UVOD

Dokazano je...

Zbog ega vama treba statistika?

Statistika pjesma
Jednog sunanog jutra kada sam krenuo u grad
Na seoskom putu sreo sam starog druga tad
Vozio se starim kolima svojim
U prikolici klimavoj silan teret brojim
Vidim velike jutene vree, i gle uda,
U sedam od njih se neto kree
U svakoj od njih sedam maaka veselih
Sa svakom makom sedam maia malenih
7 velikih vrea, 7 veselih maaka, 7 malenih maia
moj drug i ja...
Koliko nas je tog jutra ilo u grad?

Nastanak, razvoj
i pojam statistike

Latinska re status politiko stanje u dravi

Gotfrid Ahneval uvodi termin statistika
(dravno ureenje) u XVIII veku

Kroz istoriju:
Stari Egipat (V)
Kina (V)
Rimski cenzus

Porijeklo statistikevjetina upravljanja dravom(I)

Popisi (prebrojavanje ljudi, porezi, bolesti)
jo prije nove ere
William Petty (1623-1687), statistiki ured
John Graunt (1620-1674), London, Bill of
mortality, zakljuivanje na osnovu uzorka,
izraunavanje oekivanog trajanja ivota
1801, prvi moderni popis stanovnitva

Najsnaniji razvoj u toku XX veka

G. H. Wells (1866-1946):
Jednog dana statistiki nain miljenja
e postati neophodan za svakodnevni ivot
kao to su itanje i pisanje.

Poetak moderne statistike

Poetak 20-tog vijeka
- Karl Pearson (1857-1936)
- Sir Ronald Aylmer Fisher
(1890-1962)
velike korelacione studije
(Pearson) vs male
eksperimentalne studije (Fisher)
- eksperimentalne studije: mo
testa

Poetak moderne biostatistike

Sir Austin Bradford
Hill (1897-1991)
1946. prvi pravi
randomizovani kliniki
ogled (streptomicin u
lijeenju plune
tuberkuloze)
1959. statistika
odluivanje u
uslovima
nesigurnosti

Porijeklo statistike
teorija vjerovatnoe (II)
matematiki tretman
sistematskih studija na osnovu
podataka o mortalitetu i studija
o igrama na sreu
Blaise Pascal (1623-1662)
Jakob Bernoulli (1654-1705),
1713. teorija vjerovatnoe,
zakon velikih brojeva
Rev Thomas Bayes (17021761), induktivno rezonovanje,
uslovne vjerovatnoe,
Bajesova teorema

Porijeklo statistike
teorija mjerenja (III)
Abraham de Moivre
(1667-1754),
normalna raspodjela
Pierre Simon Laplace
(1749-1827),
centralna granina
teorema
Carl Fridrich Gauss
(1777-1855),
statistiko
zakljuivanje

Statistika je nauka koja se bavi

uenjem iz podataka, kao i
mjerenjem,
kontrolisanjem,
i
saopavanjem nesigurnosti; te stoga
prua navigacijsku esenciju za
kontrolisanje smjera naunog i
drutvenog napretka
(Davidian,
M.
and
10.1126/Science.1218685).

Louis,

T.

A.,

Podaci

Bilo koja injenica ili zapaanje.

Predmet statistike.
Kako se generie?
Model podataka.
Izvori podataka.

Variranje-Varijacija-VarijabilitetNeizvjesnot

Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se

odlikuju nizom zajednikih, ali varirajuih odlika
(karakteristika). Ove odlike je mogue istraivati i na
osnovu njih otkrivati zakonitosti o cijelom skupu
elemenata.

Istraivanja italijanskog statistiara Levija...

Odlike posmatranja
Varijabla (promjenljiva)
Odlika je bilo koja kvantitativna ili kvalitativna
karakteristika, svojstvo ili osobina jedinica
posmatranja.
Odlike se dijele na konstantne i varijabilne
(promjenljiva, sluajno promjenljiva).
Klasifikacije varijabli (promjenljivih):
kvantitativne i kvalitativne
neprekidne i prekidne
zavisne i nezavisne.

Definicije
Statistika
je
skup
naunih
metoda
kvantitativnog i kvalitativnog istraivanja
varijacija masovnih pojava.
Statistika predstavlja grupu metoda koji se koriste
za
prikupljanje,
analizu,
prezentaciju
i
interpretaciju podataka potrebnih za odluivanje.
Poslovna statistika predstavlja skup statistikih
metoda koje se koriste za pretvaranje podataka
u korisne informacije u poslovnom okruenju.

Statistiki model
Formalni, simboliki, opis odnosa izmeu
rezultirajue (izlaz) i jedne ili vie
eksplanatornih (diskriminatornih,
klasifikatornih, prediktivnih) varijabli (ulaz).
Vrste:
deterministiki i vjerovatnosni, statistiki,
parametarski i neparametarski, linearni i
nelinearni, ...

Biostatistiki dizajn studija

Zajedniko svim vrstama studija:
identifikacija podataka koji se prikupljaju (podrazumijeva izbor
varijabli koje se mjere, njihovu ulogu u studiji, nain mjerenja,
broj jedinica posmatranja tj. veliinu uzorka, i nain njihovog
izbora i praenje);
odgovarajui statistiki model za opisivanje i analizu podataka; i
listu pitanja na koje studija treba da da odgovor (Koje zakljuke
istraiva oekuje? Koje zakljuke moe dobiti na osnovu
rezultata studije? Na koju populaciju(e) je/su zakljuci
primjenljivi)?

Posebne metode za posebne vrste studija

Jedini aspekt koji je van statistike per se je formulacija
istraivakog problema

Podjela
Deskriptivna
statistika
obuhvata
metode
prikupljanja, sreivanja i prikazivanja podataka kao
i metode odreivanja parametara osnovnog skupa.

Inferencijalna statistika obuhvata metode kojima

se objanjava varijabilitet pojava uz pomo
statistikih pokazatelja i statistiko zakljuivanje
na osnovu uzorka.

Kvantitativni i kvalitativni karakter statistike.

'AVAZ SE NAJVIE ITA''

Vlasnici automobila marke ''audi'' najee itaju dnevne
novine 'Avaz'', jer je to izjavilo 39% njih, dok 19%
anketiranih
vlasnika
''audija''
najee
ita
'Osloboenje'. Tree novine po uestalosti itanja kod
vlasnika ovog modela automobila su 'Dnevni list'', jer ih
ita 9 odsto anketiranih, a po 7 odsto njih je kao dnevne
novine koje najee ita navelo 'San'' i 'Jutarnji list''.

Osnovni pojmovi

Statistika masa (osnovni skup, populacija)

Osnovni skup predstavlja skup istovrsnih
elemenata koji imaju skup odlika koje variraju
od elementa do elementa i po kojima se
razlikuju.

Osnovni skup mora biti definisan trojako:

prostorno,
vremenski,
sadrinski (pojmovno).

Poslije drugog svetskog rata, u Jugoslaviji je izvedeno

est popisa stanovnitva:
15. marta 1948.
31. marta 1953.
31. marta 1961.
31. marta 1971.
31. marta 1981.
31. marta 1991.

Podjela osnovnih skupova

Prema dimenziji:
jednodimenzionalni,
viedimenzionalni.
Prema cilju istraivanja i karakteristikama jedinica
posmatranja:
homogeni,
diferencirani.
Prema broju jedinica u osnovnom skupu:
konani,
beskonani.

Statistike jedinice (jedinice posmatranja)

Statistike jedinice predstavljaju osnovne elemente

statistike mase koje imaju bar jednu zajedniku
odliku koje se posmatra.

Odlike statistikih jedinica

Odlika statistikih jedinica predstavlja zajedniku

karakteristiku statistikih jedinica koja se posmatra,
gdje se statistike jedinice meusobno razlikuju po
vrijednosti, odnosno modalitetu te odlike.

Promjene vrijednosti odlike od jedinice do jedinice

posmatranja, ili za istu jedinicu posmatranja od
perioda do perioda, nazivaju se varijacije.

Podjela odlika:
atributivna,
numerika.
Numerike odlike mogu biti:
neprekidne (kontinuirane),
prekidne (diskretne, diskontinuirane).

Statistiko istraivanje
Nauni postupak u kojem se primjenom statistikih
metoda i tehnika dolazi do pouzdanih rezultata o
nekom predmetu istraivanja.
Statistiko posmatranje i statistika analiza

U fazi statistikog posmatranja vre se pripremne

radnje za izvoenje cjelokupnog istraivanja, a
potom prikupljanje statistikih podataka i njihova
priprema za statistiku analizu.

Statistiko posmatranje se izvodi u dvije faze:

1. Izrada plana posmatranja.
2. Prikupljanje statistikih podataka.

Izrada plana (1. faza statistikog posmatranja)

Plan treba u potpunosti da predvidi odvijanje svih
aktivnosti statistikog posmatranja. U njemu se
definiu sledei pojmovi:
1. cilj posmatranja,
2. predmet posmatranja,
3. jedinica posmatranja i odlike,
4. vrijeme posmatranja,
5. nain i izvor posmatranja,
6. obim posmatranja,
7. obrasci,
8. uputstva,
9. pripremne aktivnosti,
10.provjera rezultata posmatranja.

Prikupljanje podataka (2. faza statistikog posm.)

Prikupljanje statistikih podataka - sprovoenje u

djelo plana istraivanja.
Pribavlja se dokumentacija,
anketiraju se ispitanici itd.

vre

se

intervjui,

35

Statistika analiza

Statistika analiza predstavlja drugu fazu statistikog

istraivanja u kojoj se vri matematiko-statistika
obrada podataka, analiza rezultata i objavljivanje
rezultata istraivanja.

Statistikom analizom se jasno utvruju

sastav, struktura i sve bitne osobine
statistike mase (masovne pojave).

Rezultati statistike analize - informacije o

posmatranoj masovnoj pojavi koje su u obliku
numerikih pokazatelja i odgovarajuih komentara.

Kakve su ene?
Proizvodi koje ene svakodnevno upotrebljavaju su: pasta
za zube (97%), etkica za zube (96%), dezodorans (85%),
sapun (83%), ealj ili etka (81%), ampon (68%), ru za
usne ili sjaj za usne (54%), losion ili krema za ruke (52%),
balzam za kosu (48%), balzam za usne (46%),
hidratantna krema za lice (46%), maskara (43%), parfem
(41%), gel za kupanje ili tuiranje (41%), fen (40%).

Najea podjela:
deskriptivna analiza,
inferencijalna analiza.

Uzimajui vrijeme kao kriterijum,

razlikuju se dvije vrste statistike analize:
statika analiza,
dinamika analiza.