Univerzitet u Banjoj Luci

Elektrotehnicki fakultet
Katedra za opstu elektrotehniku
Laboratorijske vjezbe iz predmeta: Osnovi elektrotehnike 1

Druga vje
zba
Raspodjela naelektrisanja

Student:

Broj indeksa:

Raspodjela naelektrisanja

Kulonov zakon
Kulonov zakon definise silu koja djeluje izmedu naelektisanih tijela koja se nalaze
u stanju mirovanja. Posmatrajmo dva naelektrisana tijela, dimenzija mnogo manjih od
medusobnog rastojanja ta dva tijela. Neka je prvo tijelo naelektrisano kolicinom naelektrisanja Q1 , a drugo kolicinom naelektrisanja Q2 i neka je rastojanje medu njima jednako
r. Naelektrisana tijela, cije su dimenzije barem za red velicine manje u odnosu na njihovo
rastojanje, nazivamo tackastim naelektrisanjima. Sila kojom prvo tijelo djeluje na drugo
je, prema Kulonovom zakonu:
F~12 =

1 Q1 Q2
~r012
40 r2

(1)

gdje je ~r012 jedinicni vektor polozaja drugog tijela u odnosu na prvo, a 0 dielektricna
permitivnost vakuuma1 . Ukoliko posmatramo sistem od vise naelektrisanih tijela, tj.
ako treba izracunati silu kojom nekoliko naelektrisanih tijela djeluje na jedno tackasto
naelektrisanje, prema principu superpozicije mozemo pojedinacno odrediti uticaj svakog
naelektrisanog tijela na tackasto naelektrisanje, pa zatim vektorski sabrati sve dobijene
sile.

Vektor ja
cine elektri
cnog polja i potencijal
Iako Kulonov zakon daje strogu matematicku formulaciju medusobnog uticaja naelektrisanih tijela, ostaje pitanje kojim sredstvom jedno naelektrisano tijelo utice na drugo
na daljinu. Elektricno polje se definise kao posebno stanje polja u okolini naelektrisanih
~ Pretpostavimo da je kolicina
tijela, a karakterise se vektorom jacine elektricnog polja E.
naelektrisanja Q2 iz jednacine (1) znatno manja od kolicine nalektrisanja prvog tijela, tako
da ne remeti raspodjelu naelektrisanja na prvom tijelu. U tom slucaju kolicinu naelektrisanja drugog tijela nazivamo probnim naelektrisanjem Qp . Sila kojom prvo naelektrisano
tijelo djeluje na probno naelektrisanje je srazmjerna kolicini probnog naelektrisanja:
~
F~ = Qp E

(2)

~ vektor jacine elektricnog polja ciji je izvor naelektrisanje prvog tijela:

gdje je E
~ =
E

1 Q1
~r0
40 r2

(3)

gdje je ~r0 jedinicni vektor polozaja posmatrane tacke u kojoj se nalazi probno naelektrisanje u odnosu na prvo naelektrisano tijelo.
1

Dielektricna permitivnost vakuuma priblizno iznosi 0 8, 8542 1012 F/m

Potencijal neke tacke M u odnosu na referentnu tacku se definise preko linijskog integrala:
ZR
~ ~l
(4)
VM R = Ed
M

Potencijal je skalarna velicina koja opisuje elektricno polje, slicno kao i vektor jacine
elektricnog polja. Referentna tacka se, za slucaj kada su posmatrana naelektrisana tijela
konacnih dimenzija, moze usvojiti u beskonacnosti. Razlika potencijala izmedu dvije tacke
predstavlja napon izmedu tih tacaka.

Integralne jedna
cine elektrostati
ckog polja
Za opisivanje elektrostatickog polja u vakuumu ili vazduhu dovoljno je koristiti integralne jednacine za Gausov zakon i cirkulaciju vektora elektricnog polja:
I
I
QS
~ ~l = 0
~
~
Ed
(5)
EdS =

Gausov zakon kaze da je fluks vektora jacine elektricnog polja kroz bilo koju zatvorenu
povrs S srazmjeran ukupnoj kolicini slobodnog naelektrisanja kojeg obuhvata ta povrs.
Zakon o cirkulaciji vektora elektricnog polja govori da je cirkulacija vektora elektricnog
polja po bilo kojoj zatvorenoj konturi C jednaka nuli.
Na osnovu integralnih jednacina za elektrostaticko polje (5) se moze zakljuciti da je
~ unutar svakog provodnog tijela jednak nuli i da na povrsi svakog provodnog tijela
vektor E
~
postoji samo normalna komponenta vektora E.

Cilj vje
zbe
U ovoj vjezbi je potrebno ispitati na koji nacin se rasporeduje naelektrisanje po povrsi
provodnih tijela na osnovu mjerenja varijacija u gustini naelektrisanja.

Potrebna laboratorijska oprema

Elektrometar,
izvor elektrostatickog napona,
Faradejev kavez,
sonde za ispitivanje,
kablovi za povezivanje,
provodna tijela.

Priprema za vje
zbu
Zadatak 1. Posmatra se usamljeno tijelo, sfernog oblika poluprecnika a = 10 cm,
naelektrisano kolicinom naelektrisanja Q = 5 nC, koje se nalazi u vakuumu. Napisati
opsti izraz za vektor jacine elektricnog polja na rastojanju r (r > a) od centra sfere.
~ na rastojanju r = 20 cm od centra sfere?
Koliki je intenzitet vektora E
Zadatak 2. Izracunati koliki je potencijal naelektrisane sfere iz prethodnog zadatka u
odnosu na referetnu tacku u beskonacnosti.
Zadatak 3. Objasniti kako se rasporeduju slobodni nosioci naelektrisanja na provodnom
tijelu proizvoljnog oblika.
Rje
senja:

Rad u laboratoriji
Raspodjela naelektrisanja po provodnim tijelima:
1. Prikljuciti elektrometar na uzemljenje na radnom stolu preko odgovarajuceg kabla.
Na taj nacin se obezbjeduje praznjenje viska naelektrisanja ukoliko je to neophodno.
Potrebno je spojiti elektrometar sa Faradejevim kavezom, tako da se crveni prikljucak
poveze sa samim kavezom, a crni sa zastitnim kavezom. Nakon toga je zastitni kavez
moguce koristiti za razelektrisanje Faradejevog kaveza, sondi itd.
2. Izvor elektrostatickog napona je, takode, potrebno prikljuciti na uzmeljenje preko
konektora oznacenog sa COM.
3. Povezati prvu provodnu sferu na konektor od 2000 V na izvoru elektorstatickog
napona, a drugu provodnu sferu postaviti barem 50 cm dalje od prve. Druga sfera
treba da se oslobodi eventualnog zaostalog naelektrisanja preko uzemljenja.
4. Koristiti sondu za ispitivanje da se ispita kolicina naelektrisanja na drugoj sferi (na
rasterecenoj sferi, koja nije prikljucena na izvor elektrostatickog napona). Kada se
sondom za ispitivanje dodirne provodna povrs, sonda prakticno postaje dio povrsi, pa
ce kolicina naelektrisanja na sondi biti srazmjerna gustini naelektrisanja na mjestu
gdje se sondom dodirne provodno tijelo. Za ispitivanje kolicine naelektrisanja na
sondi se moze koristiti Faradejev kavez i elektrometar, tako sto se sonda stavi u
Faradejev kavez i sa elektrometra ocita razlika potencijala. Prilikom mjerenja treba
voditi racuna da su elektrometar i kavez rastereceni prethodnog naelektrisanja.
5. Pribliziti drugu sferu prvoj (opterecenoj sferi) i zabiljeziti pokazivanje elektrometra,
ako se sondom za ispitivanje dodirne druga sfera na razlicitim mjestima. Ispitati
predznak naelektrisanja na dijelu druge sfere najblizem prvoj sferi, na dijelu druge
sfere najudaljenijem od prve i na vrhu druge sfere. Zbog cega postoji naelektrisanje
na drugoj sferi, iako nije prikljucena na izvor elektrostatickog napona? Objasniti
rezultate mjerenja.
6. Izvrsiti uzemljenje druge sfere tako sto se jednom rukom dodirne sama sfera a drugom
uzemljeni stit na Faradejevom kavezu. Nakon toga udaljiti prvu sferu i iskljuciti
generator elektrostatickog napona.
7. Sondom za ispitivanje provjeriti i zabiljeziti kakvo je naelektrisanje na drugoj sferi
u tackama u kojima je izmejereno prvi put. Objasniti dobijene razultate.
8. Preko izvora elektrostatickog napona od 2000 V opteretiti konusno provodno tijelo.
Zabiljeziti pokazivanje elektrometra, ako se sondom za ispitivanje dodirne konusno
tijelo na mjestima razlicite zaobljenosti.
9. Na kom mjestu konusne sfere postoji najveca gustina naelektrisanja? Zasto?
10. Preko izvora elektrostatickog napona od 2000 V opteretiti suplju sferu i porediti
gustinu naelektrisanja na vanjskoj i unutrasnjoj povrsi sfere.

Rezultati mjerenja i zaklju

cak