PDF Page Organizer - Foxit Software

Uenje i pamenje
Sjeanja su klju nae osobnosti. Svatko od nas pamti
drukije, ak i ako se radi o situacijama u kojima smo
zajedno sudjelovali. Ali ipak (svatko na svoj nain) svi
pamtimo dogaaje, injenice, osjeaje i vjetine netko samo nakratko, a netko ih pamti cijeloga ivota.
Mozak ima viestruke sustave pamenja od kojih svaki
ima svoje znaajke i svaki je posredovan razliitim
neuralnim mreama.
Danas se smatra da upamivanje ovisi o sinaptikoj
plastinosti (kako je opisano u prethodnom poglavlju),
ali jo uvijek nisu potpuno poznati mehanizmi priziva
upamenih informacija. I dok svi imamo primjedbe na
svoje pamenje, ono je uglavnom dobro, te poinje
slabiti samo u starosti ili prilikom razvoja odreenih
neurolokih bolesti. Moda bi bilo dobro da pokuamo
poboljati svoje pamenje, ali to bi onda vjerojatno
bilo pod cijenu upamivanja mnogih stvari koje je
moda bolje zaboraviti.

Organizacija pamenja
Ne postoji jedinstveno podruje u mozgu u koje se
pohranjuju sve informacije koje nauimo. Radno
pamenje nakratko zadrava informaciju u vaem umu
u aktivnom svjesnom stanju. Prilino vei, pasivniji
spremnik informacija naziva se dugorono pamenje.
Unutarnji pisar

Vidno-prostorna crtanka

Sredinji izvritelj

Tim se sustavom, primjerice, sluimo da upamtimo

segmente govora onoliko dugo koliko nam treba da
moemo interpretirali tijek razgovora. Nadalje, njime se
koristimo i u mentalnoj aritmetici. Visoka kvaliteta
upamenog kljuna je za ovaj sustav - to je znaajka koja
dolazi uz cijenu ogranienog kapaciteta i trajanja. esto
se kae da u radnom pamenju moete upamtiti 7 2
pojedinanih podataka; to je jedan od razloga zato
telefonski brojevi uglavnom nemaju vie od 7,8 znamenki.
Ipak, tonost upamenog je kljuna. Kapacitet i
ogranieno trajanje informacija u radnom pamenju
moete provjeriti jednostavnim testom koji moete
provesti sa svojim prijateljima.

Test kratkoronog pamenja

Jednostavni test kratkoronog ili radnog

pamenja zove se "raspon slova". Potrebne su
najmanje dvije osobe, premda je test
zanimljiviji ako se ukljui cijela grupa. Netko od
vas neka napie vie nizova slova, i to tako da se
prvi niz sastoji od samo dva slova, ali tako da
ona skupa ne tvore rije (npr. ZF). Svaki
sljedei niz neka bude za po jedno slovo dui
(npr. petolani niz glasit e HGARS, a
deseterolani niz JPUSEDFOCV). Nakon to ste
to pripremili, test moe poeti. Druga osoba
(ili cijela grupa) slua svaki niz slova i, nakon
otprilike 5 sekundi, pokua pravilno napisati taj
(upameni) niz. Poevi s jednostavnim
dvolanim nizom, test pamenja ide prema
duljim nizovima. Veina ljudi moe s lakoom
pamtiti nizove do 7,8 slova - a tada se potkrada
pogreka. Mali broj ljudi moe tono upamtiti
redoslijed od 10 slova. Ovaj kapacitet
kratkoronog pamenja opisuje se kao "arobni
broj 7, plus ili minus 2" .

Sluno kratkotrajno
spremite

Petlja nijemog ponavljanja

Mozgovni sustav kratkoronog radnog pamenja

Radno pamenje
Kao to mi na radnom stolu drimo notes u koji
biljeimo imena ili telefonske brojeve koje moramo
samo nakratko upamtiti, i mozak ima sustav u kojem
privremeno zadrava malu koliinu informacija i vrlo
precizno s njom barata.

30

Sustav sredinjeg izvritelja, uz pomo dva dodatna

memorijska spremita, nadzire tijek informacija. Postoji
fonoloko skladite uz petlju nijemog ponavljanja - koju
rabite kako bi sami sebi neto rekli. ak i ako itate
napisanu rije ili brojeve, ta informacija e biti prevedena
u fonoloki kod i nakratko pohranjena u ovaj dvodijelni
sustav. Nadalje, tu je i vidno-prostorna crtanka koja
moe zadravati slike ili objekte dovoljno dugo da Vi
moete njima mentalno manipulirati.
Radno pamenje je velikim dijelom smjeteno u eonom i
tjemenom renju. Istraivanja koja su se koristila
neurooslikavanjem (vidi str. 41) su uporabom PET i fMRI
metoda pokazala da su sluni dijelovi radnog pamenja

PDF Page Organizer - Foxit Software

obino lateralizirani u lijevom eonom i tjemenom
renju gdje su u meudjelovanju s neuralnim mreama
ukljuenim u govor, planiranje i donoenje odluka.
Upravo to su aktivnosti koje zahtijevaju dobro radno
pamenje. Vidno-prostorna crtanka smjetena je u
desnoj hemisferi (vidi okvir na kraju poglavlja).
Kako se razvilo radno pamenje? ivotinje, pa ak i
veina sisavaca, nemaju istu vrstu sustava
kratkoronog pamenja kao mi, a sigurno je i da taj
sustav nije nastao kako bi naim precima pomogao pri
upamivanju telefonskih brojeva! Istraivanja male
djece upuuju na kljunu ulogu radnog pamenja u
procesu usvajanja jezika, to ukazuje da je taj sustav
pamenja moda koevoluirao s govorom. Preciznost
potrebna za praenje rijei i njihova redoslijeda u
reenici nuna je za ispravno pronalaenje pravog
znaenja.

da DNA sadri genetsku informaciju u obliku niza

parova baza i tako dalje. Kljuno je svojstvo ovog oblika
pamenja da su injenice organizirane u kategorije. To
je vitalno za njihov priziv jer se sustav za
pretraivanje tada u spremitu moe "kretati" kroz
strukturu stabla kako bi uspjeno pronaao ono to
trai. Da je semantiko pamenje organizirano onako
kako mnogi ljudi organiziraju stvari na tavanu svoje
kue podosta nasumino bilo bi teko ikad ita
upamtiti. Sreom, mozak razvrstava informacije u
kategorije, premda pomae i ako imamo vjetog uitelja
da nam on razvrsta sloenije stvari koje uimo u koli.
I doista, daroviti nastavnici bez napora oblikuju takve
strukture u glavama uenika.

Dugorono pamenje
Dugorono pamenje se takoer moe podijeliti na
nekoliko razliitih podsustava koji su smjeteni u iroko
distribuiranim mreama mozga. Openito govorei,
informacija ulazi u osjetilni sustav i tada prolazi
putevima i sustavima koji je sve specijaliziranije
obrauju. Na primjer, informacija koja ulazi u vidni
sustav prolazi kroz takozvani ventralni put od primarne
vidne modane kore do medijalnog sljepoonog renja i
to kroz kaskadu mrea koje obrauju oblik, boju,
identitet i poznatost objekta, sve dok se konano ne
oformi neki oblik pamenja tog objekta, koji ukljuuje i
informacije o tome kada i gdje je vien.

Objekti
Neivi

ivi
Sisavci

Ptice
Ptice koje lete

Ptice pjevice
Kanarinci

Ptice koje ne lete

Ostale ptice
Pingvini

injenice koje znamo o ivotinjama organizirane

su u strukturu stabla. Jo ne znamo kako mree u
mozgu to ine.
Mi takoer uimo i neke vjetine, kao to i usvajamo
emocionalne reakcije prema odreenim biima i stvarima.
Spoznaja da je klavir zapravo klavir je jedna stvar, no
mogunost sviranja klavira je druga stvar. Znanje vonje
bicikla je korisno, ali spoznaja da odreene situacije na
cesti mogu biti opasne nije nita manje vana. Vjetine se
ue kroz promiljenu i opsenu vjebu, dok je emocionalno
uenje uglavnom prilino brzo. esto ono i mora biti takvo,
posebice za stvari kojih se moramo nauiti bojati. Oba ta
tipa uenja nazivaju se kondicioniranje. Ono ukljuuje
specijalizirana podruja mozga. Bazalni gangliji i mali
mozak vrlo su vani za uenje vjetina, a amigdala za
emocionalno uenje. Mnoge ivotinje ue razliite vjetine
to je vrlo vano za njihov opstanak.
Kaskada modanih podruja u kojima se vidna
informacija obrauje prvo perceptivno, a tek tada
u svrhu pamenja

Postoji nekoliko naina promiljanja ove analitike

kaskade. Prije svega, postoje modana podruja koja
izdvajaju perceptivnu reprezentaciju onoga u to
gledamo. Time se koristimo da pohranimo informacije i
kasnije prepoznamo stvari oko nas. Naa sposobnost
prepoznavanja poznatih ljudi u karikaturama (npr.
politiara) odraava taj sustav. Blisko povezan je i
sustav koji se naziva znaenjsko (semantiko)
pamenje - veliko spremite injeninog znanja koje
smo sakupili o svijetu. Znamo da je Pariz glavni grad
Francuske,

impanze su nauile vjetinu lova termita

uporabom tapa. Mlade impanze to ue gledajui
svoje roditelje.

31