terms)
RA - prihvatljivosti razvoja turizma za lokalno stanovnitvo (engl.
residetns
acceptance of tolerance of tourism activity)
Pol - politike donoenja menaderskih odluka (engl. politcal
capability and authority to
take effective management decisions)
Glasson

 Menadment turistike destinacije moe djelovati na poveanje

prihvatnog potencijala turistike destinacije, prvenstveno djelujui

na smanjenje sezonalnosti i koncentraciju turista oko/u pojedinih
turistikih atraktivnosti, dok ostale zanimljivosti (koje bi trebale, bar
dio njih, prerasti u atrakciju) ostaju neposjeene i neotkrivene
turistima.

Sezonalnost umnogome utjee na odreivanje prihvatnog

potencijala. Najvei broj turista posjeuje odreenu turistiku

destinaciju tijekom glavne sezone, dok ostalih mjeseci broj turista
mnogo manji. Za odreivanje prihvatnog potencijala relevantan je
podatak o broju turista u vrijeme glavne sezone, kada je njihov broj
najvei, dakle vrno optereenje. Tom optereenju potrebno je
prilagoditi sve funkcije prostora i infrastrukturnu opremljenost
turistike destinacije.

Analitiari turizma nastojali su definirati okvirne prihvatne

potencijale, standarde, za pojedina prirodna podruja, a koje je

naravno potrebno korigirati i prilagoditi specifinostima konkretnog
primjera.

Standarde za nie navedena podruja ustanovila je Svjetska turistika

organizacija (WTO).
Izraeni su u broju posjetitelja na dan po hektaru:

park uma
park u predgrau
popularno izletniko podruje
manje popularno izletniko podruje
sport/igre u ekipi
golf
aktivnosti na vodi:
ribarenje/jedrenje
glisiranje
skijanje na vodi
staze u prirodi u broju osoba na
dan po kilometru:
pjeaenje
jahanje konja
skijalita

do 15
15-70
300-600
60-200
100-200

10-15
5-30
5-10
5-15

40
25-80
100 skijaa po hektaru
ureenog skijalita (staze)

Utvrivanje prihvatnog potencijala u naelu se moe

odvijati u etiri osnovne faze:
1.
2.
3.
4.

faza prikupljanja dokumentacije i izrade karata,

faza analize,
opcije razvitka turizma,
faza formulacije prihvatnog potencijala.

Osnovna naela metodologije prihvatnog

potencijala:
1.
2.
3.

4.
5.
6.

Prihvatni potencijal za odreeno podruje moe biti definiran samo u skladu s

ciljevima menadmenta. Mora postojati definirano zemljopisno podruje i istaknuta
njegova obiljeja da bi se odreivanju prihvatnog potencijala moglo pristupiti.
Mogu se koristiti razni okviri za planiranje prihvatnog potencijala. Pri tome treba
uvaavati sve indikatore i standarde, te pratiti uvjete na odabranom podruju.
Prikupljanje miljenja i preferencija turistikih korisnika (i onih koji to nisu) moe
pomoi pri formuliranju ciljeva i sugerirati mogue promjene u dosadanjoj
turistikoj politici.
Na raspolaganju korisnicima mora biti cijeli niz rekreacijskih sadraja s ciljem
zadovoljenja njihovih potreba, a koji trebaju biti voeni na nain da trajno bitno ne
naruavaju prirodni okoli.
Mora biti odabrana menaderska tehnika za upravljanje turistikom destinacijom u
skladu s njenim prihvatnim potencijalom, te ciljevima turistikog razvoja i
znaenjem samog podruja.
Menadment nakon niza konzultacija i analiza mora donijeti odluku o optimalnoj
razini koritenja odreenog podruja u turistike svrhe (prihvatni potencijal u
turizmu).

Tekoe pri utvrivanju prihvatnog potencijala

prihvatnog potencijala:

Mulitidimenzionalnost.

Teko je identificirati kritini limitirajui resurs kao

osnovu za procjenu prihvatnog potencijala.

Broj posjetitelja koje moe prihvatiti odreeno podruje

zavisi o tipu i intenzitetu turistike aktivnosti i
tehnolokim faktorima.

Uobiajeno postoji vie razliitih objanjenja za

degradaciju okolia, a jedan od njih moe biti utjecaj
turizma.

Pripremljeno na temelju:
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka, 2009.
Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma, Fakultet za turistiki i
hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005.