Industrija BiH

Pet ekonomskih regija :

1.Sjeverozapadna ekonomska regija,
2.Sjeveroistona ekonomska regija,
3.Centralna ekonomska regija,
4.Sarajevska ekonomska regija i
5.Hercegovaka ekonomska regija.

Stanje industrije prije rata

Bosna i Hercegovina je bila jedna od najmanje razvijenih republika bive Jugoslavije - BDP
u 1987. 68% prosjeka BDP Jugoslavije i 70% manje od Slovenije
Industrija ( teka industrija, kemijska industrija, proizvodnja energije,rudarstvo i metalurgija,
tekstilna industrija i proizvodnja koe i strojeva )ini 39% BDP, zapoljavala oko 44% radne
snage i sudjeluje sa 99% u izvozu zemlje.
Bosna i Hercegovina je imala razvijeno graevinarstvo i preraivaku industriju
Poetkom 1990-tih industrija je imala oko 1.000 kompanija koje su zapoljavale oko pola
milijuna radnika.
Industrijska proizvodnja bila je koncentrirana u 12
velikih kompanija, od kojih su etiri sudjelovale sa 40% u ukupnom izvozu.
Oko 72% izvoza bilo je na podruju republika bive Jugoslavije.
Poeci industrijalizacije Bosne i Hercegovine vezani su za otvaranje pogona utemeljenih
na:
iskoritavanju prirodnih resursa ugljena, soli, drvne grae (metalopreraivaka, kemijska,
drvna i prehrambena industrija),
jeftine radne snage koja se poveavala procesima deagrarizacije (radnointenzivna tekstilna
i obuarska industrija)
1

Bosna i Hercegovina je u bivoj Jugoslaviji postala znaajno industrijsko sredite, posebno

za strojarsku i kemijsku industriju
1961.g. u Bi H industriji je radilo 54,3% svih zaposlenih,
1971. godine 57,8%,
1981. 58,4% a
2000. godine svega 35,2%.
Rat
industrijska proizvodnja pala je za vie od 90%,
sa 70-80% nezaposlenih i s vie od 1,4 milijuna ljudi potpuno ovisnih od humanitarne
pomoi.
Veliina ratne tete: moe se procijeniti i
na injenici da je Bosna i Hercegovina prije rata imala oko 4,4 mil. stanovnika sa
dohotkom po stanovniku od oko 2.400 USD, dok je neposredno po zavretku rata imala oko
jedan mil. stanovnika i dohodak po stanovniku od oko 500 USD.
Metalna industrija u razdoblju do 1990. godine zauzima kljuno mjesto u strukturi
bosanskohercegovake industrije i privrede.
Metalni sektor (metalna industrija,metalurgija i primarna prerada metala) dao je 1989. godine
30,1% drutvenog proizvoda cjelokupne industrije.
Ova industrija je u tom razdoblju bila na srednjem nivou
tehnolokog razvoja s jednim brojem proizvoda koji su bili konkurentni na svjetskom tritu.
Nositelj ukupnog tehnolokog razvoja bili su tada veliki proizvodni sistemi: Energoinvest,
Soko, Unis, RMK, ZRAK, Jelingad, R.ajevac,Famos, BNT, IAT i dr

Danas
- Konkurentnost gospodarstva F BiH je znatno ispod prosjeka EU gospodarstva i nekih
zemalja iz okruenja,
2

- Stopa nezaposlenosti u F BiH kree se oko 40%,

- Nivo obrazovanja zaposlenih je nizak,
- Produktivnost firmi u industriji, kao i u MSP (mala i srednja preduzea) iz zaostaje za
produktivnou konkurentskih firmi na tritu,
-Motivacija zaposlenika je niska,
- Nedovoljna institucionalna podrka industrijskim poduzeima koja su stabilna i kojima je
potrebna podrka za daljnji razvoj
Drvna industrija BiH sudjelovala je sa 10% u BDP-u (oko 3 milijarde USD), a sa 11% u
izvozu BiH.
Kapaciteti drvne industrije - 220 razliitih srednjih i velikih firmi u okviru IPADA i
KONJUHA (83%), i KRIVAJE (17%).
Drvna industrija zapoljava oko 61.000 radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i
rudarstvu
Drvna industrija F BiH danas
Drvna industrija je znaajan sektor industrijske proizvodnje F BiH. Svoj razvoj zasniva na
koritenju domaih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orijentirana.
Sirovine
ume i umska zemljita u F BiH se prostiru na povrini od
oko 1.560.000 ha:
- u dravnom vlasnitvu oko 1.283.000 ha,
- u privatnom vlasnitvu oko 277.000 ha,
Osnovne karakteristike stanja drvne industrije F BiH
osnovna sirovina za preradu iz domaih prirodnih resursa,
nezadovoljavajui odnos primarne i finalne prerade,

visok trgovinski suficit sa inostranstvom,

nezadovoljavajua struktura izvoza,
organiziranje proizvodnje u manjim pogonima u blizini sirovine za preradu,
nepostojanje brenda drvne industrije FBiH,
nezadovoljavajui asortiman i kvalitet proizvoda,
nedovoljne investicije u tehnoloki razvoj,
potreba veeg koritenja znanja,
nezadovoljavajue uee VSS kadrova u strukturi zaposlenih,
potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN standardima,
neprimjena ISO standarda i CE oznaka,
potreba stvaranja istraivakih razvojnih centara,
ne postoji strategija razvoja.
Nemetalne mineralne sirovine
Glavni potroai nemetalnih mineralnih sirovina bili su:
graevinska industrija (vapnenci, dolomiti, gips, mramor, magmatske stijene),
crna metalurgija (vapnenci, fluoriti),
kemijska industrija vapnenci, slana voda i dr.),
cementna industrija (vapnenci, lapori, gline, gips),
vatrostalna industrija (magnezit, keramike i vatrostalne gline),
staklarska industrija (kvarcni pijesak, dolomit, vapnenac),
ferosilicijska industrija (kvarc, kvarcit),
eerane, poljoprivreda (vapnenci, pirofiliti).
Bariti
4

Nalazita barita su u paleozojskom gorju sjeverozapadne, srednje i jugoistone Bosn - V.

Kladue, Bosanskog Novog, Ljubije, Sanskog Mosta, Fojnice, Kreeva, Kiseljaka, Tarina,
Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, u srednjoj, te Prae i Foe u jugoistonoj Bosni.
od 1946. do 1968.godine 9 rudnika barita,
danas samo dva: Rudnici barita Kreevo i"Bosnabarit" kod Velike Kladue.
Nije obnovljena proizvodnja
Bentoniti - Nalazita glina u okolici Tenja: Radua,abljak i
Trepa.
Primjena bentonita - proiavanje nafte i naftnih derivata,
isplake kod dubokih buenja u eksploataciji nafte, u industriji masti,ulja parfema, u
proiavanju vode za pie, za zatitu bilja u umskim poarima,poboljanju kvaliteta
zemljita, u industriji boja lakova, papira, guma, plastike
Najvee mase gips anhidrita su u Unsko - Sanskom kantonu, u
gornjem toku Vrbasa i Neretve, te u slivu Kolunske rijeke, lijeve pritoke Drine.
Eksploatacija soli u leitima: Trnovac, Hukalo i Tuanj je zavrena, a otvorena u Tetima
( 342.000.000 tona), sa sadrajem NaCl od 93,75% i 5,64% netopivog ostatka.
Debljina soli u leitu od 150 do 180 m.
kemijska
Fabrika soli SOLANA d.d. Tuzla
Fabrika soli SOLANA d.d. Tuzla, osim proizvonje soli kao osnovnog proizvoda,
proizvodi:
farmaceutska sol (kapacitet 1.000 t/god)
zainskog dodatka jelima sa suenim povrem, zaina Do do
(kapaciteta 250 t/god.)

natrijumsulfata (kapaciteta 3.000 t/god.)

briketirane soli za stoku i plemenitu divlja
Najvei obim proizvodnje soli i drugih proizvoda d.d. Solana je ostvarila u periodu do 1992.
godine
SISECAM Fabrika sode Lukavac d.o.o.
U svom proizvodnom programu ,,Sisecam Fabrika sode Lukavac, ima instalisane
proizvodne kapacitete od 292.000 tona na bazi sirovog bikarbonata, odnosno 800 t/dan,
kalcinirana soda, Na2CO3, (laka teka) 210.000 tona,
soda bikarbona u asortimanima - 35.000 tona,
tehnika soda bikarbona ,, B - 21.000 tona,
medicinska soda bikarbona MBB 14.000 tona,
prah za gaenje poara.
Industrija detergenata DITA Tuzla
Farmaceutska industrija . Bosnalijek - Sarajevo
STRANA ULAGANJA