Professional Documents
Culture Documents
6 Signalizacija Između Telefonskih Centrala
6 Signalizacija Između Telefonskih Centrala
6 Signalizacija Između Telefonskih Centrala
Poglavlje 6
Sistem D signalizacije
Sistem R signalizacije
Svi sistemi signalizacije izmeu telefonskih centrala se mogu podeliti u dve osnovne
grupe:
6.1. E1 sistem
E1 sistem (drugi naziv je i E1-PCM sistem) je evropski standard za digitalni prenos pre
svega govornih signala, ali i drugih tipova signala (na primer, prenos podataka). E1 sistem se
sastoji od 32 kanala (kanali su numerisani od 0 do 31), pri emu svaki kanal sadri 8 bita. Svaki
kanal ima protok 64kb/s. Jedna struktura od 32 kanala se naziva ram. Duina trajanja rama je
125s, pa je bitski protok E1 sistema 2048kb/s. Oigledno, perioda rama je izabrana u skladu sa
frekvencijom uzimanja odbiraka signala govora u telefonskim centralama - na svakih 125s se
formira jedan osmobitni govorni odmerak, gde perioda 125s odgovara frekvenciji od 8kHz
kojom se odabire signal govora. Prvi kanal (kanal 0) u E1 sistemu je sinhronizacioni kanal koji
se prvenstveno koristi za sinhronizaciju E1 rama. U sluaju da se koristi signalizacija po
pridruenom kanalu, tada je 17. kanal (kanal 16) signalizacioni kanal, a preostali kanali se
koriste za prenos govora (govorni kanali). U sluaju da se koristi signalizacija po zajednikom
kanalu, postoje dva sluaja. U prvom sluaju, E1 ram ne sadri signalizacioni kanal pa su svi
kanali (sem prvog koji se koristi za sinhronizaciju rama) govorni kanali. U drugom sluaju, E1
ram sadri signalizacioni kanal. Tada je jedan od kanala (sem prvog) izabran kao signalizacioni,
a preostali kanali su govorni kanali. Govorni kanali tipino prenose signal govora, ali mogu
prenositi i druge tipove signala, na primer, prenos podataka. Na slici 6.1.1 je prikazana struktura
E1 rama. Pored E1 standarda, postoji i T1 standard koji se koristi u SAD, Kanadi i Japanu. T1
ram takoe ima periodu od 125s, i sadri 24 kanala koji sadre po 8 bita, pri emu kanali imaju
2
protok 64kb/s. Pored 24 kanala, u T1 ramu se prenosi i jedan dodatni bit, pa je ukupan protok T1
rama je 1544kb/s.
125s (256b)
8b
125s (256b)
31
8b
0
Sinhronizacioni
kanal
16
31
Signalizacioni
kanal
1 i 31
Sinhronizacioni
kanal
Signalizacioni
kanal
0
Struktura E1 rama signalizacija po
pridruenom kanalu
31
E1 link
Centrala A
Centrala B
E1 PCM signal:
smer A->B
E1 PCM signal:
smer B->A
Parni
ram
Si, C
Neparni
ram
Si, M
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
prihvatljivog nivoa), pokree se postupak hvatanja sinhronizacije rama. Kao to vidimo A i AIS
alarmi omoguavaju laku detekciju izvora greke jer je lako odrediti poziciju izvora greke u
odnosu na centralu koja primi alarm (A alarm - downstream smer, AIS alarm - upstream smer),
to je veoma bitno u procesu otklanjanja greke. Sa biti (biti na pozicijama 4 do 8) se mogu
koristiti za odreene taka-taka aplikacije u okviru nacionalnih mrea. Sa4 bit se moe koristiti i
kao kanal za prenos poruka sistema za nadgledanje i odravanje. U sluaju meunarodne veze,
Sa biti su postavljeni na vrednost 1.
Centrala A je detektovala
greku na smeru B->A
A=1
Centrala A
Centrala B
AIS
Centrala A je detektovala
greku kod sebe
Proces hvatanja sinhronizacije rama se sastoji pre svega u nalaenju sekvence 0011011
koja se nalazi u FAS signalu. Smatra se da je sinhronizacija rama postignuta kada su redom
ispunjena sledea tri uslova:
1) U prvom kanalu rama (prvi po redu ram) je primljena sekvenca 0011011 na
pozicijama bita 2-8 (ispravan FAS signal).
2) U prvom kanalu sledeeg rama (drugi po redu ram) se na poziciji 2 nalazi
vrednost 1 (NFAS signal).
3) U prvom kanalu sledeeg rama (trei po redu ram) je primljena sekvenca 0011011
na pozicijama bita 2-8 (ispravan FAS signal).
Kada je sinhronizacija rama uhvaena, vri se potom nadgledanje stanja sinhronizacije
rama koje se sastoji u praenju FAS signala, odnosno konstantne sekvence 0011011 na
pozicijama 2-8 FAS signala. Ukoliko se sekvenca 0011011 pogreno detektuje dovoljan broj
puta (BER10-3), smatra se da je dolo do gubitka sinhronizacije rama pa se mora ponovo
pokrenuti proces hvatanja sinhronizacije rama. Takoe, u sluaju tri uzastopna neispravna FAS
signala dolazi do gubitka sinhronizacije rama.
S obzirom da se sekvenca 0011011 moe detektovati i na drugim mestima u ramu (u
nekom od kanala ili izmeu kanala gde se jedan deo bita koji odgovara sekvenci nalazi na kraju
jednog kanala, a drugi deo na poetku sledeeg kanala), moe doi do ispada sinhronizacije ako
bi se ti biti rama protumaili kao deo FAS signala i samim tim selektovali kao biti prvog kanala.
Otuda se koristi etvorobitna CRC provera kojom se obezbeuje pouzdanije praenje stanja
sinhronizacije i izbegavanje navedene situacije detektovanja lanog FAS signala. Ova CRC
provera za E1 sisteme je definisana u ITU-T G.704 preporuci.
FAS
C1
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C2
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C3
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C4
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C1
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C2
NFAS
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C3
NFAS
E1
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
FAS
C4
NFAS
E2
Sa4
Sa5
Sa6
Sa7
Sa8
CRC E1 nadram
deo I
CRC E1 nadram
deo II
Kanal 16
(signalizacioni kanal)
Sinhronizacija nadrama
31
Govorni
kanal 1
Govorni
kanal 17
31
Govorni
kanal 2
Govorni
kanal 18
31
Govorni
kanal 3
Govorni
kanal 19
31
Govorni
kanal 4
Govorni
kanal 20
31
Govorni
kanal 5
Govorni
kanal 21
31
Govorni
kanal 6
Govorni
kanal 22
31
Govorni
kanal 7
Govorni
kanal 23
31
Govorni
kanal 8
Govorni
kanal 24
31
Govorni
kanal 9
Govorni
kanal 25
31
Govorni
kanal 10
Govorni
kanal 26
31
Govorni
kanal 11
Govorni
kanal 27
31
Govorni
kanal 12
Govorni
kanal 28
31
Govorni
kanal 13
Govorni
kanal 29
31
Govorni
kanal 14
Govorni
kanal 30
31
Govorni
kanal 15
Govorni
kanal 31
31
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Nadram
Centrala B
Centrala A
Govorni kanal
Signalizacioni kanal
signalizacionog kanala dolo usled ispada E1-PCM signala u kome se on nalazi, pa bi samim tim
i rezervni signalizacioni kanal bio takoe u ispadu. Pored ovog naina, pouzdanost se podie i
drugim metodama koje e biti opisane neto kasnije.
Sistem signalizacije No.7 pripada grupi signalizacija po zajednikom kanalu. Danas sve
moderne telefonske centrale moraju da podravaju signalizaciju No.7 i cilj je da se u telefonskim
mreama u potpunosti pree na ovaj tip signalizacije. Takoe se signalizacija No.7 koristi i pri
povezivanju telefonske mree sa drugim tipovima mrea kao npr. GSM mobilnom mreom. Na
slici 6.3.1 je prikazan logiki princip signalizacije po zajednikom kanalu.
Centrala A
Centrala B
Govorni kanal
Signalizacioni kanal
linijske signalizacije koriste se samo biti aibi, dok se biti cidi ne koriste (postavljaju se na
vrednost cidi=01 ime se spreava pojava MFAS signala u signalizacionom kanalu ostalih
ramova signalizacionog nadrama). Pri tome, razlikujemo smer unapred i smer unazad. Smer
unapred je smer koji se poklapa sa smerom uspostave veze, dok smer unazad odgovara smeru
suprotnom od smera uspostave veze (slika 6.4.1.2). Biti afibfi odgovaraju smeru unapred
(forward), a biti abibbi odgovaraju smeru unazad (backward). U sluaju jednosmernih E1 linkova,
biti e uvek imati isti smer (unapred na jednom E1 PCM signalu, a unazad na drugom E1 PCM
signalu) poto samo jedna centrala ima pravo zauzimanja govornih kanala, dok u sluaju
dvosmernih linkova smer bita zavisi od smera uspostave veze, tj. koja od centrala zauzima
govorni kanal.
Kanal 16
(signalizacioni kanal)
a1b1c1d1
a17b17c17d17
31
a2b2c2d2
a18b18c18d18
31
a3b3c3d3
a19b19c19d19
31
a4b4c4d4
a20b20c20d20
31
a5b5c5d5
a21b21c21d21
31
a6b6c6d6
a22b22c22d22
31
0000XYXX
31
a7b7c7d7
a23b23c23d23
31
a8b8c8d8
a24b24c24d24
31
a9b9c9d9
a25b25c25d25
31
a10b10c10d10 a26b26c26d26
31
a11b11c11d11 a27b27c27d27
31
a12b12c12d12 a28b28c28d28
31
a13b13c13d13 a29b29c29d29
31
a14b14c14d14 a30b30c30d30
31
a15b15c15d15 a31b31c31d31
31
Signalizacioni
nadram
11
Smer unapred
Pozivajui
korisnik je sa ove
strane
Centrala A
E1 link
Centrala B
Traeni korisnik je
sa ove strane
Smer unazad
Smer unapred
af
bf
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
1
0
Smer unazad
ab
bb
1
0
1
0
1
1
0
1
1
1
0 ili 1
1
1
1
Tabela 6.4.1.1 prikazuje dozvoljene vrednosti linijske signalizacije za oba smera, kao i
odgovarajue nazive signalizacionih stanja (odnosno stanja odgovarajueg govornog kanala na
koji se linijska signalizacija odnosi) koji odgovaraju navedenim dozvoljenim vrednostima.
Poto, usled potencijalnih greaka u vrednosti signalizacionih bita, moe doi do glieva
u vrednostima signalizacionih bita i pogrenog prepoznavanja tranzicija izmeu signalizacionih
stanja uvedeno je vreme prepoznavanja tranzicije koje po definiciji iznosi 2010ms. Vreme
prepoznavanja tranzicije omoguava pouzdaniju detekciju tranzicija izmeu signalizacionih
stanja i smanjuje verovatnou da doe do pogrene tranzicije izmeu stanja. Tipino, u tranziciji
izmeu stanja se menja vrednost samo jednog bita i nova vrednost bita mora da traje bar koliko i
vreme prepoznavanja tranzicije da bi se pouzdano utvrdila nova vrednost bita. U sluaju kada
oba bita (i a i b bit) menjaju svoju vrednost istovremeno, po standardu se zahteva da razmak
izmeu promena vrednosti oba bita bude manji od 2ms, pri emu centrala koja prima promenjene
vrednosti tih bita utvruje njihovu novu vrednost tek nakon isteka vremena prepoznavanja
tranzicije za oba bita.
Neka centrala A predstavlja centralu koja zauzima govorni kanal, a centrala B neka bude
centrala na drugom kraju E1 linka. Tada je smer A->B, smer unapred, a smer B->A je smer
unazad. Stanje Slobodan oznaava situaciju kada je odgovarajui govorni kanal (na koji se
signalizacija odnosi) slobodan. Kada se pojavi potreba za zauzimanjem govornog kanala radi
uspostave veze, centrala A obara vrednost bita afi na 0 i prelazi se u stanje Zauzet. Centrala B
nakon to detektuje promenu vrednosti bita afi, menja vrednost bita bbi na 1 ime potvruje
12
osnovu toga utvruje koji registarski signal je poslat. Tabela 6.4.2.1 daje prikaz dvotonskih
kombinacija.
Tabela 6.4.2.1. Pregled dvotonskih kombinacija
Frekvencije u Hz
Redni
broj
signala
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Signali
unapred
Signali
unazad
1380
1500
1620
1740
1860
1980
1140
1020
900
780
660
540
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
15
Oznaka
signala
Grupa I
Znaenje
signala
Oznaka
signala
a)
b)
I-1
Cifra 1
II-1
I-2
Cifra 2
II-2
I-3
Cifra 3
II-3
4
5
6
I-4
I-5
I-6
Cifra 4
Cifra 5
Cifra 6
II-4
II-5
II-6
I-7
Cifra 7
II-7
I-8
Cifra 8
II-8
I-9
Cifra 9
10
I-10
Cifra 0
Diskriminatorska cifra
II-10
11
I-11
Pristup incoming
operatoru
12
I-12
13
I-13
14
I-14
15
I-15
Pristup delay
operatoru ili
odbijanje zahteva
Pristup opremi za
testiranje ili
satelitski link nije
ukljuen
Zahteva se dolazni
ponitava eha ili
satelitski link
ukljuen
Kraj biranja ili
kraj identifikacije
pozivajueg
Grupa II
Znaenje
signala
Meunarodna
Nacionalna veza
veza
Pretplatnik bez
prioriteta
Pretplatnik sa
prioritetom
Ureaj za
odravanje
Rezerva
Operator
Prenos podataka
Pretplatnik ili
operator bez
forward transfer
funkcionalnosti
Prenos podataka
Pretplatnik sa
prioritetom
Operator sa
forward transfer
funkcionalnou
II-9
II-11
II-12
Rezervisano za
nacionalnu
upotrebu
Rezervisano za
nacionalnu
upotrebu
II-13
Rezervisano za
nacionalnu
upotrebu
II-14
Rezervisano za
nacionalnu
upotrebu
Ne koristi se
II-15
Rezervisano za
nacionalnu
upotrebu
dalje slati signale unapred grupe I. Signalom A-6 se preskae prelaz na grupu B, ve se odmah
uspostavlja veza i kad (i ako) se traeni korisnik odazove treba zapoeti tarifiranje. Grupa B ima
prvenstvenu ulogu da informie o statusu traenog korisnika (slobodan, zauzet i sl.).
Tabela 6.4.2.3. Registarski signali unazad
Grupa A
Grupa B
Redni
broj
signala
Oznaka
signala
Znaenje
signala
Oznaka
signala
Znaenje
signala
1
2
A-1
A-2
B-1
B-2
A-3
B-3
A-4
B-4
A-5
B-5
A-6
A-7
B-7
8
9
10
11
12
13
A-8
A-9
A-10
A-11
A-12
A-13
B-8
B-9
B-10
B-11
B-12
B-13
14
A-14
B-14
15
A-15
B-15
B-6
Prijem
Prijem
Centrala B
t
t1
t2
t3
t4
120-200 ms
t1
t5
Predaja
t3 t6
t
Centrala A alje registarski signal unapred ton koji je predstavljen plavom bojom. Posle
vremena propagacije t1 poslati signal unapred stie do centrale B i dolazi u PTS. PTS-u treba
17
odreeno vreme da detektuje koji signal unapred je u pitanju. Zatim, centrala B na osnovu
detektovanog signala unapred treba da poalje odgovarajuu potvrdu u vidu odgovarajueg
signala unazad. To sve traje t2 dok centrala B ne pone da se alje signal unazad - ton
predstavljen zelenom bojom. Posle vremena propagacije t3, do centrale A stie potvrda (signal
unazad) koji ona prima u svom PTS i tamo ga analizira. Nakon to je primila signal unazad i
detektovala koji signal unazad je u pitanju, centrala A treba da deaktivira signal unapred koji je
slala i itav taj proces traje t4. Prestanak signala unapred stie, nakon vremena propagacije t1, do
centrale B. Centrala B e detektovati prestanak signala unapred nakon nekog vremena i tada e
sama prestati da alje svoj signal unazad (ovaj proces traje t5). Nakon vremena propagacije t3 ka
centrali A, prestanak signala unazad stie i do centrale A. Centrala A e detektovati prestanak
signala unazad nakon nekog vremena (ovaj proces traje t6) i tek nakon toga moe da alje novi
signal unapred. Cela procedura tipino traje oko 120-200 ms za zemaljske veze (za veze koje
ukljuuju satelitski link ova procedura je znatno dua). Naravno, to je vei broj deonica
(tranzitnih centrala) u vezi, vreme procedure se poveava.
Registarska signalizacija se razmenjuje po principu s kraja na kraj (end-to-end). Tranzitne
centrale im prepoznaju da traeni korisnik nije prikljuen na njih rutiraju poziv na odgovarajui
odlazni link. Na tom linku vre zauzimanje govornog kanala linijskom signalizacijom i potom
kree razmena registarske signalizacije izmeu poetne centrale i te sledee centrale u nizu. Ovaj
princip se ponavlja sve dok se ne doe do zavrne centrale na koju je prikljuen traeni korisnik.
Otuda i naziv s kraja na kraj. U sluaju da je itav put veze dugaak (naroito ako je ukljuena
satelitska veza), registarska signalizacija se moe podeliti na nekoliko deonica, a onda se u
svakoj deonici koristi princip s kraja na kraj na nivou te deonice. Deonica moe da sadri i po
nekoliko centrala i linkova, a moe da sadri i samo dve centrale sa jednim linkom izmeu njih
(tada taj link tipino ide preko satelitske veze).
6.4.3. Primer razmene R2 signalizacije
Na slici 6.4.3.1 je prikazan jedan primer razmene R2 signalizacije za sluaj jedne
nacionalne govorne veze koja prolazi i kroz jednu tranzitnu centralu. Korisnik sa centrale A je
podizanjem slualice najavio svoj poziv i nakon dobitka tona slobodnog biranja poeo da alje
adresne signale traenog korisnika. Upravljaki organ dobija te signale od uesnikog bloka i
nakon detektovanja prve dve cifre shvata da je u pitanju korisnik sa druge centrale i pokree
prenosnik ka centrali B i poinje proceduru zauzimanja nekog govornog kanala sa centralom B
preko linijske signalizacije. Putanja linijske signalizacije izmeu centrale A i B, kao i centrale B
i C je oznaena crvenom linijom. Sami linijski signali koji se razmenjuju su takoe oznaeni
crvenim strelicama. Nakon to je zauzela govorni kanal, centrala A u svom komutacionom polju
rezervie put izmeu uesnikog bloka pozivajueg korisnika i prenosnika. Meutim, sada se
zauzima i aktivira put kroz komutaciono polje centrale A kojim se na zauzeti govorni kanal
prikljuuju GTS i PTS registarske signalizacije koji se nalaze u bloku pomonih organa (na slici
oznaen sa R). U centrali B se zauzima i aktivira put kroz komutaciono polje koje povezuje
zauzeti govorni kanal sa blokom pomonih organa, tanije sa GTS i PTS registarske
signalizacije. Zapoinje se registarska signalizacija u okviru koje poinju da se alju cifre
traenog korisnika. Centrala B zakljuuje nakon druge cifre da je u pitanju druga centrala i alje
signal A-2 kojim signalizira da centrala A treba da ponovi svoju pretposlednju poslatu cifru, a to
je u stvari prva cifra traenog korisnika. Ovime se u stvari obavetava centrala A da je centrala B
tranzitna centrala u vezi i da e se izvriti povezivanje sa sledeom centralom u nizu.
Istovremeno, centrala B linijskom signalizacijom zauzima neki govorni kanal ka centrali C.
18
Centrala A 32
Centrala B 33
Kom. polje
Prenosnik
Uesniki
blok
Centrala C 34
Kom. polje
Prenosnik
Kom. polje
Prenosnik
Prenosnik
Uesniki
blok
KOA
KOA
345212
R
Upravljaki blok
Upravlj.
blok
Upravljaki blok
Zauzet (afbf=00)
Potvrda zauzimanja (abbb=11)
I-3
A-1
I-4
A-2
Zauzet (afbf=00)
Potvrda zauzimanja (abbb=11)
I-3
A-1
I-4
A-1
I-5
A-1
I-2
A-1
I-1
A-1
I-2
A-3
II-1
B-6
Kontrola poziva
Odziv (abbb=01)
Signal poziva
Javljanje
Odziv (abbb=01)
Razgovor
Oslobaanje unapred (afbf=10)
Slobodan (Potvrda
oslobaanja) (abbb=10)
Takoe, centrala B je raskinula vezu u komutacionom polju izmeu bloka pomonih organa i
prenosnika tj. govornog kanala na linku izmeu centrala A i B. Takoe se zauzima i aktivira put
kroz komutaciono polje centrale B izmeu dva prenosnika. U centrali C se zauzima i aktivira put
kroz komutaciono polje koji spaja blok pomonih organa i zauzeti govorni kanal na linku izmeu
centrala B i C. Sada se registarska signalizacija razmenjuje izmeu centrala A i C. Kada se prime
sve cifre traenog korisnika, centrala C alje signal A-3 kojim signalizira da je primila sve cifre i
utvrdila koji korisnik je u pitanju. Centrala A alje signal II-1 kojim signalizira da je pozivajui
korisnik standardan (obian) pretplatnik, a centrala C odgovara sa signalom B-6 kojim
signalizira da je traeni korisnik slobodan i da razgovor treba da se tarifira. U ovom momentu se
19
aktivira govorni put kroz komutaciono polje u centrali A (u centrali B je ve aktiviran jer je
preko njega ila registarska signalizacija, a ii e istim putem i signal govora). U centrali C se
puta signal zvona traenom korisniku, dok se GTS (ovaj GTS blok ne pripada registarskoj
signalizaciji) iz bloka pomonih organa prikljuuje preko komutacionog polja na zauzeti govorni
kanal izmeu centrala B i C radi putanja signala kontrole poziva koji e u svojoj slualici uti
pozivajui korisnik. Inae, u upotrebi je i varijanta gde se signal kontrole poziva generie u
uesnikom bloku pozivajueg korisnika. Kada traeni korisnik podigne slualicu aktivira se i
govorni put u centrali C, tako da je sada uspostavljen govorni put izmeu pozivajueg i traenog
korisnika. Istovremeno, linijskom signalizacijom se obavetava (prvo od centrale C do centrale
B, a potom od centrale B do centrale A) da je traeni korisnik podigao slualicu i da je otpoeo
razgovor. Kada centrala A primi ovu linijsku signalizaciju ona zapoinje sa tarifiranjem poziva.
Na kraju, kada pozivajui korisnik spusti slualicu, govorna veza se raskida. Centrale
linijskom signalizacijom oslobaaju zauzeti govorni kanal (izmeu centrale A i B, kao i izmeu
centrale B i C). Pri tome, pre nego to centrala B potvrdi linijski signal raskidanja unapred
centrali A, ona oslobaa sve zauzete resurse u centrali za raskinutu govornu vezu. Identino radi
i centrala C pre nego to centrali B potvrdi linijski signal raskidanja unapred.
Kao to vidimo iz ovog primera, linijska signalizacija koristi princip razmene deonica-podeonica, dok registarska signalizacija koristi princip razmene s kraja na kraj.
veze nisu bili mogui. Takoe, razmena registarske signalizacije i dalje nije bila dovoljno brza, a
ni efikasna. Efikasnije je razmenjivati poruke (pakete) nego koristiti prenos signalizacije u vidu
tonova. Takoe, prenos poruka omoguava i fleksibilniji dizajn signalizacije i lake uvoenje
novih servisa i tipova korisnika jer paketi prenose bite, a kako e se biti tumaiti zavisi od
definisanja standarda. Kod tonskog prenosa signalizacije nije lako uvoditi nove poruke jer je broj
tonova ogranien, pa samim tim i broj razliitih poruka.
Linijska i registarska signalizacija su se koristile kao takve iz prostog razloga to su u
vreme svog nastanka bile ekonominije za realizaciju jer su procesori koji su neophodni za
efikasnu i fleksibilnu razmenu poruka tada bili skupa reenja, a pri tome nisu bili ni preterano
moni. Komercijalizacijom tehnologije integrisanih kola, i samim tim razvojem ekonominih i
kvalitetnih ipova zasnovanih na toj tehnologiji bilo je mogue iskoristiti prednosti komutacije
paketa u odnosu na komutaciju kola. Teorija komutacije paketa datira jo od ranih ezdesetih
godina prolog veka, ali njena ira primena je bila mogua tek adekvatnim razvojem tehnologije.
Ako pogledamo signalizaciju po pridruenom kanalu moemo videti da je ona zasnovana na
komutaciji kola. Svakom govornom kanalu je pridruen signalizacioni kanal koji prenosi linijsku
signalizaciju, pri emu se preko signalizacionog kanala moe prenositi samo linijska
signalizacija za odgovarajui govorni kanal bez obzira da li je on slobodan (pa nema potrebe za
razmenom signalizacije) ili se koristi/zauzima/oslobaa. S druge strane, jedna od osnovnih
prednosti komutacije paketa je bolje iskorienje mrenih resursa. Naime, mreni resursi se dele,
i u naem sluaju resurs je signalizacioni kanal. Signalizacioni kanal sada prenosi signalizaciju
za vie govornih kanala. Pri emu, ako je potrebno istovremeno razmeniti signalizaciju za vie
govornih kanala, signalizacione poruke se baferuju i alju jedna za drugom. Na ovaj nain je
ostvareno znatno bolje iskorienje signalizacionog kanala preko kog se uvek prenose
signalizacione poruke ako ih ima, a dug neaktivan period nekog govornog kanala ne utie
negativno na iskorienje resursa signalizacionog kanala jer e on svejedno prenositi
signalizacione poruke za druge (aktivne) govorne kanale. Otuda, iako je bilo mogue uvesti i
princip razmene poruka (paketa) i za signalizaciju po pridruenom kanalu kada je to postalo
ekonomski isplativo, ipak je razvijena i uvedena signalizacija po zajednikom kanalu jer je ona
pored razmene signalizacionih poruka (paketa) uvela i principe komutacije paketa sa svim
prethodno opisanim prednostima. Navedimo jo jednom i veoma vanu prednost signalizacije po
zajednikom kanalu koja podrazumeva i mogunost razmene signalizacionih poruka koje se ne
odnose na govorne kanale ime je skup servisa koji se pruaju mogao maksimalno da se proiri
(primer ovakvog servisa je opisan u potpoglavlju 6.3). To je takoe bila veoma znaajna osobina
koja je uticala na odluku da se pree na signalizaciju po zajednikom kanalu.
6.5.1. Signalizaciona mrea
Signalizacija No.7 podrazumeva kreiranje signalizacione mree na temeljima fizike
infrastrukture telefonske mree. vorove signalizacione mree ine pre svega telefonske
centrale, ali i drugi sistemi koji su ukljueni u sistem signalizacije No.7 (na primer, gejtveji
prema drugim telekomunikacionim mreama, baze podataka). Razlikujemo dva tipa vorova u
signalizacionoj mrei signalizacije No.7:
Centrala A
(SPC=Q)
Centrala B
(SPC=W)
Skup signalizacionih
linkova
Signalizacioni link signalizacioni kanal od 64kb/s
signalizacija i dalje moe razmenjivati. Svaki vor u signalizacionoj mrei je povezan na bar dva
druga vora u signalizacionoj mrei ime je omogueno postojanje alternativnih putanja.
Naravno, u praksi se koriste se oba navedena reenja za podizanje pouzdanosti signalizacije
No.7.
Kao to je ve reeno u ovoj sekciji, kreira se signalizaciona mrea u okviru signalizacije
No.7. Da bi uopte bilo mogue kreirati signalizacionu mreu neophodno je da se ispuni jedan
veoma vaan uslov, a to je da signalizacija i govorni kanali ne moraju da idu istim fizikim
putem. Signalizacija po zajednikom kanalu upravo ispunjava taj uslov. Naime, signalizacioni
kanal tipino pokriva velik broj govornih kanala, a samim tim i govorne kanale koji nisu
pripadnici istog E1 linka, stoga signalizacioni kanal moe ii odvojenim fizikim putem od
govornih kanala za koje prenosi signalizaciju. Razlikuju se dva moda signalizacije:
Pridruen mod
Kvazipridruen mod
Govorni kanali
SP A
SP B
Sign. kanali
Govorni kanali
SP B
SP A
Sign. kanali
STP uloga za
signalizaciju
izmeu A i B
Sign. kanali
SP C
SP A
Govorni kanali
SP B
SP D
Sign. kanali
Sign. kanali
SP C
NEREGULARNA SITUACIJA
U pridruenom modu rada signalizacija ide istim fizikim putem kao i govorni kanali,
dok u kvazipridruenom modu rada signalizacija ide razliitim fizikim putem (koji je fiksan).
Da bi kvazipridruem mod rada bio mogu moraju da se koriste STP vorovi koji vre
usmeravanje signalizacije. Na slici 6.5.1.2 je prikazan princip pridruenog i kvazipridruenog
moda rada. Veoma je vano uoiti da signalizacija koja se odnosi na govorni kanal mora da
stigne u signalizacionu taku (centralu) u kojoj zavrava govorni kanal. Ako ovo ne bi bilo
ispunjeno, signalizacija za takav govorni kanal se nikad ne bi mogla razmeniti jer centrala u
kojoj zavrava govorni kanal nikad ne bi bila obavetena da li se govorni kanal zauzima ili ne,
koji je traeni korisnik itd. Ovakav neregularni sluaj je prikazan na slici 6.5.1.2. Poto
signalizacija nikad ne stie u centralu D, centrala D ne moe da korektno komutira govorne
kanale jer nije dobila informaciju od centrale A koji je govorni kanal ona zauzela za govornu
vezu, ko je traeni korisnik i sl. Napomenimo da postoji i nepridruen mod rada koji se
uglavnom ne koristi u telefonskim mreama. U nepridruenom modu rada signalizacija takoe
ne ide istim fizikim putem kao govorni kanal, ali put signalizacije nije fiksan kao kod
kvazipridruenog moda rada ve zavisi od trenutne situacije, odnosno optereenosti
signalizacionih puteva (slino Internet ruterima). Ovakav mod potencijalno moe da poremeti
23
SP 100
SP 270
SP 100
Meunarodni
nivo 1
SP 200
Meunarodni
nivo 0
SP 220
SP 110
SP 150
SP 220
Nacionalni
nivo 0
SP 120
SP 100
Nacionalni
nivo 1
SP 150
SP 300
SP 220
Nacionalni
nivo 0
SP 100
Nacionalni
nivo 0
SP 100
SP 150
SP 140
Arhitektura signalizacije No.7 je prikazana na slici 6.5.2.1. Prva tri sloja se oznaavaju
kao deo za prenos poruka (MTP Message Transfer Part). Ideja je da prva tri sloja budu
odgovorna za pravilan i pouzdan prenos signalizacionih jedinica, a da etvrti sloj bude svojevrsni
aplikacioni sloj koji e predstavljati razliite servise (na primer, telefonski servis, servis za
prenos podataka, servis za ISDN korisnike, itd) koji zajedniki i istovremeno koriste usluge prva
tri sloja tj. MTP dela. Oigledno, ovakav sistem je veoma fleksibilan jer u sluaju dodavanja
novih servisa i funkcionalnosti potrebno je definisati i dodati samo sloj 4, tj. odgovarajui
korisniki deo na sloju 4. Vano je napomenuti da korisniki deo moe komunicirati samo sa
korisnikim delom istog tipa, tj. razliiti korisniki delovi ne mogu meusobno komunicirati.
UP User Part
TUP
DUP
ISUP
Sloj 4
Signalizaciona mrea
Sloj 3
Signalizacioni link
Sloj 2
Sloj 1
Sloj 3
Signalizacioni
link
Signalizacioni
link
Signalizacioni
link
Sloj 2
Signalizacioni
link podataka
Signalizacioni
link podataka
Signalizacioni
link podataka
Sloj 1
Signalizacioni
kanal (64kb/s)
Signalizacioni
kanal (64kb/s)
Signalizacioni
kanal (64kb/s)
MSU
LSSU
FISU
BSN
BSN
BSN
B
I
B
1
B
I
B
1
B
I
B
1
FSN
7
FSN
7
FSN
7
F
I
B
1
F
I
B
1
F
I
B
1
LI
6
LI
6
LI
6
SIO
SIF
CK
8n, n2
16
SF
CK
8 ili 16
16
CK
16
FISU jedinice su tzv. jedinice ispune koje se prenose samo kada nema MSU jedinica za
prenos. One su neophodne za nadgledanje stanja linka sa stanovita BER (Bit Error Rate)
parametra da bi se moglo na vreme uoiti neregularno stanje linka. Naime, kada se nita ne bi
prenosilo preko signalizacionog linka (u situaciji kada nema MSU jedinica za prenos) moglo bi
doi do poveanja BER vrednosti na neprihvatljiv nivo koje bi se prekasno uoilo jer se merenje
BER-a ne bi vrilo kontinualno to bi moglo dovesti do nepotrebnog gubitka MSU jedinica.
Slika 6.5.3.1 prikazuje strukturu sva tri tipa signalizacionih jedinica, pri emu su polja
prikazana redosledom kako se i alju na signalizacioni link (redosled slanja je sleva na desno).
Brojevi navedeni ispod polja se odnose na duinu polja u bitima. Kao to vidimo najvei deo
polja je zajedniki za sve signalizacione jedinice i ta zajednika polja se dodaju na sloju
signalizacionog linka tj. sloju dva jer su neophodna za obavljanje funkcija tog sloja. Tumaenja
polja signalizacionih jedinica su:
BIB (Backward Indicator Bit) - Predstavlja bit indikacije unazad koji se koristi u
kombinaciji sa BSN poljem za negativno potvrivanje u okviru osnovne metode
za korekciju greaka. Invertovanje BIB vrednosti oznaava da je dolo do greke i
da treba retransmitovati sve jedinice koje slede poslednju pozitivno potvrenu
signalizacionu jedinicu (koja je odreena vrednou BSN polja).
FIB (Forward Indicator Bit) - Predstavlja bit indikacije unapred koji definie da li
je signalizaciona jedinica originalna ili retransmitovana u okviru osnovne metode
27
SF (Status Field) - Ovo polje definie tip LSSU jedinice. Na primer, SIOS LSSU
jedinica signalizira ispad signalizacionog linka.
Samo se SIO i SIF polje formiraju na sloju 4 (ili 3), a sva ostala polja se formiraju na
sloju 2. Dva bita (pozicionirana kod LI polja) koja se ne koriste su rezervni biti i ukoliko se ne
iskoriste postavljaju se na vrednost 0.
6.5.4. Signalizacioni link podataka (sloj 1)
Signalizacioni link podataka predstavlja sloj 1 slojevite arhitekture signalizacije No.7 i u
sutini predstavlja ekvivalent fizikom sloju OSI referentnog modela. Funkcija ovog sloja je da
bite signalizacionih jedinica koje primi od sloja 2 (signalizacioni link) smesti u signalizacioni
kanal. Po standardu definisani su digitalni i analogni signalizacioni link (tj. kanal). Digitalni
signalizacioni link ima protok od 64kb/s, dok analogni signalizacioni link ima protok od
minimalno 4.8kb/s u sluaju podrke telefonskog servisa. Digitalni signalizacioni link je
28
LSSU
(SF)
Kontrola statusa
signalizacionog linka
LSSU
(SF)
MSU
(SIF i SIO)
Kontrola slanja
Kontrola
zaguenja
Kontrola prijema
Sloj 1
Slika 6.5.5.1. Struktura sloja 2
Kontrola slanja je odgovorna za dodavanje FSN, FIB, BSN i BIB polja na koristan deo
MSU ili LSSU jedinice. MSU jedinice se primaju iz sloja 3, a LSSU jedinice od bloka za
kontrolu statusa signalizacionog linka. U normalnom reimu rada, ako nema MSU jedinica za
slanje alju se FISU jedinice generisane u ovom bloku. Blok za dodavanje mea i CK polja
potom dodaje mee i CK polje kao poslednje delove kompletne signalizacione jedinice koja se
potom alje na nivo 1. Primljene signalizacione jedinice prvo ulaze u blok za detekciju mea i
proveru CK polja. Detekcija mea je bitna da se ima uvid u status poravnanja linka, jer ako se
mea ne detektuje dovoljno dugo, onda je signalizacioni link neispravan. Pored toga, detekcija
mea je neophodna za utvrivanje poetka i kraja signalizacione jedinice. Takoe, vri se CRC
provera pomou CK polja i utvruje se da li je primljena signalizaciona jedinica ispravna ili ne.
Sve detektovane pogrene signalizacione jedinice se prijavljuju bloku za nadgledanje nivoa
greaka. Kontrola prijema dobija signalizacionu jedinicu bez mea i CK polja i detektuje
pozitivne i negativne potvrde. Te informacije se alju bloku za zaguenje koji ih prosleuje bloku
kontrole slanja na osnovu kojih ovaj moe da formira BSN i BIB polje, ali i da izvrava
retransmisije signalizacionih jedinica u sluaju potrebe. Ako se bafer u kontroli prijema prepuni,
29
alje se informacija kontroli zaguenja koja spreava potvrivanje primljenih MSU jedinica iz
bloka za kontrolu slanja. Takoe se alje i odgovarajua LSSU jedinica centrali na drugom kraju
signalizacionog linka da bi ova usporila slanje MSU signalizacionih jedinica. Ako zaguenje
potraje previe dugo onda se signalizacioni link proglaava neispravnim i alje se odgovrajua
LSSU jedinica da bi se o tome obavestila i druga strana. Kontrola prijema korisne delove
ispravnih signalizacionih jedinica alje ka sloju 3 ako su u pitanju MSU jedinice, odnosno bloku
za kontrolu statusa signalizacionog linka ako su u pitanju LSSU jedinice. Blok za nadgledanje
nivoa greaka nadgleda stanje linka sa stanovita broja greaka na signalizacionom linku. Greke
mogu biti greke u CRC proveri pomou CK polja ili greke u poravnanju ako se detektuju lane
mee koje daju pogrean format signalizacione jedinice (na primer, prekratka signalizaciona
jedinica). Ako se pojavi prevelik broj greaka obavetava se blok za kontrolu statusa
signalizacionog linka koji generie odgovarajuu LSSU jedinicu kojom se obavetava suprotna
strana o neispravnosti signalizacionog linka, a istovremeno se obavetava i sloj 3 (funkcija
menadmenta signalizacione mree) da je signalizacioni link u kvaru i da se ne koristi za slanje
MSU jedinica. Sloj 3 e pokrenuti proceduru za ponovnu reaktivaciju signalizacionog linka koja
je ista kao i inicijalna (prva) aktivacija signalizacionog linka koju takoe pokree sloj 3 tj.
funkcija menadmenta. Kontrola statusa signalizacionog linka nagleda stanje signalizacionog
linka i u sluaju ispada signalizacionog linka obavetava sloj 3 o tome. Kada sloj 3 zatrai
aktivaciju ili reaktivaciju signalizacionog linka, ovaj blok otpoinje proceduru aktivacije linka
pomou LSSU jedinica.
6.5.5.1. Formiranje i detekcija mea
Mea predstavlja poetno i zavrno polje signalizacione jedinice. Na osnovu
detektovanja mee na prijemu, moe se utvrditi struktura signalizacione jedinice jer se zna
poetak signalizacione jedinice, a samim tim i pozicije svih polja signalizacione jedinice.
Struktura mee je 01111110. Poto prenos signalizacionih jedinica mora biti u potpunosti
transparentan, to znai da se izmeu otvarajue i zatvarajue mee mogu pojaviti 01111110
vrednosti bita tj. lane mee. Otuda se na predaji vri utiskivanje lanih nula u bloku za
dodavanje mea i CK polja ime se uklanja prisustvo lanih mea. Utiskivanje lane nule u
sadraju signalizacione jedinice koji se nalazi izmeu mea se vri tako to se iza niza od pet
uzastopnih jedinica bezuslovno utiskuje lana nula. Na prijemu se nakon odstranjivanja
otvarajue i zatvarajue mee iz primljene signalizacione jedinice vri odstranjivanje lanih nula
da bi se dobio originalan sadraj signalizacione jedinice. U sluaju da se iza pet uzastopnih
jedinica nalazi nula vri se njeno otklanjanje jer je sigurno u pitanju lana nula. Ovo se vri u
bloku za detekciju mea i proveru CK polja. Napomenimo jo jednom da se u praksi tipino
zatvarajua mea signalizacione jedinice i otvarajua mea sledee signalizacione jedinice
spajaju u zajedniku meu.
Na prijemu, nakon to je kompletno primljena jedna signalizaciona jedinica, oekuje se
otvarajua mea sledee signalizacione jedinice. Pod otvarajuom meom se smatra ona mea
koju sledi oktet koji nije mea, poto je u odreenim situacijama dozvoljeno slanje limitiranog
broja uzastopnih mea pa im naie oktet koji nije mea onda je sigurno u pitanju nova
signalizaciona jedinica. Kada se primi kompletna jedinica (kraj jedinice je odreen prvom
sledeom meom na koju se naie tj. zatvarajuom meom) i otklone se lane nule, proverava se
da li je duina signalizacione jedinice celobrojan umnoak okteta i da li je duina signalizacione
jedinice izmeu minimalne i maksimalne dozvoljene duine. Ako ovi uslovi nisu ispunjeni
signalizaciona jedinica se odbacuje. Ako se u obzir uzme i otvarajua mea, ali ne i zatvarajua
30
mea, onda je minimalna dozvoljena duina 6 okteta, a maksimalna dozvoljena duina 279
bajtova. Zatvarajua mea se tipino ne uzima u obzir kod duine signalizacione jedinice jer je
ona ujedno i otvarajua mea sledee signalizacione jedinice u najveem broju sluajeva. Ako se
prekorai maksimalna duina od 279 okteta (signalizaciona jedinica sa otklonjenim lanim
nulama) ili ako se detektuje niz od sedam uzastopnih jedinica (signalizaciona jedinica sa jo
neotklonjenim lanim nulama) obavetava se blok za nadgledanje nivoa greaka koji tada ulazi u
mod brojanja okteta u kom se broje okteti koji se prime sve dok se ne detektuje sledea mea. Iz
ovog moda se izlazi kada se detektuje sledea mea. Ako se sledea mea ne detektuje na vreme,
odnosno ako broja dostigne vrednost praga, signalizacioni link se proglaava neispravnim i
obavetava se blok za kontrolu statusa signalizacionog linka. Ovaj blok generie LSSU jedinicu
SIOS kojom obavetava suprotnu stranu da je dolo do kvara signalizacionog linka, a takoe
obavetava sloj 3 o ispadu signalizacionog linka tako da sloj 3 prestane da alje MSU jedinice ka
ovom neispravnom signalizacionom linku.
6.5.5.2. CK polje
CK polje se koristi u procesu detekcije greaka signalizacionih jedinica. Ako doe do
greke u prijemu jednog ili vie bita signalizacione jedinice, te greke e u najveem broju
sluajeva biti detektovane CRC proverom pomou CK polja. Naravno, teoretski postoje greke
koje ne mogu biti otkrivene ovom metodom, ali to je sluaj sa svim metodama za detekciju
greaka. Za formiranje CK polja na predaji, odnosno proveru na prijemu, koristi se generiui
polinom x16+x12+x5+1.
Postupak za raunanje vrednosti CK polja je sledei (opisani postupak se koristi, na
primer, i u LAPB protokolu):
1) Deo signalizacione jedinice koji se titi (biti izmeu otvarajue mee i CK polja
bez utisnutih lanih nula) se pomera za 16 mesta ulevo, pri emu se upranjenih
16 mesta popunjava nulama.
2) Zatim se najviih 16 bita invertuje (0 u 1 i obrnuto).
3) Vri se deljenje generiuim polinomom.
4) Dobijeni ostatak se invertuje i stavlja u CK polje.
Jedna mogua varijanta na prijemu je da se opisani postupak ponovi i potom dobijena
vrednost poredi sa primljenim CK poljem. Ako se vrednosti poklapaju onda se smatra da je
prenos bio bez greaka, u suprotnom je prenos bio sa grekama koje su detektovane. Druga
varijanta je ponavljanje opisanog postupka, ali uzimajui i CK polje u obzir, tj. u koraku 1) se
uzima i CK polje. Ukoliko je rezultujui neinvertovani ostatak deljenja generiuim polinomom
(ne radi se korak 4) jednak 0001110100001111 tada nije bilo greaka u prenosu, a u suprotnom
je bilo greaka u prenosu koje su i detektovane. Signalizacione jedinice sa detektovanim
grekama se odbacuju. Blok za nadgledanje nivoa greaka se obavetava o ispravnim i
neispravnim signalizacionim jedinicama i ova obavetenja utiu na obostrani nenegativni broja.
Broja se inkrementira u sluaju greaka, odnosno dekrementira u sluaju ispravnih
signalizacionih jedinica po odreenim pravilima (dekrementiranje se radi kada se nakupi
dovoljan broj ispravno primljenih signalizacionih jedinica tj. pogrene signalizacione jedinice
imaju veu teinu sa stanovita brojaa). Ako broja dostigne prag znai da postoji prevelik broj
greaka za normalan rad pa se obavetava blok za kontrolu statusa signalizacionog linka koji
proglaava signalizacioni link neispravnim po istom postupku opisanom na kraju sekcije 6.5.5.1.
31
127
Sve potvrde se
izgube u
prvom ciklusu
ACK0
ACK1
ACK0
ACK127
127
127
ACK1
ACK127
W=M=128
127
W veliina prozora
M moduo brojanja
Tajmer
126
Sve potvrde se
izgube u
prvom ciklusu
ACK0
ACK1
ACK0
ACK126
126
126
ACK1
ACK126
W=M-1=127
126
Na predaji (u kontroli slanja) se u MSU jedinicu stavlja sledei FSN broj, tj. FSN broj za
jedan vei (po modulu 128) od FSN broja stavljenog u poslednje poslatu MSU jedinicu. U
sluaju slanja FISU jedinice, stavlja se isti FSN broj koji je nosila i poslednja poslata MSU
jedinica. FIB bit u oba sluaja ima istu vrednost kao i kod prethodno poslate signalizacione
jedinice (FISU ili MSU). MSU jedinica se takoe kopira u retransmisioni bafer koji se nalazi u
kontroli slanja, poto moe da doe do eventualne retransmisije MSU jedinice. Retransmisioni
bafer ima mesta za 127 MSU jedinica tj. 127 MSU jedinica sme biti poslato, a da se ne dobije
nijedna potvrda za njih. Ovo pravilo potie od ogranienja metoda vrati se za N koje zahteva da
maksimalna veliina prozora bude za jedan manja od modula po kom se broji identifikacija
paketa (FSN je identifikacioni broj za signalizacione jedinice, a signalizacione jedinice su ustvari
paketi), poto postoji teoretski sluaj da se pogreno protumai retransmitovani paket kao
originalni paket i da se taj duplikat prosledi viem sloju (slika 6.5.5.3.1). Prosleivanje duplikata
MSU jedinice sloju 3 bi bila ozbiljna greka jer je sloj 2 odgovoran za pouzdan prenos MSU
32
jedinica koji podrazumeva prenos MSU jedinica bez greaka, bez izostavljanja ili dupliranja
MSU jedinica, kao i ouvanje originalnog redosleda MSU jedinica. Za svaku MSU jedinicu koja
se poalje aktivira se i tajmer ekanja na potvrdu. Ukoliko tajmer istekne, smatra se da je prenos
dotine MSU jedinice bio neuspean i vri se njena retransmisija, kao i retransmisija svih do tada
poslatih MSU jedinica iza nje.
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=5,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FSN se poveao za jedan jer je MSU u pitanju
MSU FSN=3,FIB=0,BSN=5,BIB=0
FISU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
MSU FSN=7,FIB=0,BSN=3,BIB=0
MSU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
MSU FSN=8,FIB=0,BSN=4,BIB=0
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=7,BIB=0
BSN 7 potvruje MSU 7 sa suprotne strane
retransmisije tj. do novog prijema negativne potvrde). U sluaju retransmisije na osnovu tajmera,
ne vri se invertovanje FIB vrednosti.
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=5,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FSN se poveao za jedan jer MSU u pitanju
MSU FSN=3,FIB=0,BSN=5,BIB=0
FISU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
MSU FSN=7,FIB=0,BSN=2,BIB=0
MSU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
MSU FSN=8,FIB=0,BSN=2,BIB=1
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=2,BIB=1
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=7,BIB=0
BSN 7 potvruje MSU 7 sa suprotne strane
MSU FSN=3,FIB=1,BSN=8,BIB=0
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=2,BIB=1
MSU FSN=4,FIB=1,BSN=8,BIB=0
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=3,BIB=1
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=5,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FISU FSN=2,FIB=0,BSN=4,BIB=0
MSU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
FSN se poveao za jedan jer MSU u pitanju
FISU FSN=6,FIB=0,BSN=2,BIB=0
MSU FSN=3,FIB=0,BSN=5,BIB=0
MSU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
MSU FSN=7,FIB=0,BSN=3,BIB=0
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=6,BIB=0
MSU FSN=8,FIB=0,BSN=3,BIB=0
FSN se poveao za jedan jer je MSU u pitanju, BSN i dalje 3
jer je to poslednja uspeno primljena MSU sa suprotne strane
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=3,BIB=1
Primljena FISU sa FSN=4=> greka jer nije pre toga uspeno
primljena MSU 4,inverzija BIB vrednosti negativna potvrda
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=3,BIB=1
FISU FSN=4,FIB=0,BSN=7,BIB=0
BSN 7 potvruje MSU 7 sa suprotne strane
MSU FSN=5,FIB=0,BSN=8,BIB=0
MSU FSN=4,FIB=1,BSN=8,BIB=0
FISU FSN=8,FIB=0,BSN=3,BIB=1
MSU FSN=5,FIB=1,BSN=8,BIB=0
MSU FSN=9,FIB=0,BSN=4,BIB=1
FSN se poveao za jedan jer je MSU u pitanju, BSN 4
potvruje retransmitovani MSU 4 sa suprotne strane
34
kvaru. SIOS poruke se razmenjuju sve dok sloj 3 (funkcija menadmenta) ne pokrene inicijanlo
poravnanje.
Inicijalno poravnanje poinje inicijacijom iz sloja 3 (funkcija menadmenta) koji alje
zahtev za pokretanje inicijalnog poravnanja bloku za kontrolu statusa signalizacionog linka na
sloju 2. Odmah potom poinju se slati LSSU jedinice SIO (Status Indication Out of alignment).
Ovaj proces se deava na obe strane signalizacionog linka. Onog momenta kada je primljena bar
jedna SIO poruka i poslata bar jedna SIO poruka, poinje period provere ispravnosti linka tako
to se kontinualno alju LSSU jedinice SIN (Status Indication Normal alignment status) u
trajanju od 8.2 sekunde. Ako provera ispravnosti bude uspena (broj greaka ne pree prag),
period provere se zakljuuje slanjem FISU jedinice nakon koje se mogu poeti slati MSU
jedinice, odnosno signalizacioni link je preao u normalan reim rada. Ako je provera ispravnosti
neuspena obavetava se sloj 3 koji kasnije moe ponovo pokrenuti inicijalno poravnanje (u
sluaju neuspene provere ponovo e se slati SIOS poruke). Opisani proces predstavlja inicijalno
poravnanje u normalnom modu, ali postoji i ubrzani mod iji period provere iznosi 0.5s i u kome
se umesto SIN poruka razmenjuju SIE poruke (Status Indication Emergency alignment status).
Ubrzani mod se koristi kada je signalizacioni link koji je ispao iz funkcije i koji se reaktivira bio
pre ispada poslednji ispravan signalizacioni link u skupu signalizacionih linkova poto je tada
veoma vano to pre osposobiti bar jedan signalizacioni link za razmenu signalizacionih jedinica.
Grafiki prikaz inicijalnog poravnanja za normalan mod je dat na slici 6.5.5.5.1.
SIOS
Zahtev sloja 3 za pokretanje
inicijalnog poravnanja
SIO
SIN
(Period provere 8.2s)
FISU
Normalan reim
rada gde se mogu
slati MSU jedinice
SIOS
Zahtev sloja 3 za pokretanje
inicijalnog poravnanja
SIO
SIN
(Period provere 8.2s)
FISU
Normalan reim
rada gde se mogu
slati MSU jedinice
Upravljanje porukama
Distribucija
poruka
Diskriminacija
poruka
Menadment
ruta
Usmeravanje
poruka
Menadment
linkova
Menadment
saobraaja
Menadment
signalizacione
mree
Upravljanje
porukama
SLOJ 2
Signalizacione jedinice koje pristiu sa sloja 2 ulaze u blok koji vri diskriminaciju
poruka. Ovaj blok odreuje da li je signalizaciona poruka stigla na svoje konano odredite ili
ne. Ako jeste, poruka se prosleuje bloku za distribuciju poruka koji je prosleuje ili ka
odgovarajuem korisnikom delu sloja 4 ili funkciji menadmenta na samom sloju 3. Ako
37
poruka nije stigla na svoje konano odredite (ovaj vor je za tu poruku STP taka), tada se
poruka alje ka bloku za usmeravanje poruka koji je usmerava ka odgovarajuem
signalizacionom linku na sloju 2. Signalizacione poruke koje pristiu iz sloja 4 ili iz funkcije
menadmenta ulaze direktno u blok za usmeravanje poruka koji ih usmerava ka odgovarajuem
signalizacionom linku. Signalizacione poruke su ustvari MSU jedinice (tj. koristan deo MSU
jedinice). Blok za menadment linkova nadgleda stanje signalizacionih linkova i on vri
iniciranje poetka aktivacije ili reaktivacije signalizacionih linkova. Kada primi informaciju od
signalizacionog linka da je link u kvaru, obavetava blok za menadment saobraaja. Blok za
menadment saobraaja vri konfigurisanje bloka za usmeravanje poruka tako da se
signalizacione poruke ne prosleuju na neispravne signalizacione linkove ili rute. Ako se
detektuje zaguenje na nekom signalizacionom linku tada se obavetava blok za menadment
saobraaja koji signalizira odgovarajuim korisnikim delovima sloja 4 da smanje intezitet slanja
poruka, a isto tako obavetava i blok za usmeravanje poruka da se smanji korienje tih linkova
kako bi se oni rasteretili. Blokovi za menadment ruta susednih signalizacionih taaka
meusobno komuniciraju u cilju oglaavanja da je dolo do ispada neke rute ili njene ponovne
aktivacije tako da se pravilno konfigurie blok za usmeravanje poruka u obavetenim
signalizacionim takama tako da ne koristi neispravne rute ili da ponovo pone da koristi
popravljene rute. Blok za menadment saobraaja prima informacije od blokova za menadment
linkova i ruta o trenutnom statusu signalizacionih linkova i ruta i na osnovu tih informacija
donosi odluke koje signalizacione rute i linkovi treba da se koriste, i samim tim aurira tabelu
usmeravanja u bloku za usmeravanje poruka koja se koristi prilikom odreivanja na koji
signalizacioni link treba proslediti signalizacionu poruku.
6.5.6.1. Upravljanje porukama
Upravljanje porukama vri tri funkcije:
Pre nego to objasnimo rad navedenih funkcija, naveemo i objasniti strukture polja
signalizacione jedinice koja se koriste za pravilan rad navedenih funkcija. Od znaaja je SIO
polje, kao i labela usmeravanja koja se nalazi na poetku SIF polja.
Tabela 6.5.6.1.1. SI vrednosti
SI kod
0000
1000
1100
0010
1010
0110
1110
0001
1001
0101
Korisniki deo
Funkcija menadmenta na sloju 3
Testiranje i odravanje signalizacione mree
SCCP
TUP
ISUP
DUP
DUP registracija
MTP testiranje
irokopojasni ISUP
Satelitski ISUP
38
SI
NI
SI Service Indicator
NI Network Indicator
R Rezervni biti
Struktura SIO polja je prikazana na slici 6.5.6.1.1, pri emu je struktura prikazana
redosledom kako se alje (redosled slanja je sleva na desno). Duine polja navedene na slici su u
bitima. SI (Service Indicator) polje definie kojem korisnikom delu sloja 4 ili funkciji
menadmenta sloja 3 je namenjena signalizaciona poruka. Tabela 6.5.6.1.1 daje prikaz vrednosti
SI polja za korisnike delove sloja 4 i funkciju menadmenta sloja 3 (vrednosti koje nisu
navedene su rezervne vrednosti za budue korisnike delove). NI polje predstavlja identifikaciju
nivoa kojem pripada signalizaciona mrea (nacionalni nivo 0 ili 1, ili meunarodni nivo 0 ili 1).
U praksi se tipino koriste nacionalni nivo 0 (NI=01) i meunarodni nivo 0 (NI=00).
Napomenimo da se u ovom potpoglavlju o signalizaciji No.7 sve konkretne vrednosti polja
navode u skladu sa redosledom bita kako se i alju (sleva na desno). Otuda je mogue da, u
odnosu na drugu dostupnu literaturu signalizacije No.7, konkretne vrednosti date u ovom
potpoglavlju imaju obrnut redosled bita. Ovo navodimo da italac ne bi bio zbunjen ako bude
koristio i drugu literaturu.
Standardna labela usmeravanja
DPC
OPC
SLS
14
14
DPC
OPC
SLC
14
14
DPC
OPC
CIC
14
14
12
DPC
OPC
SLS
CIC
14
14
Standardna labela usmeravanja je prikazana na slici 6.5.6.1.2 i sastoji se od tri polja, pri
emu su polja prikazana redosledom kako se alju (redosled slanja je sleva na desno). DPC
(Destination Point Code) predstavlja adresu (kod) odredine signalizacione take kojoj je
signalizaciona poruka namenjena. OPC (Origination Point Code) predstavlja adresu (kod)
izvorine signalizacione take koja je kreirala signalizacionu poruku. SLS (Signalling Link
Selection) predstavlja identifikaciju signalizacionog kanala. Tumaenje SLS polja, u stvari zavisi
od toga ko je kreirao signalizacionu poruku, kao to je prikazano na slici 6.5.6.1.2. Ako je
poruku kreirala funkcija menadmenta sloja 3, onda se SLS polje naziva i SLC (Signalling Link
Code) polje i ono definie na koji signalizacioni kanal izmeu izvorita (OPC) i odredita (DPC)
se odnosi poruka. Ako se poruka ne odnosi na konkretan signalizacioni kanal onda SLC polje
ima vrednost 0000. Ako je poruku kreirao TUP, tada se SLS polju dodaje jo 8 bita i kreira se
CIC (Circuit Identification Code) polje koje definie (adresira) govorni kanal na koji se odnosi
signalizaciona poruka. Ako je poruku kreirao ISUP (ISDN User Part), tada se SLS polju dodaje
jo osmobitno CIC polje. SLS polje zajedno sa CIC poljem adresira govorni kanal na koji se
39
odnosi signalizaciona poruka, a SLS polje definie i signalizacioni kanal koji e prenositi
signalizacionu poruku. ISUP labela je kao to vidimo veoma slina TUP labeli (u literaturi se
esto SLS+CIC u ISUP labeli zajedno nazivaju CIC, pri emu se napominje da se deo bita koji
upada u SLS polje koriste za SLS funkcionalnost). Takoe, ISDN servis podrava i opsluivanje
govorne (telefonske) veze, pa se u praksi esto koristi ISUP umesto TUP za opsluivanje
telefonskih veza, poto ISUP moe da se koristi i za opsluivanje analognih telefonskih
korisnika, a ne samo digitalnih ISDN korisnika.
Diskriminacija signalizacionih poruka vri odreivanje da li je primljena poruka stigla na
svoje konano odredite ili ne. Ako je poruka stigla na svoje konano odredite, onda se
prosleuje funkciji distribucije, u suprotnom se prosleuje funkciji usmeravanja. Funkcija
diskriminacije vri svoju funkciju na bazi polja NI (Network Indicator) i DPC (Destination Point
Code). U sutini, NI polje je relevantno u sluaju signalizacionih taaka koje imaju funkciju
gejtveja izmeu signalizacionih mrea razliitih nivoa, poto kod ostalih signalizacionih taaka
koje pripadaju samo jednom nivou, NI vrednost bi uvek morala da se poklapa, sem ako nije
dolo do krupne greke u inicijalnom konfigurisanju signalizacionih taaka (ako je administrator
pogreno postavio NI nivo signalizacione take u nekoj signalizacionoj mrei tada ta taka nee
moi ostvariti komunikaciju ni sa jednom signalizacionom takom dotine mree, ali takav
problem e se brzo detektovati i otkloniti). Ako i DPC kod i vrednost NI polja pristigle poruke
odgovaraju samoj signalizacionoj taki onda e poruka da se prosledi funkciji distribucije
(poruka je stigla na svoje odredite), u suprotnom e poruka da se prosledi funkciji usmeravanja
(poruka jo nije stigla na svoje odredite).
Distribucija signalizacionih poruka vri prosleivanje poruka do odgovarajuih
korisnikih delova sloja 4 ili funkcije menadmenta sloja 3 koji ih potom procesiraju.
Distribucija se radi na osnovu vrednosti SI polja, kao to se i vidi iz tabele 6.5.6.1.1.
Usmeravanje poruka se vri na osnovu tabele usmeravanja koja sadri pravila za
usmeravanje signalizacionih poruka koje se prosleuju sloju 2. Na osnovu DPC koda (i NI
vrednosti u sluaju gejtvej funkcionalnosti signalizacione take), kao i SLS vrednosti
signalizacione poruke se bira odgovarajui signalizacioni link koji e prenositi dotinu
signalizacionu poruku. Tabelu usmeravanja aurira funkcija menadmenta (tanije blok za
menadment ruta) uzimajui u obzir trenutno stanje u signalizacionoj mrei.
6.5.6.2. Menadment signalizacione mree
Menadment signalizacione mree vri tri funkcije:
Stoga je veoma vano da signalizaciona mrea uvek funkcionie na visokom nivou i upravo o
tome vodi rauna menadment signalizacione mree.
Menadment signalizacionih ruta podrazumeva komunikaciju sa susednim
signalizacionim takama u cilju oglaavanja raspoloivosti ili neraspoloivosti ruta do odreenih
odredita. Menadment signalizacionih ruta jedne signalizacione take moe poslati susednim
signalizacionim takama obavetenje o nepostojanju rute do odredita koja su navedena u samom
obavetenju (transfer-prohibited obavetenje). Tada susedne signalizacione take moraju da
koriguju svoje tabele usmeravanja u bloku za usmeravanje poruka tako da se signalizacione
poruke namenjene navedenim odreditima usmere ka preostalim raspoloivim rutama.
Menadment signalizacionih ruta jedne signalizacione take moe poslati susednim
signalizacionim takama obavetenje o dostupnosti (postojanju) rute do odredita koja su
navedena u samom obavetenju (transfer-allowed obavetenje). Tada susedne signalizacione
take mogu da auriraju svoje tabele usmeravanja u bloku za usmeravanje poruka tako da se
signalizacione poruke namenjene navedenim odreditima mogu usmeriti i ka dotinoj
signalizacionoj taki koja je i poslala obavetenje. Menadment signalizacionih ruta jedne
signalizacione take moe poslati susednim signalizacionim takama obavetenje o nepoeljnosti
(limitiranosti) rute do odredita koja su navedena u samom obavetenju (transfer-restricted
obavetenje). Tada susedne signalizacione take ne treba da usmeravaju signalizacione poruke
namenjene navedenim odreditima dotinoj signalizacionoj taki koja je i poslala obavetenje,
sem u sluaju kada je to jedina mogua ruta. Takoe, u sluaju kada se eli ispitati da li je preko
neke susedne take mogue doi do neke (eljene) odredine signalizacione take, tada se koristi
testiranje signalizacione rute (signalling-route-set-test poruka). Na osnovu testiranja se dobija
informacija da li je eljeno odredite dostupno preko testirane signalizacione take ili ne. Ako
jeste aurira se tabela usmeravanja tako to se dodaje ispitana ruta (preciznije dodaje se susedna
signalizaciona taka, kao STP taka preko koje mogue doi do eljenog odredita) za eljeno
odredite. Slina funkcionalnost se ostvaruje signalling-route-set-congestion-test porukom
kojom se ispituje status zaguenja na ispitivanoj ruti. Na osnovu ovog ispitivanja se dobija
informacija o trenutnoj zaguenosti rute pa se zna koji je minimalni nivo prioriteta za
signalizacione poruke neophodan da bi se one smele slati preko ispitane rute. Na primer, ako je
ruta nezaguena onda se mogu slati sve poruke, a ako jeste onda se alju samo prioritetne poruke
(ako se koriste nivoi prioriteta poruka u signalizacionoj mrei). Da bi se signalizirala zaguenost
odredita koriste se transfer-controlled poruke kojima se signalizira izvoritima da smanje slanje
ka dotinim odreditima tako to e slati samo poruke dovoljno visokog prioriteta. to je vee
zaguenje, prag dozvoljenih prioriteta raste. Napomenimo da se sva primljena obavetenja (sva
obavetenja navedena u ovom pasusu) prosleuju bloku za menadment saobraaja koji na
osnovu tih novih informacija vri auriranje tabele usmeravanja.
Funkcije menadmenta signalizacionog linka podrazumevaju iniciranje aktivacije,
reaktivacije ili deaktivacije signalizacionih linkova slanjem odgovarajuih komandi
odgovarajuem sloju 2 dotinog signalizacionog linka. Proces aktivacije i reaktivacije
podrazumeva iniciranje procedure inicijalnog poravnanja opisanog u 6.5.5.5. U sluaju
deaktivacije, neophodno je obavestiti menadment saobraaja, da bi se aurirala tabela
usmeravanja da ne koristi dotini signalizacioni link. Ako aktivacija/reaktivacija bude uspena,
takoe je potrebno obavestiti menadment saobraaja, da bi se aurirala tabela usmeravanja da
moe da koristi dotini signalizacioni link.
41
Sve navedene procedure su detaljno opisane u ITU-T standardu Q.704. Takoe, tipovi i
formati signalizacionih poruka koje razmenjuje funkcija menadmenta sloja 3 su definisani u
istom standardu.
6.5.7. Korisniki deo (sloj 4)
Sloj 4 predstavlja praktino aplikacioni deo koji vri opsluivanje korisnika
signalizacione mree, na primer, telefonske korisnike. Ovakav pristup u definisanju slojevite
strukture signalizacije No.7 omoguava veliku fleksibilnost u razvoju servisa i usluga jer novi
skup usluga se lako moe dodati dodavanjem novog tipa korisnikog dela. Poznatiji korisniki
delovi su TUP (Telephone User Part), ISUP (ISDN User Part), DUP (Data User Part), TCAP
(Transaction Capabilities Application Part), SCCP (Signalling Connection Control Part). Slika
6.5.7.1 prikazuje njihove meusobne relacije. SCCP korisniki deo predstavlja dopunu
pojedinim korisnikim delovima poput ISUP i TCAP, tako to im omoguava bolju kontrolu nad
razmenom signalizacije. Na primer, omoguava ostvarivanje virtuelne signalizacione veze za
razmenu signalizacije s kraja na kraj.
42
TCAP
ISUP
TUP
DUP
SCCP
6.5.7.1. TUP
TUP se koristi za opsluivanje telefonskih poziva (uspostava, odravanje i raskid
telefonske veze). SI vrednost u SIO polju je 0010 za TUP. U okviru SIF polja, na poetku se
nalazi labela usmeravanja koju smo ve opisali, a potom slede dva etvorobitna polja H0 i H1,
respektivno. Ova polja (labela, H0 i H1 polje) predstavljaju, u sutini, zaglavlje korisnog dela
signalizacione poruke. H0 definie grupu kojoj pripada signalizaciona poruka, dok H1 definie
samu poruku iz dotine grupe. U okviru TUP korisnikog dela postoje sledee grupe:
Adresne poruke unapred (Forward address message group) - Sadri poruke koje
nose adresne informacije i alju se u smeru uspostave veze (smer unapred). H0
ima vrednost 1000.
Poruke uspostave unapred (Forward set-up message group) - Sadri poruke koje
nose dodatne informacije za uspostavu veze pored adresnih i alju se u smeru
unapred. H0 ima vrednost 0100.
Poruke nadgledanja poziva (Call supervision message group) - Sadri poruke koje
se koriste za nadgledanje poziva i mogu se slati i u smeru unapred i u smeru
unazad. H0 ima vrednost 0110.
Poruke nadgledanja govornog kanala (Circuit supervision message group) Sadri poruke koje se koriste za nadgledanje govornog kanala i mogu se slati i u
smeru unapred i u smeru unazad. H0 ima vrednost 1110.
Poruke menadmenta mree (Circuit network management message group) Sadri poruke koje se koriste za kontrolu toka radi spreavanja zaguenja u
centralama i alju se u smeru unazad. H0 ima vrednost 0101.
43
Svaka grupa sadri jednu ili vie poruka, pri emu se nazivi poruka i njihove vrednosti
H1 polja mogu nai u ITU-T preporukama Q.722 i Q.723. U okviru ovih skripti emo dati
primer uspostave i raskida jedne telefonske veze i u okviru primera e biti navedene i opisane
pojedine poruke koje se i najee javljaju prilikom uspostave i raskida veze.
CENTRALA
A
IAM
CENTRALA
B
CENTRALA
C
IAM
ACM
ACM
Ton kontrole
poziva
Zvono
ANC
ANC
Razgovor
Razgovor
CLF
CLF
RLG
RLG
44
U datom primeru, uspostava veze ide po principu link-po-link jer je neophodno na svakoj
deonici zauzeti govorni kanal, tako da u datom primeru sve tri centrale (A, B i C) imaju funkciju
signalizacione take. Signalizacione veze preko kojih idu signalizacione poruke izmeu
prikazanih centrala mogu ii po pridruenom modu, ali i po kvazipridruenom modu, kao to je
prikazano na slici 6.5.7.1.2. Centrale sa funkcijom STP take u kvazipridruenom modu samo
prosleuju signalizacione poruke bez njihove obrade (u primeru sa slike 6.5.7.1.2 to su centrale
D i E).
45
6.5.7.2. ISUP
ISUP se koristi za opsluivanje ISDN korisnika. Poto ISDN korisnici imaju uslugu
telefonskih poziva, ISUP deo se moe koristiti i za opsluivanje telefonskih poziva. Pri tome,
ISUP moe da opslui i digitalne ISDN i analogne telefonske korisnike. Pored telefonskih
poziva, ISUP omoguava i podrku za mnoge druge servise, poput podrke za faks, automatskog
ponovnog poziva opisanog u potpoglavlju 6.3, prebacivanje sa usluge telefonskog poziva na faks
uslugu i obrnuto bez prekidanja veze i dr. Upravo zbog mogunosti podrke za velik broj
dodatnih servisa, u praksi je uobiajeno da se ISUP koristi i za opsluivanje analognih
telefonskih korisnika umesto TUP korisnikog dela.
SI vrednost u SIO polju je 1010 za ISUP. U okviru SIF polja, na poetku se nalazi labela
usmeravanja koju smo ve opisali, a potom sledi osmobitno polje tip poruke koje definie koja
poruka je u pitanju. Ova polja (labela, tip poruke), u sutini, predstavljaju zaglavlje korisnog dela
signalizacione poruke. Tipovi poruka (i konkretne bitske vrednosti tog polja) su opisani u ITU-T
preporukama Q.762 i Q.763.
ISUP moe da ostvari komunikaciju sa ISUP delom druge signalizacione take po
principu link-po-link ili s kraja na kraj. Link-po-link princip podrazumeva da se poruke
razmenjuju od signalizacione take do signalizacione take dok se ne doe do zavrne centrale
(signalizacione take), pri emu se pod linkom podrazumeva link kojim ide govorni kanal. Ovaj
princip se koristi u sluaju kada je potrebno uspostaviti vezu kroz telefonsku (preciznije ISDN)
mreu, na primer, tokom uspostave telefonskog poziva. Link-po-link princip je neophodan da bi
se mogla ispravno konfigurisati komutaciona polja u centralama, ali i da bi se zauzeli govorni
kanali (koji se mogu iskoristiti i za prenos drugih tipova signala) izmeu centrala. Princip
uspostave i raskida telefonskog poziva je identian onome za TUP deo prikazan na slici
6.5.7.1.1. Razlika je jedino u tome to se poruka CLF u ISUP sluaju naziva REL (RELease
message), a poruka RLG se u ISUP slu aju n aziv a RLC (ReLease Complete message).
Tumaenja ovih dveju poruka (REL i RLC) sa stanovita uloge u raskidu telefonske veze su
identina porukama CLF i RLG iz raskida telefonske veze u TUP sluaju. S kraja na kraj princip
podrazumeva direktnu razmenu signalizacije izmeu krajnjih taaka u komunikaciji i koristi se
za dodatne servise koji unapreuju kvalitet komunikacije. Na primer, ve opisana usluga
automatskog ponovnog poziva. U ovom sluaju se razmenjuju samo informacije neophodne za
ostvarivanje usluge, ali bez zauzimanja resursa u samoj mrei, sem eventualno u samim krajnjim
centralama koje i meusobno razmenjuju signalizaciju s kraja na kraj. Otuda nije potrebno da
ostale centrale u mrei obrauju signalizacione poruke, ve samo da ih prosleuju. ISUP koristi
uslugu SCCP dela da bi ostvario komunikaciju s kraja na kraj, kao to emo videti u sledeoj
sekciji.
6.5.7.3. SCCP
SCCP deo predstavlja podrku za ostale korisnike delove, poput TCAP ili ISUP, kojom
je omogueno ostvarivanje signalizacione komunikacije s kraja na kraj. SCCP omoguava i
kreiranje virtuelnih signalizacionih kola kroz mreu za razmenu signalizacije. SI vrednost u SIO
polju je 1100 za SCCP. Zaglavlje, kao i kod ISUP dela, sadri na poetku labelu usmeravanja i
osmobitni tip poruke, pri emu labela usmeravanja sadri samo DPC, OPC i SLS polje tj. labela
usmeravanja je standardna labela usmeravanja prikazana na slici 6.5.6.1.2. Tipovi poruka (i
konkretne bitske vrednosti tog polja) su opisani u ITU-T preporukama Q.712 i Q.713. Korisniki
delovi koji koriste SCCP se nazivaju podsistemi. Neki korisniki delovi se ni ne vide iz MTP
46
dela jer idu kompletno preko SCCP dela, poput TCAP dela kao to se i vidi sa slike 6.5.7.1.
Moe se rei da SCCP predstavlja svojevrsno proirenje MTP dela, jer proiruje transportne
mogunosti MTP dela poput omoguavanja ostvarivanja signalizacije s kraja na kraj. U sutini,
svaki korisniki deo ponaosob bi mogao implementirati podrku za signalizaciju s kraja na kraj,
kreiranje virtuelnih signalizacionih kola i sl., ali to ne bi bilo praktino jer bi se iste
funkcionalnosti morale realizovati ponaosob u svakom od korisnikih delova to bi te korisnike
delove uinilo i sloenijim i neekonominim reenjima. SCCP omoguava pruanje iste podrke
svim svojim podsistemima (koji su ustvari takoe korisniki delovi) tako da se korisniki delovi
koncentriu samo na svoje aplikacione funkcije, a transportne funkcije preputaju SCCP delu ako
ga koriste ili samo MTP delu ako ne koriste SCCP.
SCCP deo omoguava dva tipa prenosa svojim podsistemima:
Takoe, SCCP deo omoguava etiri klase (Protocol Class) usluga svojim podsistemima:
izmeu centrala u procesu uspostave virtuelnog kola). Lokalne reference imaju slinu ulogu kao
portovi u TCP protokolu. Na taj nain, SCCP e na osnovu labele usmeravanja (koja sadri
adrese izvorine i odredine signalizacione take) i LR reference znati kom podsistemu da
dostavi poruku tj. znae kom virtuelnom signalizacionom kolu pripada poruka. Postoje dve
metode uspostave virtuelnog signalizacionog kola - normalna i ugraena metoda.
SP
STP
CENTRALA
A
CONNECT zahtev
CONNECT potvrda
SP
CENTRALA
C
CENTRALA
B
CR
CR
CC
CC
CONNECT indikacija
CONNECT odgovor
SP/STP
CENTRALA
A
ISUP zahtev
SCCP odgovor
CONNECT potvrda
SP
CENTRALA
C
CENTRALA
B
IAM (CR)
CC
IAM (CR)
CC
ISUP CR
CONNECT indikacija
CONNECT odgovor
49
SP
STP
CENTRALA
A
FAR
FAA
SP
CENTRALA
B
CENTRALA
C
DT1
DT1
FAR
DT1
DT1
FAA
SCP centra. Po nalaenju odgovora, TCAP deo formira odgovor koji prosleuje SCCP delu u
SCP centru. Odgovor stie do SSP centrale gde SCCP deo prosleuje odgovor TCAP delu. Sada
je dobijena informacija za nastavak rutiranja poziva. Poziv se nastavlja rutirati od SSP centrale
ka odreditu, pri emu se koristi ili signalizacija po pridruenom kanalu ili signalizacija po
zajednikom kanalu.
SCP
Upit
SSP
N Suk = PS v T
(6.5.8.1)
51
Potom proraunajmo koliko veza u proseku se moe ostvariti preko jednog govornog
kanala u toku asa najveeg optereenja:
N G = PG T / TG
(6.5.8.2)
Broj bita signalizacije u jednom smeru koji se u proseku razmeni za jedan govorni kanal
tokom asa najveeg optereenja je:
N SG = N G N S
(6.5.8.3)
PS v TG
N S PG
(6.5.8.4)
52