[oa Keynes: ova veltans se ada malo fits dcop." Peakse bakacargulaisihinsseeiai ats, lik god Cane, mogu ae invest ie ea ekonomisc lost Iéeje kosomista su ove oe i sada vrtime, plezet od onih koe "namo wiemeu modi Seo serie sadn keae, ona ea velo} ‘ej plod intlektlne slabosts ekonomske sire, Sadat sane horomie & Sada&nje stanje ekonomije ‘Ekonomi fe w sadanoj kr dosla pod saan ckonomista. Wiliam Buiter, visokocjenjeni bist elan Odora 29 ‘monetenn politika Enleskebanke, piso eo "nestetnoj skorisnos najveceg dijela‘sanja stake’ akademske monetarve ekonomi Mabroctonomia se pills « dvi eave Sole now Wlas@see | nove keinniance, Novi kcjsijani opt nove klsgare da tive & stednjem viekn. Novi Klasiéart optuZaju nove kenaiance la ie predkopecaikansko doba. Ove die skle suse poselile oko pana orsnost "pox" U dauttvenin snanostina, zn caliku od prirodnih, post ra anovesnost milena, pa je donesle pogcesno govont otladsjims patadigiama. Uckonorlkima mnogo itaknuthekonerisa oi ne 5 prihesi noi dale celatuopisujem bao eed uverens stele pak, vetinon 8 Online osobe na soi falta ‘bigno prizatai sari dobro} skupia. Tako kad wovocim 0 die wadajue Skale pakroexovomie, povie Klasgnitn ekonomi i hovim kejnaljensina, govorim o da seditagavtaie dansino) rmakrockonomi: Stove we die shoe imajuaaedaich jv din ite tale reorje, uglvnom se eaaikae po rome kiko isle dsEkonomisti slatkih voda Trekonomisti slanih vola: okvieno oberr Waldman, profesor ekonomi na Sveulita u Rim dao je uhnean set prikae dei glavmihsmerthih profesional stovo ', nacivaj sh “latkovadnin” 1 “lanovodnim” da bi calikovsa| ‘ils chonomiste of ekonomistas istogne | tapadne abe. Badu ‘da se vesina svjetskivshuoskihekonomistaformizals i jedinjenizn Dekavama, ea dvaseave ilo so reprezenativno za globalno seanie inaktockononke tori: opin ean, ean lakh vd [oi js Havas cag mata ona model pee tevntee porpani "inna seri norman dota page pectin [sane u lj poste pakton grace lag ioe grameie {acum selon aconlnag pons, ont peporers taconig otek, aoe over eat eke mover yin eroptnae Sar me ednepehane bo ‘hea kako la vsno ln rasonnea okra bhi dive yok Medan, ite sta ada de china m0 loon Vell eer vod se aon tana moda koje its revaa paon ease ane oe ihe re inote pod be ad prio ka dane rode gov 8h ‘dns cee opanlneei8iloporeioo see oda krdab sro meg, Maleockoncoueslniveje voor poo rugs seam eon ted ln tos poke od nsec iti ne ost fran komo ‘ec ol 0p capa eet ori yon Seporpunh ‘it, amet noua asanteneKonkrene Ets eulatsu seaeedh opens esha Parton til, ‘atid ugly sho mote pos be 'USADsa pow oka Koel leu ski san od ‘Woidman zabljutvje 0 atena ekowomista i objatjea kako ve ont postal skloni rman na odreden nai Mole seit bake bad! moe potest roto pera de Ineo impteasye i prepestant Le gov Besa Sean ‘Bh vods sis ett sre eesti. See ‘tu ptlediplomakn sma Sk vod morsje re wath fen bliin matemare. Ta je moze sho fe Sock ne ‘ike wh omg ano kong poss ch oes lags pot et aa ota wan Atos {abi nove edie pitinoj ert da lise Ke fee retjee Ako mle nounacie sane, nv Tnotens dno ee 2 ekonomi sali ods vj aco ease, ak ii sie [Nerko 61 mogao dodati da programi dani vod wpe ist mare= maid sropostsvoim sera Zato osu aov kjzianl ogo vibe 2aateretcani za polls rego novi klar, skloni wu razvijas modele Koh usar vise prestrs a polichu inervencin. Tj inteves 2a polsku ablatwva Fsogu aihova prvaéanja nove Klasene ori. br palicks mots iunat pomoéni flat 2a djelormenoe, so, ese cao vith, Sole slak vada porge. Tako s novi enna son ois agonr stat kolko sama ekonomijs ~raliewanie ined a oka keatkog fos. To im omogucava da stan g isto) eorien kc k20 20v1 lain ekonomi, relkojuel se ad nn samo po stom giedanu de ‘reba sige vremena da se gospodatstva prilagode “Sokovima”. U tom ‘vremenskom incervalu pruia se prilika de se uvede ‘pow rizum, Tomeline pretpostarke ‘Utoj stoi “ogi, ste nsolentnost sb perogaa™? Nimalo ne ‘apenadaje fro Biter is kako teoretéar e moghabasnit So se ogada, Sa ok gore, on 5u, svjim upecaem na pblkoraye slike sees polra,pomogl de svt ssa of neinkon,Keynes: porta elias “Thi au meddhokno poresane prespostavke sori sisi ‘kovouista hiporezatacionaln otekivana (REH), reo tealoog poslovnng ikl (RBC) eon efetnog finanishog tia EFM). Sye mjeino ork dine arce svreméne ekonomi. Njihovisuitell slbil su Nobeboe nagrade- Onom rko nie ekonomi, one agledaja Tudima; ali su dit nagin a koji Vina danalnihekonoaity zna kako se bavit dkonomijom, Racionaina dcekivan; Nov Mt! fom als hipt ccna tka by pokazal esforisose, i cak sesost, dravng asain w ete procese. Stati Haste ckonomist vjeroval su day ako st nadie | "ene porpuno Heksblne, ne mote bit nikal tne sezaposienost foak, oni ook id ftoko rasprostranjena nernane 9 bcm dlogsdajina me elude usporie w prilagodavanin promjenama, i dt Prema Come nebaposlenast mote tre neko vnjeme, oprardavsil Ardavnu intervene da se osigura zaposene, Asada da vidio 5 sedogada ako ykinema prespartthu o nezdanj, Pretpostavimo da svatko ima sstrfne informacje o buducim dogadaima. Sada sporos nearsje. Nadnich icine tremutatno Gee pilgoditt novim vjetima ‘2310 bo dew fete sudionei moc predvijet ves &e biti utugent 1 cline koje lind tabi odekivati da plate 2a ajhove uslge Nikakvo odscufani od realnih dugarognih vrednost nie mogude “ak i wheatoop roku, Geeeaspanove “podenjvaneitika weelom ‘sen aij maguce Sonte, ato fo at fd wek ws elenon pt 2s, detavn napor' da ae poboita nino poladaece dati relat, Baul prsine i pete nezapesteaoat fe uklonien, Netapesenoat lj vidimo, drove je itor dokolice, Drésva Hi morale prestat pokusavati pogpdisckundaene private puterenci, To je aaeenie jetta mia atonal akira dgovor ie sere rfonalh ofeivana apa: Bo dogeda aa untae Gann porta pon nvea 28 10% da ama ae “Spokes? Op seal da eo dort Kamae slope, Nee ‘shod e-sudijutlasekainu ear aces = edie do Sadie i tonomie eene porous 1086, Tako, ako Sli odetavat reali pros sv Kapital ceciio 5%, on sada aeatunst: nominal kana sop ‘od 15% di bi dao nowseu 2am. Zjwoprinakoder peed ‘Sopa inflacie od 10%, bie voli part 1586, er on amo ea tealniprna’ od $6. Tako, kada ministar inane poveca ponds coves 210%, edna svat koja je potiga, te pore tazine eens (109%, Resine kamathe sips, netapoenoe + potvadaj oxtale $0 nepromijnjene, Drdava ne mote poboliiat prosvodau kaj 8 dedi eine sle* Na osnovi ovakvib banalaib, ali povjsno van iastraci realiog iota ekonomi grade profinjen itelektealnu stats Sin je polazna totka poscojane Geoko raspestranenog i pciznog, Ssnasiao budutim dogadanina. Ona je inven twit aspoloaivih infortai, kak oprosin, ko iw saan piiksina.Petponavks ‘oko easprosuabjenom snanju ukljueaje da ekononsk Sodio ce nap ikakvesstematse pogretke u predidanibudiénoe “To klncue magocnos vel hee osis kao rests nents = svar je re nts eae dogo | koje, prem tome, ne 4 Alielom nih informacia. Alone sy sve manievirojtne kako se povecaaje nal iformoce i sposobrost da ih procesicamo, Die frmalne posh leew oso hipotesezcoalih oe ivan ea fe ds foteivane veer wai (a0 oie ‘jednosie i hu) jdnakavejednont kos preddin pogo [th maul plus elan shane pogeste oj mje logs stk tear i eaposobnst Onl lina ied, loeniaia ‘sok teva aconall jedi cite torte era ioe sim rspelotive. Onno se prepowavia dato zt kako sc nt posts tsa + modems kf daly proghor, Cl due ogrete ana da nove prognoze bis ysl snodelon an {proseku Lud ei da nts pogesk, al, od ujetom ose fe neovne 0 saps Informacia Lj je ta tnplogan vine {enjghiou nkorlirane, neoibne edna o deag}~ nent exons pretpostait da cn et nage na en drug stan J frog uo agraost” lew samom model To wou drush preipstva dae model gowpodarstre ko Horie pj as Eine svoj prognate coca, de gospodasve pons onl kk fprevide mode. To pak peespontvs da svt poke tabosteemenu, da s buuénose mode deduct ix protest i sadatojos Ber nekecakve precpostavke, moguénost invedenseotaih prognoza alo je ogranizena. Kako lind zaaiu da imaja pei mode Odgovor isdaje vet ekonoinskl tea il models podvrgnnt darvinistitkem proces es, u Kojemu su sabi model att ko daju prognoze koje dogadall oportgavaja ~ iskonjenjeni, edoako Kao 1 prirodnim nano, Ne cudi Sto se kao ipravni mee pokazuju oni koje zagovara kata tkolaekonomista, Racionalno ponafanesvodi se na dae vars ofckivana busin dogadajs dentiens prodidaajims ‘Hkadkin ehonomista, Die pcexpostathe bes odnosenaefikasn korikenj informacia i stablnostsijtadajapotreonsklitin informe i predidivort es formitaja evan koa su u proseku ispravna. Badu da je skop informacia ne kona se tec ofekivania wiek najaovii, rntkad ne postojralog da proimijenimo o&ekivana. Ako misite da ‘ete promijeniiogekivana, vi ste th vee promijenl prema tome neéet ih promieniiu buducnosti, Dansinja cjena dione ovisi © danainjentofckivana kalika€eaijena bit do veto ‘Hipatea raconalaihodekivania (REH) ne kod njzini pista ‘amilena ds bade dosovan aps Kk sd dota porati, Jed of jets laa eagovornika Rober Lucs ek enaglatatag "len karaicersvoge models Reza predidane REM models omvedoteno au ala, BER je staknut kao eft jedsogapetraktoo8 poblems koji ss wet xa poten da i eta bls svetono ftikasoa? Bhiksinos e rij bla roemativs ej ckononije. ASO bi se uve za erin efikasnost mogl rvedi i ekom vtemena ‘oswvart, onda bi se sioma8tvo moglo iskorent i uiga defave sospodaistva primjereno smanii. Ekonomisti st, dake, o@lti ingraditiplatonskisijersavtfene efikasnosti, 22 Koji bi se ipak pretposavilo da ima doveljnu poved a iar Hudske rake Frorobnost i prrodeaveta da gs utive privativom osndvom ta honomaka eoretaeane [Nafalost, veins nostelnpotrgkih oaks ~ Zak ekoromista~ prevgil je razlikovaliskaceiogitke mogucnost ed piss stvarnog, jet, 2 REH je jedva dotskaa da se prlagodi to) Uvosmisienost Tako svi ekonomist glavne suje prstage REMY}a, on su 10 v taalcitom stupnjvjerenia, U sie "Jaki" racionapih ofekvanja Steaua a nek porpunost aaperen. Nema nee eakvog kao “hoje nedebrovalna aezapeslenost, samo dobroveap izbor ied rads | dolce. Jako vatna implikacia ovo uvjeretia 2s police, Tao ito emo vide nie sano da pike "smolcaja” neeewspet ‘stimuliati, nogo da ce one doves. do slabijihrezultita. Novi Kt Shjanl prikvacsie REEL, al tafoder dopastau posojane “kes”, ajc onetajugotoro enatatno prilagodavane novin feria. Tom ‘omogujedanagovraj dave intrvence zx pabaanjerewaa, LU poviet mijenia REH peedsala spo racionslpo-2nansvenib ascjeja proses verovanjenu "mudeost gail’, karakte Fistidhim mo amends demokracj. RE je kljao wugobi konowmie sre od pocetka “gnanstvene™ ekonomije w osamnaystom stole, “ahsjevsut smo mtematicku magia da je vede pun vos. A povijestracionalih ofekivanj rhode je povezana 4 demokraskim Fareerom amesigkog an, Trt, predstavlajuei psa mina pojedinaca a sede svoj vist interes, sna te 1 bolie nego lade, Americki rouse je Kral Sledbeniel REH-2 fle naglstavati tlemokatskkarskter pretense na raionalnos. Go 8 zasive na akon els ejev ky ars kate aoe wee shai, vetoatie je ds prosjeen ibor bade oprimslan. Nema racing fa Fo bi vlade ‘mogle pobajati mudrest gomil. Medutimy, premda se ekoacmist pritake REH-a brinu o cima slobodnog ita, REH je takoderodgover na san cenfrlni panera. Pomisimo samo ma ane dvowske vjelbezlinesnog pgraminana koje 5 com sovjetsi matematteru 1960-im godinar u pokusjy da Clawalneplanranje wine raionalnim. Kjnaa petpostivka REHa tiie savesena tonbarena, ego savtkene infoemacie|Da je sovieska {davai sposobnasakupit informal: aéunati moe za koju se ads late da je rasta from lobodnih 2a, ne W bilo ijednog ‘Shnickogravlogs da nyeine odie oe budu savren) eacionalne na atin 1a koji se posta REH. Jedan jedi plaronbki Govar ne bi init nikal popredie