HR Program Ruralnog Razvoja RH I Indikativna Tablica5

2014
2020
PROGRAM RURALNOG
RAZVOJA REPUBLIKE
HRVATSKE ZA RAZDOBLJE
2014.-2020.
Nacrt Programa koji se upuuje na neformalne konzulatcije u Europsku
Komisiju. Formalno upuivanje Programa oekuje se u svibnju 2014.
godine, nakon zakljuivanja Partnerskog sporazuma.
Nacrt programa za meuupravne konzultacije

Ministarstvo poljoprivrede
24.01.2014.
1
TABLICA SADRAJA:
UVOD ............................................................................................................................................................... 14
1.
NAZIV PROGRAMA .............................................................................................................................. 16
2.
DRAVA LANICA I ADMINISTRATIVNO PODRUJE ................................................................. 16
2.1. Geografsko podruje koje pokriva Program ............................................................................................... 16

2.2. Klasifikacija Regija .................................................................................................................................... 16
3.
EX-ANTE EVALUACIJA ....................................................................................................................... 18
3.1. Opis procesa ............................................................................................................................................... 18

3.2. Pregled preporuka ....................................................................................................................................... 18
3.2.1. Najvanije preporuke............................................................................................................................... 18
3.2.2. Kompletno izvjee ................................................................................................................................. 22
4.
SWOT I IDENTIFIKACIJA POTREBA ................................................................................................. 23
4.1. SWOT ......................................................................................................................................................... 23

4.1.1. Opi opis podruja primjene ................................................................................................................... 23
4.1.1.1. Drutveno gospodarsko stanje ........................................................................................................... 23
Sl. 1. Struktura vlasnitva uma i umskog zemljita u RH .............................................................................. 50
4.1.2. Jake strane ............................................................................................................................................... 51
4.1.3. Slabe strane.............................................................................................................................................. 53
4.1.4. Mogunosti .............................................................................................................................................. 55
4.1.5. Opasnosti ................................................................................................................................................. 56
4.1.6. Kontekst pokazatelji ................................................................................................................................ 57
4.1.7. Strukturirana tablica hrvatskih specifinih pokazatelja stanja ................................................................. 57
4.2. IDENTIFIKACIJA POTREBA .................................................................................................................. 58
4.2.1. Poveanje stupnja strune osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja ...................................... 58
4.2.2. Jaanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i umarstvu te poveanje strunosti osoba koje obavljaju
savjetodavnu djelatnost ............................................................................................................................. 59
4.2.3. Jaanje suradnje istraivakog sustava u poljoprivredi i umarstvu s gospodarstvom sa ciljem razvoja,
testiranja, primjene i irenja najnovijih znanja i inovacija........................................................................ 60
4.2.4. Unaprjeenje gospodarenja umama privatnih umoposjednika ............................................................. 60
4.2.5. Generacijska obnova u poljoprivredi ....................................................................................................... 61
4.2.6. Jaanje odrivosti gospodarstava sa znaajnim strukturnim potekoama ............................................. 62
4.2.7. Promjena strukture poljoprivredne proizvodnje i poveanje produktivnosti........................................... 62
4.2.8. Poveanje konkurentnosti sektora prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda ...................................... 63
4.2.9. Okrupnjavanje poljoprivrednog i umskog zemljita .............................................................................. 65
4.2.10. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i umarstvu.......................................................................... 65
4.2.11. Poveanje uinkovitog koritenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama ............ 66
4.2.12. Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi............................................................................................. 67
2
4.2.13. Organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu ...................................................... 67

4.2.14. Razvoj sustava kvalitete i vea ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete ......................................... 68
4.2.15. Spreavanje erozije tla i poveanje plodnosti tla i organske tvari u tlu ................................................. 68
4.2.16. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka ................................................................................................... 69
4.2.17. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti ................................................................................................... 69
4.2.18. Odravanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje na podrujima s prirodnim i specifinim
ogranienjima u poljoprivredi ................................................................................................................... 70
4.2.19. Obnova umskih povrina konverzijom i oplemenjivanjem ................................................................. 71
4.2.20. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvoenje radova u umarstvu i preradi drva ............ 71
4.2.21. Poveanje razine proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora energije ............................... 72
4.2.22. Poveanje proizvodnje umske biomase ............................................................................................... 73
4.2.23. Daljnji razvoj i jaanje lokalnih razvojnih inicijativa............................................................................ 73
4.2.24. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima .............................. 74
4.2.25. Razvoj lokalne komunalne, drutvene, prometne i turistike infrastrukture ......................................... 75
4.2.26. Razvoj osnovnih usluga za ruralno stanovnitvo................................................................................... 75
5.
OPIS STRATEGIJE ................................................................................................................................. 77
5.1. Obrazloenje prepoznatih potreba koje e se rjeavati PRR te izbor ciljeva, prioriteta i fokus podruja
temeljenih na SWOT analizi i procjeni potreba ........................................................................................ 77
5.2. Izbor, kombinacija i obrazloenje mjera .................................................................................................... 80
5.2.1. Izabrane mjere ......................................................................................................................................... 80
5.2.2. Kombinacija i opravdanost mjera ............................................................................................................ 80
5.3. Opis rjeavanja horizontalnih tema ............................................................................................................ 88
5.4. Saeti prikaz intervencijske logike koja prikazuje prioritete i fokus podruja odabranih Programom,
ciljeve i kombinacije mjera kojima bi se ciljevi trebali postii................................................................. 90
5.5. Opis planiranih aktivnost koje e omoguiti provedbu programa i opis savjetodavnih kapaciteta ............ 91
6.
PROCJENA EX-ANTE UVJETOVANOSTI .......................................................................................... 92
6.1. Identifikacija primjenjivih ex-ante uvjetovanosti i procjena njihovog ispunjenja (primjenjivih prioritetnih i
opih ex-ante uvjetovanosti) ..................................................................................................................... 92
6.2. Opis aktivnosti za ispuvanje ex ante uvjetovanosti, odgovorna tijela i vremenski plan aktivnosti .......... 118
6.2.1. Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se ispunili primjenjivi opi ex-ante uvjeti ............................... 118
6.2.2. Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se ispunili primjenjivi ex-ante uvjeti vezani uz prioritete ....... 118
7.
OKVIR ZA PROCJENU OSTVARENJA POSTIGNUA ................................................................... 119
7.1. Opis okvira za procjenu ostvarenja postignua ........................................................................................ 119

7.2. Obrazloenje alokacije za rezervu procjene uinka.................................................................................. 121
8.
OPIS IZABRANIH MJERA ................................................................................................................... 122
8.1. Opis opih uvjeta ...................................................................................................................................... 122

8.2. Opis mjera ................................................................................................................................................ 122
8.2.0. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja................................................................................ 122
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 122
3
8.2.2. Opi opis mjere, ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i horizontalnim
ciljevima ................................................................................................................................................. 122
8.2.3. Opseg, visina potpore i druge informacije............................................................................................. 125
M01.1 Strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanja vjetina ............................................................. 125
M01.2 Potpora za demonstracijske i informativne aktivnosti ......................................................................... 127
8.2.4. Mogunost provjere i kontrola mjere .................................................................................................... 128
8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere ...................................................................................................................... 129
8.2.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika ........................................................................................................... 129
8.2.4.3. Ukupna procjena mjere....................................................................................................................... 129
8.2.5. Metodologija za izraun iznosa potpore ................................................................................................ 129
8.2.6. Dodatne informacije specifine za mjeru .............................................................................................. 129
8.2.7. Ostale relevantne informacije za razumijevanje i provedbu mjere........................................................ 129
8.2.0. M02 - Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
poljoprivrednim gospodarstvima ............................................................................................................ 131
8.2.1.Pravna osnova......................................................................................................................................... 131
ciljevima ................................................................................................................................................. 131
M02.1. Potpora za pruanje savjetodavnih usluga .......................................................................................... 135
M02.3 Potpora za osposobljavanje savjetnika ................................................................................................. 137
8.2.0. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu ............................................................ 141
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 141
ciljevima ................................................................................................................................................. 141
M03.2 Potpora za trokove informiranja i promoviranja ................................................................................ 144
4

8.2.0. M04 Ulaganja u fiziku imovinu ........................................................................................................ 148
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 148
8.2.2. Opi opis mjere ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i horizontalnim ciljevima
................................................................................................................................................................ 148
M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva............................................................................ 151
4.1.1. restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava ............... 151
4.1.2. poveanje okoline uinkovitosti........................................................................................................... 155
4.1.3. koritenje obnovljivih izvora energije ................................................................................................... 158
M04.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda .............................. 162
4.2.1. poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda kroz modernizaciju, preradu i trenje
poljoprivrednih proizvoda....................................................................................................................... 162
4.2.2. Koritenje obnovljivih izvora energije .................................................................................................. 166
M04.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i
umarstva ................................................................................................................................................ 168
M04.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolinih i klimatskih ciljeva ....... 173
4.4.1. neproizvodna ulaganja vezana uz ouvanje okolia .............................................................................. 173
8.2.0. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i
katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti..................................... 180
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 180
................................................................................................................................................................ 180
8.2.6. Dodatne informacije specifine za mjeru ............................................................................................. 183
8.2.0. M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja .................................................................. 184
5
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 184

ciljevima ................................................................................................................................................. 184
M06.1.Potpora mladim poljoprivrednicima .................................................................................................... 186
M06.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ....................................................................... 190
M06.4 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima ............................................ 192
8.2.0. M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima .............................................................. 195
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 195
ciljevima ................................................................................................................................................. 195
M07.1. Sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i naselja u ruralnim podrujima .......................... 196
M07.2. Ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture ....................................... 197
8.2.0. M08 Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma......................................... 204
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 204
ciljevima ................................................................................................................................................. 204
M08.6. Ulaganja u svrhu poboljanja otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava ......................... 208
M08.7. Ulaganja u umarske tehnologije te u proizvodnju i marketing umskih proizvoda ......................... 212
8.2.4. Mogunost provjere i kontrole mjere .................................................................................................... 219
6
8.2.4.3. Ukupna procjena mjere...................................................................................................................... 219

8.2.6. Dodatne informacije za mjeru .............................................................................................................. 219
8.2.0. M09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa ................................................................... 220
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 220
................................................................................................................................................................ 220
8.2.3. Opseg, visina potpore i druge informacije............................................................................................ 221
Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa ......................................................................................... 221
8.2.6. Dodatne informacije specifine za mjeru ............................................................................................. 224
8.2.0. M10 Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti ...................................................................................... 225
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 225
................................................................................................................................................................ 225
8.2.4. Mogunost provjere i kontrola .............................................................................................................. 240
8.2.4.1. Rizici u provedbi: ............................................................................................................................... 240
8.2.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika: .......................................................................................................... 240
8.2.4.3. Ukupna procjena:................................................................................................................................ 240
8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere: ..................................................................................................................... 244
8.2.4.3. Ukupna procjena mjere: ..................................................................................................................... 244
8.2.4.3. Ukupna procjena:................................................................................................................................ 246
7

8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere : .................................................................................................................... 259
8

8.2.0. M11 Ekoloki uzgoj .......................................................................................................................... 316
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 316
................................................................................................................................................................ 316
M11.1. Plaanja za prijelaz na ekoloke poljoprivredne prakse i metode ....................................................... 317
M11.2 . Plaanja za odravanje ekolokih poljoprivrednih praksi i metoda ................................................... 320
8.2.0. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima
................................................................................................................................................................ 324
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 324
................................................................................................................................................................ 324
M13.1. Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima - GPP...................................................... 325
M13.1.Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima ................................................................. 326
9
8.2.6.Dodatne informacije specifine za mjeru ............................................................................................... 347

8.2.0. M16 Suradnja .................................................................................................................................... 348
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 348
................................................................................................................................................................ 348
M16.1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a .............................................................................. 350
M16.2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivrednoprehrambenom i umarskom sektoru ...................................................................................................... 352
M16.4. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita ............................................................... 353
M16.8. Izrada umskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ili drugih relevantnih dokumenata .......... 355
8.2.0. M17 Upravljanje rizicima................................................................................................................... 357
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 357
8.2.2 Opi opis mjere ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i horizontalnim ciljevima
................................................................................................................................................................ 357
M17.1. Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka .................................................................................................. 358
8.2.0. M19 LEADER .................................................................................................................................... 361
8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 361
ciljevima ................................................................................................................................................. 361
M19.1 Pripremna pomo ................................................................................................................................. 363
10

8.2.6.1. Opis obveznih elemenata mjere LEADER ......................................................................................... 372
8.2.6.2. Procedura i vremenski okvir za odabir LRS ....................................................................................... 372
8.2.6.3. Mogunost isplate predujma............................................................................................................... 373
8.2.6.4. Zadaci Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(Agencija za plaanja) i LAG-ova u provedbi LEADER-a .................................................................... 373
8.2.6.5. Predvieni mehanizmi suradnje i preklapanja s ostalim mjerama u PRR 2014 2020 ..................... 373
9.
EVALUACIJSKI PLAN......................................................................................................................... 375
9.1. Cilj i svrha ................................................................................................................................................ 375

9.2. Upravljanje i koordinacija ........................................................................................................................ 375
9.3. Teme i aktivnosti evaluacije ..................................................................................................................... 378
9.4. Podaci i informacije .................................................................................................................................. 379
9.5. Vremenski okvir ....................................................................................................................................... 381
9.6. irenje rezultata evaluacijskih aktivnosti ................................................................................................. 383
9.7. Resursi ...................................................................................................................................................... 384
10. FINANCIJSKI PLAN ............................................................................................................................. 386
10.0. Stope doprinosa ...................................................................................................................................... 386
10.1. Godinja planirana alokacija EU (u EUR): ............................................................................................ 386
10.2. Raspodjela po mjerama i tipovima operacija sa razliitom stopom doprinosa iz EAFRD-a (u EUR za
ukupni period 2014-2020) ...................................................................................................................... 388
10.2.1. EAFRD doprinos primjenjiv za sve mjere lanak 59(3).................................................................. 388
10.2.2. Raspodjela po mjerama i specifinim stopama doprinosa za tipove operacija sa specifinom EAFRD
stopom doprinosa lanak 59(4) ............................................................................................................ 388
10.2.3. Ukupni doprinos Unije po mjerama i indikativan raspored po fokus podrujima ............................... 390
11. INDIKATOR PLAN ............................................................................................................................... 396
12. DODATNA NACIONALNA FINANCIRANJA ................................................................................... 397
13. POTREBNI ELEMENTI ZA OCJENU DRAVNE POMOI ............................................................. 398
14. INFORMACIJE O KOMPLEMENTARNOSTI .................................................................................... 399
14.1. Opis sredstava za komplementarnost/povezanost s: ............................................................................... 399
14.1.1. Drugim instrumentima Unije, posebice s ESI fondovima i Stupom 1 te drugim instrumentima
zajednike poljoprivredne politike; ........................................................................................................ 399
14.1.2. Gdje se i nacionalni i regionalni PRR primjenjuju na istom teritoriju, informacije o komplementarnosti
izmeu ta dva PRR ................................................................................................................................. 400
14.2. Informacije o komplementarnosti sa financijskim instrumentima Unije ondje gdje je znaajno ........... 400
11
15. PROVEDBA PROGRAMA ................................................................................................................... 401

15.1. Imenovanje svih relevantnih tijela i saeti opis upravljake i kontrole strukture ................................... 401
15.1.1. Relevantna tijela iz lanka 72(2) ......................................................................................................... 401
15.1.2. Opis upravljake i kontrole strukture .................................................................................................. 401
15.1.2.1. Opi opis (ukljuujui postupke koje e osigurati uinkovitu i koordiniranu provedbu)................. 401
15.1.2.2. Postupci za nezavisne kontrole i rjeavanje prigovora ..................................................................... 403
15.2. Predvieni sastav Odbora za praenje .................................................................................................... 404
15.3. Promidba programa .............................................................................................................................. 405
15.4. Opis sustava u svrhu osiguranja povezanosti izmeu lokalnih razvojnih strategija i aktivnosti
predvienih mjerom Suradnja i mjerom Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima .... 409
15.5. Poduzete aktivnosti u svrhu smanjenja administrativnih prepreka za krajnje korisnike ........................ 409
15.6. Opis koritenja tehnike pomoi ............................................................................................................ 410
16. PODUZETE AKTIVNOSTI ZA UKLJUIVANJE PARTNERA ....................................................... 412
16.1. Lista poduzetih aktivnosti za ukljuivanje partnera ............................................................................... 412
16.2. Pojanjenja vezano uz tablicu Poduzete aktivnosti za ukljuivanje partnera...................................... 414
17. NACIONALNA RURALNA MREA .................................................................................................. 416
17.1. Procedura i vremenski okvir za uspostavu nacionalne ruralne mree .................................................... 416
17.2. Organizacijska struktura Mree, opis ukljuenosti organizacija i administracija/ uprava, ukljuujui i
partnere navedene u l. 55 Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea te opis aktivnosti
umreavanja ............................................................................................................................................ 416
17.3. Opis aktivnosti Mree koje e se poduzimati u skladu s ciljevima Programa ruralnog razvoja 2014- 2020
................................................................................................................................................................ 417
17.4. Dostupna sredstva za uspostavu i voenje Mree .................................................................................. 418
18. Ex ante procjena mogunosti provjere i kontrole mjera, ukljuujui rizik greke.................................. 419
19. PRIJELAZNE ODREDBE ..................................................................................................................... 420
19.1. Opis prijelaznih uvjeta po mjeri ............................................................................................................. 420
19.2. Indikativna tablica .................................................................................................................................. 420
12
POPIS GRAFIKONA I SLIKA:

Grafikon 1: Stopa zaposlenosti osoba izmeu 20 64 godine, 2002. - 2012.................................................... 24
Grafikon 2: Vrijednost robnog izvoza i uvoza RH ............................................................................................ 27
Grafikon 3: Struktura obrazovanje nositelja PG-a ............................................................................................ 29
Grafikon 4: Vrijednost proizvodnje poljoprivredne djelatnosti RH .................................................................. 30
Grafikon 5: Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH.................................................................... 30
Grafikon 6: Ukupna povrina, proizvodnja i prinosi itarica ............................................................................ 32
Grafikon 7: Samodostatnost RH itaricama u 2011. ......................................................................................... 33
Grafikon 8: Ukupna povrina, proizvodnja i prinosi industrijskog bilja ........................................................... 34
Grafikon 9: Samodostatnost RH uljaricama u 2011. ......................................................................................... 34
Grafikon 10: Proizvodnja eerne repe 2008. - 2012. ....................................................................................... 35
Grafikon 11: Proizvodnja voa 2008. - 2012. ................................................................................................... 35
Grafikon 12: Samodostatnost RH voem u 2011. ............................................................................................. 36
Grafikon 13: Proizvodnja povra 2008. - 2012. ................................................................................................ 37
Grafikon 14: Prirodi po hektaru pojedinih povrtnih vrsta ................................................................................. 37
Grafikon 15: Samodostatnost RH povrem u 2011. .......................................................................................... 37
Grafikon 13: Proizvodnja sjemena 2008. - 2012. .............................................................................................. 39
Grafikon 17: Broj uvjetnih grla stoke po koritenom poljoprivrednom zemljitu ............................................ 40
Grafikon 18: Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na ukupnu proizvodnju mlijeka 2008. - 2012................ 41
Grafikon 19: Struktura ekoloke proizvodnje u ukupno koritenom poljoprivrednom zemljitu ..................... 43
Grafikon 20: Udio poljoprivrednog zemljita pod ekolokom proizvodnjom 2007. - 2011. ............................ 44
Grafikon 21: Struktura integrirane proizvodnje u ukupno koritenom poljoprivrednom zemljita .................. 44
Slika 1: Teritorijalna podjela na statistike regije ............................................................................................. 17
Slika 2. ume u RH prema uzgojnom obliku (Izvor: GOP 2006-2015) ...................................................... 204
13
UVOD
Uspostavljanje odnosa izmeu Republike Hrvatske i Europske unije zapoelo je
meunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene drave 15. sijenja 1992.
godine.
Od dana podnoenja Zahtjeva za lanstvo u EU (veljaa 2003.), dobivanja statusa zemlje
kandidata, (u lipnju 2004.), poetka pregovora pa do potpisivanja Ugovora o pristupanju EU
(prosinac 2011.), Republika Hrvatska je prola dug put usklaivanja nacionalnog zakonodavstva s
pravnom steevinom Europske unije.
Svi spomenuti koraci omoguili su Republici Hrvatskoj punopravno lanstvo, kao 28. zemlji
lanici, dana 01. srpnja 2013.
Jedno od najznaajnijih podruja djelovanja institucija Europske unije, kako u smislu obuhvata
zajednike pravne steevine, tako i u smislu udjela u EU proraunu, predstavlja Zajednika
poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Programsko razdoblje EU obuhvaa
razdoblje od sedam godina.
Preduvjet za mogunost koritenja sredstava EAFRD u slijedeem programskom razdoblju je izrada
Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine (PRR 2014.-2020.).
Nacrt Programa je pripremljen u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijea o potpori
ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom
o Zajednikom stratekom okviru (CSF Uredba) te prijedlogom svih relevantnih provedbenih akata.
Zacrtani ciljevi Europske strategije za pametan, odriv i ukljuiv rast - EUROPA 2020,
ekonomski, okolini i teritorijalni izazovi Unije, oituju se i kroz tri zacrtana cilja ZPP-a i to:
konkurentnost poljoprivrede, odrivo gospodarenje resursima i uravnoteen razvoj ruralnih podruja.
U ovom Programu predvieno je dostizanje ciljeva ZPP-a, kroz est prioriteta djelovanja, a putem
odabranih mjera.
14
Predvieni prioriteti i fokus podruja 2014.-2020. su slijedei:

PRIORITET
Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

umarstvu i ruralnim podrujima
FOKUSNA PODRUJE
1A Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim
podrujima
1B Jaanje veze izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i
umarstva te istraivanja i inovacija, ukljuujui poboljano upravljanje okoliem
1C Poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i
umarstva
2A Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i

Poboljanje odrivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja trinog
regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija sudjelovanja i usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
i odrivog upravljanja umama
2B Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede i generacijske obnove
3A Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom integracijom
u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodanom vrijednou
Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui poljoprivrednih proizvoda, promoviranjem na lokalnim tritima i u kratkim
preradu i trenje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija te meustrukovnih
te upravljanje rizikom u poljoprivredi
organizacija
3B Poticanje spreavanja rizika i upravljanja rizikom
Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s

poljoprivredom i umarstvom
4A Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura

2000, podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima te
poljoprivrede velike prirodne vrijednosti te stanja europskog krajobraza
4B Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
4C Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom
5A Poveanje uinkovitosti u koritenju vode u poljoprivredi

5B Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka
prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika, otpornom na 5C Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,
klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarenja
umarskom sektoru
5D Smanjenje emisije staklenikih plinova i amonijaka iz poljoprivrede
5E Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu
6A Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea i otvaranje radnih
mjesta
Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te

6B Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
gospodarskog razvoja u ruralnim podrujima
6C Jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih
tehnologija (ICT) u ruralnim podrujima
Izvor: EK, 2013.
6
15
1.
NAZIV PROGRAMA
Naziv dokumenta: Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (u

daljnjem tekstu PRR 2014.-2020.).
2.
DRAVA LANICA I ADMINISTRATIVNO PODRUJE
2.1. Geografsko podruje koje pokriva Program

Republika Hrvatska (RH) smjetena je na jugoistoku Europe i njezina ukupna povrina pokriva
87.661 km2, od ega na kopno otpada 56.594 km2 (ukljuujui povrinu otoka), dok povrina
teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda iznosi 31.067 km2. Duina kopnene granice iznosi
2.028 km, a duina morske obale na kopnu 1.777 km. Uz obalu Jadranskoga mora smjeteno je 1.246
otoka, otoia, hridi i grebena, od ega je 48 otoka naseljeno. Duina morske obale otoka iznosi
4.058 km.
PRR 2014.-2020. osigurava jedinstvenu primjenu politike ruralnog razvoja na cjelokupnom ruralnom
podruju Republike Hrvatske.
Za potrebe provedbe mjera ruralnog razvoja, ruralnim ili mjeovitim podrujima u Republici
Hrvatskoj smatraju se sve jedinice lokalne samouprave koje pripadaju preteito ruralnim ili
mjeovitim upanijama (NUTS3) izdvojenim koritenjem izvorne OECD ove metodologije. Izuzetak
ine jedinice Grad Zagreb,Grad Split, Grad Rijeka i Grad Osijek. U njima se zbog izrazite veliine
naselja sjedita, ruralnim ili mjeovitim smatraju sva naselja koja im administrativno pripadaju,
izuzev samih naselja sjedita (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ona se smatraju gradskim podrujima
urbanih aglomeracija. Ovako odreena ruralna i mjeovita podruja Hrvatske obuhvaaju prostor
sela, mjeovitih naselja, malih i srednjih gradova odnosno prostor sloene drutvene i gospodarske
strukture te mozaikog krajolika, u kojem uz poljoprivrednu proizvodnju i umarstvo postoji niz
drugih djelatnosti i namjena. U njima na 56.164 km2 (99.24% ukupne povrine) ivi 3.217.117
stanovnika (75.08% ukupnog stanovnitva).
2.2. Klasifikacija Regija

Administrativno, Republika Hrvatska podijeljena je na 21 jedinicu regionalne (podrune)
samouprave to odgovora NUTS 3 razini, od ega je 20 upanija i Grad Zagreb kao posebna
administrativna jedinica. Ukupno je 556 jedinica lokalne samouprave, od ega je 127 gradova i 429
opina.
U statistikom smislu Republika Hrvatska je podijeljena na dvije NUTS 2 regije:
1.
2.
Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaa 14 NUTS 3 regija: Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku,

Varadinsku, Koprivniko-krievaku, Meimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitikopodravsku, Poeko-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjeko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku,
Karlovaku i Sisako-moslavaku upaniju te Grad Zagreb.
Jadranska Hrvatska, koja obuhvaa 7 NUTS 3 regija: Primorsko-goransku, Liko-senjsku,
Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovako-neretvansku
upaniju.
16
Kontinentalna Hrvatska zauzima 56%, a Jadranska Hrvatska 44% teritorija. Kontinentalnoj

Hrvatskoj, kojoj teritorijalno pripada i Grad Zagreb, pripada i najvei broj stanovnika (67%).
Donja slika prikazuje teritorijalnu podjelu statistikih regija RH.
Slika 1: Teritorijalna podjela na statistike regije
Izvor: Dravni zavod za statistiku (dalje: DZS), 2013.
17
3.
EX-ANTE EVALUACIJA
3.1. Opis procesa

Tijekom studenog 2012., Sredinja Agencije za financiranje i ugovaranje, provela je javni natjeaj za
projekt IPA 2009 FWC Support for preparing Rural development programme 2014-2020, u okviru
kojeg je predviena aktivnost prethodne procjene Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. U
prosincu, 2012. sklopljen je ugovor br. 2009-0404-011501, izmeu Sredinje Agencije za
financiranje i ugovaranje (ugovaratelj) i tvrtke Cardno Agrisystems, UK (izvritelj).1
Projektni zadatak bio je provesti prethodnu procjenu Programa (ex-ante evaluaciju) te strateku
procjenu utjecaja na okoli (SEA). Ex ante evaluacija dio je samog programiranja i ima za cilj
doprinijeti kvaliteti izrade programa.
Prvi uvodni sastanak Inception meeting izmeu korisnika i izvritelja, odran je 03. sijenja 2013.
U periodu od veljae do listopada nezavisni procjenitelji su imali dodatne misije u RH (11.-15.
oujka; 03.- 05. lipnja; 09.-18. rujna; 29. -31. listopada o.g.).
Kvalitativno gledano, ex ante evaluacija se provela u tri faze: bilateralni sastanci sa djelatnicima MP
vezano za poglavlja i mjere PRR te odravanje radionice o programiranju; prikupljanje podataka i
intervjuiranje potencijalnih korisnika i ostalih dionika te periodino dostavljanje preporuka i
izvjetavanje (ukljuujui prezentaciju nacrta Izvjea).
Evaluacijski tim je posebnu panju posvetio:
procjeni stanja podruja primjene PRR (koritenju kontekst pokazatelja; poljoprivredi i

prehrambeno-preraivakoj industriji; umarskom sektoru; stanju okolia i prirode; ruralnom
turizmu; infrastrukturi; SWOT analizi; procjeni potreba),
relevantnosti te unutarnjoj i vanjskoj koherentnosti PRR (usklaenosti sa Strategijom EU

2020; procjeni strategije PRR i intervencijske logike; predloenim potporama po mjerama;
ulozi odabranih mjera pri dostizanju ciljeva; konzistentnosti financijskih raspodjela i ciljeva;
procjeni provoenja LEADER-a (CLLD); procjeni Nacionalne ruralne mree, tehnikoj
pomoi),
mjerenju napretka i rezultata PRR (procjeni sustava praenja i evaluacije te Evaluacijskog

plana),
procjeni planiranih aranmana za provedbu programa i ukljuivanje dionika.
Kompletan Nacrt ex ante izvjea dostavljen je u listopadu o.g, a Finalno ex ante izvjee
(iskljuujui SEA procjenu2) dana 18. prosinca 2013. godine.
3.2. Pregled preporuka

3.2.1. Najvanije preporuke
U Finalnom ex ante evaluacijskom izvjeu navedeno je 197 preporuka. Izvjee je strukturirano po
poglavljima Nacrta PRR, iz kolovoza 2013., pa se stoga i svaka preporuka referira na spomenuti
1
Evaluacijski tim u sastavu: Morten Kvistgaard, Heidi Skov Andersen, Sonja Karoglan Todorovi, Darko Znaor i Lea
Kvistgaard.
2
Izvjee za Strategic Environmental Assesment je u izradi te e preporuke u sklopu istog biti dostavljene naknadno.
18
Nacrt. Najvanije preporuke prepoznate od Evaluacijskog tima, a presloene prema kategorijama i

temama, su slijedee:
Tema
Kako je preporuka uzeta u obzir ili

opravdanje ukoliko nije
Preporuka
SWOT analiza, procjena potreba

Iskoristiti sve obvezne
zajednike
kontekst
Kontekst pokazatelji
pokazatelje u opisu stanja
podruja primjene.
Saetak o stanju
poljoprivrede
Ubaciti kratki saetak o

stanju u poljoprivredi iznad
SWOT-a, pri emu su
zakljuci o svakome od 6
prioriteta saeti.
Stanje u
poljoprivredi
definicije
Ukljuiti
definicije
osnovnog
koncepta
u
politici RR odrivost i
konkurentnost u odnosu na
poljoprivredna
gospodarstva.
Ukljuiti
ekonomske
podatke koji opisuju trend
gospodarske
vanosti
proizvoda;
Poljoprivreda
Pripremiti analizu baziranu

na bilanci proizvodnje i
potronje,
zajedno
sa
trinom
statistikom
pojedinanih
proizvoda,
kako bi se pratio razvoj u
relativnim trinim udjelima
tih proizvoda;
Detaljnije
opisati
i
analizirati
pojedinane
proizvode, ne u velikim
grupama, kao to su voe i
povre;
Poboljati analizu faktora
koji
odreuju
razvoj
sektora;
Osnaiti
analizu
investicijskih potreba i
ostalih potreba u sektorima.
19
Tema
Prehrambena
industrija

Preporuka
Detaljnije
analizirati
konkurentnost individualnih
proizvoda
i
kretanja
trendova;
Poboljati
analizu
potencijalne uloge shema
kvalitete.
Razmotriti
koritenje
zasebnih
SWOT analiza
vezanih uz 6 prioriteta PRR;
SWOT
Potrebe
Pripremiti kratak tekst da bi

se
sintetizirala
SWOT
analiza i demonstriralo kako
glavne unutranje snage i
slabosti, koje se mogu
kontrolirati,
mogu
biti
upravljane odgovarajuim
intervencijama kojima bi se
iskoristile
prednosti
vanjskih prilika i izbjegle
vanjske prijetnje.
Ukljuiti preciznu procjenu
potreba i povezati je s
analizom trenutne situacije i
SWOT
analizom,
te
strategijom i prioritizacijom
resursa.
Konstrukcija intervencijske logike
Strategija
Fokusirati se na trite
poljoprivrednim zemljitem
kako bi se prebrodila
usitnjenost zemljita.
Strategija
Fokusirati se na mala
poljoprivredna gospodarstva
i preradu na gospodarstvu.
Strategija
Ukljuiti
tematski
potprogram
za
mala
poljoprivredna
gospodarstva.
Postavljanje ciljeva, raspodjela financija
Ciljevi
Kvantificirati ciljeve
svim razinama.
na
20
Tema

Preporuka
Financijska
raspodjela
Uravnoteiti/preispitati
financijske
raspodjele
izmeu prioriteta i ciljeva.
Financijska
raspodjela
Uskladiti
financijske
raspodjele sa zahtjevima iz
regulativa za RR (P4 i P5).
Financijska
raspodjela
Raspodijeliti
financije
prema
podmjerama
i
operacijama.
Provedba programa
Administrativni
resursi
Pripremiti
analizu
optereenosti poslova i
tijeka rada za MP i
APPRRR
da
bi
se
procijenio broj potrebnih
zaposlenika;
Procijeniti
raspodjele
financijskih izdataka za
administraciju u MP i
APPRRR.
Izobrazba osoblja
Omoguiti
kvalitetnu
izobrazbu
i
dovoljan
kapacitet zaposlenika MP i
APPRRR
(novih
i
sadanjih),
da
bi
se
omoguila
uinkovitija
provedba Programa.
SEA preporuke (naknadno e biti dostavljene)
Ostalo
Reorganizirati i proiriti
konzultacije s dionicima;
Ukljuivanje
dionika
Ukljuiti dodatne dionike,

kroz fokus grupe, npr.
gospodarske i drutvene
partnere te tijela koja
predstavljaju
civilno
drutvo;
Imati vie ciljanih javnih
prezentacija
nakon
dovrenja izrade mjera i
financijskih raspodjela.
21
3.2.2. Kompletno izvjee

Tijek i rezultati evaluacije, ukljuujui detaljne preporuke, prikazani su u Finalnom ex ante
evaluacijskom izvjeu. SEA izvjee e biti dostavljeno naknadno.
22
4.
SWOT I IDENTIFIKACIJA POTREBA
4.1. SWOT
4.1.1. Opi opis podruja primjene
4.1.1.1. Drutveno gospodarsko stanje
Teritorij
Prema Modelu izdvajanja ruralnih podruja Hrvatske za potrebe praenja utjecaja mjera ruralnog
razvoja (Aneks 1) 99,24% podruja definirano je kao ruralno i mjeovito podruje, a samo 0,76%
kao gradska podruja urbanih aglomeracija.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine u RH je ivjelo 4.284.889 stanovnika, od kojih je
,24,92% stanovnitva ivi u gradskom podruju urbanih aglomeracija, a 75.08% u ruralnom i
mjeovitom podruju.
RH biljei nisku prosjenu gustou naseljenosti od 78 stanovnika/km2 (DZS, 2011.). Meutim
gustoa naseljenosti vrlo je razliita pa gledano po upanijama biljeimo najniu gustou
stanovnitva od 10 stanovnika/km2 u Liko-senjskoj upaniji, dok je najvea gustoa u Gradu
Zagrebu sa 1.232 stanovnika/km2 (CI-4).
U EU-27 broj stanovnika je u porastu, dok su posljedice gospodarske krize i prethodna ratna zbivanja
ostavile traga na naseljenost ruralnih podruja RH i predstavljaju ozbiljnu prijetnju daljnjem razvoju
i opstanku ruralnog podruja. U razdoblju od 1990. do 2011. godine broj stanovnika Hrvatske se
prema procjenama Eurostata smanjio za 7,9 %, a u 2012. godini stopa prirodnog prirasta bila je
negativna i iznosila je - 2,3 promila.
Prosjena starost stanovnitva iznosi 41,7 godina, odnosno 43,3 godine kod ena i 39,9 godina kod
mukaraca. Prema starosnim skupina broj stanovnika mlaih od 15 godina je 15%, izmeu 15-64
godine 68%, a starijih od 65 godina 17% (CI-2).
Migracije
Znaajna migracijska kretanja u RH prisutna su dugi niz godina i posljedica su relativnog i/ili
apsolutnog pogoranja ivotnih uvjeta za mlade obitelji kao i rastueg trenda seljenja u urbane centre
ili perspektivnije ruralne/turistike regije, s namjerom postizanja viega ivotnog standarda kroz
zaposlenje, komunalnu opremljenost i ope obrazovanje.
U 2011. godini naselje stalnog stanovanja (prebivalite) unutar RH promijenile su 71.403 osobe.
Kako bi se utvrdilo migracijsko kretanje iz ruralnih u urbana podruja analiziran je migracijski saldo
meu upanijskih preseljenja u Grad Zagreb te je zakljueno da biljeimo porast sa 3,56% u 2007.
godini na 7,34% u 2011. godini. Najvei broj preseljenog stanovnitva unutar RH bio je u dobi od 20
do 39 godina starosti 47,0%, udio ena iznosio je 54,0%.
Vei udio starije ruralne populacije od 64 godine s 17,56%, (2. dobna struktura) u odnosu na mladu
populaciju do 15 godina, te stopa zaposlenosti od samo 49,75% pokazatelji su depopulacije ruralnih
krajeva i naputanje poljoprivrednog zemljita.
23
Obrazovanje
Razina obrazovanja u ruralnim podrujima je u prosjeku mnogo nia u usporedbi s urbanim
podrujima. Udio osoba koje su zavrile samo osnovnu kolu u dobi od 15 i vie godina u ukupnom
stanovnitvu je u ruralnim podrujima dva put vii u odnosu na urbana podruja, to govori o
regionalnim razlikama. U veini upanija, postotak osoba koje ive u ruralnim podrujima i koje su
zavrile samo osnovnu kolu (stariji od 15 godina) varira izmeu 20 35% (Prilog 1 - tablica 1).
Zaposlenost
U 2012. stopa zaposlenosti pokazuje udio radno sposobnog stanovnitva koja je u radnom odnosu
(Prilog 1 - tablica 2). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godina bila
50,7% u 2012, to je najnie od svih EU drava lanica i 13,5% manje od prosjeka EU-27. Stopa
zaposlenosti Hrvatske za osobe u dobi od 20 do 64 je porasla za 62,9% do 2008, ali zbog financijske,
gospodarske i dunike krize padala je svake godine od 2009-2012.
Grafikon 1: Stopa zaposlenosti osoba izmeu 20 64 godine, 2002. - 2012.
Izvor: DZS, 2013.

Jedan od ciljeva strategije Europa 2020 je da do 2020. godine 75% osoba u dobi od 20 do 64 godina
bude u radnom odnosu, dok je za Hrvatsku taj cilj 59%. Prosjena stopa zaposlenosti u 2012. iznosi
50,7% te je neto vea kod mukaraca nego li kod ena (CI-5). Stopa samozaposlenosti (15-64
godine) u RH iznosi 16,4% u 2012. godini (CI-6).
Prema procjenama Eurostata broj radnog sposobnog stanovnitva u 2012. godini iznosi 2.837.000 od
ega je 1,778 milijuna aktivno stanovnitvo, a zaposleno je 1,446 milijuna osoba (CI-X). Podaci
Eurostata ukazuju na injenicu da je u 2009. godini u tercijarnom sektoru bilo zaposleno ak 64%,
dok u primarnom samo 4,7% ukupno zaposlenih (CI-11).
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi3 o strukturi zaposlenosti u 2012., u poljoprivredi je bilo
zaposleno 179,900 osoba tj. 12,4%, u umarstvu 1%, u prehrambeno-preraivakoj industriji 3,4%, a
u turizmu 5,7% zaposlenih (CI-13).
Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je s 8,4% u 2008. godini na do 15,8% u 2012.
godini kada je prosjean broj nezaposlenih iznosio 324.324 osoba. Preko 40% nezaposlenih je u
dobi izmeu 15 i 24 godina. (CI-7). Dugorona stopa nezaposlenosti - stopa nezaposlenih od jedne
godine ili vie, u Hrvatskoj je bila 10,3%, dvostruko vie nego u EU-27 s prosjekom od 4,6%.
EU Labour Force Survey, Eurostat

24
Prometna i komunalna infrastruktura

Temeljem stratekih opredjeljenja, dio osnovnih ciljeva konsolidacije infrastrukture i prostorne
strukture Hrvatske te povezivanja njenih dijelova realiziran je izgradnjom autocesta, te na podruju
energetske mree i dijelom u vodoopskrbi. S druge strane, u podruju eljeznike infrastrukture koja
je izrazito bitna za osiguranje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, nisu stvoreni adekvatni
uvjeti.
Bitno poboljano prometno povezivanje na dravnom nivou, ali i interes za neke aktualne prostore
(atraktivni prirodni predjeli) otvorili su i otvaraju mnoga podruja za razvojne inicijative i ulaganja.
Istovremeno, uz prometno razvojne koridore pojaava se koncentracija gradnje te migracije iz
ruralnih prostora u urbane s koncentracijama funkcija u gradovima (osobito velikim).
Nasuprot tome, presporo unapreenje regionalnog i lokalnog prometnog povezivanja koje je u
nadlenosti regionalne i lokalne samouprave, dotrajala i manjkava infrastruktura, usporavaju razvoj
ruralnih podruja i poveavaju pritiske na okoli (Prilog 1 - tablica 3).
Znaaj cestovnog prometa u Hrvatskoj proizlazi iz prostorne razvedenosti mree i najprikladnijeg
pribliavanja korisnicima. Gospodarski razvoj je usporen i zbog nedovoljno razvijene lokalne
cestovne infrastrukture, koja je neravnomjerno rasporeena i koncentrirana uz vee urbane centre.
Neophodna poboljanja regionalnog, a posebice lokalnog prometa osigurat e pristupanost i
povezanost udaljenijih ruralnih naselja i omoguiti im da iskoriste svoj gospodarski potencijal i
podignu ukupnu kvalitetu ivota.
Komunalna infrastruktura
Oko 80% stanovnitva RH ima mogunost prikljuenja na sustav javne vodoopskrbe, dok stupanj
prikljuenosti iznosi prosjeno 74%.
Ope obiljeje vodno-komunalnog sektora u Hrvatskoj je veliki zaostatak u razvijenosti usluge
odvodnje u odnosu na vodoopskrbu. Sustavima javne kanalizacije pokriveno je podruje na kojem
obitava 43,6% stanovnitva Hrvatske, uz znatne razlike meu upanijama i jo vee meu opinama
i gradovima (Prilog 1 - tablica 4).
S 56,4% stanovnitva bez prikljuka na odvodnju i 73% stanovnitva bez prikljuka na ureaje za
proiavanje komunalnih otpadnih voda, sustav javne odvodnje i njegova uinkovitost je izrazito
nezadovoljavajua.
Ruralni turizam
Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj nije dovoljno razvijen to je posljedica dugog procesa
zanemarivanja ruralnog prostora i obiteljskih seljakih gospodarstava te usmjerenosti hrvatskog
turizma na priobalni turizam.
Trenutno stanje turizma u ruralnom prostoru posljedica je i nedostatka tematske ponude seoskih
domainstava i planskog pristupa ureenju pojedinanih seoskih gospodarstava u svrhu
prepoznatljive autohtone ponude.
Ruralna turistika ponuda u Republici Hrvatskoj ima kratku povijest i to od 1998. kada su se
registrirali prvi nosioci/vlasnici "turistikih seljakih obiteljskih gospodarstava", njih 32, i trenutno je
na neopravdano niskoj razini sa svega 447 registriranih seljakih domainstva koja su vrlo
neravnomjerno rasporeenih po upanijama. S obzirom na nizak nivo iskoritenja raspoloive radne
snage i raspoloive resurse koji mogu poveati uposlenost i dohodak obiteljskih gospodarstava,
neophodan je vei angaman na podruju turizma u ruralnom prostoru.
25
Osnova razvoja ruralnog turizma su turistika seljaka obiteljska gospodarstva, no u posljednjih 10tak godina sve je vei interes drave, lokalne samouprave, pojedinih institucija i poduzetnika u
ruralnom prostoru za razvojem nekih novih oblika turistike ponude na ruralnom prostoru, ime se
stvaraju preduvjeti za razvitak i brendiranje ruralnih destinacija.
Znaaj ruralnog turizma, prije svega, ogleda se u vrlo vanoj interakciji poljoprivredne proizvodnje,
proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turistikih
usluga koritenjem postojeih resursa ruralnog prostora i sela, kao njegovog sastavnog dijela.
Polazei od navedenoga kao i injenice kako je najvei dio Republike Hrvatske definiran kao ruralni
prostor i da je od iznimnog interesa omoguiti kvalitetan razvoj i ivot na cjelokupnom podruju
nae zemlje, a uzimajui u obzir da je jedno od 10. osnovnih naela Strategije razvoja turizma RH do
2020. razvoj turizma na cjelokupnom prostoru nae zemlje, koritenje turizma kao pokretaa
razvoja ruralnih podruja mora biti jedna od vrlo bitnih poluga ukupnog razvoja.
Gospodarsko stanje
Hrvatska biljei usporavanje gospodarske aktivnosti i negativne stope promjene bruto domaeg
proizvoda (BDP). U 2012. godini ukupna vrijednost BDP-a iznosila je gotovo 44 milijarde EUR
(trine cijene-tekue), to je pad od 1,9% u odnosu na prethodnu godinu. Bruto domai proizvod po
stanovniku u 2012. godini prosjeno je iznosio 10.294 EUR. Gledano prema indeksu kupovne moi,
u 2012., BDP iznosi 61% od prosjeka EU-27, a u ruralnim podrujima je taj zaostatak jo izraeniji i
iznosi oko 46% (CI-8).
Smanjenje BDP uzrokovano je smanjenjem potronje kuanstava i sredinje drave te padom bruto
investicija u fiksni kapital. U odnosu na 2011. godinu, potronja kuanstava je u 2012. smanjena za
3%, potronja drave smanjena je za 0,8% dok bruto investicije u fiksni kapital biljei pad od 4,7%.
Ukupna vrijednost bruto dodane vrijednosti (BDV) iznosila je 37.3 milijarde EUR u 2012., pri emu
je udio primarnog sektora 5%, a tercijarnog ak 69%. Od toga je, prema podacima Eurostata, u 2010.
godini, 33% ostvareno u urbanom podruju (Prilog 1 - tablica 6).
Udio BDV-a primarnog sektora ini oko 7% ukupnog BDV-a RH dok je u ruralnim podrujima udio
BDV primarnog sektora neto vei i iznosi oko 10% od ukupnog BDV za ruralna podruja (Prilog 1
-tablica 7). Nadalje, prema podacima DZS, poljoprivredna djelatnost u ukupnom BDV-u ukupne
proizvodnje RH biljei pad te u 2012. iznosi 3,16%.
Produktivnost rada (mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih osoba) za 2012.
godinu u Republici Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 26.079 eura/osobi. Prema podacima iz Eurostata,
prosjena produktivnost rada za EU-27 iznosi 51.719 eura/osobi to predstavlja skoro dvostruko vei
iznos u odnosu na produktivnost u RH. Prosjena produktivnost rada u ruralnom podruju je jo
manja te je iznosila 24.399 eura/osobi. Kada se gleda produktivnost u primarnom sektoru
(poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo) ona je iznosila neto vie od prosjeka 26.497 eura/osobi (CI12).
Stopa rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti u 2012. godini je sljedea: 20,5% stanovnitva u
Hrvatskoj je bilo na riziku od siromatva ili socijalne iskljuenosti 32,3 %, 15,4% se suoilo s
tekom materijalnom oskudicom, a 16,1% je ivjelo u kuanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Jo
vei stupanj izloenosti siromatvu u postotku od 38,1% je u ruralnom podruju (CI-9).
26
Vanjskotrgovinska bilanca
U 2012. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna
amerikih dolara, a izvezeno u vrijednosti od 1.621,5 milijuna amerikih dolara, ime je ostvaren
deficit od 945,8 milijuna amerikih dolara. U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini inila je 11,2 %.
Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2
% i vea je od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode vanjskotrgovinske razmjene. U 2012.
godini najznaajnija trita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda su zemlje EU-a
(razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH i zemalja lanica EU ini 58% ukupne
razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH) i zemlje CEFTA-e (razmjena poljoprivredno
prehrambenih proizvoda RH i zemalja lanica CEFTA-e ini 24% ukupne razmjene poljoprivredno
prehrambenih proizvoda RH). U razmjeni sa zemljama CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3
milijuna amerikih dolara, a sa zemljama EU-a deficit je 1.045,2 milijuna amerikih dolara.
Nakon ulaska RH u EU vanjsko-trgovinska bilanca poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je bitno
pogorana. U srpnju i kolovozu 2013. godine (prva dva mjeseca RH u EU) zbog ukidanja zatitnih
carina na tritu RH znaajno se poveao udio uvezenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U
istom razdoblju bitno su pogorani uvjeti izvoza na trite zemalja CEFTA-e koje su do ulaska RH u
EU bile nae najznaajnije izvozne odrednice.
Grafikon 2: Vrijednost robnog izvoza i uvoza RH
Vanjsko trgvinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda
RH
Izvoz
Uvoz
800.000
700.000
600.000
000, USD
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
(VII-IX mj) (VII-IX mj) (VII-IX mj) (VII-IX mj) (VII-IX mj) (VII-IX mj) (VII-IX mj)
Izvor: DZS, 2013. Obrada: MP

Analiza stanja u poljoprivredi, umarstvu i prehrambeno-preraivakoj industriji
Struktura poljoprivrednih gospodarstava i drutveno ekonomski pokazatelji
Gospodarska vanost poljoprivrede u RH je relativno visoka. Prema Istraivanju o strukturi
poljoprivrednih gospodarstava poljoprivrednu4 aktivnost u RH obavlja 233.280 poljoprivrednih
gospodarstava koji koriste 1.316.010 ha poljoprivredne povrine, odnosno prosjeno poljoprivredno
gospodarstvo u RH koristi 5,6 ha poljoprivrednih povrina.
Izvor: Istraivanje Dravnog zavoda za statistiku za 2010 godinu (FSS)

27
Prema podacima DSZ-a u 2012. godini po kategorijama koritenog zemljita najzastupljenije su

oranice i vrtovi s 903.508 ha (67,9% koritenog poljoprivrednog zemljita), slijede trajni travnjaci 5 s
345,561 ha (26,0% koritenog poljoprivrednog zemljita), te trajni nasadi s 78.183 ha (5,9%
koritenog poljoprivrednog zemljita) (CI-18).
Obradive povrine veine obiteljskih gospodarstava su vrlo rascjepkane i esto vrlo udaljene jedna
od druge, to je jedan od razloga za neuinkovitost poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima iz
Upisnika poljoprivrednih gospodarstva6, u 2011. poljoprivredna proizvodnja prosjenog
poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 katastarskih estica.
Struktura poljoprivrednih gospodarstava
U strukturi veliine poljoprivrednih gospodarstva izrazito su dominantna poljoprivredna
gospodarstva kategorije ispod 2 ha (52,6%) (CI-17). Unato prisutnom trendu poveanja broja
poljoprivrednih gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (7,8%) i od 100 do 750 ha (24,1%)
njihova zastupljenost je i dalje mala, odnosno u strukturi veliine poljoprivrednih gospodarstava jo
uvijek su izrazito dominantna poljoprivredna gospodarstva manja od 20 ha. Ovakvo stanje prosjene
veliine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove gospodarske odrivosti.
Prosjena gospodarska veliina poljoprivrednog gospodarstva odraena temeljem ukupne vrijednosti
proizvodnje izraena kao standardni output (SO) po gospodarstvu iznosi 9.064,9 EUR-a. Sukladno
ukupnoj vrijednosti proizvodnje gospodarstva najvie je gospodarstva svrstano u razred ekonomske
veliine do 2.000 EUR (89.480 poljoprivrednih gospodarstva ili 38,3%) (CI-17; Prilog 2 - tablica 1).
Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2011. godini najvie gospodarstava djelovalo je kao
OPG ak 162.833 gospodarstva (97,4%). Prema ostalim organizacijskim oblicima u Upisniku je bilo
upisano 2.404 obrta (1,4% gospodarstava), 1.522 trgovaka drutva (0,9% gospodarstava), 307
zadruga (0,2% gospodarstava) i 150 (0,1% gospodarstva) poljoprivrednih gospodarstava u statusu
drugih pravnih osoba, registriranih proizvoakih grupa i organizacija nema (Prilog 2 - tablica 5).
U 2011. godini zamjetno je smanjenje broja poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik u
odnosu na 2010. godinu. Pri tome je prisutno smanjivanje broja OPG-a za 13,59%, obrta za 23,10% i
trgovakih drutava 32,17%. Promatrajui u ovom razdoblju apsolutne vrijednosti najvie je smanjen
broj OPG-a za 25.606 gospodarstva.
Svi izneseni podaci nedvojbeno ukazuju na nizak stupanj organiziranosti poljoprivrednih
gospodarstava, ponajprije OPG-a, te odsustvo procesa ukljuivanja istih u vie organizacijske oblike
i druge vidove suradnje, to izravno utjee na njihov nivo konkurentnosti i slabu pozicioniranost na
tritu.
Udruivanje
Naroito je bitno poveanje malog broj poljoprivrednih zadruga i poveanje broja udruenih
poljoprivrednih gospodarstava. Meutim, slijedom negativnog povijesnog naslijea u okvirima
bivih socijalistikih zadruga, ideja zadrunog organiziranja uvelike je kompromitirana te je
potrebno uloiti dodatne napore za razvoj zadrugarstva. S tim u vezi nuno je djelovati u smjeru
reafirmacije poloaja i uloge zadruga kao primjerenog naina organiziranja poljoprivrednih
gospodarstava. Time razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora pored reafirmacije i razvoja zadruga
moe doprinijeti i veza s uspostavom proizvoakih grupa i organizacija kojima se moe izravno
utjecati na poveanje i standardizaciju ponude i potranje, poljoprivrednih, a lokalnih proizvoda.
5
Odnosi se na stvarno koritenu povrinu. Procjenjuje se da je povrina vea jer se vie gospodarstava zajedniki koristi dravnim zemljitem za ispau
stoke.
Upisnik vodi Agencija za plaanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju

28
Drutveno gospodarski pokazatelji

Poljoprivreda u Hrvatskoj je izrazito obiteljski posao. U 2012. godini, 93,2% radne snage u
poljoprivredi (mjereno u godinjim radnim jedinicama) je radna snaga poljoprivrednika i/ili lana
njegove/njezine obitelji. To je puno vei postotak od prosjeka EU-27 (76,6%). Udio ena u strukturi
stalno zaposlenih poljoprivrednih radnika u Hrvatskoj je 40,2%, to je vei udio nego u
odgovarajuem EU-27 prosjeku (37,5%). Meutim, udio ena upravitelja poljoprivrednih
gospodarstava bio je nii u Hrvatskoj nego u cijeloj EU-27 (20,9% u usporedbi s 23,2%).
Od ukupnog broja nositelja poljoprivrednih gospodarstva, 9.600 nositelja je mlae od 35 godina
(4,1%), 86.440 je staro izmeu 35 i 54 godina (37,1%) te je 137.240 nositelja starije od 54 godina
(58,8%). Na 100 nositelja koji su stariji od 54 godine dolazi 7 koji su mlai od 35 godina (CI-23;
Prilog - tablica 3).
Poljoprivredno obrazovanje u RH se prua kroz formalne obrazovne ustanove na dvije razine:
poljoprivredno obrazovanje u est poljoprivrednih kola i oko 20 srednjih kola, te vie i visoko
kvalificirano obrazovanje putem strunih predavanja na dva uilita (u Krievcima i Poegi) i dva
fakulteta (Sveuilite u Zagrebu i Sveuilite u Osijeku). Pokazatelj stupnja poljoprivrednog
obrazovanja na razini upravitelja poljoprivrednih gospodarstva pokazuju da 95% upravitelja nema
nikakvo poljoprivredno obrazovanje, odnosno posjeduje samo praktino iskustvo (CI-24). Uz
postojeu razvijenu obrazovnu infrastrukturu prisutan je nedostatak programa neformalnog
obrazovanja i strunog usavravanja (Prilog 2 - tablica 4).
Podaci Istraivanja strukture poljoprivrednih gospodarstava 2010. RH ukazuju na vrlo nepovoljnu
strukturu obrazovanja nositelja PG-a. Svega 4,96 % nositelja PG-a ima poljoprivredno obrazovanje
dok u EU -27 u prosjeku 29,59 % nositelja PG-a ima poljoprivredno obrazovanje.
Grafikon 3: Struktura obrazovanje nositelja PG-a
Struktura obrazovanja nositelja PG,
RH FSS 2010
samo
praktino
iskustvo
95,04%
puno
poljoprivredno
obrazovanje
2,16%
Struktura obrazovanja nositelja PG,

EU - 27 FSS 2010
osnovno
obrazovanje
22,58%
samo
praktino
iskustvo
70,41%
puno
poljoprivredno
obrazovanje
7,01%
osnovno
obrazovanje
2,80%
Izvo
rIzvor: DZS, - Istraivanja strukture poljoprivrednih gospodarstava 2010. Obrada : MP
Gospodarski pokazatelji
RH kontinuirano biljei deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, a gospodarska kriza je dodatno utjecala
na zadravanje takvog negativnog trenda. Prema podacima DZS ukupan izvoz roba iz RH je u 2012.
godini iznosio 9,6 milijardi eura, a uvoz 16,2 milijarde eura, ime je na razini RH ostvaren
vanjskotrgovinski deficit od 6,6 milijardi eura. Time je pokrivenost uvoza izvozom bila svega
59,4%.
Negativni gospodarski trendovi koji su obiljeili gospodarstvo RH u 2012. godini ostavili su traga i u
poljoprivrednoj proizvodnji. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH u 2012. godini iznosila je
20,91 milijardu kuna i u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 1,76 %.
29
Grafikon 4: Vrijednost proizvodnje poljoprivredne djelatnosti RH
Izvor: DZS, Obrada : MP

U 2012. godini u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje vrijednost biljne proizvodnje ini
59,6%, a vrijednost stoarske proizvodnje ini 34,2%. Promatrano po proizvodnim sektorima, u
vrijednosti poljoprivredne proizvodnje udio biljne proizvodnje raste dok udio stoarstvo kontinuirano
pada uz stalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
Grafikon 5: Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH
Izvor: Dravni zavod za statistiku

Produktivnost
Unato padajuem trendu posljednjih nekoliko godina, poljoprivredni sektor ini 5,5% BDP-a i
13,8% od ukupne radne snage. Visok udio stanovnitva ovisi o poljoprivredi i srodnim aktivnostima.
Unato povoljnim uvjetima za bavljenje poljoprivredom, Hrvatska je veliki uvoznik hrane.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. u RH iznosi 20.910 milijardi kuna, to je u odnosu na
2011. godinu pad od 1,8%. Bruto dodana vrijednost u 2012. iznosi 8.819 milijardi kuna, to je u
odnosu na 2011. godinu pad od 8,6%. Uloeni rad u poljoprivredi u ovom razdoblju biljei rast od
1,2%.
Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti i uloenog rada, kao
prosjek razdoblja od 2010. do 2012. godine, iznosio je 6.368,2 eura/AWU7 to je za 58,2 % manje u
odnosu na produktivnost poljoprivrede EU-a (15.223,6 eura/AWU) (CI-14). U odnosu na nove
zemlje lanice EU (EU-12) produktivnost hrvatske poljoprivrede je vea no u posljednje tri godine
trend rasta produktivnosti znaajno je vei u zemljama EU 12.
AWU godinja jedinica rada (engl. Annual Work Unit AWU) predstavlja godinje radno vrijeme (u satima rada) na puno radno vrijeme. Za RH je
1 AWU definirana kao 1.800 radnih sati godinje.
30
Produktivnost 2010-12 ; EUR

(BDV/AWU)
Stopa promjene
produktivnost(BDV/AWU)
2007-09 / 2010-12; %
30.000
25.639
30,0
27,7
25.000
25,0
18,5
20,0
20.000
15,0
15.224
15.000
12,4
10,0
5,0
10.000
6.368
4.678
5.000
Hrvatska
-5,0
-10,0
Hrvatska
EU 27
EU 15
EU 12
EU 27
EU 15
EU 12
-8,5
-15,0

Zaposlenost i plae
Ukupni rad na poljoprivrednom gospodarstvu (rad nositelja i lanova poljoprivrednog gospodarstva
te rad plaene i neplaene, stalne i povremene radne snage) iskazan u AWU u 2010. godini bio je
179.290 AWU (CI-22). Vrijednost faktorskog dohotka izraenog po jedinici godinjeg rada (AWU)
u 2012. godini iznosila je 3.509,2 EUR/AWU, dok je vrijednost poduzetnikog dohotka (pokazatelj
dohodaka koji najblie prikazuje standarda ivota poljoprivrednika) po jedinici godinjeg rada
iznosila 2.957,5 EUR /AWU (CI-25).
Prema podacima DZS-a prosjena neto isplaena plaa po zaposlenom u poljoprivredi u 2012. godini
iznosila je 4.303 kuna, to ini 78,5% prosjene neto isplaene plae po zaposlenom u RH. Prosjena
neto isplaena plaa po zaposlenom u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda iznosila je
4.733 kuna (86,4% prosjene neto isplaene plae), u djelatnosti proizvodnja pia 6.211 (za 13,4%
vea od prosjene neto isplaene plae) te u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda 7.106 (za
29,7% vea od prosjene neto isplaene plae).
Investicije tehniko tehnoloka obnova
U poljoprivrednom sektor u Hrvatskoj nedovoljna je razina ulaganja u fiksni kapital, odnosno ulae
se manje nego to je potrebno da bi se odrao nivo potrebne amortizacije za proizvodne kapacitete te
e se potrebe za ponovnim ulaganjima brzo poveavati (Prilog 2 - tablica 7).
Bruto investicije u fiksni kapital (dugotrajnu imovinu) u 2012. godini iznosi 229,7 milijuna eura, to
iznosi 19,6% od ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivredne djelatnosti .
Podaci o strukturi, prosjenoj veliini gospodarstva i standardnom outputu (SO) gospodarstva
ukazuju na nizak stupanj investicijskog potencijala, a samim time i nisku razinu tehniko-tehnoloke
opremljenosti. U cilju podizanja razine konkurentnosti i ekonomske odrivosti poljoprivrednih
gospodarstava nuna je daljnja tehniko-tehnoloka modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i
poveanje produktivnosti radne snage (Prilog 2 - tablica 2)
Rizici u proizvodnji
S obzirom na nepredvidive i sve uestalije klimatske poremeaje te specifinost poljoprivredne
proizvodnje i njenu uvjetovanost klimatskim faktorima, posljednjih godina rastu rizici u
poljoprivrednoj proizvodnji. U razdoblju od 2007. godine, sve uestalije pojave sunog razdoblja kao
i drugih ekstremnih vremenskih prilika ine dodatne potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji.
31
S ciljem smanjivanja ovih rizika u Republici Hrvatskoj je u primjeni sustav potpora za osiguranje
tete od elementarnih nepogoda. U razdoblju od 2008. do 2012. godine u RH isplaena je potpora za
osiguranje od tete u prosjeku 31.801.693 kuna godinje, a u sustav potpore bilo je ukljueno ukupno
30.553 korisnika ili u prosjeku 6.110 korisnika godinje. Prava na potporu osiguranja od moguih
teta proizvodnji u poljoprivredi u iznosu do 25% troka zaraunate ukupne premije osiguranja
mogla su ostvariti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a
koja su u svojstvu osiguranika za svoju proizvodnju osigurana policom osiguranja od teta.
U tom pogledu nuno je u narednom razdoblju predvidjeti odgovarajue mjere kojima e se djelovati
preventivno na mogue tete od ekstremnih vremenskih prilika kao i omoguiti zadravanje sustava
potpora osiguranju proizvodnje s ciljem smanjivanja ukupnih rizika u poljoprivrednoj proizvodnji.
Biljna proizvodnja
Prema podacima DZS u 2012. godini u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje udio biljne
proizvodnje ini 59,6%. Prema nainu koritenja poljoprivrednog zemljita u RH u 2012. godini
najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904.000 ha to ini 67,9% koritenoga poljoprivrednog zemljita
dok vonjaci ine svega 2,3%, vinogradi 2,2% te maslinici 1,4% koritenog poljoprivrednog
zemljita. Znaajan problem u biljnoj proizvodnji predstavljaju nedostatne koliine vode za
navodnjavanje koje zajedno sa sve uestalijom pojavom sua negativno utjeu na visinu i kvalitetu
prinosa, a time uzrokuju znaajne tete u biljnoj proizvodnji. Tome svakako pridonosi niska razina
izgraenosti infrastrukture za dovod vode do poljoprivrednih povrina to dodatno potvruje i
podatak da se u Republici Hrvatskoj navodnjava svega 1,1% koritenog poljoprivrednog zemljita.
Ratarske kulture
Proizvodnja itarica
U ukupnoj biljnoj proizvodnji najvei udio otpada na proizvodnju itarica. Tijekom razdoblja od
2008. do 2012. godine pod itaricama je bilo prosjeno 559.916 ha, s prosjenom proizvodnjom od
3.137.702 t. U strukturi proizvodnje itarica dominanto mjesto ima kukuruz sa 62,4% , penica sa
27,1% te jeam sa 7,2 %. Prosjean prirod kukuruza u razdoblju od 2008.-2012. godina iznosi 6,48
t/ha, kod penice iznosi 5,04 t/ha kod jema 3,96 t/ha.
Grafikon 6: Ukupna povrina, proizvodnja i prinosi itarica
Izvor: DZS, 2012., Obrada: Ministarstvo poljoprivrede
32
U 2010. i 2011. godini RH je bila samodostatna sa penicom, kukuruzom i zobi, proizvodnja jema
je vrlo je blizu samodostatnosti, dok domaa proizvodnja ostalih itarica ne podmiruje ukupne
potrebe.
Grafikon 7: Samodostatnost RH itaricama u 2011.
Izvor: DZS, 2012, Obrada: MP

Izuzev penice i kukuruza iji su pronosi 5 t/ha kod penice, odnosno 6 t/ha kod kukuruza na razini
prosjeka prinosa u zemljama EU, kod svih ostalih ratarskih kultura prinosi su ispod prosjeka u EU,
to ukazuje na nisku tehnoloku razinu.
Proizvodnja uljarica
U strukturi proizvodnje uljarica dominantno mjesto ima soja (46,8%), suncokret (33,1%) te uljana
repica (19%). Od 2008. do 2012. godine uljarice su se prosjeno proizvodile na oko 102.500 ha s
prosjenom proizvodnjom od 264.914 t ploda te proizvodnjom biljnih ulja od 89.500 t godinje. Od
2010. godine je evidentno poveanje povrina pod suncokretom i sojom, dok se u istom razdoblju
smanjuju povrine pod uljanom repicom. Prosjean prirod soje u razdoblju 2008.-2012. iznosi 2,52
t/ha, suncokreta 2,78 t/ha dok kod uljane repice iznosi 2,62 t/ha godinje. Prosjean prirod
suncokreta, uljane repice i soje je nii od prosjenog priroda istih kultura u nekim europskim
zemljama (Njemaka, Danska, Belgija, Francuska) koji iznosi 3t/ha.
33
Grafikon 8: Ukupna povrina, proizvodnja i prinosi industrijskog bilja
Izvor: DZS, 2012.; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2010. i 2011. godini RH je samodostatna sa uljaricama. Iako je Republika Hrvatska samodostatna
sa uljaricama, samodostatnost biljnih ulja je jedino u proizvodnji sojina ulja.
Grafikon 9: Samodostatnost RH uljaricama u 2011.
Izvor: DZS, 2012, Obrada: MP
Proizvodnja eerne repe

U 2012. godini proizvodnja eerne repe odvijala se na 23.502 hektara, sa proizvodnjom od 919.230
t, a prirod je bio 39,1 t/ha korijena. Prosjeni prirod korijena eerne repe za razdoblje 2008.-2012. je
51.16 t/ha godinje to je na znatno nioj razini od one u zemljama Europske unije sa razvijenom
tehnologijom proizvodnje (Francuska, Njemaka) i koje ostvaruju prinos korijena eerne repe i
preko 70 t/ha. Sjetvene povrine pod eernom repom nisu bitno promijenjene u promatranom
34
razdoblju 2008.-2012. Prosjena proizvodnja eera za razdoblje od 2008.-2012. iznosi 290.750 t

godinje.
Grafikon 10: Proizvodnja eerne repe 2008. - 2012.
Izvor: DZS, 2012.; Obrada: MP
Proizvodnja duhana
U 2012. godini proizvedeno je 11.787 tona duhana na povrini od 5.958 hektara to ini prirod od 2
t/ha godinje. Proizvodnja duhana i proizvodne povrine odravaju se na razini od 5 do 6 tisua
hektara. Prosjean prirod duhana za razdoblje od 2008.-2012. iznosi 2,06 t/ha, a u istom razdoblju
proizvedeno je u prosjeku 11.427 t duhana godinje. U strukturi proizvodnje prevladava duhan tipa
Virginia (90%) ija je proizvodnja vezana uz posebne pedoloke zahtjeve (siromana pjeskovita tla)
te stoga ova proizvodnja na takvim tlima nema za proizvoae primjerenu alternativu. Poseban
problem u proizvodnji duhana ine visoki trokovi energije u pripremi i suenju duhanskog lista te je
nuno sustavno rjeavanje ovog pitanja kao elementarne prepreke daljnjoj opstojnosti proizvodnje.
Voe i povre
Proizvodnja voa
Proizvodnja voa se u 2012. odvijala na 30.846 ha (27.141 intenzivni i 3.705 ekstenzivni), to ini
svega 2,3% koritenoga poljoprivrednog zemljita. Na ovoj je povrini ukupno proizvedeno 139.123
tona voa.
U razdoblju 2008. - 2012. proizvodne povrine pod voem su se smanjivale. U razdoblju 2008. 2012. proizvodnja jabuka odvijala se na 6.410 ha, na kojima je proizvedeno u prosjeku 71.496 t
godinje, mandarina na 1.541 ha, s ukupnom proizvodnjom od 46.372 t, te ljiva na 5.317 ha s
ukupnom godinjom proizvodnjom od 16.916 t.
Grafikon 11: Proizvodnja voa 2008. - 2012.
35
Izvor: DZS, 2012.,Obrada MP

Prosjean prirod jabuke u razdoblju 2008.-2012. iznosi 11,15 t/ha, mandarine 30,1 t/ha breskve i
nektarine 4,44 t/ha, kruke 2,36 t/ha dok kod ljive iznosi 3,18 t/ha godinje. Pri tome pored
razmjerno niskih priroda neadekvatna tehnologija i nedostatak znanja i ulaganja primjetne su znatne
oscilacije priroda od godine do godine uvjetovane uinkom okolinih faktora (tete od elementarnih
nepogoda mraz, tua sua).
U proizvodnji voa jedino je proizvodnja treanja, vianja, jabuka i mandarina u 2010. i 2011. godini
samodostatna, a ljiva se pribliila granici samodostatnosti.
Grafikon 12: Samodostatnost RH voem u 2011.
Izvor: DZS, 2011., Obrada: MP
Proizvodnja povra i gljivarstvo

U 2012. godini povre se uzgajalo na 7433 ha, a ukupna proizvodnja je iznosila 178.854 t.
Najzastupljenije vrste povra u proizvodnji su luk, enjak, rajica, bijeli kupus, dinje, lubenice,
mrkva i paprika.
U razdoblju 2008.-2012. proizvodne povrtlarske povrine smanjene su za skoro 50%, to predstavlja
ozbiljan problem u nadolazeem razdoblju. Proizvodnja povra u zatvorenom prostoru (plastenici,
staklenici) je minimalna i u 2012. se odvijala na svega 495 ha.
36
Grafikon 13: Proizvodnja povra 2008. - 2012.

Prosjean prirod rajice u razdoblju 2008-2012. iznosi 36,52 t/ha, paprike 11,02 t/ha, mrkve 23,98
t/ha dok kod luka i enjaka iznosi 22,92 t/ha godinje. Ocjena je da su razine priroda povra
razmjerno niske te su kljuni elementi u poboljanju proizvodnje i konkurentnosti sektora u ulaganje
u nove tehnologije i znanje u proizvodnji povra.
Grafikon 14: Prirodi po hektaru pojedinih povrtnih vrsta
Izvor: DZS, 2012.,Obrada MP

RH ima malu razinu samodostatnosti u proizvodnji povra jedino se proizvodnja kupusa i poriluka u
2010. i 2011. godini pribliila granici samodostatnosti.
Grafikon 15: Samodostatnost RH povrem u 2011.
37

Iako je, zahvaljujui klimatskim i geografskim raznolikostima, proizvodnja voa i povra mogua na
podruju itave RH, njena zastupljenost u okviru ukupne biljne proizvodnje je nedovoljna u pogledu
zadovoljenja potreba stanovnitva, turizma i prehrambene industrije, ali i mogunosti izvoza.
Prosjeni prinosi manji su nego u zemljama EU zbog zastarjele tehnologije te uestalih sua. Uslijed
takvog stanja RH ima negativnu vanjsko trgovinsku bilancu i znatan je uvoznik voa i povra. Takvo
stanje u sektoru voa i povra upuuje na potrebu ulaganju tehniko tehnoloke obnove u i uvoenje
i novih tehnologija u proizvodnji, skladitenju i pripremi proizvoda za trite te promicanje
proizvodnog i trinog organiziranja proizvoaa u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti
ovoga sektora.
Proizvodnja gljiva
Podsektor gljivarstva je neto specifiniji u odnosu na ostalu proizvodnju povra. U RH proizvodnja
gljiva kree se na razinama od 40 do 45.000 tona godinje. Ovaj podsektor posebno je osjetljiv
obzirom da ukupna proizvodnja poiva na uvoznom supstratu koji zbog trokova transporta
poveava ukupne trokove proizvodnje za 15%, te je i zbog toga Hrvatska gljiva nekonkurentna.
Unato istaknutim problemima proizvodnja gljiva je pogodan okvir mogue diversifikacije
gospodarskih aktivnosti u ruralnim podrujima. Kako ovaj podsektor ima iroke mogunosti za
daljnji razvoj nune su sustavne mjere koje e djelovati u pravcu modernizacije i tehnoloke obnova
proizvodnih kapaciteta.
Vinogradarstvo i vinarstvo
Prema podacima DZS, pod vinogradima je u 2012. godini bilo 29.237 hektara, a broj rodnih trsova
iznosio je 124 milijuna. Proizvodnja groa u razdoblju 2008.-2012. u prosjeku je iznosila 198.271
tona godinje, a proizvodnja vina u istom razdoblju u prosjeku od 1.367.400 hl. godinje. Razvidno
je smanjenje povrina, broja rodnih trsova i proizvodnje groa u odnosu na razdoblje 2009. 2011.,
a takoer je znaajno smanjena i proizvodnja vina (prosjeno 1.42 tisue hl). Prosjean prirod groa
u razdoblju 2008.-2012. iznosio je 6,1 t/ha godinje. U 2010. i 2011. godini u EU je prosjeno
izvezeno 1.027,5 mil. litara vina, a uvezeno u prosjeku 1.849 mil. litara. Deset najzastupljenijih sorti
vinove loze u vinogradarskom sortimentu RH ine graevina, malvazija istarska bijela, plavac mali
crni, trbljan bijeli, plavina, merlot crni, rizling rajnski, kujundua, ugni blanc i babi crni.
Uzgoj maslina
Prema podacima DZS, pod maslinama je u 2012. godini bilo 18 100 ha te je uoeno poveanje
koritenih povrina u odnosu na razdoblje 2008. - 2012. Prosjeni prinos maslina u razdoblju 20082012. iznosio je 2,22 t/ha, a ukupna godinja proizvodnja ploda maslina iznosi 37.783 tona te je
38
proizvodnja maslinovog ulja u prosjeku 53.691 hl godinje. U proizvodnji masline u 2010. i 2011.
godini biljeimo pribliavanje granici samodostatnosti.
Ljekovito, zainsko i aromatino bilje

Prema podacima DZS, pod ljekovitim, zainskim i aromatskim biljem u 2012. godini bilo je 3.201
ha, a prosjena povrina za razdoblje 2008.-2012. iznosi 2.887 ha, prosjean prirod od 0,6 t/ha te se
proizvede u prosjeku 1.790,2 t godinje. Veliki dio povrina je u ekolokoj proizvodnji (1,159 ha u
2012. godini). Najee ljekovito, zainsko i aromatino bilje koje se uzgaja su kamilica, paprena
metvica, menta, neven, lavanda, smilje, dalmatinski buha, komora, bazga i dr.
Ukrasno bilje
Proizvodnja cvijea je prisutna na manjim povrinama, i to uglavnom sezonskog jednogodinjeg
(ljetnog) i dvogodinjeg (mauhice u zatienom prostoru) cvijea. Na otvorenom se dijelom
proizvodi krizantema, a trajnice i sobno bilje se uvoze. Proizvodne povrine znatno su manje i ne
postoji specijalizacija u proizvodnji, to bi za ve prisutne udruene proizvoae (udruge i zadruge)
bilo znaajno. Tehnoloka opremljenost je poprilino zastarjela. Cvijeem i ukrasnim biljem u
razdoblju 2008.-2012. godina posaeno je u prosjeku na povrini od 321,8 ha.
Proizvodnja sjemena i sadnog materijala u voarstvu i vinogradarstvu

Sadni materijal se u 2012. godini proizvodio na povrini od 248 ha, a proizvedeno je 3.145.549
komada vonih sadnica i 2.765.738 komada loznih cijepova, to u odnosu na razdoblje 2008.-2012.
predstavlja znaajan pad u proizvodnji i povrinama.
Od vonih sadnica najzastupljenije su sadnice jabuke sa 37,09% ili 1 166 878 komada, sadnice
masline s 10,35% ili 325 792 komada, kruke 8,39% ili 264 022 komada, ljive 6,87% ili 216 399
komada i trenje 6,01% ili 189 156 komada.
Od deklariranog sjemena po vrstama u razdoblju od 2008.-2012. godine u prosjeku najzastupljenija
je bila ozima penica sa 45.227 t, kukuruz s 8.851 t, ozimi jeam s 5.900 t te krumpir s 6.886 t.
Grafikon 16: Proizvodnja sjemena 2008. - 2012.
39
Zakljuno
Unato povoljnim agroklimatskim uvjetima, tradiciji u proizvodnji te povoljnom trinom i
prometnom poloaju proizvodnja u sektoru biljne proizvodnje u RH izloena je brojnim izazovima.
Ukupno gledajui produktivnost u biljnoj proizvodnji je razmjerno niska, pri emu su prinosi
bazinih poljoprivrednih kultura nii su od europskih razina. Takoer je izraen problem
nedostatnim skladinih i logistikih kapaciteta. Zbog neureene hidromelioracijske infrastrukture
sektor teko odolijeva uestalim klimatskim promjenama ime se poveava rizik i naruava
stabilnost poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredni proizvoai su proizvodno i trino nedovoljno
povezani te vertikalno nepovezani u odnosu na preraivaku industriju i samim tim imaju vrlo nisku
pregovaraku mo.
Takvo stanje upuuje na potrebu primjene sklopa mjera u pravcu tehniko tehnoloke obnove,
promicanja znanja i novih tehnologija te proizvodnom i trinom organiziranju proizvoaa u cilju
podizanja razine ukupne produktivnosti ovoga sektora.
Stoarska proizvodnja
Prema podacima DZS u 2012., vrijednost stoarske proizvodnje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne
proizvodnje ini udio od 35,8%, to u odnosu na EU (27) gdje ova vrijednost iznosi 40,8% ukazuje
na nepovoljnu strukturu poljoprivredne proizvodnje RH. injenica da u RH na 1 ha koritene
poljoprivredne povrine u 2012. godini otpada 0,62 uvjetna grla stoke (LSU)8, a u odnosu na ukupno
raspoloivo poljoprivredno zemljite taj odnos je znatno manji, i govori o jo uvijek
nezadovoljavajuem stupnju razvijenosti stoarske proizvodnje. U EU(27) na 1ha koritene
poljoprivredne povrine otpada 0,78 uvjetnih grla stoke dok u EU (15) iznosi 0,89 uvjetnih grla
stoke.
Grafikon 17: Broj uvjetnih grla stoke po koritenom poljoprivrednom zemljitu
LSU Livestock unit uvjetno grlo

40
Govedarstvo
Ukupno brojno stanje goveda u 2012. godini bilo je 451.517 grla, te se u odnosu na promatrano
razdoblje 2008. 2012. broj kree u priblino slinim vrijednostima. U razdoblju 2008.-2012. u RH
je godinje uvezeno u prosjeku 144.655 grla goveda, a izvezeno 18.245 grla, to ukazuje na iznimno
nepovoljan odnos uvoza nad izvozom. Posljedica je to dugogodinjeg trenda pada isporuitelja i
broja krava, uglavnom kombiniranih pasmina, na obiteljskim gospodarstvima orijentiranim na
proizvodnju mlijeka a koja dominiraju u strukturi govedarskih farmi, kao posljedica intenzivnog
restrukturiranja sektora to rezultira nedostatnim brojem teladi za tov koji se nadomjeta uvozom. U
promatranom razdoblju od 2008. godine se broj proizvoaa mlijeka prepolovio a broj muznih krava
smanjio za 15%, tako da je 2012. godine u RH u proizvodnju mlijeka bilo ukljueno 14.874
proizvoaa i 180.555 krava. U promatranom vremenskom razdoblju u prosjeku je zaklano 289.061
grla goveda na godinu.
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, domaa proizvodnja goveeg mesa iznosila je 44.532 t i
bila je u prosjeku 14% manja nego 2011. godine. Promatrajui prosjenu domau proizvodnju
goveeg mesa u razdoblju 2008.-2012. koja iznosi 48.591 t godinje, ne zadovoljavaju se potrebe
stanovnitva za svjeim mesom kao ni potrebe preraivake industrije za kvalitetnom sirovinom.
Prosjena samodostatnost za 2011. godinu iznosila je 81,19%. Prosjena teina trupa za 2012.
godinu iznosi 215,45 kg.
Pad broja i neorganiziranost proizvoaa mlijeka i krava negativno se odraava na proizvodnju
mlijeka tako da je u 2012. godini otkupljeno 602 356 733 kg mlijeka, odnosno 3,84% manje u
odnosu na prethodnu godinu, s trendom daljnjeg smanjivanja, to je nedostatno za potrebe
preraivake industrije koja nedostatak podmiruje uvozom mlijeka i mlijenih proizvoda koji je u
2012. godini bio za 10,2% vei u odnosu na 2011. godinu. Dio mlijeka se prerauje i u sklopu
obiteljskih gospodarstava i prodaje putem izravne prodaje.
Grafikon 18: Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na ukupnu proizvodnju mlijeka 2008. - 2012.
Izvor: DZS, 2012, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Ukupno promatrajui proizvodnju mlijeka u 2012. godini, sveukupno je proizvedeno 804 milijuna
litara, od ega kravlje mlijeko ini 97,8%.
Prema potrebama RH, pribliili smo se samodostatnosti sa mlijenim proizvodima, vrhnjem,
maslacem i mlijenim namazima, dok ne podmirujemo ukupne potrebe za sirom, preraenim sirom i
mlijekom u prahu.
41
Svinjogojstvo
U 2012. godini u RH je bilo ukupno 1.182.347 komada svinja i biljei se pad od 4% u odnosu na
prethodnu godinu. Svinjogojska proizvodnja odvija se preteno na malim proizvodnim jedinicama u
okviru obiteljskih gospodarstava veliine do 10 krmaa (93,46%), od 11 do 50 krmaa (5,95%)
nedovoljne organiziranosti i posljedino, konkurentnosti na tritu, a manjim dijelom na srednjim
proizvodnim jedinicama od 50 do 100 krmaa (0,23%) te velikim proizvodnim sustavima sa
zaokruenim ciklusom proizvodnje s vie od 100 krmaa (0,36%). U razdoblju 2008.-2012. godinje
je uvezeno u prosjeku 597.593 komada svinja, a izvezeno 34.684 komada to predstavlja iznimno
nepovoljan odnos uvoza nad izvozom. U promatranom vremenskom razdoblju u prosjeku je zaklano
2.079.723 komada na godinu.
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, domaa proizvodnja svinjskog mesa iznosila je 122.107 t
to predstavlja znatni pad u odnosu na prosjenu proizvodnju u razdoblju 2008. 2012. koja je
iznosila 141.463 t. Ovakva razina proizvodnje ne zadovoljava potrebe stanovnitva za svjeim
mesom kao ni potrebe preraivake industrije za kvalitetnom sirovinom. Prosjena samodostatnost
za 2011. godinu iznosi 66,6%. Prosjena teina trupa za 2012. godinu iznosi 70,93 kg.
Peradarstvo
Najznaajnija proizvodnja u sektoru peradarstva odnosi se na proizvodnju pileeg mesa, a proizvodi
se jo i puree, guje i paje meso te konzumna jaja od kokoi nesilica. Ukupno brojno stanje peradi
tijekom 2012. godine bilo je 10.160.379 kljunova to je na razini prethodne etiri godine.
U razdoblju 2008.-2012., godinje je u RH u prosjeku uvezeno 1.494.147 kljunova peradi, a izvezeno
2.758.972 kljunova to predstavlja povoljan odnos uvoza nad izvozom, pogotovo u 2012. godini. U
promatranom vremenskom razdoblju prosjeno je godinje zaklano 45.848.190 kljunova, a prosjena
teina trupa je iznosila 1.73 kg. Prema podacima DZS-a domaa proizvodnja mesa peradi u 2012.
godini iznosi 74.448 t. U razdoblju 2008.-2012., prosjena godinja proizvodnja peradi iznosila je
81.702 t, to je jo uvijek nedostatno kako za potrebe prehrane stanovnitva, tako i za potrebe
preraivake industrije. Prosjena samodostatnost za 2011. godinu iznosila je 93,58%.
Proizvodnja jaja se u 2012. godini smanjila u odnosu na razdoblje 2008.-2011. sa 774.100 milijuna
komada na 584.962 milijuna komada. Proizvodnja jaja je blizu granice samodostatnosti i iznosi u
prosjeku 94,87 za 2012. godinu. Manja je i proizvodnja rasplodnih jaja i to za 3,51%, a u proizvodnji
nedostaje oko 22.000.000 jaja tekih linija. Ograniavajui faktor daljnjeg razvoja sektora je nunost
prilagodbe ovih farmi novim zahtjevima dobrobiti ivotinja i zatite okolia.
Ovarstvo i kozarstvo
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, uzgojeno je 680.000 ovaca i 72.000 koza. Unato uoenom
pozitivnom trendu, proizvodnja u ovarstvu i kozarstvu odvija se jo uvijek na ekstenzivan i
tradicionalan nain te neorganizirani pristup tritu.
U ukupnoj proizvodnji mlijeka u 2012. godini ovje mlijeko sudjeluje s tek 0,7%, a kozje s 1,5%,
unato dobroj perspektivi i potranji. Veliki dio mlijeka se prerauje u sklopu obiteljskih
gospodarstava, esto u neadekvatnim uvjetima.
U razdoblju 2008.-2012., godinje je u RH uvezeno u prosjeku 50.218 ovaca i 211 koza, a izvezeno u
prosjeku 458 ovaca i 230 koza. Prosjeno je godinje zaklano 483.830 ovaca i 68.486 koza.
U razdoblju 2008-.2012., domaa proizvodnja mesa ovaca i koza u prosjeku iznosi 6.096 tona.
Prosjena teina trupa ovaca i koza za 2012. godinu iznosi 11.67 kg.
Domaa proizvodnja ne podmiruje ukupne potrebe i prosjena samodostatnost za 2011. godinu
iznosi 78,58%.
42
Pelarstvo
Prema podacima iz Nacionalnog pelarskog programa9, u 2012. godini se biljei porast broja
pelinjih zajednica za 21,5%. Procijenjena proizvodnja meda u 2012. godini biljei rast u odnosu na
prethodne godine, a u promatranom razdoblju 2008.-2012. iznosila je 2.783 t, ime je postignuta
razina samodostatnosti od 119,92. Ovo je rijetka poljoprivredna proizvodnja koja pokazuje pozitivnu
bilancu to hrvatskim pelarima otvara mogunost izvoza, meutim potrebna su dodatna ulaganja u
preraivake kapacitete meda i ostalih pelinjih proizvoda.
Konjogojstvo
Broj registriranih konja vei je za 1,5% u odnosu na 2011. godinu i na kraju 2012. godine
registrirano je 20.335 grla. Osim u rekreativne i sportske svrhe, uzgoj konja slui i za proizvodnju
mesa s niskom potronjom u RH tako da je meso uglavnom izvozni proizvod, a manjim dijelom se
uzgajaju kao zatiene izvorne pasmine.
Zakljuno
Osobiti nedostatak stoarske proizvodnje je veliki broj malih mjeovitih obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava nepovoljne dobne strukture i razine znanja te tehnoloke opremljenosti uz
neorganizirani i otean pristup tritu utjee na njihovu konkurentnost to uzrokuje njihov sve manji
broj. Ulaskom u Europsku uniju ova situacija je dodatno oteana zbog nedovoljne prilagoenosti
farmi za postizanje novih zahtjeva Zajednice po pitanjima zdravlja i dobrobiti ivotinja te zatite
okolia, to ini dodatni pritisak na ulaganja u ovom sektoru.
Ovo stanje upuuje na potrebu primjene sklopa mjera u pravcu tehniko-tehnoloke obnove
gospodarstava, unapreenja znanja i primjene novih tehnologija te proizvodnog i trinog
organiziranja proizvoaa u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti ovoga sektora.
Ekoloka proizvodnja
U 2012. godini u RH bilo je registrirano 1.528 poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila
ekoloke poljoprivredne proizvode. Za ekoloku proizvodnju je u 2012. koriteno 31.904 ha
poljoprivrednog zemljita to ini 2,4% od ukupno koritenog zemljinog fonda. U posljednjih su pet
godina povrine poljoprivrednog zemljita pod ekolokom proizvodnjom utrostruene. Trend porasta
je i u ekolokom uzgoju stoke. Veliki problem ekoloke proizvodnje je nedostatak poljoprivrednog
reprodukcijskog materijala iz ekoloke proizvodnje.
Grafikon 19: Struktura ekoloke proizvodnje u ukupno koritenom poljoprivrednom zemljitu
Nacionalni pelarski program se donosi na temelju zakonske legislative koja obuhvaa ureenje trita poljoprivrednih proizvoda te se mjere koje se
provode ovim programom ne mogu financirati iz sredstava namijenjenih ruralnom razvoju.
43
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

Grafikon 20: Udio poljoprivrednog zemljita pod ekolokom proizvodnjom 2007. - 2011.
Izvor: Eurostat, Obrada: MP, 2013.
Integrirana proizvodnja
U integriranoj proizvodnje registrirana su 683 poljoprivredna proizvoaa na ukupno 80 243 ha.
Udio povrina u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u odnosu na ukupno koriteno
poljoprivredno zemljite iznosi 6,03%.
Grafikon 21: Struktura integrirane proizvodnje u ukupno koritenom poljoprivrednom zemljita
44
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.
Posebne oznake kvalitete hrane

U RH je zatieno 15 naziva proizvoda s oznakama i to: 6 sa zatienom oznakom izvornosti i 9 sa
zatienom oznakom zemljopisnog podrijetla. Problemi koji se javljaju prilikom zatite i registracije
proizvoda s oznakama kvalitete povezani su s visokim trokovima pripreme dokumentacije potrebne
za zatitu i registraciju (izrada specifikacije) kao i nespremnost podnositelja (udruge, zadruge,
klasteri) na sustav potvrivanja sukladnosti sa specifikacijom proizvoda te nedovoljna sredstva za
aktivnosti informiranja i promidbe. Sufinanciranje navedenih trokova zasigurno e potaknuti vei
broj proizvoaa za ulazak u sustav zatite proizvoda zemljopisnim oznakama.
Stanje poljoprivrednog okolia

Prema podacima Agencije za zatitu okolia (AZO), u 2011. godini ukupna poljoprivredna povrina
iznosila je 2.767.000 ha od ega se 1.548.000 ha odnosi na zemljite pod usjevima (viegodinji
nasadi i jednogodinji usjevi), a preostalih 1.219.000 ha su travnjaci (livade, panjaci i agro-umski
sustavi koji ne spadaju u definiciju ume).
Ti podaci dobiveni su interpretacijom podataka DZS i CorineLandCover (CLC) baze podataka AZO.
Bioraznolikost
Zbog specifinog geografskog poloaja na razmei tri bio geografske regije alpske, mediteranske i
kontinentalne te osobitih ekolokih, klimatskih i geomorfolokih uvjeta, Hrvatska je jedna od
najbogatijih europskih zemalja u pogledu bioraznolikosti.
Ukupan broj poznatih vrsta i podvrsta u Hrvatskoj iznosi gotovo 40.000, a pretpostavka je da ih ima i
do tri puta vie.
Prema raznolikosti biljnih vrsta (0,080 vrsta/km2 ili 0,088 vrsta/km2 ukljuujui podvrste) Hrvatska
zauzima tree mjesto u Europi.
Zatiena podruja ine okosnicu ukupne zatite bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, a
obuhvaaju 8,56 % ukupne povrine Hrvatske, odnosno 750.264,52 ha, od ega najvei dio ine
parkovi prirode. Prema Upisniku zatienih podruja MZOIP 10, u Hrvatskoj je pod trajnom zatitom
ukupno 419 podruja (stanje na 20.12.2013.).
10
Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja

45
Osim zatienih podruja, s ciljem ouvanja vrsta i staninih tipova koji se pojavljuju na podruju
Hrvatske te se smatraju vanim za Europsku zajednicu, Uredbom o ekolokoj mrei (NN 124/2013)
proglaena je ekoloka mrea RH koja je sastavni dio europske mree Natura 2000. Podruje
obuhvaa 29% ukupnog teritorija RH, odnosno 37,00% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora.
Sastoji se od 38 podruja znaajnih za ptice te 742 podruja znaajna za ostale vrste i stanine tipove.
Poljoprivredno zemljite je jedan od najznaajnijih imbenika koji utjee na bioraznolikost u
Hrvatskoj, a gotovo svaki trei hektar (31% ili 644.000 ha) Natura 2000 podruja smjeten je na
poljoprivrednim povrinama (mozaini krajobrazi s oranicama, travnjaci, vrtovi, ekstenzivni vonjaci
i vinogradi, odnosno 178.929,16 ha ili 13,63% ukoliko govorimo o koritenoj poljoprivrednoj
povrini (CI 34; APPRRR 2013.)) Mnogobrojna stanita i zatiene vrste nalaze se na
poljoprivrednim povrinama (npr. kukolj, orhideje, kosac, ukavica, eve, leptiri, skakavci i dr.) iji
e opstanak uvelike ovisiti o poljoprivrednim aktivnostima.
Poljoprivredna podruja velike prirodne vrijednosti (PPVPV) openito su podruja s niskim
intenzitetom gospodarenja koje pogoduje ouvanju visoke bioloke raznolikosti. Metodologija
utvrivanja PPVPV temelji se na podacima iz baze o pokrovu zemljita CorineLandCover (CLC
2000), pri emu se u obzir uzima rasprostranjenost podruja vanih za bioraznolikost. Podruja
odabranih CLC klasa kombiniraju se s meunarodno i nacionalno vanim podrujima za
bioraznolikost, ukljuujui podruja vana za ptice, podruja vana za leptire te podruja ekoloke
mree Natura 2000. Kao specifinost Hrvatske, u PPVPV su ukljueni i slatkovodni ribnjaci velike
prirodne vrijednosti. Ovakvom je analizom dobivena indikativna karta Republike Hrvatske prema
kojoj je 54,4% zemlje pod PPVPV (DZZP11, 2011). Naputanje ili intenzifikacija poljoprivredne
proizvodnje na tim podrujima negativno se odraava na bioraznolikost pa je potrebno poticati i
odrati odgovarajue naine gospodarenja na PPVPV.
Voda
Vodni resursi
Zahvaljujui povoljnim klimatskim, hidrogeolokim i hidrolokim znaajkama te razmjerno malome
broju stanovnika, u Republici Hrvatskoj su prilike za koritenje vode vrlo povoljne. Raspoloive
koliine vode predstavljaju 15.000 m3/stan./god. prosjeno od oborina, preko 7000 m/stan./god.
obnovljivih zaliha podzemnih voda i preko 30.000 m3/stan./god. vode koje rijekama dotjeu u RH iz
susjednih zemalja. Prema prosjenoj vodnoj bilanci kopnenih voda, vodno bogatstvo RH iznosi
111,66 x 109 m/god. Istovremeno, danas se prema nekim pretpostavkama, u RH za sve namjene
zahvati manje od 1% obnovljivih vodnih resursa, od ega 90% iz podzemlja.
Meutim, raspodjela koliina voda unutar godine nije povoljna, jer postoji izrazita prostorna i
vremenska neravnomjernost u rasporedu vodnog bogatstva. Posljedica toga su este sue koje se u
Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake tree do pete godine, a ovisno o intenzitetu i duini trajanja
mogu smanjiti urode poljoprivrednih kultura 20-70%.
Za praenje kvalitete vode koristi se 54 mjerne postaje povrinskih i 30 mjernih postaja podzemnih
voda koje se dostavljaju u Europsku informacijsku i promatraku mreu (European Environmental
Information and Observation Network-EIONET). Podaci za 2010 pokazuju vrlo visoku kvalitetu
nadzemnih voda pri emu je loe kvalitete samo 14,8%, dok podzemne vode loe kvalitete uope
nema u RH (CI 40, 2010, Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo)
11
Dravni zavod za zatitu prirode

46
Potronja gnojiva
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u 2012. godini potronja mineralnih gnojiva iznosila
je 360.112 t. U odnosu na 2011. godinu zabiljeen je pad potronje mineralnih gnojiva od 18,3 %.
Pad potronje mineralnih gnojiva je trend uzrokovan porastom cijene mineralnih gnojiva na tritu,
ali i intenzivnijom edukacijom poljoprivrednih proizvoaa kroz Naela dobre poljoprivredne
prakse12 o adekvatnom koritenju gnojiva na poljoprivrednim povrinama.
Ranjiva podruja u Republici Hrvatskoj
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o odreivanju ranjivih podruja u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine, broj 130/12) koja obuhvaa 9% teritorija, odnosno podruja 75 opina i gradova
Republike Hrvatske. Oneienje je utvreno prema prisutnosti duika u povrinskim i podzemnim
vodama te prema eutrofikaciji povrinskih voda. Na tim podrujima se od 01. srpnja 2013. godine
provodi. Akcijski program13 zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog
podrijetla (Narodne novine, broj 15/13) ije se odredbe posebno odnose na dobru poljoprivrednu
praksu u koritenju gnojiva na poljoprivrednim povrinama, naine skladitenja i zbrinjavanja
gnojiva, koritenja u blizini vodotokova i druge odredbe koje definiraju dobro gospodarenje
gnojivom na poljoprivrednim gospodarstvima. Odredbe ovoga Akcijskog programa smatraju se
preporukom poljoprivrednim proizvoaima izvan ranjivih podruja te su kao takve smjernice za
dobro gospodarenje gnojivom na cijelom podruju Republike Hrvatske.
Tlo
Erozija
Erozija tla vodom i vjetrom je viestruko tetan proces, kojim se oteuju ili unitavaju dva temeljna
prirodna resursa tlo i voda. I dok se erozija vjetrom mjestimino moe sprijeiti, erozija tla vodom je
najznaajniji i najopasniji degradacijski proces tala Hrvatske.
Erozija tla na poljoprivrednim povrinama rjeava se preporuenim i propisanim agrotehnikim
mjerama na poljoprivrednim gospodarstvima.
Kvaliteta tla
Sadraj organske tvari u tlu ovisi o sastavu tla, klimatskim uvjetima, topografiji, vegetacijskom
pokrovu te sustavu gospodarenja i nainu koritenja zemljita. Najznaajnije kategorije koritenja
zemljita ine travnjaci i umsko zemljite koji djeluju kao spremnici ugljika zadravajui ga u tlu i
vegetaciji.
Sukladno smjernicama Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime14, nuno je
odravati i po mogunosti poveavati kategorije zemljita koje osiguravaju odliv staklenikih
plinova. S obzirom da intenzivna poljoprivreda negativno utjee na sadraj organske tvari, tei se
odrivome gospodarenju tlom i agrotehnikim mjerama koje e umanjiti gubitke organske tvari iz tla
te osigurati unos ugljika.
12
Brouru izradilo MP, objavljena 2009. godine
13
Izradilo Ministarstvo poljoprivrede
14
Ujedinjeni narodi . 1992. godina

47
U sektoru LULUCF15 (land use, land use change and forestry) jedan od znaajnih odliva CO2 ine
zalihe ugljika u tlu. Izraunavaju se prema podacima o sadraju organskoga ugljika u tlu (SOC),
sukladno IPCC16 metodologiji za LULUCF kategorije umsko zemljite, zemljite pod usjevima,
travnjake i naseljena podruja (zelene povrine u naseljima). Movare su iskljuene iz izrauna
budui da je tlo preteno prekriveno vodom, dok ostalo zemljite ine stijene, pijesak i led, odnosno
neplodno tlo koje ne sadri organsku tvar pa tako ni SOC.
Uz oekivano visoke zalihe ugljika u umskom zemljitu (111,2 C t/ha) i travnjacima (108,5 C t/ha),
zemljite pod usjevima u Hrvatskoj sadri znaajne zalihe ugljika (77,3 C t/ha), to je povoljno s
obzirom na inae negativan doprinos sektora poljoprivrede u emisiji staklenikih plinova17.
Klimatske promjene (Kvaliteta zraka i emisije staklenikih plinova)
Sektor poljoprivrede jedan je od znaajnijih izvora staklenikih plinova u atmosferu. U staklenike
plinove iz sektora poljoprivrede ubrajaju se ugljini dioksid (CO2) koji nastaje potronjom energije,
metan (CH4) uzrokovan crijevnom fermentacijom stoke kao i gospodarenjem stajskim gnojem te
duikov oksid (N2O) iz kultiviranog poljoprivrednog tla i stajskog gnoja.
U 2011. godini emisije iz poljoprivrede18 iznosile su 3 318,52 Gg CO2-eq, to predstavlja 11,75%
ukupne nacionalne emisije. To je neznatan pad u odnosu na 2010., ali i nastavak trenda smanjivanja
emisija iz sektora poljoprivrede uzrokovanog smanjenjem stonog fonda i potronje mineralnih
gnojiva te intenzivnijim uvoenjem dobrih praksi na poljoprivrednim gospodarstvima.
Koritenje energije i obnovljivi izvori energije
Republika Hrvatska ima izvrsne prirodne mogunosti za iskoritavanje obnovljivih izvora energije.
Obnovljivi izvori energije su domai izvor energije i njihova je uporaba sredstvo poboljanja
sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domae proizvodnje energetske opreme i usluga, te
nain ostvarenja ciljeva zatite okolia. U Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i
energetskom zakonodavnom okviru koritenje obnovljivih izvora energije, koje ukljuuje energiju
vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalnu energiju, utvreno je kao poseban interes
Republike Hrvatske.
Razvoj i koritenje obnovljivih izvora dugorono doprinosi: diversifikaciji proizvodnje energije i
sigurnosti opskrbe, smanjenju ovisnosti o uvozu energenata, smanjenju utjecaja uporabe fosilnih
goriva na okoli, poveanju konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i razvitku poduzetnitva,
poticanju razvitka novih tehnologija i domaeg gospodarstva u cjelini i ulaganju u ruralna podruja.
Strategijom energetskog razvoja Republika Hrvatska je postavila cilj da iz poljoprivredne
proizvodnje do 2020 u energetske svrhe iskoristi ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da
tako proizvede oko 2,6 PJ19 energije iz bioplina, odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina. Republika
Hrvatska potie proizvodnju i uporabu bioplina u svrhu racionalnog koritenja energije (supstitucija
fosilnih s OIE20), zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, smanjenja
emisije staklenikih plinova te poticanja razvoja poljoprivrednih gospodarstva.
Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Poar i Hrvatske elektroprivrede proizvodnja
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u 2012. godini iznosila je 510,75 GWh.
15
u kontekstu Kyoto protokola, LULUCF je sektor koji se bavi smanjenjem emisija staklenikih plinova neutralizacijom bilo poveanjem uklanjanja
staklenikih plinova iz atmosfere (poumljavanje, upravljanje umama) ili smanjenjem emisija (obuzdavanjem sjee uma).
16
Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) (meunarodni panel o klimatskim promjenama)
17
Izvor: Odabrani pokazatelji stanja okolia u Republici Hrvatskoj; AZO 2012.).
18
Izvor: Inventar staklenikih plinova (NIR 2013) objavljuje Agencija za zatitu okolia
19
20
Petajoule, energetska jedinica

Obnovljivi izvori energije
48
U 2012. godini je proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora inila 4,9 posto ukupne
proizvodnje, uz izuzetak velikih hidroelektrana.
Prehrambeno-preraivaka industrija
Strukturni pokazatelji
U prehrambeno-preraivakoj industriji (proizvodnji hrane, pia i duhanskih proizvoda) registrirano
je oko 1.200 poslovnih subjekata koji zapoljavaju oko 49.000 zaposlenih od ega 70% zaposlenih
radi u tvrtkama u kategoriji srednjih i velikih poduzea. Svega 3% poslovnih subjekata su u
kategoriji velikih poduzea, meutim oni dre oko 70% trinog udjela u ukupnom prihodu
prehrambenopreraivake industrije, dok vie od 90% subjekata ine male tvrtke (<50 zaposlenih).
Takva struktura uzrokuje slabu konkurentnost, a na stanje sektora utjecala je i globalna kriza, (2009.
godine biljei se pad proizvodnje, rast trokova i smanjenje investicija). (Tablica 2.)
Unutar sektora prehrambeno-preraivake industrije proizvodnja prehrambenih proizvoda ini oko
76,2%, a proizvodnja pia 17,2% vrijednosti proizvodnje, dok 6,6% otpada na duhanske proizvode.
Prema skupinama prehrambenih proizvoda najvei udio (25,3%) ima prerada svih vrsta mesa i
mesnih proizvoda, zatim (19,1%) mlinski, pekarski, slastiarski proizvodi, kolai, keksi i tjestenine,
dok je (17,3%) mlijeko, sir mlijeni proizvodi. Kod pia najvei dio (43,8%) su osvjeavajui napici
i voda, (33,2%) proizvodnja piva, dok je vino od groa (13,8%) vrijednosti proizvodnje. (Tablica
1.)
Obzirom na takvu strukturu prehrambeno-preraivake industrije pozitivna vanjskotrgovinska
bilanca prisutna je samo kod 9 skupina proizvoda (homogenizirani prehrambeni pripravci i dijetetska
hrana; eer; zaini i prilozi hrani; duhanski proizvodi; slad; pivo; osvjeavajui napitci i voda;
proizvodi od mesa i mesa peradi;sladoled). (Tablica 6. prema Nomenklaturi industrijskih
proizvoda/NIP -a) Pokrivenost uvoza izvozom kod prehrambenih proizvoda iznosi svega 52,4%, i
jedino je izvoz pia i duhanskih proizvoda vei od uvoza. (Tablica 4.)
Prehrambeno-preraivaka industrija - Konkurentnost sektora

Konkurentnost sektora prehrambeno-preraivake industrije RH u odnosu na EU 27 je vrlo niska, a
to je vidljivo iz sljedeih pokazatelja:
mali udio vrijednosti domae proizvodnje (0,5% vrijednosti proizvodnje, 0,5% prometu,
0,6% dodana vrijednost i 0,6% bruto poslovni viak u odnosu na EU 27)
manja vrijednost pokazatelja uinkovitosti domae proizvodnje (-61,2% kod prometa po
zaposlenom i -55,2% proizvodnosti rada u odnosu na razinu prosjeka EU 27)
manja razina investicija (-49,3% u odnosu na razine prosjeka EU 27),
vei trokovi po zaposlenom (23,5% u odnosu na prosjek EU 27). (Tablica 3.)
Potrebno je kompenzirati postojee slabosti prehrambeno-preraivake industrije sniavanjem
trokova po zaposlenom, poveanjem udjela domae proizvodnje i poveanjem konkurentnosti i
uinkovitosti prehrambeno-preraivake industrije, uz ouvanje broja radnih mjesta i poveanje
zapoljavanja.
umarstvo stanje
49
umarski sektor
ume i umska zemljita dobra su od interesa za RH te imaju njezinu osobitu zatitu. Pojam
umarski sektor u PRR RH 2014.-2020. obuhvaa umarstvo, lovstvo i preradu drva. umom21 se
smatra zemljite obraslo umskim drveem u obliku sastojine na povrini veoj od 0,1ha, a umskim
zemljitem zemljite na kojem se uzgaja uma ili koje je zbog svojih prirodnih obiljeja i uvjeta
gospodarenja predvieno za uzgajanje ume.
Odrivo gospodarenje umama u RH ima viestoljetnu tradiciju ouvanja i unaprjeenja zatite,
bioraznolikosti te opekorisnih funkcija uma (forest ecosystem services). umarstvo kao
gospodarska grana izrazito utjee na razvoj ruralnih podruja iako ini tek 1,11% udjela u
nacionalnom BDP22.
Ukupna povrina uma i umskih zemljita u RH iznosi 2,688.688 ha, to ini 48% ukupne kopnene
povrine.
Sl. 1. Struktura vlasnitva uma i umskog zemljita u RH

U RH 78% uma i umskih zemljita je u dravnom vlasnitvu, dok na privatne ume otpada 22%.
Na 96% uma i umskih zemljita u dravnom vlasnitvu sukladno ZO-u gospodari trgovako
drutvo Hrvatske ume d.o.o., neovisno o dravnom proraunu, a svoje poslovanje financira iz
prihoda od obavljanja djelatnosti (Sl. 1).
Drvna zaliha iznosi 398 milijuna m, godinji prirast je 10,5 milijuna m, a propisani etat 23 (sjeiva
drvna zaliha) 6,6 milijuna m/god. umskogospodarska osnova podruja RH (GOP) i ostali
umskogospodarski planovi temelj su strunog, znanstveno utemeljenog i odrivog gospodarenja
umama u RH.
Prosjena veliina privatnog umskog posjeda zbog rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi svega 0,43
ha24. Nuno je podii kvalitetu privatnih uma, izgraditi i obnoviti umske prometnice (sadanja
21
22
23
24
Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12
State of European Forests, 2011
umskogospodarska osnova podruja RH 2006-2015.
Procjena prema Pravilniku o ureivanju uma, NN 111/06 i 141/08
50
otvorenost 6,5km/1000ha), urediti trite drvnih proizvoda i biomase, okrupnjavati umoposjede,

izraditi umskogospodarske planove25, poveati ulaganja u otpornost, okoline i gospodarske
vrijednosti uma.
S obzirom na prirodno bogatstvo RH, ekoloka mrea NATURA 2000 predvia obuhvat od 37%
nacionalnog kopnenog teritorija s najveim udjelom (68%) umskih ekosustava26.
Degradirani oblici umskih sastojina (panjae, ikare, ibljaci, makije i garizi) pokrivaju 1.046.972
ha ili 43,58% uma i umskih zemljita27. Velik dio tih uma nalazi se na kru s najvanijom ulogom
pruanja ekolokih, zdravstvenih, turistikih, rekreativnih i drugih usluga28. umsko-uzgojnim
radovima (konverzije uma) poboljava se otpornost i okolina vrijednost tih uma i doprinosi
ublaavanju klimatskih promjena odlivom ugljika u drvo. S obzirom da ove ume imaju prvenstveno
zatitnu a ne gospodarsku ulogu, odrivo gospodarenje ovisno je o stalnim potporama. Zajedno s
poveanim ulaganjima u protupoarnu preventivu i zatitu29, ovime e se prirodni rizici svesti na
najniu razinu.
U dravnim i dijelu privatnih uma gospodari se prema standardima FSC certifikata30. Izvoai
radova u umarstvu31, zbog visoke nabavne cijene strojeva i alata, esto koriste ekoloki nepovoljne i
za ljudsko zdravlje manje prihvatljive strojeve, alate i postupke. Ulaganjem u sigurnije, ekoloki
prihvatljivije tehnike i tehnologije poboljat e se gospodarenje te ekonomska i ekoloka vrijednost
uma. Koritenje umske biomase kao OIE predstavlja iskorak prema modernim i energetski
uinkovitijim izvorima energije.
Lovstvo uz bogatu tradiciju i raznolika stanita ima velik turistiki potencijal.
Prerada drva i proizvodnja namjetaja imaju znaajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu32, u ijoj
strukturi prevladavaju mali gospodarski subjekti33. Promocija uporabe drva kao obnovljivog i
ekoloki prihvatljivog materijala u industriji i graditeljstvu te malim tradicijskim obrtima, preduvjet
je odranja i razvoja ruralnih podruja. Preradu drva karakterizira niska produktivnost, profitabilnost
i razina finalizacije te zaostajanje u tehnolokom razvoju zbog nedostatnog investiranja u nove,
uinkovitije i ekoloki prihvatljive tehnologije. U preradi drva 1990. godine bilo je 35.060
zaposlenih dok je u 2011. godini taj broj pao na 10.839 zaposlenih34.
4.1.2. Jake strane

Prioritet 1 - Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima:
Dostupnost struno savjetodavnih slubi na podruju cijele drave
Elementarni obrazovni i znanstveni sustav u poljoprivredi i umarstvu
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
umskogospodarska osnova podruja RH 2006-2015. (345.445ha ili 60% privatnih uma nema izraene GP-ove)
Prijedlog ekoloke mree NATURA 2000, 2012.
Registar umskih poara (Na krkom podruju RH nastaje 80% umskih poara u kojima godinje izgori prosjeno 9.000 ha).
www.fsc.hr
Hrvatska komora inenjera umarstva i drvne tehnologije (326 licenciranih izvoditelja)
Dravni zavod za statistiku (7% u ukupnoj razmjeni RH, 1/3 ukupnog broja zaposlenih u preraivakoj industriji, 186 mil.eura ili 0,4% uea u BDP u 2009.)
Dravni zavod za statistiku (1.331)
Dravni zavod za statistiku
51
Prioritet 2 - Poboljanje odrivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta

poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajui pri tome i inovacijske poljoprivredne
tehnologije, kao i odrivo upravljanje umama:
Zainteresiranost poljoprivrednih gospodarstva za promjenu svoje strukture i poveanje
sudjelovanja na tritu
Poljoprivreda i umarstvo tradicionalno znaajne i najzastupljenije aktivnosti stanovnika
ruralnih podruja
Raspolaganje dovoljnim koliinama poljoprivrednog zemljita, uma i voda
Povoljni klimatski i geografski uvjeti te visok prirodni potencijal za poljoprivrednu
proizvodnju i koritenje obnovljivih izvora energije
Prioritet
3 Promicanje organiziranja lanca prehrane, ukljuujui preradu i trenje
poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi:
Kvalitetni izvorni domai proizvodi poznatog podrijetla

Dobri prirodni uvjeti za proizvodnju proizvoda visoke kvalitete
Rast interesa proizvoaa za ekolokom proizvodnjom
Dobro razvijen sustav osiguravajuih drutava i dosadanja
poljoprivrednih korisnika
pozitivna
iskustva
Prioritet 4 - Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i umarstvo:

Znaajni udio zatienih podruja prirode i krajobraza
Bogatstvo bioloke i biogeografske raznolikosti
Raspoloivost dostatnih koliina vode zadovoljavajue kakvoe 250-godinja tradicija
umarstva na naelima odrivog gospodarenja umama, rezultat ega je FSC certifikat na
76% povrine uma
Rast interesa proizvoaa za ekoloku i integriranu poljoprivredu
Prioritet 5 - Promicanje uinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastinom gospodarstvu s
niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru:
Povoljni klimatski i geografski uvjeti te visok prirodni potencijal za proizvodnju i koritenje
obnovljivih izvora energije
48% povrine drave pod umama, uz veliki proizvodni potencijal umske biomase kao OIE
(umarstvo i prerada drva)
Prioritet 6 - Promicanje socijalne ukljuenosti, smanjenje siromatva i gospodarski razvoj u
ruralnim podrujima:
Tradicija zanatstva i poslovanja kroz obrte
Visokovrijedni prirodni resursi i kulturna batina za razvoj turizma
Povoljni klimatski, geografski uvjeti te visok prirodni potencijal za proizvodnju i koritenje
obnovljivih izvora energije
Razvijen sustav lokalne samouprave
52
4.1.3. Slabe strane

Nizak stupanj obrazovanja i strune osposobljenosti poljoprivrednika i umoposjednika

Nedovoljno poznavanje i koritenje informatikih sustava u poljoprivredi i umarstvu
Nedostatak programa neformalnog obrazovanja
Slaba suradnja obrazovnog i istraivakog sustava u poljoprivredi i umarstvu s
gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i irenja najnovijih znanja i inovacija
Nedovoljna educiranost savjetnika u primjeni novih tehnika i tehnologija koje doprinose
uinkovitijem koritenju raspoloivih prirodnih resursa
Nedovoljna informiranost i educiranost javnosti o vanosti i koristima odrivog gospodarenja
ekosustavima u poljoprivredi i umarstvu
60% privatnih uma nema izraene umsko-gospodarske planove
Prioritet 2 Poboljanje odrivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta
Nepovoljna starosna i obrazovna struktura poljoprivrednika i umoposjednika
Slaba ukljuenost mladih u poljoprivredi
Nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava veliki broj malih poljoprivrednih
gospodarstva na granici gospodarske odrivosti
Nepovoljna struktura poljoprivredne proizvodnje
Usitnjenost posjeda u poljoprivredi i umarstvu
Nedostatak pristupnih cesta i ostale infrastrukture u poljoprivredi i umarstvu
Nizak stupanj investicijskog potencijala poljoprivrednih, umarskih i preraivakih
gospodarstava uz nedostatak kvalitetnih sredstava potpore na nacionalnoj razini
Niska produktivnost i profitabilnost u poljoprivredi, umarstvu i preraivakoj industriji zastarjela tehnologija, strojevi, oprema, objekti
Neorganiziranost proizvoaa
Mali udio poljoprivrednih povrina pod navodnjavanjem
Niska razina izgraenosti infrastrukture za dovod vode za potrebe navodnjavanja u
poljoprivredi (sustavi navodnjavanja) Objekti i tehnologije niske energetske uinkovitosti i
okoline prihvatljivosti u poljoprivredi i umarstvu
Niska razina koritenja energije iz obnovljivih izvora
Nizak stupanj dodane vrijednosti poljoprivrednih i umarskih proizvoda
Prioritet 3 - Promicanje organiziranje lanca prehrane, ukljuujui preradu i trenje poljoprivrednih
proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi:
Neorganiziranost proizvoaa u sektoru poljoprivrede i umarstva
Nizak stupanj dodane vrijednosti poljoprivrednih, drvnih i nedrvnih umskih proizvoda
Nedostatna informiranost, marketing i ukljuenost poljoprivrednih i umarskih proizvoaa u
sustave kvalitete
Nekonkurentnost u poljoprivredi i preradi drva
Visoki udio posrednike prodaje
Nepostojanje komercijalnih polica osiguranja za tete od sue i divljai
Mala pokrivenost poljoprivredne i umarske proizvodnje policama osiguranja od teta
53
Gubitak tla i smanjenje plodnosti tla uslijed erozije

Smanjenje organske tvari u tlu
Nedovoljni kapaciteti za adekvatno zbrinjavanja stajskog gnoja na farmi
Naruavanje krajobraza i smanjenje bioraznolikosti uslijed naputanja poljoprivrednog
zemljita
Naputanje poljoprivrednog zemljita i umoposjeda na podrujima s prirodnim i specifinim
ogranienjima
Veliki udio degradiranih oblika uma
Velik udio miniranih umskih i poljoprivrednih podruja
Nizak udio povrina privatnih uma s meunarodnim certifikatom za odrivo gospodarenje
Mali broj drvnih i nedrvnih umskih proizvoda s meunarodnim certifikatom za odrivo
gospodarenje i ekoloko podrijetlo
Nedovoljno oplemenjivanje umskih ekosustava rijetkim i ugroenim autohtonim vrstama
drvea i grmlja
Nedovoljno administrativno iskustvo u planiranju, praenju i procjeni poljoprivrednookolinih mjera

Zastarjeli i zaputeni sustavi za melioracijsku odvodnju
Nedostupnost dovoljnih koliina vode za navodnjavanje na poljoprivrednim povrinama.
Zastarjeli i energetski neuinkoviti objekti, tehnike i tehnologije u poljoprivredi i umarstvu
Niska razina koritenja OIE
Nedovoljni kapaciteti za adekvatno zbrinjavanja stajskog gnoja na farmi
Nedovoljna promocija i poticanje koritenja umske biomase
Veliki udio degradiranih oblika umskih sastojina
ruralnim podrujima:
Velik broj malih poljoprivrednih gospodarstava i privatnih umskih posjeda

Visoka stopa nezaposlenosti
Dugogodinji pad zaposlenosti
Slabo razvijena lokalna komunalna, drutvena i komunikacijska infrastruktura
Nedostatak sadraja kulturne, sportske i zabavne prirode u ruralnim podrujima
Loa prometna povezanost udaljenih ruralnih podruja s veim lokalnim i upanijskim
centrima
Nerazvijeno poduzetnitvo u ruralnim podrujima
Nedovoljno razvijene osnovne usluge
Nedostatak integriranih lokalnih strategija i planova razvoja
Nizak administrativni, struni i financijski kapacitet JLS
Nedovoljna pokrivenost podruja lokalnim akcijskim grupama
54
Energetski neuinkoviti objekti i tehnologije

Niska razina koritenja obnovljivih izvora energije
4.1.4. Mogunosti
Prioritet 1 Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima:
Dostupnost sredstava EAFRD-a, kao i ESI fondova
Olakan pristup informacijama o najnovijim tehnolokim rjeenjima i inovacijama u EU
Rastua osvijetenost javnosti o posljedicama klimatskih promjena te potrebi poveanja
otpornosti i bioraznolikosti umskih i poljoprivrednih ekosustava kao i odliva ugljika
Dostupnost sredstava EAFRD-a
Olakan pristup poljoprivredno-prehrambenih i umarskih proizvoda EU tritu
Olakan pristup informacijama o najnovijim tehnolokim rjeenjima i inovacijama u EU
Prioritet 3 - Promicanje organiziranja lanca prehrane, ukljuujui preradu i trenje poljoprivrednih
proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi:

Rast interesa potroaa ( turisti) za proizvodima dodane vrijednosti
Povean interes za ekolokim proizvodima u zemljama EU
Vea mogunost promocije i plasmana lokalnih proizvoda iz poljoprivrede i umarstva na EU
tritu

Zatita i bolje gospodarenje prirodnim resursima koritenjem sredstava EAFRD-a
Pojaan interes za podruja visoke krajobrazne vrijednosti ruralnih krajeva kao osnove za
razvoj turistikih potencijala
Rast interesa potroaa za proizvodima iz ekoloke i integrirane poljoprivrede
Porast interesa za uinkovitije i ekoloki prihvatljive tehnologije u poljoprivredi i umarstvu
(zelene tehnologije)
Nacionalni sustavi potpore za proizvedenu energije iz obnovljivih izvora
Potreba za poveanjem iskoristivosti potencijala umske biomase sa svrhom ostvarivanja cilja
poveanja potronje energije iz OIE na 20% do 2020. godine
Oekivani porast cijena fosilnih goriva
Dostupnost iskustava i primjera dobre prakse iz EU
55

ruralnim podrujima:
Dostupnost sredstava EAFRD-a kao i ESI fondova
Olakan pristup informacijama i razmjenama iskustava meu lokalnim partnerstvima u EU i
regiji
Porast svih oblika turistike potranje u ruralnom podruju
Raspoloivi zaputeni gospodarski objekti, mjesni domovi, kole
Stvaranje radnih mjesta kroz poduzetnitvo
Bolje povezivanje ljudi i poduzea koritenjem informacijskih tehnologija
4.1.5. Opasnosti
Nepovoljna starosna struktura

Migracije i depopulacija ruralnih podruja
Slab interes za cjeloivotno uenje i suradnju
Nedovoljno razvijena svijest javnosti i gospodarskih subjekata prema odrivom i ekoloki
uinkovitom gospodarenju u poljoprivredi i umarstvu

Globalna financijska kriza

Nesreen katastar/imovinsko-pravni odnosi
Nelegalno sagraeni poljoprivredni objekti
Miniranost poljoprivrednih i umskih povrina
Konkurencija iz susjednih drava i EU
Prioritet
3 Promicanje organiziranja lanca prehrane, ukljuujui preradu i trenje
poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi:
Visok troak ulaska poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u velike trgovake lance

Jeftiniji proizvodi iz susjednih drava i EU
Negativan utjecaj klimatskih promjena i uestale elementarne nepogode
Visoki EU standardi
Nedostatak zakonskog okvira za uspostavu uzajamnog fonda
Neravnotea pregovarake moi izmeu proizvoaa i preraivako-distribucijskog lanca
Nedovoljna zainteresiranost poljoprivrednih proizvoaa za udruivanjem zbog negativnog
iskustva iz prolosti

Globalna financijska kriza i slab investicijski potencijal
56
Depopulacija ruralnih krajeva i naputanje poljoprivrednog zemljita uz nastajanje sukcesija i

posljedino smanjenje intenziteta gospodarenja umskim ekosustavima
Utjecaj globalnih klimatskih promjena na stabilnost proizvodnje, kvalitetu proizvoda te
ouvanje i stabilnosti poljoprivrednih i umskih ekosustava
Nedovoljno razvijen sustav praenja upravljanja poljoprivrednim i umskim resursima

Utjecaj globalnih klimatskih promjena i globalni porast oneienja vode, zraka i tla
Nedovoljan stupanj finalizacije i prerade drvne sirovine na domaem tritu

ruralnim podrujima:
Migracije i depopulacija ruralnih podruja
Nesreen katastar/imovinsko pravni odnosi
4.1.6. Kontekst pokazatelji
Zajedniki pokazatelji stanja35 strukturirani su u tri skupine: Drutveno-gospodarsko stanje i ruralni
prostor (ukupno dvanaest pokazatelja); Poljoprivreda, umarstvo i prehrambeno-preraivaka
industrija (ukupno osamnaest pokazatelja); Okoli i klima (ukupno petnaest pokazatelja). Prilikom
slubenog slanja ovog Programa oni e biti direktno provjereni od strane EK iz Eurostat-a (Prilog X).
4.1.7. Strukturirana tablica hrvatskih specifinih pokazatelja stanja
Za politiku ruralnog razvoja Republike Hrvatske od posebne su vanosti donji pokazatelji, koji nisu
obuhvaeni listom zajednikih pokazatelja (vidi poglavlje 4.1.6.).
Drutveno-gospodarski i ruralni pokazatelji

Ime pokazatelja
Mjerna
jedinica
Vrijednost
pokazatelja/godina
Mjerna
jedinica
Vrijednost
/godina
Komentar
uestalost
praenja)
Sektorski pokazatelji
Ime pokazatelja
35
Context indicators CI su obuhvaeni kroz SWOT analizu

57
pokazatelja Komentar
(izvor,
mogueg
Okolini pokazatelji
Ime pokazatelja
Mjerna
jedinica
Vrijednost
pokazatelja/godina
Komentar
Izvor: MP, 2013.
4.2. IDENTIFIKACIJA POTREBA

4.2.1. Poveanje stupnja strune osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja
Prioriteti i fokusi
Prioritet 1
Fokus podruja: 1a, 1c
Prioritet 5
Fokus podruja: 5a, 5b, 5c, 5d, 5e
Prioritet 4
Fokus podruja: 4a, 4b, 4c,
Prioritet 2
Fokus podruja: 2a, 2b
Prioritet 6
Fokus podruja 6a, 6b, 6c .
Prioritet 3
Fokus podruja: 3a, 3b
Pokrivenost horizontalnih tema
Okoli, klima, inovacije
Opis potrebe
Obrazovna struktura u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije, umarstva (u dijelu privatnih
uma ) i ruralnih podruja u cjelini, je vrlo niska. Evidentno je ,takoer, i slabo koritenje
informacijskih tehnologija. Iako u Republici Hrvatskoj postoji razvijena infrastruktura obrazovnih
ustanova, prisutan je nedostatak programa neformalnog obrazovanja i strunog usavravanja
primjeren profesionalnim i ostalim potrebama odraslih osoba na ruralnom podruju. Sustav
cjeloivotnog uenja i obrazovanja nije razvijen.
Prisutna je i slaba suradnja istraivakog sektora, savjetodavne slube i proizvoaa to za posljedicu
ima slabu dostupnost, uvoenje i koritenje inovacija kao i slabu aktivnosti na razvoju projekata
inovacija.
58
Jo uvijek nedovoljno izgraen sustav informiranja kojim bi se, putem radionica, seminara, razmjene
iskustava i upoznavanjem primjera dobre prakse, proizvoai kontinuirano i potpuno upoznavali s
najboljim i najnovijim rjeenjima i iskustvima u proizvodnji, ali i nunosti upravljanja
poljoprivrednim i umskim ekosustavima na odriv i ekoloki prihvatljiv nain.
Sve to ima izravan negativan utjecaj na razvoj i unapreenje poljoprivrede, gospodarstva i kvalitete
ivota na ruralnim podrujima. Slabi njihovu ekonomsku i ekoloku uinkovitost te predstavlja
ogranienje njihove prilagodbe tritu EU.
4.2.2. Jaanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i umarstvu te poveanje strunosti osoba koje
obavljaju savjetodavnu djelatnost
Prioriteti i fokusi
Prioritet 1
Fokus podruja: 1A i 1C
Prioritet 4
Fokus podruja: 4A, 4B i 4C
Prioritet 2
Fokus podruja: 2A i 2B
Prioritet 3
Fokus podruja: 3A i 3B
Prioritet 5
Fokus podruja: 5A, 5B, 5C, 5D i 5E
Prioritet 6
Fokus podruja 6A, 6B i 6C .
Pokrivenost horizontalnim tema
Klima, okoli i inovacije
Opis potrebe
Obrazovna struktura u sektorima poljoprivrede, prehrambeno-preraivake industrije i umarstva je
slaba. Na nizak stupanj obrazovanja indirektno se nadovezuje slabo koritenje informacijskih
tehnologija te slaba povezanost istraivakog sustava s gospodarstvom. Zbog neznanja primjenjuje
se zastarjela tehnologija iji je rezultat manja produktivnost, ekonomska odrivost i tetan utjecaj na
okoli. Takoer, zamjetan je i manjak ekonomsko-financijskih znanja koji se oituje u loem
upravljanju kratkotrajnom i dugotrajnom imovinom, upravljanju financijama i poveanju rizika u
investiranju. U uvjetima sve vee specijalizacije u poljoprivredi, prehrambeno-preraivakoj
industriji i umarstvu, vano je da ljudi ukljueni u te sektore imaju pomo kvalificiranih strunjaka
iz podruja gospodarstva, koritenja novih tehnologija, odgovornog upravljanja prirodnim resursima
kao i ublaavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Najvaniji oblik prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, prehrambenopreraivakoj industriji,
umarstvu su savjetodavne usluge. Pred savjetodavna tijela postavljeni su novi zahtjevi: smanjenje
59
upotrebe pesticida sukladno Nacionalnom akcijskom planu, zatita tla i vode, implementacija
poljoprivredno-okolinih mjera, poveanje produktivnosti i uinkovitosti poljoprivrede i umarstva
uvoenjem novih tehnika i tehnologija, smanjenje zagaenja zraka i ublaavanje klimatskih
promjena, gospodarenje na Natura 2000 podrujima, koritenje fondova EU itd. Isto tako,
postojeem savjetodavnom sustavu u RH nedostaje vei broj savjetnika na svim razinama kako bi
mogle biti zadovoljene brojne potrebe korisnika usluga.
4.2.3. Jaanje suradnje istraivakog sustava u poljoprivredi i umarstvu s gospodarstvom sa ciljem

razvoja, testiranja, primjene i irenja najnovijih znanja i inovacija
Prioriteti i fokusi
Prioritet 1
Fokus podruje 1a, 1b
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 3
Fokus podruje 3a
Prioritet 4
Fokus podruje 4a, 4b, 4c
Prioritet 5
Fokus podruje 5a, 5b, 5c, 5d, 5e
Inovacije, klima, okoli
Opis potrebe
Strukturu poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, uglavnom ine mala obiteljska
poljoprivredna gospodarstava s slabom meusobnom povezanou to ukazuje na slabu suradnju
poljoprivrednih proizvoaa, neorganiziranost proizvoaa, nizak stupanj investicijskog potencijala,
a samim time i nisku razinu tehnoloko-tehnike opremljenosti. Slijedom negativnog povijesnog
nasljea u okvirima bivih socijalistikih zadruga, ideja zadrunog organiziranja je uvelike
kompromitirana i broj zadruga je drastino smanjen. Slaba suradnja istraivakog i privatnog sektora
sprjeava dostupnost inovacijama i njihovoj primjeni u praksi.
4.2.4. Unaprjeenje gospodarenja umama privatnih umoposjednika

Prioriteti i fokusi
Prioritet 1
60
Prioritet 4
Fokus podruje 4a, 4b, 4c
Prioritet 5
Fokus podruje 5c, 5e
Klima, okoli
Opis potrebe
U RH 60% privatnih uma nema izraene umskogospodarske planove koji su osnovni preduvjet za
odrivo gospodarenje u privatnim umama. Izradom umskogospodarskih planova osigurava se
postojanost prihoda, ekoloko i drutveno odgovorno gospodarenje umama uz ouvanje i poveanje
bioloke raznolikosti, opekorisnih funkcija uma te dugorono i gospodarske vrijednosti umskih
ekosustava. Male povrine privatnih uma s meunarodnim certifikatom za odrivim gospodarenjem
te mali broj za ekoloko podrijetlo certificiranih drvnih i ne drvnih umskih proizvoda (gljive,
ljekovito bilje, umski plodovi i dr.). Na taj nain e se na osnovu kvalitetnih strunih podloga
pokrenuti proces prevoenja (konverzije) degradiranih uma u stabilne umske ekosustave bogatije
bioraznolikou te opekorisnim i dugorono gospodarskim funkcijama, otpornije na biotske i
abiotske utjecaje osiguravajui pritom maksimalnu zatitu i potrebe umovlasnika.
4.2.5. Generacijska obnova u poljoprivredi
Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2b
Inovacije, okoli
Opis potrebe
Starosna struktura nositelja poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj je vrlo nepovoljna. Preko
58,8% nositelja OPG-a su starosne dobi iznad 54 godine. Gospodarska kriza i prethodna ratna
zbivanja jo su vie doprinijela migracijskim kretanjima, naroito mlae populacije, iz ruralnih u
urbana podruja. Takva zbivanja ostavila su traga na naseljenost tih podruja i predstavljaju ozbiljnu
prijetnju njihovom daljnjem razvoju i opstanku. Mladi ljudi su kljuni resurs za razvoj moderne i
konkurentne poljoprivrede, prije svega zbog njihove spremnosti lakem prilagoavaju tehnolokim
promjenama i trinim uvjetima to je preduvjet za podizanje produktivnosti rada i konkurentnosti
poljoprivrede. Razvoj poljoprivrede i diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava doprinosi
zadravanju i zapoljavanju mladih u poljoprivredi i smanjenju negativnog trenda nekontrolirane
migracije u gradove. Iz navedenog proizlazi potreba za stvaranjem uvjeta za poveanje uea
mladih u poljoprivredi, stvaranje boljih radnih i ivotnih uvjeta za mlade ljude koji se ele baviti
poljoprivredom, pomo pri upotrebi novih tehnologija te stvaranje pozitivnog ozraja za
poduzetnitvo u poljoprivredi.
61
4.2.6. Jaanje odrivosti gospodarstava sa znaajnim strukturnim potekoama

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Prioritet 6
Fokus podruje 6b
Prioritet 5
Fokus podruje 5a, 5b, 5c, 5d
Prioritet 3
Fokus podruje 3a
Klima, inovacije, okoli
Opis potrebe
U strukturi poljoprivrednih gospodarstva Republike Hrvatske iznimno je veliki broj malih obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava (141.020 ili 60,05 % , do 4000 godinje vrijednosti proizvodnje ),
koja su na granici ekonomske odrivosti. Takva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog
potencijala, pa samim time zaostaju u pogledu modernizacije, tehnoloko-tehnike opremljenosti,
diverzificiranosti te energetske i okoline uinkovitosti.
Istovremeno, ta gospodarstva su vrlo vana sa stanovita ukupne poljoprivredne proizvodnje
Republike Hrvatske obzirom da raspolau znaajnim resursima. Ona raspolau sa 197.099 ha ili
14,98 % koritenog poljoprivrednog zemljita, 137.782,87 ili 13,71 % uvjetnih grla stoke, odnosno
participiraju sa 240.290.773,00 eura ili 11,33 % u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike
Hrvatske.
Mala poljoprivredna gospodarstva su znaajna i sa stanovita naseljenosti ruralnih podruja,
ouvanja i zatite ivotne sredine, nacionalnog kulturnog i tradicijskog nasljea ruralnih zajednica,
te proizvodnje lokalnih proizvoda.
4.2.7. Promjena strukture poljoprivredne proizvodnje i poveanje produktivnosti

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Prioritet 5
Fokus podruje 5a, 5b, 5c, 5d
Prioritet 3
62
Fokus podruje 3a
Opis potrebe
Poljoprivredu RH karakterizira mala prosjena veliina gospodarstva i usitnjenost posjeda. Takva
gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala, pa samim time zaostaju u pogledu
modernizacije, tehnoloko-tehnike opremljenosti, te energetske i okoline uinkovitosti. U strukturi
poljoprivrednih gospodarstava u RH prisutan je manji broj srednjih i velikih gospodarstava (52,6%
koristi do 2 ha zemljita, 42,7 koristi od 2 do 20 ha i 4,7 % poljoprivrednih gospodarstava koristi
vie od 20 ha poljoprivrednog zemljita). Zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih
investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta gospodarstva su u fazi stagnacije i zaostajanja u
pogledu razvoja, modernizacije objekata, opreme, energetske uinkovitosti i zatite okolia to je
esto vezano na dostizanja standarda Zajednice.
Nerazmjerno velika proizvodnja u segmentima itarica, kukuruza i drugih niskoprofitnih kultura u
odnosu na nedovoljnu proizvodnju visokoprofitnih i radno intenzivnih kultura kao povre i voe (
svega 3% od kultiviranih povrina) ija proizvodnja ne pokriva potrebe stanovnitva, prehrambenopreraivake industrije i turizma kao ni u segmentu proizvodnje uljarica te mlijeka i mesa osim u
peradarstvu (potrebne investicije u poboljanje uvjeta dranja peradi i manipulacije gnojivom).
Problem u proizvodnji, kako primarnoj tako i sekundarnoj, je i nedovoljno praenje i uvoenje
novih tehnika i tehnologija to direktno utjee na kvalitetu i cijenu finalnog proizvoda.
Proizvodnja voa i povra odvija se na manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, dok se
mali dio proizvodnje odvija na veim specijaliziranim gospodarstvima. Takva struktura proizvodnje
ima izravan utjecaj na stupanj produktivnosti i kvalitete proizvoda. Stoarska proizvodnja takoer je
nedostatna. Najvei dio stoarske proizvodnje jo uvijek se odvija na obiteljskim gospodarstvima
malog proizvodnog kapaciteta koje karakterizira usitnjenost posjeda, nedostatnost poljoprivrednih
povrina, neadekvatni uvjeti dranja stoke te primjena zastarjele tehnologije.
4.2.8. Poveanje konkurentnosti sektora prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 5
Fokus podruje 5b , 5c
Opis potrebe
63
Prehrambeno-preraivaka industrija vaan je subjekt u ukupnom zapoljavanju, naroito ruralnog

stanovnitva. Iz toga razloga vano je omoguiti potporu investicijama mikro, malih, srednjih i
srednje-velikih poduzea koja svojim razvojem izravno mogu osigurati porast zapoljavanja na
ruralnim podrujima, a neizravno i dodatna zapoljavanja u primarnoj proizvodnji kroz poveanu
potranju sirovine za preradu. Prehrambeno-preraivaka sektor dodatno djeluje na razinu
povezivanja i organiziranja proizvoaa u proizvoake i sektorske organizacije, podizanje
tehnoloke razine u proizvodnji, poveanje potranje kao i poveanje ukupne razine kakvoe i
sigurnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i na ukupnu trinu konkurentnost
poljoprivredne proizvodnje. Putem njega ukupna poljoprivreda ima odrivu trinu perspektivu kroz
otvorenu mogunost rasta udjela kako na domaem tako i na globalnom tritu, a to je naroito
vano za tako velik udio malih subjekata.
Obzirom na postojee trendove smanjenja upotrebe konvencionalnih izvora energije i razvoj
koritenja obnovljivih izvora energije u skoroj budunosti prelaskom prehrambeno-preraivake
industrije na koritenje obnovljivih izvora energije otvorit e se poveana potreba proizvodnje goriva
iz poljoprivrednih izvora kao i racionalno iskoritavanje biolokih nusproizvoda koji nastaju u
prehrambeno-preraivakoj industriji.
Do srpnja 2013. trite zemalja CEFTA-e inilo je oko 45% trita izvoza za poljoprivrednu i
prehrambeno-preraivaku industriju. Ulaskom Hrvatske na jedinstveno EU trite i promjenom
trgovinskog reima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oekivano je dolo do djelominog
gubitka i smanjenja izvoza na ta trita, iz toga razloga postoji naglaena potreba orijentacije na nova
trita, stvaranje novih prepoznatljivih prehrambenih proizvoda kako za zajedniko tako i za
globalno trite, te potreba uinkovite uspostave sustava oznaka proizvoda i jaeg marketinga za
poljoprivredno-prehrambene proizvode.
Republika Hrvatska je neto uvoznica poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dakle vlastitom
proizvodnjom ne pokriva vlastite potrebe niti u primarnim poljoprivrednim proizvodima, niti u
proizvodima prehrambeno-preraivake industrije. Uzroci su veoma razliiti, od visokih trokova
proizvodnje, nepovoljne strukture i specijaliziranosti subjekata u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, nedostatne povezanosti s prehrambeno-preraivakim sektorom, nedostatnih i
nedovoljno opremljenih preraivakih kapaciteta sve do nedostatne ekonomije obujma, nedostatnih
skladinih i logistikih kapaciteta u lancu otkupa i lancu prodaje, malog broja i slabe raznovrsnosti
proizvoda.
Uvjet za postizanje konkurentne pozicije je poveanje investicija u modernizaciju prerade
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda radi poveanja uinkovitosti proizvodnje, razvijati nove i
modernizirati postojee kapacitete prehrambeno-preraivake industrije na razini standarda
Zajednice u pogledu kvalitete i sigurnosti hrane kroz unapreivanje tehnolokog procesa i uvoenje
novih tehnologija s ciljem postizanja kvalitetnije kontrole procesa, uinkovitog koritenje sirovina,
smanjenja utroka energije i poboljavanja energetske uinkovitosti, smanjenja negativnih utjecaja
na okoli uz osiguravanje zatite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, s prelaskom na energetski
uinkovite i obnovljive izvore energije, uz ulaganje u obrazovanje zaposlenih.
Nadalje radi unapreenja kvalitete proizvoda certificiranjem proizvodnoga procesa i/ili
certificiranjem proizvoda potrebno je investirati u razvoj i uspostavu novih inovativnih tehnologija,
uspostavu sustava zatite autohtonih proizvoda (s oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla,
zajameno tradicionalnih specijaliteta) kao i u razvoj novih i razvoj novih tehnologija i prehrambenih
proizvoda uz znaajna ulaganja u obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa, te uz uspostavu
sustavnog povezivanja proizvoaa u organizacije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoaa.
64
4.2.9. Okrupnjavanje poljoprivrednog i umskog zemljita

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Okoli, klima
Opis potrebe
Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda je vrlo vana aktivnost u RH jer obuhvaa postupke
kupoprodaje, zamjene i zakupa poljoprivrednog zemljita radi poveanja ukupne povrine
poljoprivrednog zemljita koje koristi jedno poljoprivredno gospodarstvo, odnosno radi grupiranja
katastarskih estica poljoprivrednog zemljita u vee i pravilnije proizvodne parcele radi
ekonominijeg iskoritavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za obradu.
Sadanja veliina i rascjepkanost posjeda je vrlo nepovoljna i glavni je ograniavajui imbenik
napretka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvitka cjelokupne hrvatske poljoprivrede.
Tome u korist govori podatak iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva kojeg vodi APPRRR, u
2012. godini bilo je upisano 192.365 poljoprivrednih gospodarstava koja su u posjedu imala
1.019.483 ha poljoprivrednog zemljita. Zemljini posjed, koji je ionako premalen (5,6 ha prosjek po
gospodarstvu), dodatno je podijeljen u veliki broj malih parcela (poljoprivredna proizvodnja
prosjenog poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 estica).
U strukturi veliine poljoprivrednih gospodarstva izrazito su dominantna poljoprivredna
gospodarstva kategorije ispod 2 ha (52,6%) (CI-17). Unato prisutnom trendu poveanja broja
poljoprivrednih gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (7,8%) i od 100 do750 ha (24,1%)
njihova zastupljenost je i dalje mala, odnosno u strukturi veliine poljoprivrednih gospodarstava jo
uvijek su izrazito dominantna poljoprivredna gospodarstva manja od 20 ha. Ovakvo stanje prosjene
veliine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove ekonomske odrivosti.
U usporedbi s podacima o veliini poljoprivrednih gospodarstva zemalja lanica EU iz 2010. godine
(Eurostat-FSS 2007/2010), prosjena veliina hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva je ispod
prosjeka EU. U periodu od 2006.-2009. godine pokualo sa pilot projektima okrupnjavanja
poljoprivrednog zemljita ali bez veeg uspjeha. Prosjena veliina privatnog umskog posjeda zbog
izrazite rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi 0,43 ha. Za velik dio poljoprivredne i umarske
proizvodnje veliina posjeda je presudan faktor odrivosti. Ovakvo stanje prosjene veliine i
strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove ekonomske odrivosti.
4.2.10. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i umarstvu

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Pokrivenost horizontalna tema
Okoli, klima
65
Opis potrebe
Openito je nedostatna otvorenost prometnicama poljoprivrednog i umskog zemljita neovisno o
vlasnitvu. U privatnim umama otvorenost umskim prometnicama je mala i iznosi 6,5 km/1000 ha.
Uslijed velike rasparceliranosti poljoprivrednog zemljita slian je problem i kod brojnih parcela kao
i zbog nedostatka pristupnih cesta javnim prometnicama. Postojanje kvalitetne mree poljoprivrednih
i umskih prometnica doprinosi poveanju umske i poljoprivredne proizvodnje, dostupnosti
umskih resursa, ouvanju i poveanju okoline i dugorono gospodarske vrijednosti privatnih uma.
4.2.11. Poveanje uinkovitog koritenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 5
Fokus podruje 5a
Prioritet 4
Fokus podruje 4b
Prioritet 1
Fokus podruje 1c
Okoli, klima
Opis potrebe
Prema raspoloivoj koliini i kvaliteti vode, Republika Hrvatska je u prednosti pred mnogim
zemljama iz nae i ire regije, to proizlazi iz injenice kako na cijelom svom prostoru obiluje
postojeim brojnim vodotocima, jezerima, akumulacijama i lokalnim izvorima. U Republici
Hrvatskoj trenutno se navodnjava svega oko 1.10% poljoprivrednih povrina to je puno manje u
odnosu na prosjek zemalja EU-27 (5,82%). Vlada Republike Hrvatske 2005. godine pokrenula je
projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u RH s ciljem
gospodarenja sa prirodnim resursima, odnosno cilj je izgradnja sustava za navodnjavanje za cca
65.000 ha do 2020.godine.
U poljoprivrednoj proizvodnji, gotovo redovito dolazi do pojave velikih teta uslijed nepovoljnih
vremenskih prilika, odnosno pojave vika vode i poplava, te manjka vode i sue. Manjkovi vode iako
sve uestaliji nisu svake godine jednaki, kao to nisu jednaki ni na cijelom prostoru nae zemlje
tijekom vegetacijskog razdoblja. Sve se to negativno odraava na sigurnost i kvalitetu proizvodnju.
Zato se kao jedan od goruih problema hrvatske poljoprivredne proizvodnje svakako namee i
problematika navodnjavanja povrina za uspjenu biljnu proizvodnju. Potrebe ovise u prvom redu o:
koliini oborina, intenzitetu proizvodnje, regiji, uzgajanoj kulturi, sastavu i svojstvima odnosno tipu
tla. Redukcije prinosa poljoprivrednih kultura uzgajanih bez navodnjavanja na podruju RH, u
prosjenim klimatskim godinama iznose od 10-60%, a u sunim godinama i do 90% od biolokog
potencijala uzgajanih kultura, tipu tla i regiji.
66
4.2.12. Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi

Prioriteti i fokusi
Prioritet 3
Fokus podruje 3b
Okoli, klima
Opis potrebe
tete od abiotskih i biotskih imbenika u poljoprivredi i umarskom sektoru svake se godine
procjenjuju na iznos od nekoliko stotina milijuna do nekoliko milijardi kuna. Tek mali dio tih teta,
nadoknadi se kroz sustav pomoi kojim drava isplauje novac nakon prijave tete. tetama od
prirodnih nepogoda valja pridodati i druge rizike u poljoprivrednom i umarskom sektoru, od kojih
su najznaajnije razne bolesti to mogu zahvatiti kako biljke, tako i ivotinje. Jedan od djelotvornih
naina zatite od svih tih rizika je i osiguranje usjeva, biljaka i ivotinja jer se samo tako teta moe
nadoknaditi u potpunosti to doprinosi spreavanju rizika i upravljanju rizicima u poljoprivrednom
gospodarstvu , a time i smanjenju eventualnih gubitaka na poljoprivrednom i umskom
gospodarstvu. Viegodinje iskustvo i navika meu poljoprivrednim proizvoaima u koritenju
nacionalno sufinanciranih polica osiguranja u poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja veliki
potencijal za jo vee koritenje ovakve potpore i orijentaciju na promiljeno bolje upravljanje
rizicima u proizvodnji koje je nemogue izbjei.
4.2.13. Organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu

Prioriteti i fokusi
Prioritet 3
Fokus podruje 3a
Klima, okoli, inovacije
Opis potrebe
Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava i neorganiziranost proizvoaa u sektoru poljoprivrede
i umarstva sprjeava pruanje potrebne koliine i kvalitete poljoprivrednih i umskih proizvoda na
tritu. U Hrvatskoj jedini oblik udruivanja su zadruge iji broj se u 2011 godini u odnosu na 2010
prepolovio. Zbog odsustva procesa ukljuivanja gospodarstava u vie organizacijske oblike u
Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedna proizvoaka grupa i organizacija. Visok udio posrednike
prodaje znaajno utjee na ekonomske efekte gospodarstva koji su ionako loi.
67
4.2.14. Razvoj sustava kvalitete i vea ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete

Prioriteti i fokusi
Prioritet 3
Fokus podruje 3a
Okoli
Opis potrebe
Postojei sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i ekoloke proizvodnje nije
dovoljno razvijen zbog sloenosti postupka i nedovoljne zainteresiranosti proizvoaa.
Do kraja 2013. godine Republika Hrvatska ima na nacionalnoj razini zatieno 15 proizvoda s
oznakama (6 proizvoda oznakom izvornosti i 9 proizvoda oznakom zemljopisnog podrijetla), a 2
proizvoda s oznakom izvornosti su u postupku registracije na EU razini. Valja naglasiti da se radi se
o malom obujmu proizvodnje ekolokih proizvoda i proizvoda s oznakom kvalitete, a razlog tomu
je to lanovi skupina i udruge nemaju financijskih mogunosti za pokretanje postupka
certificiranja, a skupina i udruge proizvoaa nemaju dovoljno sredstava za marketinke i
promidbene aktivnostima u svrhu boljeg pozicioniranja ovih proizvoda na tritu, a time i izraenog
interesa potroaa za njihovom kupnjom. Navedeni razlozi su glavna prepreka razvoja sustava
kvalitete po uzoru na razvijene zemlje EU unato potencijalima koje Republika Hrvatska ima.
4.2.15. Spreavanje erozije tla i poveanje plodnosti tla i organske tvari u tlu
Prioriteti i fokusi
Prioritet 4
Fokus podruje 4C
Opis potrebe
Erozija javlja se uslijed djelovanja vjetra i vode na nagnutim terenima, pri emu dolazi do odnoenja
povrinskog sloja tla, oteenja i smanjenja korijenovog sustava i nadzemnih dijelova biljaka.
Osobito je negativan efekt erozije na tlima koja se obrauju i koja su tijekom dijela godine bez
vegetacijskog pokrova. Nestankom povrinskog sloja nestaje i najvredniji dio tla organska tvar
68
koja je temelj plodnosti. Istovremeno, formiranjem brazdi i jaruga oteava se kretanje mehanizacije i
umanjuje neto povrinu pogodnu za koritenje.
Dugogodinje koritenje samo sintetskih, mineralnih gnojiva i pesticida nepovoljno djeluje na
organsku komponentu tla ime se u konanici tlo osiromauje te gubi kvalitetu i u drugim
segmentima (vodozrani reim, zbijenost tla, pH tla).
4.2.16. Odravanje kvalitete vode, tla i zraka

Prioriteti i fokusi
Prioritet 4
Fokus podruje 4B i 4C
Prioritet 5
Fokus podruje 5D
Okoli, klima
Opis potrebe
Voda, tlo i zrak kao glavne sastavnice okolia pod znatnim su utjecajem poljoprivrede, osobito u
sluaju intenzivne poljoprivredne proizvodnje koja nije zamisliva bez koritenja velikih koliina
mineralnih gnojiva te pesticida.
Ispiranje mineralnih gnojiva, osobito lako topljivih nitrata, utjee na kvalitetu vode. Kvaliteta tla
umanjuje se dugogodinjim koritenjem mineralnih gnojiva, a isto tako i koritenjem pesticida u
uobiajenoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Stakleniki plinovi zagauju zrak najvie nepravilnom primjenom gnojiva i nepravilnim
skladitenjem stajskog gnoja.
4.2.17. Ouvanje krajobraza i bioraznolikosti

Prioriteti i fokusi
Prioritet 4
Fokus podruje 4A
Prioritet 5
Fokus podruje 5E
69

Okoli, klima
Opis potrebe
Hrvatska je izuzetno bogata biljnim i ivotinjskim vrstama, te vrijednim krajobraznim
karakteristikama koje su rezultat klimatskih i reljefnih raznolikosti, ali i tradicijskog i kulturolokog
nasljea.
Genetski potencijal kojim raspolaemo vrlo je vrijedan, osobito u kontekstu klimatskih promjena,
kao osnova za stvaranje novih i poboljanja osobina postojeih sorata poljoprivrednog bilja i
pasmina domaih ivotinja.
Ouvanje prirodnih ekosustava koritenjem naina proizvodnje koji umanjuju negativni pritisak
poljoprivrede na okoli dugorono se vraa kroz kvalitetu poljoprivrednih proizvoda ali i kroz
kvalitetu ivota ruralnih zajednica.
4.2.18. Odravanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje na podrujima s prirodnim i specifinim

ogranienjima u poljoprivredi
Prioriteti i fokusi
Prioritet 4
Fokus podruje 4A
Klima, okoli
Opis potrebe
Teki klimatski ili pedoloki uvjeti dovode poljoprivrednike koji na takvim prostorima rade i ive u
nepovoljni poloaj u usporedbi s ostalim dijelom zemlje.
Na podrujima s ogranienjima trokovi su vei a prinos manji, obim poljoprivredne proizvodnje se s
vremenom smanjuje. Rezultat smanjenog interesa za poljoprivredu je postepena promjena u izgledu
krajobraza ime se mijenja i bioraznolikost odreenog podruja.
Krajnji negativni efekt je u injenici da se stanovnitvo iseljuje pa time propada ruralni prostor
kojemu posebnost daje ne samo krajobraz ve i tradicijski ivot ime se osiromauje kulturoloko
bogatstvo jedne zemlje.
70
4.2.19. Obnova umskih povrina konverzijom i oplemenjivanjem

Prioriteti i fokusi
Prioritet 4
Fokus podruje 4a
Fokus podruje 4b
Fokus podruje 4c
Prioritet 5
Fokus podruje 5e
Opis potrebe
Najvanija uloga uma, uz onu gospodarsku, je osiguravanje ekolokih i socijalnih usluga koje
umski ekosustavi pruaju za ljude i okoli. Najstabilnije, zdravstveno najotpornije i ekoloki
najvrjednije umske sastojine su klimatogene umske zajednice koje zahvaljujui svom nainu
postanka, sastavu vrsta i strukturi pripadaju ekolokom optimumu. Visoke ume, u ijem sastavu je
optimalan udio glavnih klimatogenih te sporednih vrsta drva, grmlja i sloja prizemnog raa
predstavljaju terminalnu fazu vegetacijske sukcesije, a time i najvrjednije umske sastojine s gledita
usluga koje nam pruaju, a dugorono i s gospodarskog gledita. Za razliku od degradiranih oblika
umskih sastojina, iji je razvoj sukcesije iz nekih razloga zaustavljen, dobro formirane umske
sastojine nedvojbeno su otpornije na nepovoljne klimatske promjene i djelovanje ostalih tetnih
biotskih i abiotskih faktora. Degradacijski oblici umskih sastojina pokrivaju preko milijun ha
tvorei tako 44% ukupne povrine uma u RH. U privatnim umama RH, uz visok udio panjaa od
48%, postoji znaajna povrina sastojina koje su zbog nestrunog gospodarenja u prolosti izgubile
optimalan omjer glavnih vrsta drvea i najpovoljniju sastojinsku strukturu, zbog ega su prele u
razliite degradacijske sastojinske oblike u kojima nedostaje glavna vrsta drvea. Takve sastojine
imaju slabu otpornost prema dananjim opim klimatskim promjenama. umske kulture u RH (70
021 ha), takoer, zbog prevladavanja uglavnom samo jedne vrste drvea, vrlo su ranjive u smislu
otpornosti prema klimatskim promjenama i djelovanja nepovoljnih biotskih i abiotskih faktora u
odnosu na stabilne visoke mjeovite ume autohtonih vrsta drvea.
4.2.20. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvoenje radova u umarstvu i preradi drva
Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 5
71
Prioritet 6
Fokus podruje 6a
Klima, okoli, inovacije.
Opis potrebe
Zbog sve vee potranje za drvom potrebno je poveati produktivnost i uinkovitost pridobivanja
drva i predindustrijske prerade drva ali istovremeno zatititi i ouvati umske ekosustave, nuno je
uvoenje novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj inovacija. Zbog velike povrine uma i
umskih zemljita znaajan dio stanovnitva u RH, osobito u ruralnim podrujima, zaposlen je u
sektoru umarstva. Privatni izvoai radova u pridobivanju drva (326 licenciranih izvoditelja) te mali
i srednji subjekti u predindustrijskoj preradi drva (1.331), zbog skupe nabavne cijene strojeva, alata i
opreme, esto koriste slabo uinkovite, ekoloki nepovoljne i za ljudsko zdravlje i okoli tetne
strojeve, alate i postupke to uzrokuje povremena prekomjerna oteenja umskih ekosustava,
naruavanja zdravlja izvoaa radova, smanjenje konkurentnosti i znaajan pad zaposlenosti u
drvopreraivakoj djelatnosti. Od 1990. godine do 2011. godine broj zaposlenih se smanjio za
gotovo 70%. Zbog velikog udjela degradiranih umskih sastojina u privatnim umama, naroito
panjaa (278 554 ha) koje ine 48% privatnih uma u RH privatnim umoposjednicima nuno je
osigurati dostupnost ekonomski i ekoloki prihvatljivih strojeva pomou kojih e se kvalitetno
pripremiti tlo za sadnju umskih vrsta drvea s ciljem konverzije panjaa u visoke ume.
4.2.21. Poveanje razine proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora energije

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 5
Fokus podruje 5b, 5c
Prioritet 1
Inovacije, okolia, klima
Opis potrebe
Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj se koriste za proizvodnju toplinske i elektrine
energije. Za proizvodnju elektrine energije najvie se iskoritava energija vode, dok se ostali izvori
relativno malo koriste, posebno sunce, vjetar i biomasa. Obnovljivi izvori energije su jedan od
stratekih prioriteta RH s obzirom na ovisnost o uvozu energenata, energetske sigurnosti, zatite
okolia, te isti predstavljaju razvojnu priliku domaoj industriji kroz otvaranje novih radnih mjesta i
jedina su prava alternativa fosilnim gorivima. Hrvatska ima gotovo idealne insolacijske i klimatske
uvjete za iskoritavanje energije sunca.
72
Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, planirano je da e udio obnovljivih izvora

energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini iznositi 20%. Republika Hrvatska
raspolae sa zadovoljavajuim koliinama biomase koja predstavlja najsloeniji oblik obnovljivih
izvora energije jer kao sirovina obuhvaa umsku, 2,75 milijuna m u umama i 1,5 milijuna m
umske biomase kao nusprodukt prerade drva i poljoprivrednu biomasu (drvo, kora, drvni otpad,
lie, nedrvne stabljike), biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa i dr., kao i mogunou
proizvodnje bioplina gdje se koristi stajski gnoj, gnojovka i gnojnica, etveni ostaci, organski otpad
iz mulja koji nastaje proiavanjem otpadnih voda i dr.
4.2.22. Poveanje proizvodnje umske biomase

Prioriteti i fokusi
Prioritet 5
Prioritet 6
Fokus podruje 6a
Opis potrebe
Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, planirano je da e udio obnovljivih izvora
energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini iznositi 20%. Plan RH je do 2020.
godine upotrebljavati oko 26 PJ energije iz biomase. Biomasa je najsloeniji oblik obnovljivih izvora
energije jer kao sirovina obuhvaa umsku, poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom
proizvodnih procesa i dr.
RH ima veliki, do sada nedovoljno iskoriteni potencijal za proizvodnju umske biomase, 2,75
milijuna m u umama dok preradom drva nastaje 1,5 milijuna m umske biomase Znaajan
potencijal za proizvodnju umske biomase nalazi su u privatnim umama u kojima se uglavnom
proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve vee potranje, velikog potencijala za poveanje proizvodnje
umske biomase (drvna sjeka) i ispunjenja planova RH potrebno je razviti i poveati primjenu novih
tehnologija za proizvodnju i skladitenje umske biomase te u upotrebu uvesti nove strojeve za njeno
ekonomski isplativo pridobivanje, osobito iz nedovoljno otvorenih i trenutno nepristupanih umskih
podruja.
4.2.23. Daljnji razvoj i jaanje lokalnih razvojnih inicijativa

Prioriteti i fokusi
Prioritet 6
Fokus podruje 6b
73

Opis potrebe
Republika Hrvatska se suoava s nedovoljnim i neadekvatnim administrativnim kapacitetima koji su
potrebni za apsorpciju EU fondova osobito na lokalnoj razini. Nedostatak administrativnih kapaciteta
na svim razinama javne uprave i korisnika, kao i nedovoljna suradnja i koordinacija izmeu svih
dionika negativno utjee na uinkovitost provedbe i iskoritenost sredstava. Dosadanja suradnja
javnog i civilnog sektora kroz proces socijalnog dijaloga nije omoguavala uinkovito donoenje i
provedbu lokalnih politika i planova.
Nedovoljan razvoj lokalnih razvojnih inicijativa nije omoguio lokalnim dionicima pripremu i
provedbu lokalnih razvojnih strategija, te na taj nain sudjelovati u razvoju svoga podruja.
Iako je provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj zapoela unutar IPARD programa,
pokrivenost podruja sa odabranim LAG-ovima jo uvijek nije dovoljna. Odabrana 42 LAG-a
pokrivaju oko 69% povrine i ukljuuju 34% svih stanovnika Republike Hrvatske.
4.2.24. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima

Prioriteti i fokusi
Prioritet 2
Fokus podruje 2a
Prioritet 5
Fokus podruje 5c
Prioritet 6
Fokus podruje 6a
Opis potrebe
U posljednjih nekoliko godina udio poljoprivrednog sektoru u BDP-a i udio zaposlene radne snage
slijedi negativan trend. Poljoprivredni sektor u ukupnom BDP-u ini 5,5% dok udio zaposlenih u
poljoprivredi ini 13,8% od ukupne radne snage. Negativna gospodarska i populacijska kretanja
odrazili su se i na to da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu ekonomski odrivo
poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu.
Takoer, jo uvijek je zanemariv broj obiteljskih gospodarstava koji osim poljoprivredne proizvodnje
pokreu nove kao to su djelatnosti povezane s ulaganjem u obnovljive izvore energije, usluge,
razvoj turizma, preradu i trenje proizvoda. Postojea razina poljoprivredne proizvodnje ne moe
omoguiti odravanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta sa ciljem zadravanja stanovnitva i
odrivi razvoj ruralnih podruja.
74
4.2.25. Razvoj lokalne komunalne, drutvene, prometne i turistike infrastrukture

Prioriteti i fokusi
Prioritet 6
Fokus podruje 6b
Okoli, inovacije
Opis potrebe
Slabo naseljeni ruralni prostori su ostali na nioj razini razvoja komunalne i prometne infrastrukture
u odnosu na urbana podruja.
Slaba povezanost nerazvijenih ruralnih podruja s lokalnim i regionalnim centrima, nedovoljna
kvaliteta i izgraenost postojee komunalne i prometne infrastrukture jo uvijek ne omoguava
potrebne uvjete za odrivi razvoj ruralnih podruja i kvalitetu ivota na tom podruju. Prikljuenost
stanovnitva na sustave javne odvodnje u ruralnim podrujima je nedovoljna i znatno manja u
odnosu na urbana podruja. U podrujima s manje od 2000 ES (ekvivalenta stanovnika),
prikljuenost stanovnitva na sustave javne odvodnje iznosi svega 7% to je posljedica tehnike i
financijske zahtjevnosti takvih projekata ali i slabog financijskog kapaciteta JLS-a na ruralnim
podrujima. U jedinicama lokalne samouprave prisutan je nedostatak kvalitetnog stratekog planskedokumentacije i neusklaenost istih sa nadreenim stratekim dokumentima.
U ruralnim podrujima nedovoljan je broj kvalitetnih turistikih destinacija koje omoguavaju
jaanje prepoznatljivosti ukupne turistike ponude odreenog podruja i njihovo tzv. brendiranje:
tematskih ruta i parkova, turistikih atrakcija i objekata povijesnog i kulturnog znaenja, prirodnih
turistikih atrakcija.
4.2.26. Razvoj osnovnih usluga za ruralno stanovnitvo

Prioriteti i fokusi
Prioritet 6
Fokus podruje 6b
Okoli, inovacije
Opis potrebe
U Hrvatskoj prisutan je izraziti trend nepovoljnih demografskih kretanja, starenja stanovnitva, rasta
broja starijih u odnosu na aktivno stanovnitvo kao i rasta udjela samakih kuanstava. Ve je u
1981. godini 80% povrine Hrvatske bilo zahvaeno depopulacijom ili priblino 90,0% svih sela.
Stanovnitvo Republike Hrvatske pod dugotrajnim je procesom starenja, to je vidljivo iz brojnih
pokazatelja starenja stanovnitva. Prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2011. godine broj
stanovnika starih 65 i vie godina prvi je put premaio broj mladih od 0 do 14 godina. Udio osoba
starih 65 i vie godina iznosio je 17,7%, a udio mladih od 0 do 14 godina 15,2%. Prirodni prirast
75
stanovnitva je negativan za itavu Hrvatsku, dok je u preteno ruralnim podrujima opadanje

stanovnitva znatno izraenije nego u preteno urbanim.
Nedostatak i ne odgovarajue stanje i opremljenost , drutvenih, kulturno - zabavnih i sportsko rekreacijskih objekata kao to su drutveni i vatrogasni domovi, djeji vrtii, domovi za starije osobe
ne omoguavaju zadravanje postojeih i doseljavanje novih stanovnika te kvalitetnije ivljenje u
ruralnim podrujima. Navedeni negativni trendovi posebno utjeu i na radno aktivno stanovnitvo
koje je osnova za odrivi razvoj ruralnih podruja.
76
5.
OPIS STRATEGIJE
5.1. Obrazloenje prepoznatih potreba koje e se rjeavati PRR te izbor ciljeva, prioriteta i
fokus podruja temeljenih na SWOT analizi i procjeni potreba
Sukladno naelima Strategije Europa 2020 o pametnom, odrivom i ukljuivom rastu, a potujui
ciljeve, prioritete i mjere Uredbe EP i Vijea o potpori ruralnom razvoju, Ministarstvo poljoprivrede
izradilo je ovu strategiju ruralnog razvoja Republike Hrvatske.
Vizija Republike Hrvatske je konkurentna i odriva poljoprivredna proizvodnja integrirana u EU
okvire, razvijeno ruralno gospodarstvo s trendom poveanja zaposlenosti, proizvodnje
visokokvalitetne hrane, razvojem nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti36 u ruralnim
podrujima te odrivom koritenju raspoloivih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih
podruja kao sigurnog i privlanog mjesta za ivot i rad.
Strategija obuhvaa programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, a zakljuci su doneseni
sukladno analizama drutvene, gospodarske i ekoloke situacije temeljenih na dostupnim statistikim
podatcima.
Izbor ciljeva koji se ele postii, kao i prioriteti i fokusna podruja, temeljeni su na izraenoj SWOT
analizi te procijeni potreba. Takoer RH e koristiti mogunost financiranja dodatnih nacionalnih
izravnih plaanja ime e dio EPFRR biti prebaeno u I stup.
Prepoznate potrebe RH:
1) poveanje stupnja strune osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja;
2) jaanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i umarstvu te poveanje strunosti osoba koje
obavljaju savjetodavnu djelatnost;
3) jaanje suradnje istraivakog sustava u poljoprivredi i umarstvu s gospodarstvom, s ciljem
razvoja, testiranja, primjene i irenja najnovijih znanja i inovacija;
4) unaprjeenje gospodarenja umama privatnih umoposjednika izradom umsko-gospodarskih
planova.
Naime, smanjivanjem jaza izmeu istraivakog sektora i poljoprivrednika ili umoposjednika te
boljom izobrazbom poljoprivrednika, treba se potai uporaba novih tehnika i tehnologija u
proizvodnji.
Takoer, povezivanjem vie mjera, veom potporom razvoju inovativnih tehnologija i
istraivanjima, kao i poticanjem osnivanja i razvoja klastera, partnerstava i operativnih grupa (EIP),
otvaraju se mogunosti za jaanje tehnolokog razvoja. Za poveanje znanja i inovacija, neophodno
potrebnih u vremenu brzog napretka, nuno je poveanje stupnja strune osposobljenosti,
informiranosti, stjecanje navika cijeloivotnog uenja te razmjena iskustva o najboljim praksama
svih onih koji su ukljueni u sektor poljoprivrede, umarstva, prehrambeno-preraivake industrije
ili su poduzetnici u ruralnom podruju. Javna struno savjetodavna sluba dostupna je na cijelom
podruju Hrvatske, a kvalitetnom edukacijom njenih savjetnika, s ciljem daljnjeg irenja znanja o
poveanju gospodarske i ekoloke uinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava bit e, u konanici, u
korist svim akterima u ruralnom podruju. Jaanjem suradnje izmeu obrazovnog i istraivakog
sustava s gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i irenja najnovijih znanja i inovacija
indirektno, ali dugorono dolazi do poveanja rasta cjelokupnog gospodarstva. Ispunjenje mjera
ovoga prioriteta doprinijeti e se razvoju znanja unutar svih ostalih prioriteta.
36
Razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti kod postojeih entiteta sukladno Zakonu o poljoprivredi

77
Time se stremi i postizanju tematskog cilja: obrazovanje, vjetine i cijeloivotno uenje.

Za potrebe Prioriteta 2 osigurano je 31,82% sredstava.
Prepoznate potrebe RH su:
5) generacijska obnova u poljoprivredi
6) jaanje odrivosti gospodarstava sa znaajnim strukturnim potekoama
7) promjena strukture poljoprivredne proizvodnje i poveanje produktivnosti
8) poveanje konkurentnosti sektora prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda
9) okrupnjavanje poljoprivrednog i umskog zemljita
10) izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i umarstvu
11) poveanje uinkovitog koritenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama
Restrukturiranjem proizvodnje, te poboljanjem odrivosti i konkurentnosti gospodarstava cilj je
dobiti konkurentne proizvoae.
U Hrvatskoj je prisutan velik broj poljoprivrednih gospodarstava suoenih s problemima koje donose
procesi strukturnih promjena. Veliki su problem i rascjepkani posjedi, a u poljoprivrednom i
umarskom sektoru sve ee ostaje samo starije stanovnitvo. Poljoprivredna gospodarstva u
proizvodnji esto koriste tehniku koju su koristili jo prije 1990. godine, a zbog nedostatka osnovnih
preduvjeta potrebnih za razvoj, esto ne mogu razvijati suvremenu tehnologiju.
Za potrebe Prioriteta 3 RH je osigurala 6,03% sredstava.
12) bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi
13) organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu
14) razvoj sustava kvalitete i vea ukljuenost proizvoaa u sheme kvalitete
Poljoprivredna proizvodnja je vie od ijedne druge proizvodne grane podlona utjecaju prirodnih
nepogoda i katastrofa, a poljoprivredna gospodarstva nisu u mogunosti dodatno se optereivati
visokim trokovima polica osiguranja, to direktno utjee na gospodarski potencijal proizvodnje u
godinama koje slijede nakon takvih nepogoda.
Loa iskustva, iz razdoblja prije 1990.g., utjecala su na nizak stupanj zajednikog sudjelovanja
proizvoaa na tritu.
Boljom organiziranou poljoprivrednika te smanjivanjem broja karika u prehrambenom lancu
postie se bolje i lake sudjelovanje na tritu, a upravljanjem rizicima osigurava se stabilnost
sudjelovanja u proizvodnji i u godinama nakon tetama unitenog potencijala.
Za potrebe Prioriteta 4, RH je osigurala 26,40% sredstava.
15) sprjeavanje erozije tla i poveanje plodnosti tla i organske tvari u tlu;
16) odravanje kvalitete vode, tla i zraka;
17) ouvanje krajobraza i bioraznolikosti;
18) odravanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje s ogranienjima;
19) obnova umskih povrina konverzijom i oplemenjivanjem.
Poljoprivredna i umarska proizvodnja direktno utjeu na kvalitetu vode, zraka i tla, pa je stoga cilj
RH ouvati prirodna bogatstva i njihovu raznolikost.
78
Jedno od glavnih prirodnih bogatstava RH jesu brojna nalazita bogata velikim koliinama kvalitetne
i nezagaene vode. Uz to, RH je bogata biolokim i biogeografskim raznolikostima, na ijoj je zatiti
potrebno kontinuirano raditi, te razvijati agrotehnike mjere.
Svako intenziviranje proizvodnje za sobom povlai intenziviranje agrotehnikih mjera, pa je stoga
neophodno uloiti dodatne napore kako one ne bi imale negativni utjecaj na ouvanje bioraznilikosti
i krajobraza.
20) Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvoenje radova u umarstvu i
drva;
21) Poveanje razine proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora energije;
22) Poveanje proizvodnje umske biomase.
preradi
Porast energetske uinkovitosti poljoprivrednih i preraivakih gospodarstva, kao i poveanje

proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora, takoer e doprinijeti poveanju njihove
ukupne gospodarske uinkovitosti. Velika panja posveuje se uspjenim inovativnim rjeenjima,
praksama, procesima i tehnologijama kao i irenju informacija o njima kako na lokalnom,
nacionalnom, tako i na nivou Europske unije.
23)
24)
25)
26)
Daljnji razvoj i jaanje lokalnih razvojnih inicijativa;

Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima;
Razvoj lokalne komunalne, drutvene i prometne infrastrukture;
Razvoj osnovnih usluga za ruralno stanovnitvo.
Diversifikacijom djelatnosti i poticanjem lokalnog razvoja potaknut e se stvaranje ireg spektra

kvalitetnijih radnih mjesta.
Uravnoteeni razvoj ruralnih podruja jedan je od ciljeva Hrvatske, ali i europske politike ruralnog
razvoja. Hrvatska je vie nego svjesna procesa migracija i depopulacije ruralnih podruja. Ovim
programom Hrvatska e ih pokuati zaustaviti, kroz poticanje razvoja komunalne i drutvene
infrastrukture u ruralnim podrujima te poboljanjem osnovnih usluga u ruralnom podruju, kao
nunih preduvjeta za stvaranje okruenja privlanog za ivot i rad modernog ovjeka.
Nadalje, podrka razvoju poduzetnitva i otvaranju novih radnih mjesta u ruralnim podrujima, mjere
su kojima PRR Republike Hrvatske takoer utjee na ostanak mladih u ruralnim podrujima, a
dugorono i na povratak onih koji su ga napustili. Razvoj lokalnih zajednica dugorono je odriv
samo ako je inicijativa pokrenuta i prepoznata od svih aktera u zajednici. Stoga se ovim programom
potie razvoj lokalnih inicijativa i stvaranje lokalnih akcijskih grupa.
Kako bi postigla zadane tematske ciljeve, a pri tome ciljajui na fokus podruja, Republika Hrvatska
je izabrala i razradila niz mjera s dozvoljenim ulaganjima, potencijalnim korisnicima i ogranienjima
u prihvatljivim trokovima.
79
5.2. Izbor, kombinacija i obrazloenje mjera

5.2.1. Izabrane mjere
Za postizanje zadanih ciljeva RH e koristiti sljedee mjere, no ne sve tijekom cijelog programskog
razdoblja 2014.-2020.
Mjere koje e RH provoditi u razdoblju 2014.-2020. su:
M04 Ulaganja u fiziku imovinu
M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
M10 Poljoprivreda, zatita okolia i klimatski uvjeti
M11 Ekoloki uzgoj
M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima
M17,1 - Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
M20 Tehnika pomo
M19 LEADER
Uz navedene, u razdoblju 2015.-2020. RH e provoditi i sljedee mjere:
M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja
M02 - Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo
poljoprivrednim gospodarstvima
M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i
katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti
M08 Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma
M09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa
M17,2; M17,3 Uzajamni fondovi
M16 Suradnja
5.2.2. Kombinacija i opravdanost mjera
Prioritet 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima
Fokus podruje 1A: Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
Odabrane mjere:
M01
M02
M16
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, ulaganjima u sklopu navedenih mjera utjecat e se na
poveanje stupnja obrazovanja u sektoru poljoprivrede i umarstva koji e indirektno utjecati i na
uinkovitije koritenje tehnologija te bolju povezanost istraivakog sustava s gospodarstvom.
Ulaganjima u promicanje znanja i inovacija, cijeloivotnim uenjem i strunim usavravanjem, u
poljoprivrednom i umarskom sektoru doprinijet e se veoj vrijednosti proizvoda poljoprivrede,
umarstva i prerade to u konanici utjee na poveanje konkurentnosti i gospodarsku vrijednost.
Ovo e imati velikog utjecaja i na ruralni razvoj uope, kao i na zadravanje stanovnitva u ruralnim
podrujima.
80
Takoer, mjerom stalne izobrazbe savjetnika u poljoprivrednom sektoru osigurat e se stalno

praenje inovativnih tehnologija i procesa proizvodnje koji doprinose produktivnosti i boljoj
iskoristivosti prirodnih resursa, to u konanici pridonosi ouvanju okolia.
Mjerama pruanja savjetodavnih usluga dionicima poljoprivrednog, prehrambenog i umarskog
sektora, doprinijet e se kvalitetnijem finalnom proizvodu i smanjenju oneienja kao i boljem
koritenju prirodnih resursa.
Fokus podruje 1B: Jaanje veze izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i umarstva te
istraivanja i inovacija, ukljuujui poboljano upravljanje okoliem
Odabrane mjere:
M16
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, ulaganjima navedenim u mjeri 35 utjecat e se na
bolju suradnju dionika poljoprivrednog i umarskog sektora, ali i na razvoj istraivanja i inovacija u
tim sektorima.
Razvoj poljoprivredne proizvodnje temeljene na znanju i inovacijama jedan je od kljunih imbenika
drutvenog i gospodarskog razvoja. Ulaganjima e se omoguiti direktni prijenos tehnikog i
tehnolokog znanja te primjena istraivanja u praksi.
Razvoj inovativnih tehnologija u poljoprivrednom i umarskom sektoru znatno je slabije izraen u
odnosu na druge sektore, a primjena novih tehnologija esto nailazi na potekoe koje proizlaze iz
raznih drutveno-gospodarskih i tehnikih imbenika.
Prijenosom znanja do krajnjih korisnika, kao i boljom suradnjom i povezivanjem doi e do bolje
primjene inovacija u poljoprivrednom i umarskom sektoru.
Takoer boljom suradnjom umoposjednika i izradom zajednikih gospodarskih planova utjecat e
se na bolje gospodarenje umskim resursima.
Fokus podruje 1C: Poticanje cijeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i
umarstva
Odabrane mjere:
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, ulaganjima u sklopu navedenih mjera utjecat e se na
bolju izobrazbu djelatnika u poljoprivrednom i umarskom sektoru.
Trino natjecanje u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru svakim je danom sve
izraenije, pa su inovativnost i kreativnost izuzetno vane, zbog podizanja konkurentnosti i boljeg
pozicioniranja na tritu. Radi brzog razvoja tehnologija neophodno je osigurati cijeloivotno
usavravanje poljoprivrednika i umoposjednika za usvajanje novih vjetina i znanja.
Modernizacija tehnologija i stalno praenje novih dostignua omoguit e se ulaganjima ovih mjera.
Prednost hrvatske poljoprivrede u ispunjavanju ovog cilja je dobro razvijena savjetodavna sluba
(dravna i dijelom privatni sektor) i veliki broj obrazovnih institucija i nevladinih organizacija koje
mogu pruati savjetodavne usluge dionicima poljoprivrednog, prehrambenog i umarskog sektora.
Prioritet 2: Poboljanje odrivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje
inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama
81
Fokus podruje 2A: Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i

olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja trinog sudjelovanja i
usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
Odabrane mjere:
M04
M06
M01
M02
M16
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, ulaganjima kroz ove mjere utjecat e se na smanjenje
trokova proizvodnje i poveanje produktivnosti rada. Ulaganja u fiziku imovinu i naprednu
tehnologiju omoguit e ravnopravno sudjelovanje poljoprivrednika na zahtjevnom tritu. Ulaganja
u nove tehnologije poveavaju gospodarsku uinkovitost poljoprivrednih gospodarstava, a takoer
utjeu i na smanjenje emisije staklenikih plinova, a time i na uinkovitu zatitu okolia.
Takoer, ulaganjima u okrupnjavanje zemljita utjecat e se na okrupnjavanje poljoprivrednih
povrina, a time i na smanjenje praznog hoda u koritenju poljoprivredne mehanizacije. Ulaganjima
u restrukturiranje proizvodnje, kako uvoenjem napredne tehnologije tako i promjenom strukture
poljoprivredne proizvodnje i proizvodnjom visokoprofitnih kultura utjecat e se na bolje
sudjelovanje na tritu.
Uzimajui u obzir odrivo koritenje prirodnih resursa i utjecaja na klimatske promjene utjecat e se
na poveanja kvantitete i kvalitete proizvodnje.
Ulaganjima u razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i prelaskom na trino orijentiranu
proizvodnju doprinijet e se gospodarskoj odrivosti tih gospodarstava.
Velika veina poljoprivrednih gospodarstava u RH obrauje male, gotovo zanemarive povrine, na
kojima je nemogue uspostaviti profitabilnu proizvodnju. ak 52,6% poljoprivrednih gospodarstava
posjeduje manje od 2ha obradivih povrina. Kako bi rijeila problem poljoprivrednih gospodarstava s
malim obradivim poljoprivrednim povrinama, RH je osnovala Agenciju za poljoprivredno zemljite
ija zadaa je raspolaganje, gospodarenje te posredovanje u prometu poljoprivrednim zemljitem.
Fokus podruje 2B: Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede te generacijska obnova
Odabrane mjere:
M06
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba RH e ulaganjima kroz ovu mjeru utjecati na
zadravanje mladih u poljoprivrednoj djelatnosti.
Mladi poljoprivrednici jame budunost poljoprivrede i unose inovacije u svoje poslovanje, ali se
suoavaju s razliitim potekoama, osobito kada je rije o dostupnosti obradivih povrina i
dostupnosti kreditima banaka. Iz ovih razloga mladi tee pokreu poljoprivrednu djelatnost, kupuju
poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredno zemljite, odnosno, proiruju postojeu proizvodnju.
Ulaganjima u sklopu ove mjere, mladim bi se poljoprivrednicima trebala osigurati poetna
financijska sredstava, potrebna kod pokretanja poljoprivredne djelatnosti, ali i ona za generacijsku
obnovu u poljoprivredi.
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i trenje
poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
82
Fokus podruje 3A: Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom

integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodanom vrijednou
poljoprivrednih proizvoda, promoviranjem na lokalnim tritima i u kratkim krugovima opskrbe,
skupina proizvoaa i organizacija te meustrukovnih organizacija
Odabrane mjere:
M03
M09.1
M16
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba RH e ulaganjima kroz ove mjere utjecati na bolju
organiziranost poljoprivrednika te postii vee prihode kao i smanjenje broja karika prehrambenih
lanaca.
Kako bi proizvoai plasirali proizvode u velike trgovake lance moraju zadovoljiti odreenu
kvalitetu i kvantitetu proizvoda emu e doprinijeti ulaganja u poticanje udruivanja proizvoaa i
osnivanje proizvoakih grupa i organizacija.
Poboljanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda direktno je povezano s mogunou dobivanja
oznake kvalitete to utjee na lake plasiranje proizvoda na trite i rast dodane vrijednosti tih
proizvoda.
Stoga e se ulaganjima i ukljuivanjem proizvoaa s oznakom zemljopisnog podrijetla, oznake
izvornosti i oznake tradicionalnog specijaliteta u koritenju navedenih mjera, doprinijeti ispunjenju
ovog cilja.
Ulaganjima u horizontalnu i vertikalnu suradnju izmeu dionika poljoprivredno-prehrambenog i
umarsko-drvnog lanca doprinijet e se ostvarivanju zajednikih ciljeva u cilju udruivanja iskustava
i naela rada.
Integracijom primarnih proizvoaa s manjom proizvodnjom te smanjenjem broja koraka u lancu
opskrbe doprinijet e se boljem plasmanu poljoprivrednih proizvoda na trite to e direktno utjecat
na poveanje gospodarske dobiti.
S obzirom na trenutnu situaciju u stoarstvu ( a koja je ispod standarda EU), mjeru Dobrobit
ivotinja - usmjerenu na poboljanje uvjeta u odnosu na standard, planira se provoditi u kasnijim
godinama provedbe PRR.
Fokus podruje 3B: Poticanje spreavanja rizika i upravljanja rizikom
Odabrane mjere:
M17
M05
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, RH e ulaganjima kroz ove mjere utjecati na
upravljanje rizicima u proizvodnji na otvorenom.
Zbog niskog investicijskog potencijala, poljoprivrednici ne osiguravaju svoje nasade, koji nerijetko
trpe velike tete zbog estih elementarnih nepogoda izazvanih naglim klimatskim promjenama. tete
utjeu na stabilnost prihoda i gospodarsku odrivost poljoprivredne proizvodnje.
Mjerama osiguranja proizvodnje doprinijet e se veem broju sklopljenih polica osiguranja te
smanjiti gubitke dobiti proizvoaa i osigurati dio sredstava za buduu proizvodnju.
83
Takoer, ulaganjima u obnovu poljoprivrednog potencijala unitenog uslijed elementarnih prirodnih

nepogoda osigurat e se nastavak proizvodnje.
Jedan dio potreba osiguranja pokrit e se naknadama polica osiguranja, a takoer e se koristiti
mogunosti koje prua uzajamni fond u nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti ivotinja i biljaka,
najezdi nametnika i okolinih incidenata. Za koritenje ove mjere u RH je potrebno stvoriti odreene
preduvjete zakonski i podzakonski akti na kojima se radi.
Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom
Fokus podruje 4A: Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000, podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima te
poljoprivrede velike prirodne vrijednosti te stanja europskog krajobraza
Odabrane mjere:
M04
M08
M10
M11
M13
M01
M02
ouvanje bioloke raznolikosti poljoprivrednih i umskih ekosustava. Svojim geografskim poloajem
RH ima dobre preduvjete za uzgoj razliitih kultura, a k tome je i prirodno stanite velikom broju
razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta.
Kroz ulaganja u sklopu ovih mjera omoguit e se plaanja za poljoprivredne povrine koje se uvode
u proizvodnju ili na kojima se proizvodnja nastavlja, ali u skladu s naelima koja imaju za cilj zatitu
okolia i ouvanje prirodnih resursa.
Ulaganjima e se poticati proizvodnja u gorsko planinskim podrujima, podrujima s prirodnim
ogranienjima u poljoprivredi i podrujima sa specifinim ogranienjima u poljoprivredi. Na ovaj e
se nain u poljoprivrednu proizvodnju ukljuiti nekoriteno poljoprivredno zemljite, a utjecat e se i
na ouvanje krajobraza i bioraznolikosti.
Isto tako, odrivo gospodarenje umama omoguuje odrivost bioraznolikosti umskih ekosustava.
Republika Hrvatska bogata je autohtonim pasminama domaih ivotinja i sortama biljnih vrsta koje
su se prilagodile specifinim ivotnim uvjetima u razliitim dijelovima RH.
Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje i proizvodnjom istih vrsta u ravniarskom dijelu te
naputanje poljoprivrednih povrina u planinskim dijelovima i na otocima, negativno se utjee na
bioraznolikost RH. Mjerama uvoenja poljskih traka, tradicijskih vonjaka i ouvanjima obiljeja
krajobraza stvorit e se uvjeti za ivot i razvoj insekata korisnih za oplodnju u poljoprivredi te e se
stvoriti uvjeti za bolji uvjeti za ivotinje.
Republika Hrvatska je u mnogim svojim priobalnim dijelovima bogata suhozidima, koji osim
krajobrazne, imaju i ekoloku vrijednost kao prostor za rast brojnih biljnih vrsta, ali i utoite za
brojne ivotinje, poput gutera, pela i raznih rijetkih kukaca, iji je doprinos bioraznolikosti
nemjerljiv.
Prekomjerna primjena pesticida i gnojiva, uz neke druge, abiotike imbenike, dovela je do
prorjeenja ivotinjskih i biljnih vrsti naih uma, to ukazuje na potrebu njihova oplemenjivanja
84
rijetkim i ugroenim vrstama drvea, s naglaskom na umske voarice to e pozitivno utjecati i na

ivotinjski svijet u umama. Uz to je neophodno uvesti i unaprijediti bioloke metode zatite uma.
Neke od mjera navedenih u sklopu ovog fokus podruja (NATURA, umsko-okoline i klimatske
usluge i ouvanje uma), RH planira provoditi u kasnijoj fazi provedbe programa, kada se stvore svi
preduvjeti uspjene provedbe.
Fokus podruje 4B: Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
Odabrane mjere:
M04
M08
M10
M11
M03
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba RH e ulaganjima kroz ove mjere utjecati na
poboljanje upravljanja vodama.
Republika Hrvatska je bogata prirodnim, nezagaenim vodnim resursima, koje je potrebno stalnim
nadzorom i prilagoavanjem aktivnosti poljoprivredne proizvodnje, ouvati od svakog mogueg
oneienja.
To se planira postii poticanjem agrotehnikih zahvata koji umanjuju negativne efekte biljne i
stoarske proizvodnje na okoli.
Takoer, izgradnjom novih sustava za navodnjavanje omoguit e se ciljano koritenje vode u
poljoprivredi.
Fokus podruje 4C: Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom
Odabrane mjere:
M08
M10
M11
M13
M01
M02
poboljanje upravljanja tlom.
Pravilnom primjenom agrotehnikih mjera u poljoprivredi i umarstvu utjecat e se smanjenje
prekomjerne i nepotrebne obrade tla to bi trebalo dovesti do poboljanja kvalitete zemljita,
smanjenje erozije i gubitka zdravice bogate organskom tvari.
Poboljanje strukture i kvalitete tla uporabom prirodnih gnojiva, uz istodobno smanjenje uporabe
zatitnih sredstava i umjetnih gnojiva, ima veliki utjecaj na zatitu voda i tla. Ulaganjima u novu
tehniku u umarskom sektoru kao i integriranom proizvodnjom u poljoprivrednoj proizvodnji utjecat
e se na kakvou vodnih resursa RH, posebice u dijelovima RH koja su posebnim zakonima37
37
Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 80/13),
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13),

Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolinim uvjetima (NN 65/13),
85
proglaena kao podruja od posebne vanosti. Takoer, dodatnim plaanjima za proizvodnju na

terenima s nagibom, smanjit e se negativni utjecaji erozije, koja je posebice izraena na
neobraenim povrinama.
Prioritet 5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
razinom ugljika, otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom
sektoru
Fokus podruje 5A: Poveanje uinkovitosti u koritenju vode u poljoprivredi
Odabrane mjere:
M04
M01
M02
M16
poveanje navodnjavanih povrina, a primjenom novih tehnologija navodnjavanja, smanjit e se
potronja vode, kojom neka podruja RH itekako oskudijevaju. Zbog klimatskih promjena i
uestalih sua tijekom ljetnih mjeseci, neophodno je provesti ulaganja u sustave za navodnjavanje,
kako bi se voda koristila u fazama u kojima uinkovito djeluje na kvalitetu i kvantitetu proizvoda.
Takoer, nuno je dodatnim plaanjima potai provedbu agrotehnikih zahvata koji pozitivno utjeu
na smanjenje gubitka voda iz tla.
Ulaganja usmjerena u modernizaciju postojee zastarjele tehnologije sustava navodnjavanja,
osigurati e uinkovitije koritenje resursa.
Fokus podruje 5B: Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
Odabrane mjere:
M04
M07
M01
M02
M16
stalno poveanje koritenja energije iz obnovljivih izvora, ime e se smanjiti koritenje fosilnih
energenata koji negativno utjeu na okoli.
Energetska uinkovitost bitna je za gospodarsku uinkovitost jer se smanjenjem trokova
proizvodnje kroz smanjenje trokova energije pozitivno se utjee na ukupno poslovanje.
Smanjenjem koritenja fosilnih goriva kao izvora energije, pozitivno se utjee i na zatitu okolia,
budui je smanjena emisija tetnih plinova, to ima direktan uinak na ublaavanje klimatskih
promjena.
Ulaganja u uinkovitije koritenje energije iz obnovljivih izvora te njihova primjena u poljoprivredi,
prehrambeno-preraivakoj industriji i sektoru umarstva imaju za cilj pokrivanje potreba ovog
fokusa.
Fokus podruje 5C: Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,
otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarenja
Odabrane mjere:
Odluka o odreivanju ranjivih podruja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12).
86
M04
M07
M06
M08
M16
M01
M02
proizvodnju i koritenje energije iz obnovljivih izvora.
Biomasa iz poljoprivrede i umarstva bitna je za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Proizvodnjom energije iz biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije, smanjuju se emisije
staklenikih plinova, smanjuje se oneienje podzemnih voda, a uinak na klimu, tlo, zrak i vodu je
nemjerljiv.
Proizvodnja energije treba se temeljiti na nusproizvodima poljoprivrede i umarstva, ime se postie
i vei ukupni prihod.
Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora doprinijet e se poveanju
uinkovitog koritenja energije te pomoi opskrbu i uporabu energije iz obnovljivih izvora iz
nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog biootpada u svrhu biogospodarenja.
Osim direktne povezanosti s poljoprivredom i umarstvom, proizvodnja energije iz obnovljivih
izvora u sklopu nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnom podruju, moe znatno utjecati na ostanak
stanovnitva u ruralnim podrujima, budui se kroz ovu djelatnost moe omoguiti otvaranje velikog
broja radnih mjesta.
Fokus podruje 5D: Smanjenje emisije staklenikih plinova i amonijaka iz poljoprivrede
Odabrane mjere:
M04
M16
M01
M02
smanjenje emisije duikovih oksida i metana iz poljoprivrede.
Zamjenom zastarjele i energetski neuinkovite tehnologije novom smanjit e se emisija tetnih
plinova.
Fokus podruje 5E: Poticanje pohrane i vezivanje ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Odabrane mjere:
M08
M10
M16
M01
M02
poticanje vezivanja ugljika u poljoprivredi i umarstvu.
Ugljini dioksid najznaajniji je stakleniki plin i ima daleko najvei udio u ukupnim emisijama
staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj. Ulaganjima u mjere razvoja uma i konverziju umskih
vrsta i oplemenjivanjem degradiranih umskih sastojina doprinijet e se smanjenju tetnih ugljinih
87
plinova. Mjerama zatravnjivana trajnih nasada, ouvanjem travnjaka velike prirodne vrijednosti,
sjetvom zimskog zelenog pokrova te odravanjem tradicionalnih maslinika ptie se pohrana i
vezivanje ugljika u poljoprivredi.
Prioritet 6: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u
ruralnim podrujima
Fokus podruje 6A: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea i otvaranje
radnih mjesta
Odabrane mjere:
M06
M01
M02
diversifikaciju djelatnosti i stvaranje radnih mjesta.
Diversifikacija nepoljoprivrene djelatnosti u ruralnim podrujima osim gospodarskih uinaka, ima i
socijalni aspkekt, budui nepoljoprivredne aktivnosti omoguavaju otvaranje radnih mjesta, ime
dolazi do sprjeavanja depopulacije ruralnih podruja.
Takoer, kroz samozapoljavanje u poljoprivrenom sektoru, dolazi do ostanka mladih u ruralnom
podruju, ali i naseljavanja svih onih koji sve ee perpektivu i realizaciju svojih poslovnih ideja
vide u poljoprivredi.
Fokus podruje 6B: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
Odabrane mjere:
M07
M19
M01
M02
Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba, RH e ulaganjima kroz ove mjere utjecati na razvoj
osnovne komunalne, prometne i drutvene infrastrukture kao i ouvanje kulturne i prirodne batine.
Time e biti stvoreni preduvjeti za kvalitetan ivot u ruralnim podrujima.
Lokalni razvoj temelji se na ukljuenosti stanovnitva i njihovu odluivanju o lokalnom razvoju.
Lokalno stanovnitvo najbolje moe odrediti svoje prioritete, kao i odluiti o nainu na koji e se isti
realizirati.
Transparentno djelovanje partnerstava pozitivno utjee na lokalni razvoj te je potrebno podii razinu
znanja i vjetina lokalnih akcijskih grupa za upravljanje partnerstvima.
5.3. Opis rjeavanja horizontalnih tema

Inovacije
Inovacije su povezane sa svim prioritetima politike ruralnog razvoja. Svrha programa ruralnog
razvoja je prije svega stvoriti prikladno okruenje za promicanje inovacija . Kako bi se doprinijelo
postizanju ciljeva Europskog partnerstva za inovacije (EPI) za produktivnost i odrivost u
poljoprivredi, potrebno je osnovati mreu EPI-a kako bi se povezale operativne skupine,
savjetodavne slube i istraivai ukljueni u provedbu aktivnosti vezanih uz inovacije u
88
poljoprivredi. EPI bi trebao stvarati dodanu vrijednost poveavanjem koritenja i uinkovitosti

instrumenata vezanih uz inovacije te jaanjem njihove uzajamne sinergije. Takoer bi trebao
popuniti praznine boljim povezivanjem istraivanja i praktine poljoprivredne djelatnosti. Inovativne
projekte za produktivnost i odrivost u poljoprivredi trebale bi provoditi operativne skupine koje
okupljaju poljoprivrednike, upravitelje uma, ruralne zajednice, istraivae, savjetnike nevladinih
organizacija, poduzea i druge sudionike koji se bave inovacijom u poljoprivrednom sektoru. Kako
bi se osiguralo da cjelokupni sektor ima koristi od rezultata takvih projekata, trebali bi se objaviti
njihovi rezultati na podruju inovacija i razmjene znanja unutar Unije i s treim zemljama. Potrebno
je potaknuti poduzetnike da investiraju, inoviraju, sudjeluju u suradnji s istraivakim institucijama,
poveaju produktivnost i na kraju diversificiraju gospodarstvo te stvore i odre vie radnih mjesta u
poljoprivredno-prehrambenom i umarskom sektoru. Inovacije, ne samo u smislu novih proizvoda,
nego i procesa, usluga, tehnologija i ideja, odigrati e kljunu ulogu prema modernizaciji i poveanju
produktivnosti.
Okoli
Briga za zatitu okolia je vana horizontalna tema koja se dotie svih prioritetnih podruja
obuhvaenih PRR 2014-2020. Provoenjem veeg dijela odabranih mjera PRR daje se snaan
naglasak na zatitu okolia, posebno agro-okolinim mjerama. Aktivnosti u okviru ove mjere biti e
usmjerene na prilagodbu i ublaavanje klimatskih promjena kroz uvoenje obnovljivih izvora
energije, smanjenje emisije staklenikih plinova iz poljoprivredne proizvodnje. Takoer
provoenjem mjera koje se odnose na prijenos znanja, te specijaliziranog savjetovanja utjee se na
svijest proizvoaa na odrivo i uinkovito koritenje prirodnih resursa koji osim utjecaja na okoli
ima i gospodarski utjecaj. Negativan utjecaj na okoli nastoji se sprijeiti i investicijskim mjerama
kroz primjenu novih tehnika i tehnologija.
Klimatske promjene
Aspekt ublaavanja klimatskih promjena ukljuen je u sve prioritete kojima se bavi PRR 2014-2020.
Mjerama smanjenja emisije staklenikih plinova, kontroliranim unosom duinih gnojiva te openito
primjenom novih tehnika i tehnologija kroz sve mjere program ima za cilj pozitivno utjecati i
dijelom utjecati na ublaavanje klimatskih promjena koje nastaju poljoprivrednom proizvodnjom.
89
5.4. Saeti prikaz intervencijske logike koja prikazuje prioritete i fokus podruja odabranih
Programom, ciljeve i kombinacije mjera kojima bi se ciljevi trebali postii
Prioritet 2 - Poboljanje odrivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama, te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i
odrivog upravljanja umama
Fokus podruje
Kvantificirani cilj
Fokus podruje
Kvantificirani cilj
Kombinacija mjera
Kod 4
Kod 6
Kod 1
2A
Broj poljoprivrednih gospodarstava koji su dobili potporu
Kod 2
iz PRR za ulaganja u rekonstrukciju
Kod 16
Kod 16
% Poljoprivrednih gospodarstava s potporom iz RDP za
Kod 6
2B
poslovni plan razvoja / investicija za mlade
Kod 1
poljoprivrednike
Kod 2
Prioritet 3 - Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i trenje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te
upravljanje rizicima u poljoprivredi
3A
3B
% Poljoprivrednih gospodarstava koji su dobili potporu u

sklopu programa sheme kvalitete, lokalne trgovine i
kratki lanci opskrbe i proizvoakim
grupama/organizacijama
% Poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u

programu upravljanja rizicima
Kombinacija mjera
Kod 3
Kod 9.1
Kod 14
Kod 1
Kod 2
Kod 16
Kod 17
Kod 5
Kod 1
Kod 2
Prioritet 4 - Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom

Fokus podruje
Kvantificirani cilj
% Poljoprivrednog zemljita na koje se utjecalo da
doprinosi bioraznolikosti
Kombinacija mjera
Kod 4
Kod 8
Kod 10
Kod 11
4A
Kod 12
Kod 13
Kod 1
Kod 2
Kod 4
Kod 8
Kod 10
% Poljoprivrednog zemljita na kojem je dolo do
4B
Kod 11
poboljanjea upravljanja vodnim
Kod 13
Kod 1
Kod 2
Kod 8
Kod 10
% Poljoprivrednog zemljita na kojem je dolo do
Kod 11
4C
poboljanja upravljanja tlom i ili sprjeavanje erozije tla
Kod 13
(ha)
Kod 1
Kod 2
Prioritet 5 - Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na kimatske
promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru
Fokus podruje
Kvantificirani cilj
Kombinacija mjera
Kod 4
Kod 7
% Navodnjavanih povrina koji su preli na uinkovitije
5A
Kod 1
koritenje vode
Kod 2
Kod 16
Kod 4
Kod 7
Ukupna ulaganja u utedu energije i bolju uinkovitost ()
Kod 6
5B
Kod 8
Kod 1
Kod 2
Kod 16
Kod 4
Ukupna investicija u obnovljive izvore energije ()
Kod 16
5C
Kod 1
Kod 2
% Poljoprivrednog zemljita na koje je utjecalo smanjenje
Kod 4
staklenikih plinova i/ili emisije amonijaka
5D
% uvjetnih grla obuhvaen ulaganjem na gospodarstvu s
Kod 16
ciljem smanjenja N2O i emisije metana
Kod 8
Kod 10
5E
% Poljoprivrednog i umskog zemljita na kojem se
Kod 16
poveanlo vezivanje ugljika
Kod 1
Kod 2
Prioritet 6 - Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarski razvoj u ruralnim podrujima
Fokus podruje
Kvantificirani cilj
6A
Broj radnih mjesta stvorenih kroz sufinancirane projekte
6B
% Ruralnog stanovnitva obuhvaenog lokalnim

strategijama razvoja
90
Kombinacija mjera
Kod 1
Kod 2
Kod 6
Kod 7
Kod 19
Kod 1
Kod 2
5.5. Opis planiranih aktivnost koje e omoguiti provedbu programa i opis savjetodavnih
kapaciteta
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu provedbu PRR je pravodobno informiranje potencijalnih korisnika
o mogunostima koje im pruaju mjere programa, koja dokumentacija je potrebna za prijavu te koje
uvjete moraju zadovoljiti.
Informacijske aktivnosti provodit e se putem predavanja i prezentacija, te medijskih informacija
(novine, televizija, web).
Tijekom programskog razdoblja Upravljako tijelo e koristiti sve mogue raspoloive oblike
informiranja potencijalnih korisnika mjera programa ruralnog razvoja.
Informacije krajnjim korisnicima bit e dostupne putem web stranica Upravljakog tijela i Agencije
za plaanja.
Osim Upravljakog tijela i Agencije za plaanja kao savjetodavni kapacitet informacije krajnjim
korisnicima bit e dostupne putem Savjetodavne slube koja je kao krovna ustanova zaduena za
pruanje savjeta i naobrazbe iz podruja viestruke sukladnosti te e davati ope informacije o
mogunostima i uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni za odabrane mjere iz programa.
Takoer Uredi dravne uprave u upanijama unutar svojih odjela za poljoprivredu te njihove
razvojne agencije kao dobro organizirana mrea irom Hrvatske sluit e kao kanal za distribuciju
svih osnovnih informacija o Programu.
Kroz mjere ruralnog razvoja RH je planirala stalnu izobrazbu savjetnika Savjetodavne slube kako bi
pratili stalni napredak novih tehnika i tehnologija. Takoer planirane su radionice za savjetnike koji
e biti direktna potpora potencijalnim korisnicima prilikom javljanja na natjeaje budui e se
prijave moi podnijeti iskljuivo elektronskim putem.
Kako bi savjetodavna sluba mogla davati tone i strune informacije potencijalnim korisnicima
Upravljako tijelo u suradnji s Agencijom za plaanja planira redovitu izobrazbu Savjetodavne
slube.
Potencijalni korisnici e se na natjeaje prijavljivati elektronikim putem za to e u RH biti
oformljena etiri regionalna centra u Splitu, Osijeku, Rijeci i Bjelovaru te centralni ured u Zgrebu,
mogue je koristit sredstva mjere Tehnika pomo za opremanje i najam prostora koji slue kao
podrka potencijalnih korisnika pri prijavljivanju za natjeaj.
Putem mjere Tehnika pomo dio sredstava bit e alociran na Mreu ruralnog razvoja koja e usko
suraivati sa EIP mreom te e sluiti kao podrka u promicanju inovacija u poljoprivrednom i
umarskom sektoru.
Takoer kroz sve dostupne mjere izobrazbu e pohaati i svi djelatnici Upravljakog tijela i Agencije
za plaanja koji su ukljueni u rad PRR.
91
6.
PROCJENA EX-ANTE UVJETOVANOSTI
6.1. Identifikacija primjenjivih ex-ante uvjetovanosti i procjena njihovog ispunjenja

(primjenjivih prioritetnih i opih ex-ante uvjetovanosti)
Bit e aurirano naknadno.
92
Prioriteti/Fo
kus
podruja i
primjenjiva Exmjere
ante uvjetovanost
na koje se
odnosi
uvjetovanost
Spreavanje
rizika i
upravljanje
rizicima:
postojanje
nacionalnih ili
regionalnih
procjena rizika
za potrebe
upravljanja
kriznim
situacijama,
uzimajui u obzir
prilagodbu
klimatskim
promjenama
Prioritet: 3
Fokus
podruje 3b
Mjere:
18,37,38
Ex-ante
uvjetovanost
ispunjena:
da/ne/djelomi
no
Da
Kriterij
Ispunjen
ost
kriterija
da/ne
Primjenjuje se
nacionalna ili regionalna
procjena rizika sa
sljedeim elementima:
- opis procesa,
metodologije, metoda i
neosjetljivih podataka
koji se koriste za
procjenu rizika, kao i
Da
kriterija utemeljenih na
rizicima za odreivanje
prioriteta ulaganja;
opis moguih razvoja
dogaaja s jednim ili vie
rizika;
uzimanje u obzir
nacionalne strategije za
Reference
Zakon o zatiti od elementarnih

nepogoda ("Narodne novine",
73/97)
Metodologija za procjenu tete
od elementarnih nepogoda
("Narodne novine", 96/98)
Objanjenje
prilagodbu na klimatske
promjene, gdje je to
primjereno.
94
Dobri
poljoprivredni i
okolini uvjeti
(DPEU): na
nacionalnoj
razini
uspostavljeni su
standardi dobrih
poljoprivrednih i
okolinih uvjeta
zemljita iz glave
VI. poglavlja I.
Uredbe (EU)
1305/13
Prioritet: 4
Fokus
podruje:
4a, 4b, 4c,
5d, 5e
Mjere: 29
Da
Standardi dobrih
poljoprivrednih i
okolinih uvjeta odreeni
su u nacionalnim
zakonima te navedeni u
programu.
95
Da
Viestruka sukladnost (engl.

cross compliance) predstavlja niz
zahtjeva i uvjeta koje
poljoprivredni proizvoa mora
ispuniti kako bi ostvario pravo na
izravna plaanja i IAKS mjere
ruralnog razvoja. Viestrukom
sukladnosti obuhvaeni su
zahtjevi i uvjeti: dobri
poljoprivredni i okolini uvjeti
(GAEC) i propisani zahtjevi
upravljanja (SMR). Dobri
definirani su Pravilnikom o
dobrim poljoprivrednim i
okolinim uvjetima (Narodne
novine, broj 65/13) koji je
donesen na temelju Zakona o
dravnoj potpori poljoprivredi i
ruralnom razvoju (Narodne
novine, broj 120/12, 136/12).
Obveznici ispunjavanja uvjeta
propisanih Pravilnikom su
korisnici izravnih plaanja i
IAKS mjera ruralnog razvoja.
Pravilnik je
preuzeo odredbe
lanka 6.
(Dodatka III.)
Uredbe Vijea
(EZ) br. 73/2009
od 19. sijenja
2009. godine o
uspostavljanju
zajednikih
propisa za shemu
direktne potpore
za
poljoprivrednike
koji se nalaze
unutar zajednike
poljoprivredne
politike i
uspostavljanju
odreenih shema
potpore za
poljoprivrednike.
* Pravilnikom o
viestrukoj
sukladnosti koji
je u izradi ukinuti
e se Pravilnik o
dobrim
poljoprivrednim i
okolinim
uvjetima
(Narodne
novine, broj
65/13).
Donoenje
Pravilnika
planirano je
najkraem
moguem roku.
Navedenim
Pravilnikom
obuhvatiti e se
promijene nastale
uslijed donoenja
reformskog
paketa, meu
kojim i Uredbe
(EU) br.
1306/2013
Europskog
parlamenta i
Vijea od 17.
prosinca 2013.o
financiranju,
upravljanju i
nadzoru
zajednike
poljoprivredne
politike i o
stavljanju izvan
snage uredaba
Vijea (EEZ) br.
352/78, (EZ) br.
165/94, (EZ) br.
96
2799/98, (EZ) br.

814/2000, (EZ)
br. 1290/2005 i
(EZ) 485/2008.
97
Minimalni
zahtjevi u vezi s
gnojivima i
proizvodima za
zatitu biljaka:
minimalni
zahtjevi u vezi s
gnojivima i
proizvodima za
zatitu biljaka iz
glave III.
poglavlja I.
lanka 28. ove
Uredbe
definirani su na
nacionalnoj
razini
Prioritet: 4
Fokus
podruje:
4a, 4b, 4c,
5d, 5e
Mjere: 29
Da
Minimalni zahtjevi u
vezi s gnojivima i
proizvodima za zatitu
biljaka iz glave III.
poglavlja I. ove Uredbe
navedeni su u programu
98
Da
* Pravilnikom o
viestrukoj
sukladnosti koji
je u izradi ukinuti
e se Pravilnik o
dobrim
poljoprivrednim i
okolinim
uvjetima
(Narodne
novine, broj
65/13).
Zahtjevi koji se odnose na
Donoenje
koritenje gnojiva i sredstava za
Pravilnika
zatitu bilja odnose se na
planirano je
primjenu SMR 4 i SMR 9. koji su najkraem
propisani Pravilnikom o
moguem roku.
viestrukoj sukladnosti u
Navedenim
poljoprivrednoj proizvodnji
Pravilnikom
(Narodne novine, broj 10/10).
obuhvatiti e se
promijene nastale
uslijed donoenja
reformskog
paketa, meu
kojim i Uredbe
(EU) br.
1306/2013
Europskog
parlamenta i
Vijea od 17.
prosinca 2013.o
financiranju,
upravljanju i
nadzoru
zajednike
poljoprivredne
politike i o
stavljanju izvan
snage uredaba
Vijea (EEZ) br.
352/78, (EZ) br.
165/94, (EZ) br.
2799/98, (EZ) br.
814/2000, (EZ)
br. 1290/2005 i
(EZ) 485/2008.
99
Ostali relevantni
nacionalni
standardi: u
smislu glave III.
poglavlja I.
lanka 28. ove
Uredbe
definirani su
znaajni obvezni
nacionalni
standardi
Prioritet: 4
Fokus
podruje:
4a, 4b, 4c,
5d, 5e
Mjere: 29
Da
Relevantni obvezni
nacionalni standardi
navedeni su u programu.
Da
Viestruka sukladnost (engl.

cross compliance) predstavlja niz
zahtjeva i uvjeta koje
poljoprivredni proizvoa mora
ispuniti kako bi ostvario pravo na
izravna plaanja i IAKS mjere
ruralnog razvoja. Viestrukom
sukladnosti obuhvaeni su
zahtjevi i uvjeti: dobri
(GAEC) i propisani zahtjevi
upravljanja (SMR). lankom 5.
Dodatka II. Uredbe Vijea (EZ)
br. 73/2009 definirani su
propisani zahtjevi upravljanja
koji su za Republiku Hrvatsku
obvezni u primjeni prema
rasporedu utvrenim Pristupnim
ugovorom Hrvatske s Europskom
unijom:
1. zahtjevi iz Toke A. Dodatka
II. (SMR 1 8) od 01. sijenja
2014.;
2. zahtjevi iz toke B Dodatka II.
(SMR 9 15) od 01. sijenja
2016.;
3. zahtjevi iz toke C Dodatka II.
(SMR 16 18) od 01. sijenja
2018.
Propisani zahtjevu upravljanja
100
*Pravilnikom o
viestrukoj
sukladnosti koji
je u izradi ukinuti
e se Pravilnik o
viestrukoj
sukladnosti u
poljoprivrednoj
proizvodnji
(Narodne
novine, broj
10/10).
Donoenje
Pravilnika
planirano je
najkraem
moguem roku.
Navedenim
Pravilnikom
obuhvatiti e se
promijene nastale
uslijed donoenja
reformskog
paketa, meu
kojim i Uredbe
(EU) br.
1306/2013
Europskog
parlamenta i
Vijea od 17.
prosinca 2013.o
financiranju,
definirani su Pravilnikom o
viestrukoj sukladnosti u
poljoprivrednoj proizvodnji
(Narodne novine, broj 10/10)
koji je donesen na temelju
Zakona o dravnoj potpori
poljoprivredi i ruralnom razvoju
(Narodne novine, broj 83/09,
153/09).
101
upravljanju i
nadzoru
zajednike
poljoprivredne
politike i o
stavljanju izvan
snage uredaba
Vijea (EEZ) br.
352/78, (EZ) br.
165/94, (EZ) br.
2799/98, (EZ) br.
814/2000, (EZ)
br. 1290/2005 i
(EZ) 485/2008.
Energetska
uinkovitost:
Provedene su
aktivnosti
promicanja
isplativih
poboljanja
energetske
uinkovitosti i
isplativih
ulaganja u
energetsku
uinkovitost pri
izgradnji ili
obnavljanju
zgrada.
Prioritet: 5
Fokus
podruje:
5b, 6a
Mjere: 17,
19, 20, 35
Aktivnosti obuhvaaju:
- mjere kojima e se
osigurati primjena
minimalnih zahtjeva
povezanih s potrebnom
energetskom
uinkovitou zgrada u
skladu s lancima 3., 4. i
5. Direktive 2010/31/EU
Europskog parlamenta i
Vijea.
- mjere nune za
uspostavu sustava ovjere
energetske uinkovitosti
zgrada u skladu s
lankom 11. Direktive
2010/31/EU
- mjere kojima e se
osigurati strateki plan o
energetskoj
uinkovitosti, u skladu s
lankom 3. Direktive
2012/27 EU Europskog
parlamenta i Vijea .
- mjere u skladu s
lankom 13. Direktive
2006/32/EZ Europskog
parlamenta i Vijea o
energetskoj uinkovitosti
102
1. EPBD 2010/31/EU lanci 3., 4.

i 5.
- Zakon o gradnji (NN 159/13)
- Metodologija za provoenje
energetskih pregleda graevina
- Tehniki propis o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN 110/08,
89/09, 79/13, 90/13) (trenutno
preneseno jedino za kategoriju
jednoobiteljske zgrade; u fazi
izrade izraun trokovno
optimalnih razina minimalnih
zahtjeva energetske uinkovitosti
za ostale vrste zgrada, nakon
ega e se u tehniki propis
prenijeti i ostatak zahtjeva iz
lanka 5. Direktive)
2. EPBD 2010/31/EU lanak 11.
- Zakon o gradnji (NN 159/13)
- Pravilnik o energetskim
pregledima graevina i
energetskom certificiranju zgrada
(NN 81/12, 29/13, 78/13)
- Pravilnik o uvjetima i mjerilima
za osobe koje provode energetske
preglede graevina i energetsko
certificiranje zgrada (NN 81/12,
64/13)
i energetskim uslugama
kako bi se osiguralo da
krajnji korisnici dobiju
pojedinana brojila u
mjeri u kojoj je to
tehniki izvedivo,
financijski razumno i
razmjerno u odnosu na
potencijalnu utedu
energije.
3. EED 2012/27/EU lanak 3.

Direktive Biti e obuhvaen
novim Zakonom o energetskoj
uinkovitosti koji je u izradi
(treba biti usvojen do kraja
oujka 2014.) i 3. Nacionalnim
akcijskim planom koji e se
usvojiti do kraja prvog
polugodita 2014
4. EED 2012/27/EU lanak 13
reguliran je:
- Zakon o energetskoj
uinkovitosti u neposrednoj
potronji (NN152/2008 lanak
28) i sa Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o uinkovitom
koritenju energije u neposrednoj
potronji (55/2012 lanak 23).
- Individualno mjerenje potronje
energije propisano je
pripadajuim energetskim
zakonima koji ureuju pojedina
trita (Zakon o tritu elektrine
energije NN 22/13, Zakon o
tritu plina NN 28/13) a zasebno
je razraena obveza ugradnje
ureaja za mjerenje potronje
toplinske energije u lanku 33.
Zakona o tritu toplinske
energije (NN 80/13).
- Pravilnik o metodologiji za
103
praenje , mjerenje i verifikaciju

uteda energije u neposrednoj
potronji (NN 77/2012)
104
Vodni sektor:
postojanje a)
politike
odreivanja
cijene vode koja
daje prikladne
poticaje
korisnicima za
uinkovito
koritenje vodnih
resursa i b)
prikladnog
doprinosa
razliitih naina
koritenja voda u
povratu trokova
vodnih usluga,
po stopi koja je
utvrena u
odobrenom planu
upravljanja
rijenim slivom
za ulaganja
podrana u
okviru programa.
Prioritet: 5
Fokus
podruje: 5a
Mjere: 17,
35
Da
U sektorima koje
podupire EPFRR, drava
lanica osigurala je
doprinos razliitih naina
koritenja vode u povratu
trokova vodnih usluga
prema sektoru u skladu s
lankom 9. stavkom 1.
prvom alinejom Okvirne
direktive o vodama
uzimajui u obzir, ako je
potrebno, drutvene,
okoline i ekonomske
uinke povrata kao i
zemljopisne i klimatske
uvjete u zahvaenoj
regiji ili regijama.
105
Da
Zakon o vodama (Narodne

novine 153/2009, 130/2011,
56/2013) i Zakon o financiranju
vodnoga gospodarstva (Narodne
novine 153/2009, 56/2013)
usklaeni su u potpunosti sa
lankom 9. Okvirne direktive o
vodama (2006/60/EC),
osiguravajui primjenu
odreivanja cijene vodnih usluga
(vodoopskrbe i odvodnje sa
proiavanjem otpadnih voda)
prema naelima punoga povrata
trokova za sve korisnike uz
osiguranje socijalne
prihvatljivosti cijene vode za
navedene usluge.
Zatita i koritenje voda temelje
se, izmeu ostaloga, na naelima
oneiiva plaa, odnosno
korisnik plaa, ime su dati
principi takoer preneseni u
navedena dva zakonodavna akta
vodnoga gospodarstva, kao i
pripadajue podzakonske akte:
Uredbu o najnioj osnovnoj
cijeni vodnih usluga i vrsti
trokova koje cijena vodnih
usluga pokriva (Narodne
novine 112/2010) te Uredbu o

mjerilima ekonominog
poslovanja isporuitelja vodnih
usluga (Narodne novine
112/2010).
Plan upravljanja vodnim
podrujima usvojen je od strane
Vlade Republike Hrvatske u
lipnju 2013 (Narodne novine
82/2013). Sastavni dio
navedenog Plana je i ekonomska
analiza (Istraivanje ekonomskih
aspekata plana upravljanja
vodnim podrujima, Ekonomski
Institut, Zagreb, 2011. godina)
kojom su obuhvaene procjene
volumena, cijena i trokova
povezanih sa vodnim uslugama
ukljuujui i operativne trokove.
Pravilnikom o upravljanju i
ureenju sustava za
navodnjavanje (Narodne
novine 83/2010) definiran je
nain izrauna godinjih trokova
rada i odravanja sustava javnog
navodnjavanja. Isti se sastoje od
fiksnog i varijabilnog dijela.
Varijabilni troak ukljuuje
troak energije potrebne za rad
sustava, kao i troak naknade za
koritenje voda ime se potie
uinkovito koritenje vodnih
106
resursa u navodnjavanju.
107
Obnovljiva
energija: provede
ne su radnje za
promicanje
proizvodnje i
distribucije
obnovljivih
izvora energije
Prioritet: 5
Fokus
podruje: 5c
Mjere: 17,
19, 20, 35
Antidiskriminacij
a
Postojanje
administrativnih
kapaciteta za
provedbu i
primjenu
antidiskriminacij
skog zakona i
politike Unije u
podruju ESI
fondova
Prioritet: 6
Fokus
podruje: 6b
Mjere: 14,
15, 35,
LEADER
Da
Da
Postoje transparentni
programi
potpora,prioritet u
pristupu mrei ili
zajameni pristup i
prioritet u otpremi, kao i
objavljena standardna
pravila u vezi sa
snoenjem i podjelom
trokova tehnikih
Da
prilagodbi u skladu s
lankom 14. stavkom 1. i
lankom 16. stavcima 2. i
3. Direktive 2009/28/EZ.
Drava lanica usvojila
je nacionalni akcijski
plan za obnovljivu
energiju u skladu s
lankom 4. Direktive
2009/28/EZ.
Mjere u skladu s
institucionalnim i
pravnim okvirom drava
lanica za sudjelovanje
tijela nadlenih za
promicanje
ravnopravnosti svih
osoba u pripremi i
provedbi programa,
ukljuujui i pruanje
108
Da
Pravilnik o stjecanju statusa

povlatenog proizvoaa
elektrine energije NN 132/2013)
Pravilnik o koritenju obnovljivih
izvora energije i kogeneracije
(NN 88/2012)
Nacionalni akcijski plan za
obnovljive izvore energije do
2020. godine
Zakon o suzbijanju
diskriminacije (NN br. 85/08,
112/12)
Zakon o ravnopravnosti spolova
(NN 82/08)
Nacionalni program zatite i
promicanja ljudskih prava za
razdoblje 2013-2016
Zakon o
suzbijanju
diskriminacije
uveo je pukog
pravobranitelja
kao nacionalno
tijelo za
ravnopravnost.
savjeta o jednakosti u
aktivnostima vezanim uz
ESI fondove
109
Mjere za edukaciju
zaposlenih u tijelima
koja su ukljuena u
upravljanje i kontrolu
ESI fondova u podruju
antidiskriminacijskog
zakona i politike Unije
110
Nacionalni program zatite i

promicanja ljudskih prava za
razdoblje 2013-2016
Nacionalni
program zatite i
promicanja
ljudskih prava za
razdoblje 2013.2016. sadri
mjere koje e
osigurati
organizaciju i
provedbu
seminara i
treninga prema
odredbama
nacionalnog i
europskog
zakonodavstva u
antidiskriminacijs
kom podruju.
Oni e takoer
usmjeriti
upravljaka tijela,
posrednika
tijela, tijela za
ovjeravanje i
revizijska tijela
ukljuena u
upravljanje i
kontrolu ESI
fondova u
antidiskriminacijs
kom podruju.
Novi Anti-
diskriminacijski
plan, koji e biti
usvojen u 2014.
godini za
razdoblje od pet
godina (20142018), sadravat
e plan izobrazbe
prema
nacionalnom i EU
antidiskriminacijs
kom zakonu i
politici, koja
obuhvaa sve
zaposlenike
ukljuene u
provedbu ESI
fondovi (MAs,
IBs, CAs i AAs)
na svim
relevantnim
razinama.
111
Ravnopravnost
spolova
Postojanje
administrativnih
kapaciteta za
provedbu i
primjenu zakona
i politike Unije o
ravnopravnosti
spolova u
podruju ESI
fondova
Prioritet: 6
Fokus
podruje:
6a, 6b
Mjere: 14,
15, 19, 20,
35,
LEADER
Da
Mjere u skladu s
institucionalnim i
lanica za sudjelovanje
tijela nadlenih za
promicanje
ravnopravnosti spolova
tijekom pripreme i
provedbe programa,
ukljuujui i pruanje
savjeta o ravnopravnosti
spolova u aktivnostima
vezanim uz ESI fondove
Mjere za edukaciju
koja su ukljuena u
upravljanje i kontrolu
ESI fondova o zakonu i
politici Unije u podruju
ravnopravnosti spolova
kao i o uvoenju naela
ravnopravnosti spolova.
112
Da
Nacionalna politika za
ravnopravnost spolova za
razdoblje 2011-2015. (NN br.
88/11)
Predviena je
izmjena
nacionalne
politike od 2016.
godine.
Invalidnost
Postojanje
administrativnih
kapaciteta za
provedbu i
primjenu
Konvencije
Ujedinjenih
naroda o pravima
osoba s
invaliditetom
(UNCRPD) u
podruju ESI
fondova u skladu
s Odlukom
Vijea
2010/48/EC
Prioritet: 6
Fokus
podruje:
6a, 6b
Mjere: 19,
20, 35,
LEADER
Da
Mjere u skladu s
institucionalnim i
lanica o konzultacijama
i ukljuivanjem tijela
zaduenih za zatitu
prava osoba s
invaliditetom ili
predstavnicima
organizacija osoba s
invaliditetom i drugim
relevantnim dionicima
tijekom pripreme i
provedbe programa.
Mjere za edukaciju
ukljuenim u upravljanje
i kontrolu ESI fondova u
podruju, gdje je
primjenjivo,
nacionalnog i Unijinog
zakona i politike o
invalidnosti , ukljuujui
dostupnost i praktinu
primjenu UNCRPD kao
to je u nacionalnom
zakonodavstvu i
zakonodavstvu Unije,
prema potrebi
113
Da
Nacionalna strategija
izjednaavanja mogunosti za
osobe s invaliditetom od 20072015 (NN 63/07)
Razvitak
Nacionalnog
akcijskog plana
2013-2015
Mjere koje e osigurati

praenje provedbe lanka
9. UNCRPD u odnosu na
ESI fondove tijekom
pripreme i provedbe
programa.
Mjere za uinkovitu
primjenu propisa o
javnoj nabavi Unije uz
pomo odgovarajuih
mehanizama
Javna nabava
Postojanje plana
za uinkovitu
primjenu zakona
o javnoj nabavi
unije u podruju
ESI fondova.
Dravne potpore
Postojanje plana
Prioritet:
2,5,6
Fokus
podruje:
2a, 5a, 5b,
5c, 6b
Mjere: 14,
15, 17, 19,
20, 21(e),
35,
LEADER
Sva fokus
podruja i
mjere, pod
uvjetom da
Da
Da

transparentnije postupke
dodjele ugovora
Uinkovita provedba i primjena

Direktiva 2004/18/EC i
2004/17/EC osigurana kroz
Zakon o javnoj nabavi (NN
090/2011, NN 083/2013)
Da
Mjere za obuku i irenje

informacija za
zaposlenike koji su
ukljueni u provedbu ESI
fondova
administrativne
kapacitete za provedbu i
primjenu propisa o
javnoj nabavi Unije.
Mjere za uinkovitu
primjenu propisa o
Da
dravnim potporama
Unije
114

090/2011, NN 083/2013)
090/2011, NN 083/2013)
090/2011, NN 083/2013)
Zakon o dravnim potporama
(Narodne novine broj 72/13)
Hrvatska
Agencija za
zatitu trinog
natjecanja
za uinkovitu
primjenu propisa
Unije o dravnim
potporama u
podruju ESI
fondova.
operacije u
okviru njih
potpadaju
pod l. 42.
Ugovora
Mjere za edukaciju i
irenje informacija za
osoblje koji su ukljueni
u provedbu ESI
sredstava;
(AZTN) je u
potpunosti
operativno i
funkcionalno
neovisna. Novi
Zakon o
dravnim
potporama
osigurat e
potpunu
implementaciju
EU Zakona o
dravnim
potporama od 1.
srpnja 2013.

administrativne
kapacitete za provedbu i
primjenu pravila Unije o
dravnim potporama.
Propisi o zatiti
okolia koji se
odnose na
procjene utjecaja
na okoli (EIA) i
strateku
procjenu utjecaja
na okoli (SEA)
Postojanje plana
za uinkovitu
primjenu
zakonodavstva
Unije o okoliu
Prioritet: 2,
3, 4, 5, 6
Fokus
podruje:
2a, 3a, 4a,
4b, 4c, 5a,
5b, 5c, 5d,
5e, 6a, 6c
Mjere: 17,
19, 20, 21,
21(d), 21(e),
28, 29, 31,
35
Da
Mjere za uinkovitu
primjenu Direktive
2011/92/EU Europskog
parlamenta i Vijea
(EIA) i Direktive
2001/42/EC Europskoga
parlamenta i Vijea
(SEA)
115
Da
Zakon o zatiti okolia (NN

110/07)
Uredba o procjeni utjecaja
zahvata na okoli (NN 64/08,
67/09)
Uredba o informiranju i
sudjelovanju javnosti i
zainteresirane javnosti u
pitanjima zatite okolia
(Narodne novine, broj 64/08)
Uredba o stratekoj procjeni
utjecaja plana i programa (NN
64/08)
Pravilnik o povjerenstvu za
strateku procjenu (NN br. 70/08)
Mjere za edukaciju i
irenje informacija za
zaposlenike koji su
ukljueni u provedbu
EIA i SEA direktiva
Djelomi
no
IPA 2010 projekt Tehnike

pomoi "Jaanje kapaciteta za
SEA na regionalnoj i lokalnoj
razini",
CARDS 2003 projekt "Procjena
utjecaja na okoli - smjernice i
obuka
Nacionalni program za Hrvatsku
u okviru programa IPA - Pomo
u tranziciji i jaanje institucija za
2010 (pod izgradnjom civilnog
drutva)

dovoljne administrativne
kapacitete.
Djelomi
no
http://puo.mzoip.hr/default.aspx?i
d=1511
Ne
Program statistikih istraivanja

Republike Hrvatske 2013 - 2017
(NN br. 69/13)
koji se odnosi na
EIA i SEA.
Statistiki sustavi
i pokazatelji
rezultata:
Postojanje
statistike baze
potrebne za
procjenu
uinkovitosti i
utjecaja
programa.
Ne
Mjere za pravodobno
prikupljanje statistikih
podataka sa sljedeim
elementima:
- Identifikacija izvora i
mehanizama kako bi se
osigurala statistika
valjanost
- Mjere za objavljivanje i
javnu dostupnost
prikupljenih podataka
116
Postojanje
sustava
pokazatelja
rezultata
potrebnih za
odabir akcija
koje e
najuinkovitije
dovesti do
eljenih
rezultata, za
praenje
napredovanja
prema
rezultatima i
poduzimanje
procjene utjecaja.
Uinkovit sustav
pokazatelja rezultata,
ukljuuje:
- Izbor pokazatelja
rezultata za svaki
program koji pruaju
informacije o tome to
motivira izbor aktivnosti
koje se financiraju
pomou programa
- Uspostava ciljeva za
pokazatelje
Ne
-Dosljednost svakog
pokazatelja ukljuujui:
otpornost na manja
odstupanja i statistiku
validaciju, jasnou
normativnog tumaenja,
odgovornost prema
politici, pravodobno
prikupljanje podataka
- Postavljanje procedura
kojima se osigurava da
sve aktivnosti koje se
financiraju programom
imaju uinkovit sustav
pokazatelja
117
Ne
6.2. Opis aktivnosti za ispuvanje ex ante uvjetovanosti, odgovorna tijela i vremenski plan aktivnosti
6.2.1. Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se ispunili primjenjivi opi ex-ante uvjeti
Primjenjivi opi ex-ante
uvjeti koji nisu ispunjeni u
potpunosti ili djelomino
Kriteriji koji
nisu zadovoljeni
Predviene
aktivnosti
Rok (datum)
Odgovorna tijela za
ispunjenje
Tablica 1: Aktivnosti koje treba poduzeti opi ex-ante uvjeti

6.2.2. Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se ispunili primjenjivi ex-ante uvjeti vezani uz prioritete
Primjenjivi ex-ante uvjeti
vezani uz prioritete koji
nisu ispunjeni u potpunosti
ili djelomino
Kriteriji koji nisu

zadovoljeni
Predviene
aktivnosti
Rok (datum)
Tablica 2: Aktivnosti koje treba poduzeti s prioritetom povezeni ex-ante uvjeti

Aurirat e se naknadno.
118
Odgovorna tijela za
ispunjenje
7.
OKVIR ZA PROCJENU OSTVARENJA POSTIGNUA
7.1. Opis okvira za procjenu ostvarenja postignua

Prioritet 2:
Poboljanje odrivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te
promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja umama
Prioritet 3:
Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i trenje
poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
Prioritet 4:
umarstvom
Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
Prioritet 5:
Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s
niskom razinom ugljika, otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru
Prioritet 6:
Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja
u ruralnim podrujima
Prioritet
Prioritet 2
Prioritet 3
Indikator
Mjerna
jedinica, ako
je
primjenjivo
Ukupna
javna
potpora
Broj
PG
sa
potporom iz PRR
za investicije u
restrukturiranje
Broj
PG
sa
potporom iz PRR
za poslovni plan
za
mlade
poljoprivrednike
Ukupna
javna
potpora
Broj
PG
sa
potporom
vezanom
uz
sheme kvalitete,
lokalna trita i
kratke opskrbne
lance
te
proizvoake
organizacije
Meucilj za
2018
50%
50%
119
Cilj za
2023
Priuva za
ostvarenje
postignua
6%
6%
Prioritet 4
Prioritet 5
Broj PG koja
sudjeluju
u
shemama
procjena rizika
Ukupna
javna
potpora
Poljoprivredne
povrine
pod
ugovorima
o
koritenju
koje
doprinose
bioraznolikosti
Poljoprivredne
povrine
pod
ugovorima
o
koritenju
koje
pridonose
upravljanju
vodama
Poljoprivredne
povrine
pod
ugovorima
o
koritenju
koje
pridonose
upravljanju tlom
Ukupna
javna
potpora
Navodnjavane
povrine
koje
prelaze
na
uinkovitije
sisteme
navodnjavanja
Ukupne
investicije
u
ouvanje
i
uinkovitost
energije
Ukupne
investicije
u
proizvodnju
energije
iz
obnovljivih izvora
Ukupna
javna
potpora pod fokus
podrujem
5D
50%
ha
ha
6%
90%
ha
ha
50%
120
6%
Smanjenje
emisije
staklenikih
plinova
i
amonijaka
iz
poljoprivrede
Poljoprivredne i ha
umske povrine
pod upravljanjem
u svrhu pohrane i
sekvestracije
ugljika
Ukupna
javna
Prioritet 6
potpora
Ukupna
javna
40%
potpora
realizirana
za
LEADER
Tablica 3: Okvira za procjenu ostvarenja postignua
6%
7.2. Obrazloenje alokacije za rezervu procjene uinka

U cilju jednostavnosti financijskim upravljanja Program odabrana je jedinstvena stopa za rezervu
od 6% za svaki prioritet.
121
8.
OPIS IZABRANIH MJERA
8.1. Opis opih uvjeta

Aurirati e se naknadno, nakon usvajanja provedbene regulative od strane EK.
8.2. Opis mjera

8.2.0. M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja
8.2.1. Pravna osnova
lanak 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o
potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005
Delegirani akt xxxxxx
Implementacijski akt xxxxx
8.2.2. Opi opis mjere, ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i
horizontalnim ciljevima
Cilj mjere je struno osposobiti poljoprivrednike nositelje PG i dionike u sektoru umarstva to
e doprinijeti konkurentnosti njihovih gospodarstava i brem rastu i razvoju ruralnih podruja.
Za razvoj sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i umarstva vano je struno
osposobljavanje svih sudionika. Via obrazovanost e pridonijeti podizanju produktivnosti i
konkurentnosti u navedenim sektorima, lakem postizanju usklaenosti sa standardima Europske
unije kao i sa sloenim zahtjevima zatite okolia, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti
ivotinja.
Doprinos fokus podrujima
Mjera doprinosi svim prioritetima i fokus podrujima:
Prioritet 1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim
podrujima s naglaskom na sljedea podruja:
Programirano fokus podruje
1C: poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i umarstva.
Prioritet 2. Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog
upravljanja umama, s naglaskom na sljedea fokus podruja:
Fokus podruje 2A: poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije;
122
- podizanjem razine znanja poljoprivrednika na podruju restrukturiranja i modernizacije

gospodarstva doi e do poveanja sudjelovanja na tritu, optimalnog koritenja proizvodnje i
poveanju trine orijentacije.
Fokus podruje 2B: olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove.
-mladim poljoprivrednicima koji prvi put pokreu poljoprivrednu djelatnost potrebna su dodatna
znanja ukljuujui i praktina znanja.
Prioritet 3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, s
naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 3A: poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui vrijednost
poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima
opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija;
- poveanje osposobljenosti primarnih proizvoaa s naglaskom na potrebe udruivanja rezultirat
e boljom integracijom u poljoprivrednom, prehrambenom, preraivakom, umarskom i drvnom
sektoru.
Fokus podruje 3B: potpora spreavanju rizika i upravljanju rizicima u poljoprivrednom
gospodarstvu.
- podizanje razine znanja u sprjeavanju i upravljanju rizicima s kojima se suoavaju
poljoprivredna gospodarstva.
Prioritet 4. Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
umarstvom, s naglaskom na sljedee:
Fokus podruje 4A: obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000 i podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima u
poljoprivredi velike prirodne vrijednosti, kao i stanja europskih krajobraza;
- prijenos znanja i informiranje e biti usmjereni na poljoprivrednike, poljoprivredna
gospodarstva i dionike u sektoru umarstva koji ele ili su ve ukljueni u agro okoline i
ekoloke mjere. Poseban naglasak biti e na informiranju o negativnim uincima industrije na
prirodnim resursima i bioraznolikost. Poljoprivrednici, poljoprivredna gospodarstva i dionici u
sektoru umarstva e biti upoznati i s ciljevima agro-okolinih mjera, ekolokom poljoprivredom
te obvezama koje moraju potivati,
Fokus podruje 4B: bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima;
Fokus podruje 4C: spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
- aktivnosti prijenosa znanja i informiranja rezultirati e podizanju razine znanja i informiranosti
o utjecaju poljoprivrednih aktivnosti vezano na kvalitetu vode i zemljita, nainima gospodarenja
tlom, osobito u smislu smanjenja unosa sredstava za zatitu bilja i gnojiva , evapotranspiraciju,
itd. Uporaba odgovarajuih agrotehnikih metoda za smanjenje erozije tla.
Prioritet 5. Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru, s naglaskom na sljedee:
123
Fokus podruje 5A: poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi;

- prijenos znanja i informiranja doprinijeti e poveanju znanja o vanosti i metodama za
uinkovito i odrivo koritenje voda, njeno prikupljanje, proiavanje, ponovno koritenje,
vanosti uinkovitog sustava za navodnjavanje s ciljem smanjenja gubitaka vode i utjecaju
navodnjavanja na okoli .
Fokus podruje 5B: poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane;
- aktivnosti e biti usmjerene na poveanje energetske uinkovitosti u poljoprivrednoj,
prehrambenoj proizvodnji i umarstvu te uinkovito koritenje energije iz obnovljivih izvora i
kogeneracije.
Fokus podruje 5C: olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,
otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva;
- prijenos znanja i aktivnosti informiranja e doprinijeti poveanju znanja o vanosti zamjene
fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije te prednostima i poslovnim prilikama koje
proizlaze iz proizvodnje i uporabe obnovljivih izvora energije;
Fokus podruje 5D: smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje
poljoprivredna djelatnost;
Fokus podruje 5E: poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu;
- posebna e se pozornost obratiti na ublaavanje klimatskih promjena. Aktivnosti e imati za cilj
poveanje svijesti o izvorima staklenikih plinova i amonijaka u poljoprivredi kao i mogue
naine za smanjenje emisija duikovog oksida i emisija metana iz poljoprivrede, vezivanje
ugljika u tlima, pravilno skladitenje gnojiva itd.
Prioritet 6. Promicanje socijalne ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u
ruralnim podrujima, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 6A: olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea kao i
otvaranje radnih mjesta;
Fokus podruje 6B: poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima;
- podizanje razine znanja i aktivnosti informiranja vano je za poticanje poduzetnike inicijative
u ruralnim podrujima. Nedostatak znanja i tonih informacija esto je glavni imbenik koji
ometa razvoj djelatnosti i malog poduzetnitva u ruralnim podrujima. To je osobito vano za
razvoj ranjivih podruja u kojima je stopa nezaposlenosti via. Aktivnosti u okviru ove mjere e
podii razinu znanja i vjetina lokalnih akcijskih grupa u upravljanju partnerstvima i provedbu
pristupa LEADERA-a kao i diversifikaciji gospodarstava kao nainu promicanja poduzetnitva i
stvaranju novih radnih mjesta kao bitnom preduvjetu lokalnog razvoja, a time i podizanje
sposobnosti za poetak novih aktivnosti u ruralnim podrujima.
Fokus podruje 6C: jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih
tehnologija (ICT) u ruralnim podrujima.
- informatika osposobljenost poljoprivrednika i dionika u sektoru umarstva.
124
Doprinos horizontalnim ciljevima

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, okoli i
inovacije.
Klimatske promjene Aktivnosti u okviru ove mjere e biti usmjerene na prijenos znanja i
informiranje vezano za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje.
Zatita okolia Radionice i drugi oblici edukacije doprinijeti e poveanju svijesti o zatiti
okolia, stupnju zatite prirodnih resursa i bioloke raznolikosti, zatiti voda te potencijalnim
utjecajima (pozitivnim i negativnim ) poljoprivrede i gospodarenja umama na okoli.
Inovacije Uinkovit prijenos znanja, vjetina i informacija je osnovni preduvjet za izgradnju
strune baze, a time i za formiranje pogodnog okruenja za promicanje inovacija u ruralnim
podrujima.
8.2.3. Opseg, visina potpore i druge informacije
Ova mjera se sastoji od dvije podmjere:
M01.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanja vjetina
M01.2 Potpora za demonstracijske i informativne aktivnosti
M01.1 Strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanja vjetina
Opis operacije
Usluge su namijenjene osobama koje se bave poljoprivrednom, prehrambeno-preraivakom i
umarskom proizvodnjom te osobama ukljuenim u upravljanje zemljitem i ostalim sudionicima
koji djeluju kao mikro mala i srednja poduzea u ruralnim podrujima. Oni e kroz program za
strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vjetina putem teajeva, radionica, poduka i
sl. podii svoja znanja ime e ojaati svoju konkurentnosti, poveati uinkovitost, poboljati
ekoloku aktivnost, ime e doprinijeti odrivom razvoju ruralnih podruja.
Usluga nije namijenjena programima koji se financiraju iz drugih javnih sredstava, koji ine
sastavni dio uobiajenih obrazovnih programa i koji su dio redovitog obrazovanja na
srednjokolskoj i vioj razini. Sadraj, minimalna duljina treninga, najmanji broj sudionika i
drugi uvjeti biti e prilagoeni vrsti treninga.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku jednokratne bespovratne financijske pomoi pruateljima usluga
strukovnog osposobljavanja i aktivnosti za stjecanja vjetina.
Veza s drugim zakonskim propisima
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11.)
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10)
Pravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti

uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08, 52/10)
125
Zakon o umama ( NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)
Korisnici
Korisnici potpore su subjekti (pravne osobe - privatne i javne) provoditelji osposobljavanja ili
drugih aktivnosti prijenosa znanja i informiranja.
Ciljna skupina su osobe koje se bave poljoprivrednom, prehrambeno-preraivakom, umarskom
djelatnou, posjednici zemljita te mikro, mala i srednja poduzea koja djeluju u ruralnim
podrujima.
Korisnici u okviru ove mjere biraju se sukladno Zakonu o javnoj nabavi.
Prihvatljivi trokovi
Prihvatljivi trokovi su trokovi organiziranja i provoenja strukovnog osposobljavanja ili drugih
aktivnosti prijenosa znanja i informiranja.
Trokovi se priznaju kao troak rada, materijala i usluga.
Uvjeti prihvatljivosti
Potencijalni korisnici moraju:
- imati na raspolaganju odgovarajue kvalifikacije/reference za pruanje usluga prijenosa znanja i
informiranja;
- imati na raspolaganju dovoljan broj kvalificiranih djelatnika i raspoloivih kapaciteta za
pruanje usluga strukovnog osposobljavanja i aktivnosti za stjecanja vjetina;
- imati program za pruanje usluga strukovnog osposobljavanja i provedbu aktivnosti za stjecanja
vjetina putem treninga, radionica, teajeva i drugih oblika prijenos znanja. Sadraj programa
mora doprinijeti horizontalnim ciljevima (inovacije, zatita okolia i klimatske promjene) i bar
jednom fokus podruju.
Da bi korisnik potpore mogao polazniku isplatiti trokove, polaznik treba u potpunosti zavriti
program osposobljavanja.
Reference i broj osoblja e se definirati s obzirom na tematiku natjeaja. Svi detalji biti e
definirani Pravilnikom.
Kriteriji odabira
Kriteriji rangiranja prijavljenih projekata biti e propisani Pravilnikom kroz slijedee parametre:
- sadraj programa
- kvaliteta programa
- programi strukovnog osposobljavanja i informiranja koji se odnose na zatitu okolia, prirode i
prilagoavanje klimatskim promjenama
Visina i intenzitet potpore
Intenzitet potpore iznosi do 100% prihvatljivih trokova.
126
Stopa sufinanciranja iz EAFRD-a iznosi 90%, dok se 10% navedenog iznosa financira iz
dravnog prorauna Republike Hrvatske.
-max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 (primjenjuju se de minimis pravila
potpore)
Operativni trokovi ne mogu iznositi vie od 15% dokumentiranih trokova osposobljavanja
M01.2 Potpora za demonstracijske i informativne aktivnosti
Opis operacije
Jedan od oblika prijenosa znanja i informacija su demonstracijske i informativne aktivnosti.
Demonstracijske i informativne aktivnosti namijenjene su za prikaz praktine primjene novih
tehnologija, koritenja novih ili znatno poboljanih strojeva i tehnika, novih naina zatite bilja ili
odreenih tehnika proizvodnje odnosno tehnologija izvoenja radova, koritenja IT tehnologija
istraivaki centri i slino. Aktivnost se moe odvijati na gospodarstvu ili na drugim mjestima,
kao to su istraivaki centri, izlobene zgrade, itd. Sadraj, minimalno trajanje demonstracijskih
aktivnosti, najmanji broj sudionika i drugi uvjeti e biti prilagoeni odreenom
demonstracijskom projektu.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske pomoi provoditeljima demonstracijskih i
informativnih aktivnosti.
Veza sa drugim zakonskim propisima
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11.)
Zakon o obrazovanju odraslih NN 17/07, 107/07, 24/10
Zakon o umama ( NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)
Korisnici
Korisnici potpore su subjekti (pravne osobe - privatne i javne) provoditelji osposobljavanja ili
drugih aktivnosti prijenosa znanja i informiranja. Ciljna skupina su osobe koje se bave
poljoprivrednom, prehrambeno-preraivakom i umarskom djelatnou, posjednici zemljita te
mikro, mala i srednja poduzea koja djeluju u ruralnim podrujima.
Korisnici u okviru ove mjere biraju se sukladno zakonu o javnoj nabavi.
Korisnik potpore provoditelj je osposobljavanja ili druge aktivnosti prijenosa znanja ili
informacija.
Opravdani trokovi su trokovi organiziranja i provoenja prijenosa znanja i informiranja kroz
demonstracijske aktivnosti. Trokovi se priznaju kao troak rada, materijala i usluga.
127
- imati na raspolaganju odgovarajue kvalifikacije/reference za pruanje usluga prijenosa znanja i
informiranja;
- imati na raspolaganju dovoljan broj kvalificiranih djelatnika i raspoloivih kapaciteta za
pruanje usluga prijenosa znanja putem demonstracijskih aktivnosti;
- imati program za pruanje usluga prijenosa znanja i informiranja putem demonstracijskih i
informativnih aktivnosti. Sadraj programa mora doprinijeti horizontalnim ciljevima (inovacije,
zatita okolia i klimatske promjene) i bar jednom fokus podruju.
Da bi korisnik potpore mogao polazniku isplatiti trokove, polaznik treba u potpunosti zavriti
program osposobljavanja.
Reference i broj osoblja e se definirati s obzirom na tematiku natjeaja. Svi detalji biti e
definirani Pravilnikom.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja.
Kriteriji rangiranja prijavljenih projekata biti e propisani Pravilnikom kroz slijedee parametre:
- sadraj programa
- kvaliteta programa
- programi osposobljavanja koji se odnose na zatitu okolia, prirode i prilagoavanje klimatskim
promjenama
Intenzitet potpore iznosi do 100% prihvatljivih trokova.
Stopa sufinanciranja iz EAFRD-a iznosi 90%, dok se 10% navedenog iznosa financira iz
dravnog prorauna Republike Hrvatske.
-max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 (primjenjuju se de minimis pravila
potpore)
8.2.4. Mogunost provjere i kontrola mjere
Kontrolu mjere u odnosu na ostvarivanje prava na plaanje provodi Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U skladu s lankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013
Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br.
1698/2005.
Upravljako tijelo i Agencija za plaanje izradili su preliminarnu procjenu provjerljivosti mjere.
Ukoliko procjena pokae da su zahtjevi koji se odnose na provjerljivost nisu ispunjeni, mjera e
se prilagoditi.
128
8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere

Rizici u provedbi mjere su u tome to provedba postupka javna nabave moe biti vremenski
zahtjevna, zbog moguih albi i pritubi te kontrole i revizije projekata.
8.2.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika
Aktivnosti za umanjenje rizika su pravovremeno pokretanje postupaka javne nabave za odabir
projekta, dobro pripremljen ugovor i natjeajna dokumentacija i dobra analiza stanja prije
poetka procedure.
Identificirani potencijalni rizici mogu se svesti na minimum, uzimajui u obzir mjere ublaavanja
rizika.
8.2.4.3. Ukupna procjena mjere
8.2.5. Metodologija za izraun iznosa potpore
Nije primjenjivo za ovu mjeru.
8.2.6. Dodatne informacije specifine za mjeru
Sve relevantne informacije su dane u prethodnim poglavljima.
8.2.7. Ostale relevantne informacije za razumijevanje i provedbu mjere
U sluaju promjena u nacionalnom i EU zakonodavstvu, mjera Prenoenje znanja i aktivnosti
informiranja uskladiti e se s tim promjenama.
Tijekom implementacije mjere moe doi do podeavanja mjere radi opravdanih ciljeva.
Opravdani ciljevi su koritenje novih tehnologija i alata, a time se moe produiti trajanje obveze.
Ako korisnik ne prihvaa nastale promjene, mjera prestaje, a dodijeljena financijska sredstva
mora vratiti.
Razgranienje s lankom 15.
Glavna razlika izmeu aktivnosti koje se financiraju ne temelju lanka 14. Prenoenje znanja i
aktivnosti informiranja i lanka 15. lei u specifinosti i opsegu djelovanja. lanak 14. ima za cilj
pruanje informacija i osposobljavanje s obzirom na sve subjekte koji rade u poljoprivredi,
prehrambeno-preraivakoj industriji i umarstvu te MSP na ruralnim podrujima kako bi se
poboljala njihova uinkovitost. to se opsega tie cilj je dosei to vei broj ljudi koji e postati
svjesni novih informacija i poboljati njihove vjetine. Taj redoviti servis orijentiran je na
informiranje ciljanih skupina o aktualnim rezultatima istraivanja provedenih o odreenim
podrujima i obuavanje o novim alatima koji mogu biti korisni za razvoj njihovog poslovanja.
Nasuprot tome, savjeti podrani temeljem lanka 15 vie su orijentirani na specifina pitanja koja
su direktno postavljena od strane korisnika savjeta. Iako to moe biti djelomino osigurano u
skupini, savjet treba osigurati stvarnu procjenu specifine situacije svakog posebno, trebalo bi biti
jasno da to nije samo puko irenje informacija . Ta je usluga orijentirana rjeavanju specifinih
zahtjeva poljoprivrednika (vlasnika uma ili MSP) u pogledu pojedinih pitanja. To je servis
129
izraen po mjeri orijentiran na rjeavanje specifinih zahtjeve farmera (vlasnika uma ili MSP)
glede odreenih pitanja. To je pravovremena, tona i kvalitetna procjena tehnikog stanja koja
treba biti obavljena od dobro obuenog osoblja.
130
8.2.0. M02 - Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo

8.2.1.Pravna osnova
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005.
U uvjetima sve vee specijalizacije u poljoprivredi, prehrambeno-preraivakoj industriji i
umarstvu, vano je da ljudi ukljueni u te sektore imaju pomo kvalificiranih strunjaka iz
podruja gospodarstva, koritenja novih tehnologija, odgovornog upravljanja prirodnim
resursima kao i ublaavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Najvaniji oblik prijenosa
znanja i inovacija u poljoprivredi, prehrambenopreraivakoj industriji i umarstvu su
savjetodavne usluge. Uspostavljen sustav savjetovanja pomae poljoprivrednicima,
umoposjednicima kao i mikro, malim i srednjim poduzetnicima u ruralnim podrujima da
poboljaju odrivo upravljanje i ukupnu uinkovitost svog posla.
U Hrvatskoj postoji jedna javna savjetodavna sluba. Meutim, pred savjetodavna tijela
postavljeni su novi zahtjevi: smanjenje upotrebe pesticida sukladno Nacionalnom akcijskom
planu, zatita tla i vode, implementacija poljoprivredno-okolinih mjera, poveanje
produktivnosti i uinkovitosti poljoprivrede i umarstva uvoenjem novih tehnika i tehnologija,
smanjenje zagaenja zraka i ublaavanje klimatskih promjena, gospodarenje na Natura 2000
podrujima, koritenje fondova EU itd. Isto tako, u postojeem savjetodavnom sustavu nedostaje
vei broj savjetnika na svim razinama kako bi mogle biti zadovoljene brojne potrebe korisnika
usluga. Stoga je potrebno razviti i nadograditi kvalitetan savjetodavni sustav.
ume su prirodno dobro od posebne vanosti za ouvanje okolia jer reguliraju klimatske prilike i
ublaavaju efekt staklenika, tite kvalitetu voda i tla jedan su od glavnih rasadnika i uvara
bioloke raznolikosti. Meutim, praksa samostalnog izvoenja radova iskoritavanja uma koja je
dobrim dijelom uvjetovana ogranienom mogunou umoposjednika za angairanjem
licenciranih tvrtki za radove u umarstvu po povoljnim cijenama (uglavnom se iz uma u
privatnom vlasnitvu priprema i koristi ogrjevno drvo), dovodi do devastacije uma. Stoga je
edukacija i osposobljavanje umoposjednika, kao i mikro, malih i srednjih poduzetnika iz sektora
umarstva za struan i siguran rad na postulatima uinkovite primjene 5E naela (energetski,
ekoloki, ekonomski, ergonomski i estetski uinkovito izvoenje umskih radova) takoer jedan
od zadataka stavljenih pred savjetodavna tijela. Navedeno je potrebno primijeniti na poslovima
vezanim ne samo uz radove iskoritavanja uma, ve jednako tako uz radove vezane za uzgajanje
i zatitu uma, to ujedno predstavlja jedan od vanih preduvjeta za razvoj trino konkurentnog i
u potpunosti prihvatljivog umarstva u ruralnim podrujima.
131
Dobro organizirana i uinkovita savjetodavna sluba je jedan od temeljnih imbenika koji e

utjecati na razvoj poljoprivrede, prehrambeno-preraivake industrije i umarstva, na podizanje
kvalitete ivljenja u ruralnim prostorima i na ostvarivanje ciljeva ruralne politike.
Doprinos fokus podrujima i horizontalnim ciljevima
Ova mjera doprinosi svim prioritetima i svim fokus podrujima:
Prioritet 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim
podrujima
Fokus podruje 1a: Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
Razvoj poljoprivredne proizvodnje temeljene na znanju i inovacijama jedan je od kljunih
imbenika drutvenog i gospodarskog razvoja. Savjetodavne usluge pomoi e stvaranju baza
znanja u ruralnim podrujima koje su osnovni preduvjet za promicanje inovacija.
Fokus podruje 1c: Poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u sektorima poljoprivrede i
umarstva
Savjetodavne usluge olakat e prijenos znanja do krajnjih korisnika i stjecanje navike
cjeloivotnog uenja i usavravanja.
Prioritet 2: Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
upravljanja umama
Fokus podruje 2a: Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja na tritu i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
Savjetodavne usluge e pomoi poljoprivrednim gospodarstvima da poboljaju svoju
gospodarsku i ekoloku uinkovitost te na taj nain postignu veu orijentiranost tritu, veu
konkurentnost, bolje koritenje prirodnih resursa kao i bolju prilagodbu i ublaavanje klimatskih
promjena. To e se omoguiti savjetovanjem o preustroju poljoprivrednih gospodarstava kao i
diversifikacijom gdje je to potrebno.
Fokus podruje 2b: Olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
Savjetodavne usluge e poseban naglasak staviti na mlade poljoprivrednike koji preuzimaju
poljoprivredno gospodarstvo i one koji prvi puta pokreu posao.
Prioritet 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
Fokus podruje 3a: Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija;
Zajedniki nastupi na tritu zahtijevaju od poljoprivrednih proizvoaa znanje i osposobljenost u
promociji i trenju njihovih proizvoda. Ukljuivanje u sheme kvalitete kao i udruivanje u
proizvoake organizacije takoer zahtjeva odgovarajue struno znanje. Stoga e radionice,
treninzi i druge vrste obuke u okviru ove mjere omoguiti stjecanje potrebnih znanja i vjetina.
132
Fokus podruje 3b: Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom na poljoprivrednom

gospodarstvu.
Zbog samog karaktera poljoprivredne proizvodnje koja je ovisna o vanjskim utjecajima
uinkovito upravljanje rizicima od velike je vanosti za poljoprivrednike. Savjetodavne usluge
pomoi e poljoprivrednicima u rjeavanju najeih vrsta rizika s kojima se susreu (nepovoljne
klimatske prilike, bolesti ivotinja i biljaka, najezde nametnika te u sluaju ekolokih incidenata)
kao i stabilizaciji prihoda poljoprivrednicima koji su suoeni s velikim padom prihoda.
Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom
Fokus podruje 4a: Obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000, podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti te stanje europskih krajobraza;
Savjetodavne usluge pomoi e u prijenosu znanja o odrivom koritenju prirodnih resursa,
ouvanju i poveanju bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura 2000, podruja s
posebnim ogranienjima i podruja visoke prirodne vrijednosti. Poseban naglasak bit e stavljen
na savjetovanja o agro-okolinim plaanjima jer proizvoa koji razumije logiku odreenih
zakonskih obveza bit e vie sklon ispunjavanju istih. Istovremeno se smanjuje rizik od krenja
preuzetih zakonskih obveza.
Fokus podruje 4b: Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
Poboljanje strukture i kvalitete tla uporabom prirodnih gnojiva i smanjenjem uporabe sredstava
za zatitu bilja i umjetnih gnojiva neophodno je za zatitu tla i vode. U tom smislu savjetodavne
usluge omoguit e poljoprivrednim proizvoaima i umoposjednicima da ispotuju sve obaveze
koje su preuzeli ukljuivanjem u posebne sheme plaanja (ekoloku, integriranu proizvodnju) kao
i uvoenje posebnih tehnika u umarskom sektoru. Osim toga savjetodavne usluge unaprijedit e
znanja o uinkovitom i sigurnom koritenju sredstava za zatitu bilja kako bi se smanjila upotreba
pesticida opasnih za zdravlje i okoli u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za postizanje
odrive uporabe pesticida.
Fokus podruje 4c: Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
Mjera e pomoi dostizanju ciljeva Okvirne direktive o vodama kako bi se zatitili voda i tlo od
negativnih utjecaja poljoprivrede osobito u podrujima koja su posebnim zakonima proglaena
podrujima od velike vanosti.
Prioritet 5: Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
umarskom sektoru
Fokus podruje 5a :Poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi
Visoka razina izloenosti klimatskim promjenama u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru zahtijeva veliki angaman u prilagodbi i ublaavanju istih. Savjetodavne
usluge e pruiti odgovarajua znanja krajnjim korisnicima o uinkovitoj upotrebi vode u
poljoprivredi
Fokus podruje 5b: Poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
Savjetodavne usluge e pomoi uinkovitijoj upotrebi energije u poljoprivredi, preradi hrane i
umarstvu prijenosom novih znanja, tehnika i tehnologija na krajnje korisnike.
133
Fokus podruje 5c: Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije,nusproizvoda,

otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
Savjetodavne usluge omoguit e prijenos znanja o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora za
potrebe gospodarstava uz ekoloki prihvatljivo zbrinjavanja otpada.
Fokus podruje 5d: Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje
poljoprivredna djelatnost
Savjetodavne usluge prenijet e znanja o smanjenje emisije staklenikih plinova i amonijaka koje
uzrokuje poljoprivredna djelatnost.
Fokus podruje 5e: Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Gospodarenje zemljitem i umama predstavlja veliki izvor oslobaanja CO2. Savjetovanje o
obraivanju zemlje za ouvanje koje ukljuuje neobraivanje, minimalno obraivanje, oranje i
gnojenje tla za sadnju, ostavljanje ostatatak uroda na poljima nakon berbe kako bi se poveala
koliina ugljika pohranjena u tlu, doprinijet e sekvestraciji ugljika u poljoprivredi. Isto tako
ouvanje uma kojima prijeti unitenje ima znaajnu ulogu u ublaavanju oslobaanja CO2.
Prioritet 6: Promicanje socijalne ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u
ruralnim podrujima
Fokus podruje 6a: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea i otvaranje
radnih mjesta
Savjetodavne usluge ojaat e poduzetniku inicijativu u ruralnim podrujima to e rezultirati
otvaranjem novih malih poduzea koja generiraju stvaranje novih radnih mjesta.
Fokus podruje 6b: Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
Savjetodavne usluge.podii e razinu znanja i vjetina lokalnih akcijskih grupa u upravljanju
partnerstvima i provedbu pristupa LEADER.
Fokus podruje 6c: Jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih
tehnologija (ICT) u ruralnim podrujima
Za kvalitetan ivot u ruralnim podrujima i za razvoj gospodarstva uope neophodan je pristup
irokopojasnom internetu koji omoguuje brzu razmjenu podataka u kratkom vremenu. Isto tako
je vano i podizanje svijesti stanovnitva o istom.
inovacije:
Klimatske promjene - Pristup savjetodavnim uslugama omoguit e promicanje bre prilagodbe i
ublaavanje klimatskih promjena.
Zatita okolia - Jedno od najznaajnijih podruja savjetovanja bit e briga za okoli preko
agrookolinih plaanja, ekoloke poljoprivredne proizvodnje s osobitim naglaskom na podruja
ranjiva na nitrate kao i o novijim, ekoloki prihvatljivim tehnikama i tehnologijama u
poljoprivredi i umarstvu.
Inovacije - Pristup kvalitetnim i specijaliziranim savjetodavnim uslugama e omoguiti brzi
protok znanja i informacija kao i promicanje inovacija.
134

Ova mjera se sastoji od dvije podmjere:
M02.1. Potpora za pruanje savjetodavnih usluga
M02.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika
M02.1. Potpora za pruanje savjetodavnih usluga
Opis operacije
Ova operacija obuhvaa pruanje savjetodavnih usluga sljedeim subjektima:
1. Poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima i posjednicima zemljita
2. umoposjednicima
3. Mikro, malim i srednjim poduzeima koji posluju u ruralnim podrujima
Potpora se odobrava subjektima koji su registrirani za pruanje savjetodavnih usluga za
pokrivanje trokova koji nastaju pruanjem tih usluga. Savjetovanje se provodi individualno. Ako
je opravdano savjetovanje se moe provoditi skupno.
Opi cilj ove operacije je: osigurati usklaenost poljoprivrednih i umarskih gospodarstava sa
zakonskom regulativom EU, poboljati prijenos znanja i informacija u poljoprivredi i umarstvu,
pomoi u prilagodbi i ublaavanju klimatskih promjena, ouvanja bioraznolikosti uz zatitu vode
i tla; poboljanje ekonomske uinkovitosti i otpornosti poljoprivrednih i umarskih gospodarstava
kao i mikro malih i srednjih poduzea koje posluju u ruralnim podrujima; koritenje novih
tehnika i tehnologija, udruivanje kao i ekonomino gospodarenje umskim ekosustavima.
Putem individualnih i grupnih savjetovanja ova operacija e pomoi krajnjim korisnicima u
stjecanju znanja i vjetina za ispravnu primjenu naprijed navedenog.
Putem individualnih i grupnih savjetovanja ova operacija e pomoi krajnjim korisnicima u
stjecanju znanja i vjetina za ispravnu primjenu naprijed navedenog.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske potpore pruateljima savjetodavnih usluga.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11 i 83/13)
Zakon o savjetodavnim slubama (NN. 50/12; 148/13)
Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03; 118/06; 41/08; 130/11; 106/12)
Zakon o umama (NN 140/05., 82/06., 129/08., 80/10, 124/10., 25/12 i 68/12)
Nacionalna kvalifikacija djelatnosti 2007
135
Korisnici
Korisnici potpore su:
subjekti (pravne osobe - privatne i javne) registrirani za pruanje savjetodavnih usluga
poljoprivrednicima, umoposjednicima, mikro, malim i srednjim poduzeima u ruralnim
podrujima.
Korisnici u okviru ove operacije biraju se sukladno Zakonu o javnoj nabavi.
Prihvatljivi trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali od strane savjetodavne slube za
pruanje savjetodavnih usluga.
Trokovi se priznaju kao troak rada, materijala i usluga.
imati odgovarajue kvalifikacije/reference osoblja za pruanje savjetodavnih usluga

imati dovoljan broj osoblja koji su redovito osposobljavani za pruanje savjetodavnih
usluga
imati program savjetovanja
1) Program savjetovanja za pojedine poljoprivrednike, mlade poljoprivrednike i ostale

posjednike zemljita mora biti vezan uz najmanje jedan prioritet Unije za ruralni razvoj i
obuhvaati najmanje jedan od sljedeih elemenata:
(a)
obveze na razini poljoprivrednog gospodarstva koje proizlaze iz propisanih uvjeta
upravljanja i/ili standarda za dobre uvjete u poljoprivredi i uvjete zatite okolia iz glave
VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br.1306/2013 od 17. prosinca 2013.(viestruka sukladnost);
(b)
poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoli, kako je utvreno u glavi III.
poglavlju 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 [DP] te odravanje poljoprivredne povrine iz
lanka 4. stavka 1. toke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 od 17. prosinca 2013. ;
(c)
mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva predviene u programima ruralnog
razvoja za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, razvijanje konkurentnosti,
sektorsku integraciju, inovacije, trinu orijentaciju i poticanje poduzetnitva;
(d)
zahtjeve kako ih definiraju drave lanice za provedbu lanka 11. stavka 3.
Okvirne direktive o vodama;
(e)
zahtjeve kako ih definiraju drave lanice za provedbu lanka 55. Uredbe (EZ) br.
1107/2009, posebno usklaenost s opim naelima integrirane zatite bilja iz lanka 14.
Direktive 2009/128/EZ;
(f)
standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno
gospodarstvo;
(g)
posebno savjetovanje za poljoprivrednike koji po prvi put uspostavljaju
poljoprivredno gospodarstvo.
136
Savjeti se takoer mogu odnositi na druga pitanja, a posebno informacije vezane uz

prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje, bioraznolikost i zatitu voda kako
je utvreno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1306/2013 [HR] od 17. prosinca 2013. ili pitanja
vezana uz gospodarske rezultate te ekoloku uinkovitost poljoprivrednog gospodarstva,
ukljuujui aspekte konkurentnosti. To moe ukljuivati savjete o razvoju kratkih lanaca
opskrbe, ekolokom uzgoju i zdravstvenim aspektima stoarske proizvodnje.
2) Program savjetovanja posjednicima uma mora minimalno obuhvaati vaee obveze iz
okvira Direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ i Okvirne direktiva o vodama. Savjetovanje
takoer moe obuhvaati druga pitanja vezana uz gospodarske rezultate i okolinu
uinkovitost umarskog gospodarstva, gospodarenje umoposjedom prema Zakonu o
umama, o Natura 2000 podrujima, o standardima sigurnosti na radu; o potrebi prostorne
organiziranosti umoposjednika kroz udruivanje; o kontroli kvalitete proizvoda te
plasmanu proizvoda na trite.
3) Program savjetovanje mikro, malim i srednjim poduzeima moe obuhvaati pitanja
vezana uz gospodarske rezultate i okolinu uinkovitost.
Kvalifikacije/reference i broj osoblja e se definirati s obzirom na tematiku natjeaja. Svi detalji
biti e definirani Pravilnikom.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja. Kriteriji rangiranja
prijavljenih projekata biti e propisani Pravilnikom kroz sadraj programa, kvalitetu programa
kao i aspekt zatite okolie, prirode i klime .
Maksimalna vrijednost savjetodavne usluge po savjetovanju iznosi 1.500,00 ; broj savjetovanja
nije ogranien.
Stopa sufinanciranja iz EAFRD-a iznosi 85% dok je 15 % sredstava osigurano iz Dravnog
prorauna RH.
Svi detalji e biti definirani Pravilnikom.
M02.3 Potpora za osposobljavanje savjetnika
Opis operacije
Ova operacija obuhvaa struno osposobljavanja savjetnika.
Potpora u okviru ove operacije odobrava se subjektima koji su registrirani za struno
osposobljavanje savjetnika za pokrivanje trokova koji nastaju tim osposobljavanjem.
Opi cilj operacije je osposobiti to vei broj savjetnika za potrebe: usklaivanja sa globalnim
standardima kvalitete i sigurnosti proizvoda uz ouvanje prirodnih resursa s to manjim
posljedicama na prirodni okoli; potrebe prijenosa znanja i inovacija o novim tehnologijama i
procesima koji doprinose uinkovitom koritenju prirodnih resursa; potrebe poveanja
konkurentnosti poljoprivrede i umarstva kao i potrebe ekonominoga gospodarenja umskim
ekosustavima
137
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske potpore pravnim osobama (privatnim i
javnim) koji pruaju usluge strunog osposobljavanja savjetnika.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13)
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10)
Korisnici
Korisnici potpore su subjekti (pravne osobe - privatne i javne) registrirani za struno
osposobljavanje.
Korisnici u okviru ove operacije biraju se sukladno Zakonu o javnoj nabavi.
Prihvatljivi trokovi u okviru ove operacije su trokovi nastali strunim osposobljavanjem
savjetnika. Trokovi se priznaju kao troak rada, materijala i usluga.
imati odgovarajue kvalifikacije/reference osoblja za struno osposobljavanje

imati dovoljan broj osoblja za struno osposobljavanje . To osoblje takoer mora biti
redovito osposobljavano.
imati program osposobljavanja
Program osposobljavanja savjetnika mora biti povezan s najmanje jednim prioritetom EU za
ruralni razvoj i pokrivati najmanje jedan od sljedeih elemenata:
(a)
obveze na razini poljoprivrednog gospodarstva koje proizlaze iz propisanih uvjeta

upravljanja i/ili standarda za dobre uvjete u poljoprivredi i uvjete zatite okolia iz
glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1306/2013 od 17. prosinca 2013. (viestruka
sukladnost);
(b)
poljoprivrednu praksu korisne za klimu i okoli, kako je utvreno u glavi III.

poglavlju 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013. te odravanje poljoprivredne povrine iz
lanka 4. stavka 1. toke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 od 17. prosinca 2013.
(c)
mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva predviene u programima ruralnog

razvoja za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, razvijanje konkurentnosti,
sektorsku integraciju, inovacije, trinu orijentaciju i poticanje poduzetnitva;
(d)
zahtjeve koje su definirale drave lanice za provedbu lanka 11. stavka 3. Direktive
2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea o uspostavi okvira za djelovanje
Zajednice u podruju vodne politike;
(da) zahtjeve definirane od strane drava lanica za provedbu lanka 55. Uredbe (EZ) br.
1107/2009, posebno usklaenost s opim naelima integrirane zatite bilja iz lanka
14. Direktive 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju
138
odrive upotrebe pesticida;

(e)
standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno

gospodarstvo te gospodarenje umama;
(ea) obuku za savjetovanje poljoprivrednika koji po prvi put uspostavljaju poljoprivredno

gospodarstvo.
Osposobljavanje savjetnika moe obuhvatiti i druga podruja vezana uz ekonomsko, proizvodnotehnoloko i okolino prihvatljivo poslovanje poljoprivrednoga i umarskog gospodarstva.
Kvalifikacije/reference i broj osoblja koje mora imati subjekt za osposobljavanje e se definirati s
obzirom na tematiku natjeaja. Svi detalji biti e definirani Pravilnikom.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja. Kriteriji rangiranja
prijavljenih projekata biti e propisani Pravilnikom kroz slijedee parametre: sadraj programa,
kvalitetu programa i aspekt zatite okolie, prirode i klime.
Stopa sufinanciranja iz EAFRD-a iznosi 85% dok je 15 % sredstava osigurano iz Dravnog
prorauna RH.
-
max vrijednost potpore po korisniku za izobrazbu savjetnika iznosi 200.000,00 kroz 3

godine.
Ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku ne
smije premaivati 200 000 EUR tijekom razdoblja od tri fiskalne godine.

Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e opisani Pravilnikom, a
provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Rizici u provedbi mjere su posebno dugo razdoblje potrebno za provedbu postupka javne nabave,
pritube i reviziju.
Aktivnosti za umanjenje rizika su pravodoban poetak provedbe mjere, analiza trita prije
raspisivanja natjeaja, potpuno jasni kriteriji, tono definiran sadraj ugovora i transparentnost.
139

Nije primjenjivo za ovu mjeru
Da bi se korisnicima pruilo kvalitetno savjetovanje osoblje tijela koje prua savjetodavne usluge
mora imati najmanje visoku strunu spremu odgovarajueg smjera i najmanje dvije godine
radnog iskustva iz podruja savjetovanja.

Glavna razlika izmeu aktivnosti koje se financiraju ne temelju lanka 14. Prijenos znanja i
informacija i lanka 15 Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim
gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima je u specifinostima i opsegu
djelovanja. Mjera iz lanka 14. Prijenos znanja i informacija ima za cilj pruanje informacija i
osposobljavanje svih subjekata koji rade u poljoprivredi, prehrambeno-preraivakoj industriji i
umarstvu te mikro, malim i srednjim poduzeima u ruralnim podrujima kako bi se poboljala
njihova uinkovitost. Cilj joj je dosei to vei broj korisnika koji e dobiti nove informacije i
poboljati svoje vjetine. Orijentirana je na informiranje ciljanih skupina o aktualnim rezultatima
istraivanja provedenim u odreenim podrujima i obuenih o novim alatima koji mogu biti
korisni za razvoj njihovog poslovanja. Nasuprot tome, savjeti podrani temeljem lanka 15 vie
su orijentirani na specifina pitanja koja su direktno postavljena od strane korisnika savjeta. Iako
to moe biti djelomice osigurano u skupini, savjet treba osigurati stvarnu procjenu specifine
situacije svakog posebno odnosno orijentiran je na rjeavanje specifinih zahtjeva
poljoprivrednika , posjednika uma te mikro, malih i srednjih poduzetnika koje posluju u
ruralnim podrujima To je pravovremena, tona i kvalitetna procjena tehnikog stanja koje treba
biti obavljena od dobro obuenog osoblja.
140
8.2.0. M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

Osnova politike kvalitete je stvaranje sustava zatite i podizanja vrijednosti posebnih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog
podrijetla ija svojstva nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih imbenika odreene
zemljopisne sredine te sustava za zatitu proizvoda s posebnim svojstvima koja proizlaze iz
tradicionalnih naina njihove proizvodnje te njihovih tradicionalnih obiljeja.
Cilj je potaknuti poljoprivredne proizvoae na sudjelovanje u poboljanju kvalitete i
standardizacije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ime se doprinosi poveanju dodane
vrijednosti, te poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, kao i zatita
proizvoda s oznakom kvalitete od zlouporabe i imitacije.
Uinkovitost dostizanja cilja podrazumijeva prepoznavanje proizvoda te spremnost potroaa na
plaanje vee cijene za proizvode s oznakom kvalitete. Prepoznatljiva razina proizvoda koji su
ukljueni u programe kvalitete je niska, to ne daje mogunost proizvoaima za ostvarivanje
veeg prihoda od prodaje proizvoda s oznakom kvalitete.
Uz poticanje raznolikosti, bolja informiranost, marketing i ukljuenost poljoprivrednih
proizvoaa u sheme kvalitete omoguuju bolju prepoznatljivost proizvoda s oznakom kvalitete
to utie i na spremnost potroaa za plaanje vee cijene za takve posebne proizvode.
Mjera slui vie ciljeva i moe doprinijeti razliitim prioritetima ruralnog i fokus podrujima
tako to se, jaajui poloaj proizvoaa i kroz marketing u prehrambenom lancu, poveava
mogunost zapoljavanja i odrivi razvoj ruralnih podruja.
Meutim, ova mjera je najrelevantnija za:
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, s
Fokus podruje 3A: Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
integracijom u poljoprivredno- prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui vrijednost
opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija.
Potpore predviene u okviru ove mjere doprinijeti e poveanju broja priznatih oznaka korisnika
proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi registriranih na razini EU ili zatienih prema
141
nacionalnim programima kvalitete hrane ili sukladno navodima dobrovoljnih sustava

certificiranja.
Kroz sheme kvalitete potroaima se jami da je takav proizvod proizveden i nadziran sustavom
iznad propisanog standarda, to je jamstvo i njegove kvalitete. Ukljuivanjem veeg broja
proizvoaa u sustave kvalitete te potporom njihovim dodatnim trokovima ele se smanjiti
ukupni trokovi proizvodnje to e poveati njihovu konkurentnost i dostupnost tih proizvoda.

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, zatitu
okolia i inovacije.
Klimatske promjene aktivnosti u okviru ove mjere kroz prihvaene standarde doprinose
smanjenju klimatskih promjena.
Zatita okolia - uspostavljanje sustava kvalitete i viih normi od propisanih standarda ukljuuje i
brigu za okoli naroito u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Inovacija - sustav kvalitete sve vie se temeljeni na istraivanju i inovacijama koje imaju vanu
ulogu u osiguranju kontinuiteta i kvalitete proizvodnje.

Mjera se sastoji od 2 podmjere:
M03.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode
M03.2 Potpora za trokove informiranja i promoviranja
M03.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode
Opis operacije
Potpora se dodjeljuje za sudjelovanje proizvoaa ukljuenih u jedan od slijedeih sustava:
-
sustav kvalitete sukladno zakonodavstvu EU

sustav kvalitete sukladno nacionalnom zakonodavstvu
sustav ekoloke proizvodnje sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu
dobrovoljni sustav certifikacije
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za ukljuivanje i sudjelovanje u
sustavima kvalitete sukladno zakonodavstvu EU i nacionalnom zakonodavstvu, i dobrovoljnim
sustavima certifikacije te u sustav ekoloke proizvodnje sukladno EU i nacionalnom
zakonodavstvu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
142

-
Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 21. studenoga 2012. o
sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i
oznaavanju ekolokih proizvoda
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda (NN 06/2013)
Zakon o poljoprivredi (NN 12/2009)
Zakon o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i
zajameno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN
80/2013)
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su poljoprivredna gospodarstva u skladu sa Zakonom o
poljoprivredi (pravne i fizike osobe nove i one koje su manje od 5 godina) ukljuene:
-
u sustav kvalitete proizvoaa sukladno Zakonu o zatienim oznakama izvornosti,

zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajameno tradicionalnim specijalitetima
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
u sustav ekoloke poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea

(EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda
u dobrovoljni sustav certificiranja
-
trokovi ulaska u sustav kvalitete,

trokovi prve i ostalih godinjih kontrola za potvrivanje sukladnosti sa specifikacijom,
trokovi strune kontrole i certifikacije ovlatenog kontrolnog tijela ( za ekoloke
proizvoae),
trokovi provoenja organoleptikih, mikrobiolokih ili fizikalno-kemijskih analiza,
administrativni trokovi.
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani trokovi bit e dodatno razraeni u Pravilniku.
Prihvatljivi korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji vodi
Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sukladno Zakonu o zatienim
oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajameno tradicionalnim
specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili Upisnik subjekata u ekolokoj
proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
143
Korisnik mora imati certifikat ili potvrdu o sukladnosti proizvoda sa specifikacijom o provedenoj
kontroli, kojom se dokazuje da su ukljueni u sustav kvalitete.
Svaki poljoprivredni ili prehrambeni proizvod iz sustava kvalitete koji se prodaje na tritu mora
biti oznaen:
-
EU zatitnim znakom iz sustava kvalitete

nacionalnim zatitnim znakom iz sustava kvalitete
navodom koji koristi dobrovoljni sustav certificiranja
Poljoprivredni i prehrambeni proizvod iz sustava ekoloke proizvodnje koji se prodaju na tritu

moraju biti oznaeni znakom ekolokog proizvoda.
Kriteriji odabira
Kriteriji odabira primjenjivat e se u sluajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve prihvatljive
prijave. Kriteriji odabira bit e propisani provedbenim aktom.
Sredstva potpore osiguravaju se iz prorauna Europske unije i Republike Hrvatske, od ega
Europska unija sudjeluje s do 85% udjela, a Republika Hrvatska s minimalno 15% udjela.
Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Maksimalni iznos javne potpore ne prelazi iznos od 3.000 EUR/ godinje po poljoprivrednom
gospodarstvu. Iznos godinje potpore odredit e se na temelju valjano dokumentiranih
prihvatljivih trokova.
Potpora se odobrava kao bespovratno godinje poticajno plaanje ija se razina odreuje u skladu
s razinom nepromjenjivih trokova nastalih sudjelovanjem u programima koji se podupiru, u
maksimalnom trajanju do pet godina.
M03.2 Potpora za trokove informiranja i promoviranja
Opis operacije
Operacija obuhvaa :
-
sustav kvalitete sukladno zakonodavstvu EU

sustav ekoloke proizvodnje sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu
dobrovoljni sustav certifikacije
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za trokove informiranja i
promoviranja proizvoda skupini proizvoaa ukljuenoj u sustav kvalitete sukladno
144
zakonodavstvu EU, sustav kvalitete sukladno nacionalnom zakonodavstvu, sustav ekoloke

proizvodnje sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, te dobrovoljni sustav certifikacije.
-
Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 21. studenoga 2012. o
sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda (NN 06/2013)
Zakon o poljoprivredi (NN 12/2009)
Zakon o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i
zajameno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN
80/2013)
Korisnici
-
skupine (udruenja) proizvoaa sukladno Zakonu o zatienim oznakama izvornosti,

zatienim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajameno tradicionalnim specijalitetima
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
Udruge ekolokih poljoprivrednih proizvoaa iji su lanovi u sustavu ekoloke

proizvodnje sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda
skupine (udruenja) proizvoaa dobrovoljnih sustava certifikacije
skupine (udruenja) proizvoaa iz sustava kvalitete sukladno nacionalnom
zakonodavstvu
Prihvatljivi trokovi obuhvaaju trokove informiranja i promoviranja proizvoda koji su u:
-
sustavu kvalitete sukladno zakonodavstvu EU

sustavu kvalitete sukladno nacionalnom zakonodavstvu
sustavu ekoloke proizvodnje sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu
dobrovoljnom sustavu certifikacije
Prihvatljivi korisnici moraju biti organizirani i nastupati kao skupina (udruenje) proizvoaa
sukladno Zakonu o zatienim oznakama izvornosti, zatienim oznakama zemljopisnog
podrijetla i zajameno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
ili kao udruga ekolokih poljoprivrednih proizvoaa iji su lanovi u sustavu ekoloke
proizvodnje sukladno Zakonu o provedbi Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj
145
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda, ili kao skupina u skladu s propisima koje koriste
dobrovoljni sustav certificiranja ili sustav kvalitete sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
Kriteriji odabira
Kriteriji rangiranja primjenjivat e se u sluajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve
prihvatljive prijave. Kriteriji odabira bit e propisani pravilnikom.
Europska unija sudjeluje sa 85% udjela, a Republika Hrvatska s 15% udjela.
Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Potpora za trokove informiranja i promoviranja koji se tiu proizvoda koji su u sustavima
kvalitete, ekoloke proizvodnje i dobrovoljnim sustavima certificiranja iznosi do 70%
prihvatljivih trokova, ali ne prelazi iznos od 50.000 EUR / godinje po skupini (udruenju) ili
udruzi proizvoaa.
Iznos godinje potpore odredit e se na temelju programa i predrauna, koji e se priloiti uz
zahtjev.
Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e opisani provedbenim aktom,
a provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Rizici u provedbi mjere su u moguoj prijavi proizvoaa koji su za sudjelovanje u sustavu
kvalitete ve primili sredstva potpore (ekoloki proizvoai po lanku 29), te udruga koje ne
udovoljavaju propisanim zahtjevima. Skupine (udruenja) u promotivnim kampanjama ne smiju
koristiti proizvode koji nisu sukladni zadanim kriterijima.

Aktivnosti za smanjenje rizika su dobro pripremljen natjeaj i jasno definirani kriteriji kroz
podzakonske akte.
Kriteriji kojima e biti ublaeni rizici jasno e iskljuiti korisnike koji su ostvarili potporu za istu
svrhu u okviru drugih mjera (sustav ekoloke proizvodnje).
Obzirom na navedene rizike i aktivnosti za umanjenje rizika provedba navedene mjere u periodu
2014-2020 moe biti uspjena.
146

Korisnici unutar podmjere M03.1. mogu dobiti potporu meu ostalima kroz mjere za prijenos
znanja, savjetodavne usluge, ulaganja u fiziku imovinu, ekoloki uzgoj i suradnju. Korisnici
podmjere M03.2. mogu dobiti potporu kroz mjeru suradnje.
U sluaju promjena u nacionalnom i EU zakonodavstvu, mjera Programi kvalitete za
poljoprivredne proizvode i hranu uskladiti e se s tim promjenama.
Tijekom implementacije mjere moe doi do podeavanja mjere radi opravdanih ciljeva.
Opravdani ciljevi su koritenje novih tehnologija i alata, a time se moe produiti trajanje obveze.
Ako korisnik ne prihvaa nastale promjene, mjera prestaje, a dodijeljena financijska sredstva
mora vratiti.
147
8.2.0. M04 Ulaganja u fiziku imovinu

Delegirani akt XX
Implementacijski akt XX
8.2.2. Opi opis mjere ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i
Mjera je usmjerena na ulaganje u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta za proizvodnju
poljoprivrednih proizvoda, restrukturiranje, okrupnjavanje, infrastrukturu i modernizaciju
poljoprivrednih gospodarstava, preradu, razvoj i trenje poljoprivrednih proizvoda kao i razvoj i
unaprjeenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede i umarstva (pristup
poljoprivrednom i umskom zemljitu, okrupnjavanje, opskrba energijom, gospodarenje
vodama), izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te neproizvodna
ulaganja vezana uz uinkovito koritenje resursa i ouvanje okolia Na taj nain, dovodi se
poljoprivredna proizvodnja i prerada na nivo konkurentnosti i samoodrivosti. Mjera e takoer
doprinijeti poveanju dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i njihovom promoviranju na
lokalnom tritu i u kratkim krugovima opskrbe. Investicije u dugotrajnu imovinu izravno e
utjecati na nastavak procesa restrukturiranja prema odrivom modelu razvoja u poljoprivredi.
Okrupnjavanjem umoposjeda stjeu se preduvjeti za odrivo gospodarenje umama, poveanje
gospodarske vrijednosti i opekorisnih funkcija prvenstveno u privatnim umama. Izgradnjom i
odravanjem umske infrastrukture (umskih cesta, vlaka) poveava se mogunost dobave drva i
ostale umske biomase, uinkovitost zatite uma te rast potencijala za odrivo gospodarenje
umama s dugoronim gospodarskim koristima kao i jaanje opekorisnih funkcija uma.
Kako bi se smanjio negativan utjecaj predatora na domae ivotinje u skladu s Planovima
upravljanja vukom i risom u Hrvatskoj, stoarima u tim podrujima potrebno je osigurati
elektrine pastire i autohtonog pastirskog psa (tornjaka). Drugi najvei razlog ugroenosti
bioraznolikosti predstavljaju invazivne strane vrste, od kojih najznaajniji utjecaj na
poljoprivrednom zemljitu imaju invazivne biljne vrste ambrozija (Ambrosia artemisiifolia),
ivitnjaa (Amorpha fruticosa), jednogodinja krasolika (Erigeron annuus), gustocvjetna i velika
zlatnica (Solidago canadensis i S. gigantea).
S obzirom na strukturu poljoprivredne proizvodnje namee se potreba da se osigura potpora do 5
milijuna eura kao gornje granice potpore po projektu, omoguava se pristup sredstvima i
gospodarstvima te tvrtkama sa veim obradivim povrinama i proizvodima i preraivakim
pogonima koji imaju potrebu za restrukturiranjem i modernizacijom kao i zajednikim i
integriranim projektima. Ujedno se potie i preorijentiranje manjih gospodarstava na vie
profitabilnu proizvodnju kao to su voe i povre za kojima postoji potranja, a zahtijevaju i vea
ulaganja po jedinici povrine.
148

U okviru stratekog programiranja potpora ulaganju je kljuna vienamjenska mjera koja
poljoprivrednom sektoru pomae u pronalaenju odgovora na stare i nove izazove prije svega po
pitanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava na europskom i globalnom tritu,
poticanju inovativnosti te spajanju ekonomskih dobitaka s zdravom okolinom dimenzijom.
Stoga je mjera ulaganja vana jer pokriva nekoliko prioriteta Unije:
upravljanja umama
Fokus podruje 2A Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
Mjera je usmjerena na olakavanje restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednih gospodarstava
posebice poljoprivrednih gospodarstava s niskim stupnjem sudjelovanja na tritu, trino
orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim sektorima i poljoprivrednih
gospodarstava koja zahtijevaju poljoprivrednu diversifikaciju.
Prioritet 3. Promicanje organizacije lanaca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobiti ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
Fokus podruje 3A Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
opskrbe, ali skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija. Mjera je
usmjerena na bolju integraciju primarnih proizvoaa u prehrambeni lanac putem prerade i
plasiranja poljoprivrednih proizvoda na trite, promicanja lokalnog trinog lanca i kratkih
krugova opskrbe.
Prioritet 4. Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom
Fokus podruje 4A Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000 i u podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza
Mjera je namijenjena za radove u okviru agro-okolino-klimatskih obveza kroz zatitu,
odravanje i unapreenje bioraznolikosti umskih ekosustava te ostalih prirodnih vrijednosti kao
to je obnova stanita i krajobraza, ukljuujui izgradnju i ponovno vraanje infrastrukture kako
bi se omoguilo upravljanje stanitima.
Fokus podruje 4B Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima.
Mjera je usmjerena na bolje gospodarenje vodom, gnojivima i pesticidima, a u cilju ispravnog
koritenja stajskog gnojiva i pesticida i s time zatita podzemnih i povrinskih voda od nitrata.
Prioritet 5 Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
umarskom sektoru posredno doprinose navedenim prioritetima i fokus podrujima
Fokus podruje 5A Poveanje uinkovitosti koritenja voda u poljoprivredi
149
Usmjereno na poveanje uinkovitosti koritenja vode u postojeim i novim sustavima za

navodnjavanje te uzgoj biljaka u zatvorenim prostorima (plastenici, staklenici).
Fokus podruje 5B Poveanje uinkovitosti koritenja energije u poljoprivredi i preradi hrane
Mjera je usmjerena na ulaganja u energetski uinkovite sustave grijanja, u smanjenje toplinskih
gubitaka u izgradnji objekata i kupnju opreme za utedu energije. Ovim ulaganjima smanjit e se
trokovi proizvodnje te poveati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenopreraivake industrije.
Fokus podruje 5C Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,
otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu bio gospodarstva Mjera je usmjerena
na zamjenu fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih
gospodarstava i pogona za preradu hrane. U okviru ove mjere prihvatljiva proizvodnja obnovljive
energije iz poljoprivrednih izvora je do 20% hrane za ivotinje (kukuruz za silau), a preporua
se koritenje drugih obnovljivih izvora energije, kao to su biomasa, geotermalna, solarna i
energija vjetra. Olakan pristup novoizgraenim i odravanim umskim prometnicama doprinijet
e i uinkovitijem pridobivanju, dobavi i mobiliziranju umske biomase kao obnovljivog izvora
energije.
Fokus podruje 5D Smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje
Namijenjeno ulaganjima u poboljanje uinkovitosti koritenja duinih gnojiva kao to su:
izgradnja objekata za skladitenje ivotinjskog gnoja i kupnju pripadajue opreme, kupnju
posebne poljoprivredne mehanizacije za racionalno koritenje duika, tehnoloku modernizaciju
tala, izgradnju komposta i kupnju opreme za stone izluevine

inovacije
Zatita okolia - U okviru ove mjere poticat e se ulaganja u poveanje okoline uinkovitosti
poljoprivrednih gospodarstava i prehrambeno-preraivake industrije. Iako je mjera namijenjena
restrukturiranju ono nee biti na teret oneienja okolia, gubitka prirodnih stanita i krajobraza
odnosno bioraznolikosti.
Klimatske promjene - U okviru ove mjere poticat e se ulaganja u poveanje energetske
uinkovitosti, zaokruivanje i bolje upravljanje poljoprivrednim zemljitem, umama i umskih
zemljitem osobito u privatnom vlasnitvu, smanjenje emisija metana iz poljoprivredne
proizvodnje osobito stoarstva, uvoenje i poveanje mobilizacije obnovljivih izvora energije te
u mehanizme prevencije (mree protiv tue, montaa plastenika)
Inovacije - U okviru ove mjere potpore su namijenjene razvojno sposobnim poljoprivrednim
gospodarstvima i prehrambeno-preraivakom sektoru koji su motivirani za stjecanje novih
znanja i inovativnog pristupa u proizvodnji, preradi i prodaji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda te poveavanju dodane vrijednosti i ukljuuju se u EIP operativne grupe
Ova mjera se sastoji od 4 podmjere:
M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva,
150
M04.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda,

M04.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i
poljoprivrede i umarstva,
prilagodbu
M04.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolinih i klimatskih

ciljeva.
M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
4.1.1. restrukturiranje, modernizacija i poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Opis operacije
Cilj operacije je poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz izgradnju novih
proizvodnih kapaciteta, poveanje postojeih proizvodnih kapaciteta, modernizaciju postojeih
gospodarstava, poboljanje kvalitete proizvoda uvoenjem novih tehnologija i inovacija i
stvaranje na tritu odrivih gospodarstava, odnosno, uspostava novih gospodarstava koja prate
napredne tehnike i tehnologije. Suvremenom mehanizacijom, strojevima i opremom koja koristi
novija tehnoloka i informatika dostignua te obnovom i izgradnjom objekata i pripadajue
infrastrukture podii e se nivo proizvodnje na nivo konkurentnosti na tritu i samoodrivosti
gospodarstava. Potporom za ulaganja u sustave navodnjavanja, doprinosi se poveanju
uinkovitosti u potronji vode u poljoprivredi. Potpore su ovdje namijenjene svim
poljoprivrednim gospodarstvima, posebice, onim koji su produktivniji i imaju intenzivniju
proizvodnju. Osim toga, poveanim intenzitetom potpore mladim poljoprivrednicima ove
aktivnosti potiu ulaganje mladih u sektor poljoprivrede.
Operacija doprinosi fokus podruju 2A kroz olakavanje restrukturiranja i modernizaciju
poljoprivrednih gospodarstava posebice poljoprivrednih gospodarstava s niskim stupnjem
sudjelovanja na tritu, trino orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim sektorima
i poljoprivrednih gospodarstava koja zahtijevaju poljoprivrednu diversifikaciju.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava.
Plaanja mogu biti u ratama, maksimalan broj rata je 3, a nain isplate vrit e se na slijedei
nain: prava rata 50%, druga rata 30 %, a trea rata 20%.
Korisnik moe traiti avansna plaanja za investicije i to do 50% ugovorenih sredstava javne
potpore. Isplata avansnog plaanja mora biti popraena uspostavom bankovnog jamstva ili
istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa avansa.
Ukoliko nema mogunosti avansnog plaanja, isplata e se vriti sukladno plaanju u ratama.

Zakon
o
poljoprivredi
(NN
149/09,
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 39/13)
151
127/10,
50/12,
120/12,
148/13)
Zakon o gradnji (NN 153/13)

Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13),
Smjernice Zajednice o dravnim potporama u poljoprivredi i umarstvu 2014-2020,
Smjernice Zajednice o dravnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u
tekoama (UL C 244, 1.10.2004).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici ove operacije su sva poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, osim poljoprivrednih
gospodarstava ispod 4000 vrijednosti godinje proizvodnje.
Pelari i vinogradari su iskljueni iz potpore ove operacije u dijelu aktivnosti koje su propisane
Nacionalnim pelarskim programom i Nacionalnim programom pomoi sektoru vina.
Potpora se moe dodijeliti i mladim poljoprivrednicima korisnicima potpore iz lanka 19(1)(a)(i)
Uredbe za ulaganja u cilju dostizanja standarda Unije, koja se odnose na poljoprivrednu
proizvodnju, ukljuujui sigurnost na radu. Potpora za ulaganja u cilju dostizanja tih standarda
moe se dodijeliti u najduljem roku od 24 mjeseca od datuma preuzimanja poljoprivrednog
gospodarstva.
Ukoliko zakonodavstvo namee nove standarde za poljoprivredna gospodarstva, potpora se moe
dodijeliti za dostizanje tih novouvedenih standarda na najdue vrijeme od 12 mjeseci od kada je
standard postao obvezan.
a) Materijalni
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za dranje, tov i
uzgoj stoke, peradi i ostalih ivotinja, proizvodnju konzumnih jaja ukljuujui opremu za
spreavanje irenja bolesti ptica i ostala ulaganja sa pripadajuom opremom i infrastrukturom, te
oprema i objekti za provoenje biosigurnosnih mjera,
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladitenje i/ili
pripremu hrane za ivotinje s pripadajuom opremom i infrastrukturom ukljuujui tvornice za
proizvodnju hrane za ivotinje,
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata i pripadajue
opreme za proizvodnju usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja,
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje upravne zgrade s
pripadajuim sadrajima i opremom i infrastrukturom,
- u smanjenje potronje energije kroz npr. renoviranje elektrine instalacije ili bolje izolacije
zgrada (energetska uinkovitost)
- u smanjenje potronje vode rekonstrukcija vodovodnih instalacija,
- izgradnja i/ili rekonstrukcija mree putova unutar farme/nasada, ograde oko farme/nasada i
dezinfekcijskih barijera,
152
- ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme za primarnu proizvodnju i

gospodarskih vozila,
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje staklenika i plastenika sa pripadajuom
opremom i infrastrukturom,
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladitenje,
hlaenje, ienje, suenje, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda sa pripadajuom
opremom i infrastrukturom ukljuujui silosne kapacitete za itarice i uljarice,
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje graevina za obradu otpadnih voda,
popratnih energetskih objekata, ukljuujui ureaje za obradu otpadnih voda i opremu za
sprjeavanje oneienja zraka sa pripadajuom opremom i infrastrukturom,
- ulaganja u sustave za zatitu od padalina i tetoina sa pripadajuom opremom i
infrastrukturom,
- ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojeih viegodinjih nasada,
- ulaganja u izgradnju, obnovu i/ili opremanje sustava (infrastruktura) za navodnjavanje na
poljoprivrednom gospodarstvu,
- ureenje poljoprivrednog zemljita privoenje kulturi (krenje jednogodinjeg i viegodinjeg
raslinja, uklanjanje kamenja i dr.).
- u kupnju zemljita radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih trokova
projekta
b) Nematerijalni trokovi: raunalni programi, autorska prava, zatiene trgovake marke ili
procesi, nabava licenci, patenata, robnih igova i ostala nematerijalna ulaganja povezana s
materijalnim ulaganjem
c) Opi trokovi: usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete) i konzultanata, studije
izvedivosti (ostaju prihvatljivi trokovi i kada nema trokova iz stavka a) materijalni trokovi),
kupnja prava na patente i licence do 15% vrijednosti ukupne javne potpore, trokovi izrade
planova gospodarenja umama i njihov ekvivalent.
d) Neprihvatljivi trokovi obuhvaaju:
- PDV i drugi porezi, naknade (komunalna i vodna), doprinosi,
- kamate,
- rabljena: mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema,
- jednostavne zamjene investicije,
- trokovi vezani uz ugovor o najmu, kao to su zakupnina, trokovi refinanciranja kamata,
reijski trokovi i trokovi osiguranja,
- kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaanje, kupovina ivotinja te kupovina i
sadnja jednogodinjeg bilja,
- trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova.
Pri podnoenju zahtjeva korisnik mora ispunjavati sljedee uvjete:
- podnoenje poslovnog plana kojeg poljoprivredna gospodarstva pripremaju na temelju stvarnih
prihoda i rashoda. Iznimka vai za poljoprivredna gospodarstva u restrukturiranju koja ne vode
knjigovodstvo te poslovni plan mogu pripremiti na temelju voenja knjigovodstva po
metodologiji FADN,
- postojanje knjigovodstva na poljoprivrednom gospodarstvu koje se vodi po stvarnim prihodima
i rashodima odnosno korisnik mora voditi poslovne knjige za najmanje jednu godinu koja je
153
zavrila prije podnoenja prijave na javni natjeaj osim za novoosnovana poljoprivredna

gospodarstva,
- nisu prihvatljiva trgovaka drutva u tekoama u smislu smjernica Unije za dravne potpore u
poljoprivredi i umarstvu, te smjernica Unije o dravnim potporama za sanaciju i restrukturiranje
poduzetnika u tekoama,
- poljoprivredna gospodarstva u postupku restrukturiranja koja ne vode knjigovodstvo moraju ga
uspostaviti najkasnije do podnoenja posljednjeg (konanog) zahtjeva za isplatu sredstava.
Kada je izgledno da e investicija imati negativan utjecaj na okoli, ulaganju mora prethoditi
procjena utjecaja na okoli u skladu sa propisima (zakonodavstvom, regulativom) specifinim za
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja. Kriteriji odabira
prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene, gospodarske, regionalne,
okoline, klimatske te inovativne parametre.
Ovi kriteriji se ne odnose na mlade poljoprivrednike koji su dobili potporu u podmjeri prema
lanku 19(1)(a)(i) planirane za mlade poljoprivrednike. U ovom sluaju radi se o integriranom
projektu.
Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima ulaganja.
Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Intenzitet potpore za ulaganja u provedbu Direktive Vijea 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o
zatiti voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla iznosi 75% iznosa
prihvatljivog ulaganja i to u razdoblju najvie etiri godine od dana pristupanja RH u EU na
temelju lanka 3. stavka 2. i lanka 5. stavka 1. te Direktive.
Navedeni intenzitet potpore moe biti uvean za dodatnih 20 postotnih bodova u slijedeim
sluajevima:
- za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici (do 40 godina) i mladi poljoprivrednici koji su
uspostavili poljoprivredno gospodarstvo tijekom 5 godina prije prijave za potporu,
- za zajednika ulaganja i integrirane projekte, ukljuujui one povezane sa spajanjem
organizacija proizvoaa,
- za ulaganja u podruja s prirodnim i ostalim posebnim ogranienjima iz lanka 32. Uredbe,
- za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva EIP za poljoprivrednu produktivnost i
odrivost
- za ulaganja povezanim s djelatnostima u okviru lanka 28. i 29. Uredbe.
Maksimalni intenzitet potpore u ovoj operaciji ne smije prijei 90% od ukupno prihvatljivih
trokova.
154
Visina potpore
-
minimalna vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po projektu iznosi 3.500 ,

maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 3 mil. , osim za ulaganja u
sektor voa i povra, stoarstva i peradarstva do 5 mil. ,
Ukoliko projekt sadri vie operacija unutar podmjere, maksimalna vrijednost javne potpore po
projektu iznosi 3 mil , osim za ulaganja u sektor voa i povra, stoarstva i peradarstva do 5 mil
.
Integrirani projekti su oni koji obuhvaaju najmanje dvije operacije unutar najmanje dvije
razliite mjere ili pomjere ukljuujui i one iz lanka 17. pod uvjetom da je u pitanju isti korisnik
i da zajednika provedba operacija ostvaruje bolji rezultat nego da su se provodile odvojeno.
Zajedniki projekti su oni u kojima je vie korisnika mjere/podmjere ukljueno u jedan projekt.
4.1.2. poveanje okoline uinkovitosti
Pravilno zbrinjavanje i uvanje stajskog gnoja vrlo je vano u dananje vrijeme. Stajski gnoj je
izuzetno vrijedan proizvod za cjelokupnu biljnu proizvodnju pa je vano shvatiti da ga treba
pravilno skladititi i uvati od ispiranja jer se tako smanjuje njegova vrijednost. Pravilnom
primjenom i koritenjem stajskog gnoja nema negativnog utjecaja na okoli. Spremnici, lagune
odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne doe do izlijevanja, ispiranja
ili otjecanja stajskog gnoja u okoli i oneienja podzemnih i povrinskih voda. Cilj operacije je
izgradnja i/ili rekonstrukciju skladinih kapaciteta za stajski gnoj te uinkovitije koritenje
gnojiva u smislu smanjene uporabe gnojiva u poljoprivredi, a time zatite podzemnih i
povrinskih voda od nitrata. Operaciji doprinosi fokus podruje 4A kroz zatitu podzemnih i
povrinskih voda od nitrata.
Vrsta potpore
nain: prva rata 50%, druga rata 30 %, a trea rata 20%.
Zakon o poljoprivredi (NN 149/09, 127/10, 50/12, 120/12, 148/13)
Zakon o gradnji(NN 153/13)
Zakon o prostornom ureenju(NN 153/13)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13)
Smjernice Zajednice o dravnim potporama u poljoprivredi i umarstvu 2014-2020
tekoama (UL C 244, 1.10. 2004).
155
Korisnici
gospodarstva.
a) Materijalni
- ulaganje u kupnju i/ili izgradnju i/ili rekonstrukciju skladinih kapaciteta za stajski gnoj/
digestate ukljuujui opremu za rukovanje i koritenje stajskog gnoja/ digestata,
- u poboljanje uinkovitost koritenja gnojiva (npr. smanjena uporaba, oprema, precizna
poljoprivreda, proizvodnja organskih gnojiva).
materijalnim ulaganjem.
- kamate,
156
metodologiji FADN,
gospodarstva,
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Ovi kriteriji se ne odnose na mlade poljoprivrednike koji su dobili potporu podmjere prema
projektu.

sluajevima:
157

odrivost
Maksimalni intenzitet potpore u ovoj operaciji ne smije prijei 90% od ukupno prihvatljivih
trokova.
Visina potpore
-

maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1 mil.
4.1.3. koritenje obnovljivih izvora energije
Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za koritenje na
poljoprivrednom gospodarstvu, doprinosi poveanju uinkovitog koritenja energije te pomae
opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora (otpada, ostataka i ostalog biootpada) u svrhu bio-gospodarenja. U okviru ove operacije proizvodnja obnovljive energije iz
poljoprivrednih izvora je prihvatljiva do 20% hrane za ivotinje (kukuruz za silau), a preporua
se koritenje drugih obnovljivih izvora energije, kao to su biomasa, geotermalna, solarna i
energija vjetra.
Cilj operacije je izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite
potrebe na farmi to dovodi do neovisnosti o energentima, a time poveanja konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava. Operaciji doprinosi fokus podruje 5C kroz usmjeravanje na
zamjeni fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih
gospodarstava i pogona za preradu hrane.
Vrsta potpore
158

Zakon
o
poljoprivredi
(NN
149/09,
127/10,
50/12,
120/12,
148/13)

Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
tekoama (UL C 244, 1.10. 2004).
Korisnici
gospodarstva.
a) Materijalni
- ulaganja u izgradnju i/ili opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za
vlastite potrebe na farmi sa pripadajuom opremom i infrastrukturom,
159
- ulaganje u izgradnju objekata i opreme za prijem, obradu i skladitenje sirovina za proizvodnju

energije iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog biootpada s farmi i poljoprivrednih
postrojenja te objekata i opreme za obradu, skladitenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za
organsku gnojidbu na poljoprivrednim povrinama.
- kamate,
metodologiji FADN,
gospodarstva,
160
Doputeno je ulaganje u postrojenja obnovljivih izvora energije na poljoprivrednom

gospodarstvu pod stopama intenziteta potpore koje se odnose na ovu operaciju ako je bioenergija
proizvedena za vlastitu potronju na gospodarstvu. Tako proizvedena koliina energije smatra se
poluproizvodom poljoprivrednog proizvodnog ciklusa i ubraja se u proizvode pod Dodatkom I.
(tj. poljoprivrednih proizvoda).
Poljoprivrednim gospodarstvima doputa se prodaja el. energije u mreu ako se potuju
ogranienja vezana uz vlastitu potronju (tj. prodaja struje u mreu jednaka je prosjeku uzete
struje iz mree tijekom jedne godine). Proizvedeni iznos energije u ovom sluaju je poluproizvod
poljoprivrednog proizvodnog ciklusa te se smatra proizvodom iz Dodatka I.
Za proizvodnju bioenergije prihvatljivo je koritenje do 20% hrane za ivotinje (kukuruz za
silau), a preporua se koritenje drugih obnovljivih izvora energije, kao to su biomasa,
geotermalna, solarna i energija vjetra.
Ulaganja u postrojenja za primarnu svrhu proizvodnje elektrine energije iz biomase su
iskljuena iz potpore, ako ista ne koriste minimalni postotak toplinske energije.
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Ovi kriteriji se ne odnose na mlade poljoprivrednike koji su dobili potporu podmjere prema
projektu.

161
sluajevima:
odrivost
Maksimalni intenzitet potpore u ovoj aktivnosti ne smije prijei 90% od ukupno prihvatljivih
trokova.
Visina potpore
-

maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1 mil. ,
M04.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Opis operacije
4.2.1. poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda kroz modernizaciju,
preradu i trenje poljoprivrednih proizvoda
U okviru operacije potiu se ulaganja usmjerena na poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednih
proizvoda iz Dodatka I kroz modernizaciju i poboljanje uinkovitosti prerade, trenja, razvoja i
promoviranja prerade poljoprivrednih proizvoda pri emu rezultat proizvodnog procesa moe biti
162
proizvod iz Dodatka I Ugovora osim proizvoda ribarstva. Takoer rezultat proizvodnog procesa
moe biti proizvod koji nije obuhvaen Dodatkom I Ugovora. Osim toga tu je i uvoenje novih
tehnologija i inovacija, uinkovito koritenje resursa i smanjenje trokova proizvodnje,
prilagodba na novouvedene standarde, otvaranje novih trinih mogunosti s naglaskom na
kvalitetu. Zajednika ulaganja omoguuju bolju iskoritenost proizvodnih kapaciteta te
omoguuju raspodjele trokova izmeu nekoliko ulagaa, a time pridonose jaanju kratkih lanaca
opskrbe. Operaciji doprinosi fokus podruje A3 kroz usmjeravanje na bolju integraciju primarnih
proizvoaa u prehrambeni lanac putem prerade i plasiranja poljoprivrednih proizvoda na trite,
promicanja lokalnog trinog lanca i kratkih krugova opskrbe.
Vrsta potpore
nain: prva rata 50%, druga rata 30%, a trea rata 20%.
Ukoliko nema mogunosti avansnog plaanja, isplata e se vriti sukladno plaanju u ratama

tekoama(UL C 244, 1.10. 2004).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti,
zadruge, trgovaka drutva koja se bave preradom proizvoda iz Dodatka 1 Ugovora o EU i
pamuka osim proizvoda ribarstva.
Pelari i vinari su iskljueni iz potpore ove operacije u dijelu aktivnosti koje su propisane
Rezultat proizvodnog procesa moe biti proizvod koji nije pokriven Dodatkom I Ugovora.
163
a) Materijalni
- u kupnju i/ili gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili adaptaciju/modernizaciju objekata za
prikupljanje, prijem, ienje, suenje, sortiranje, pakiranje, skladitenje, hlaenje,
kondicioniranje i trenje proizvoda i pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
- u kupnju i/ili gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili adaptaciju/modernizaciju objekata za preradu
proizvoda s pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom;
- u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme (ukljuujui tehnoloku i
informatiku opremu) za preradu, skladitenje, manipulaciju i trenje proizvoda;
- ulaganje u tehnologije i postupke s ciljem razvoja novih ili kvalitetnijih proizvoda i otvaranje
novih trita posebno u kontekstu kratkih lanaca opskrbe;
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata te opremu za obradu otpadnih voda u preradi i
trenju, filtriranje zraka i rashladne sustave;
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje centara (sabiralita) za sakupljanje
otpada i nusproizvoda proizvodnog procesa,
- u organizaciju i provedbu kvalitete i sustava upravljanja sigurnou hrane, ako se odnose na
materijalna ulaganja u projekt;
- ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za potrebe kemijske analize proizvoda;
- za ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima;
- u kupnju zemljita radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih trokova
projekta;
c) Opi trokovi: Opi trokovi: usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete) i konzultanata,
studije izvedivosti (ostaju prihvatljivi trokovi i kada nema trokova iz stavka a) materijalni
trokovi), kupnja prava na patente i licence do 15% vrijednosti ukupne javne potpore, trokovi
izrade planova gospodarenja umama i njihov ekvivalent.
- PDV i drugi porez, naknade (komunalna i vodna), doprinosi i kamate,
- jednostavna zamjenska ulaganja,
- ostali trokovi vezani uz ugovor o leasingu, kao to je mara najmodavca, trokovi
refinanciranja kamata, reijski trokovi i trokovi osiguranja
- trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova
164
- podnoenje poslovnog plana pripremljenog na temelju stvarnih prihoda i rashoda. Iznimka vai
za poljoprivredna gospodarstva koje ne vode knjigovodstvo te poslovni plan mogu pripremiti na
temelju voenja knjigovodstva po metodologiji FADN,
- korisnik mora na poetku ulaganja biti registriran za obavljanje odreene preraivake
djelatnosti za proizvode iz Dodatka 1 Ugovora osim proizvoda ribarstva. Ako nije registriran na
poetku mora to biti na kraju ulaganja u trenutku podnoenja posljednjeg zahtjeva za isplatu,
-ulaganje se mora odnositi na preradu, trenje i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I.
Ugovora osim proizvoda ribarstva i mora biti u skladu s minimalnim EU standardima,
- za potporu su neprihvatljivi poduzetnici u tekoama u smislu Smjernica Zajednice o dravnim
potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u potekoama.
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora se dodjeljuje na temelju javnog natjeaja.
Kriterij odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz ekonomske drutvene,
regionalne, okoline, klimatske te inovacijske parametre.

Navedeni intenzitet potpore kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije moe
biti povean za dodatnih 20 postotnih bodova za djelatnosti podrane u sklopu programa EIP ili
one povezane s povezivanjem organizacija proizvoaa.
Visina potpore:
-

maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5 mil. .
Ukoliko projekt sadri vie operacija unutar podmjere, maksimalna vrijednost javne potpore po
projektu iznosi 5 mil .
165
Zajedniki projekti su oni u kojima je vie korisnika mjere/podmjere ukljueno u jedan projekt
4.2.2. Koritenje obnovljivih izvora energije
Opis operacije
U okviru operacije potiu se ulaganja usmjerena na zamjeni fosilnih goriva s obnovljivim
izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih gospodarstava i pogona za preradu hrane.
Olakan pristup novoizgraenim i odravanim umskim prometnicama doprinijet e i
uinkovitijem pridobivanju, dobavi i mobiliziranju umske biomase kao obnovljivog izvora
energije. Cilj operacije je izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za
vlastite potrebe na farmi to dovodi do neovisnosti o energentima, a time poveanje
konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Operaciji doprinosi fokus podruju 5C kroz
usmjeravanje na zamjeni fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe
poljoprivrednih gospodarstava i pogona za preradu hrane.
Vrsta potpore

tekoama(UL C 244, 1.10. 2004).
Korisnici
166
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti,

zadruge, trgovaka drutva koja se bave preradom proizvoda iz Dodatka 1 Ugovora o EU i
pamuka osim proizvoda ribarstva.
Pelari i vinari su iskljueni iz potpore ove operacije u dijelu aktivnosti koje su propisane
Rezultat proizvodnog procesa moe biti proizvod koji nije pokriven Dodatkom I Ugovora.
a) Materijalni
- ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (izgradnja i oprema) za
potrebe proizvodnog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu;
kupnja prava na patente i licence do 15% vrijednosti ukupne javne potpore , trokovi izrade
- podnoenje poslovnog plana pripremljenog na temelju stvarnih prihoda i rashoda. Iznimka vai
za poljoprivredna gospodarstva koje ne vode knjigovodstvo te poslovni plan mogu pripremiti na
temelju voenja knjigovodstva po metodologiji FADN,
- korisnik mora na poetku ulaganja biti registriran za obavljanje odreene preraivake
djelatnosti za proizvode iz Dodatka 1 Ugovora osim proizvoda ribarstva. Ako nije registriran na
poetku mora to biti na kraju ulaganja u trenutku podnoenja posljednjeg zahtjeva za isplatu,
167
- ulaganje se mora odnositi na preradu, trenje i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I.
Ugovora osim proizvoda ribarstva i mora biti u skladu s minimalnim EU standardima,
- za potporu su neprihvatljivi poduzetnici u tekoama u smislu Smjernica Zajednice o dravnim
potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u potekoama.
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Bespovratna financijska potpora se dodjeljuje na temelju javnog natjeaja
Kriterij odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz ekonomske drutvene,
regionalne, okoline, klimatske te inovacijske parametre.

Navedeni intenzitet potpore kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije moe
biti povean za dodatnih 20 postotnih bodova za djelatnosti podrane u sklopu programa EIP ili
one povezane s povezivanjem organizacija proizvoaa.
Visina potpore:
-

maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1 mil. .
Zajedniki projekti su oni u kojima je vie korisnika mjere/podmjere ukljueno u jedan projekt
M04.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i

poljoprivrede i umarstva
prilagodbu
4.3.1. razvoj i unapreenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede i

umarstva
168
Opis operacije
U okviru operacije dodjeljuju se bespovratna sredstva za potporu ulaganju u provedbu
komasacije, agromelioracije (okretanje mase tla, dubinsko rahljenje, gnojidba i dr.), kalcifikacije,
izgradnje sustava (infrastrukture) za navodnjavanje i melioracijsku odvodnju te njihova
tehnoloka modernizacija kao i kupnja opreme, izgradnje i odravanja infrastrukture na
poljoprivrednim gospodarstvima i prehrambeno - preraivakim pogonima te umama i umskim
zemljitima (ureenje pristupa javnoj infrastrukturi, regulacija vodoopskrbe, izgradnja i
rekonstrukcija i odravanje umskih cesta te ostale umske infrastrukture). Ulaganjima u
navodnjavanje smanjuje se teta nanesena suom ili poplavom, poveava poljoprivredni
potencijal zemljita ali i brine o okolinoj uinkovitosti. Ulaganja u izgradnju i odravanje
umske infrastrukture omoguuju poveanje vrijednosti uma i umskih zemljita te poveanje
koritenja umske biomase koja je zbog nedovoljne otvorenosti umskim cestama u privatnim
umama nedostupna. Olakani pristup umama poveanjem njihove otvorenosti doprinosi lakoj
dobavi drva, smanjenju trokova proizvodnje i poveanju mobilizacije umske biomase kao i
uinkovitijoj zatiti uma, osobito protupoarnoj. Okrupnjavanjem prvenstveno privatnih
umskih posjeda stvorile bi se pretpostavke za odrivo gospodarenje umama te dugorono
poveanje ekonomske vrijednosti kao i opekorisnih funkcija uma.
Operaciji doprinosi fokus podruje 2A kroz olakavanje restrukturiranja i modernizacije
poljoprivrednih gospodarstava posebice poljoprivrednih gospodarstava s niskim stupnjem
sudjelovanja na tritu, trino orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim sektorima
i poljoprivrednih gospodarstava koja zahtijevaju poljoprivrednu diversifikaciju kao i poveanju
konkurentnosti u odrivom gospodarenju privatnih uma izgradnjom i odravanjem umske
infrastrukture te okrupnjavanjem umoposjeda.
Vrsta potpore
Sredstva koja je javno tijelo priloilo kao jamstvo smatraju se jednakima jamstvu iz gornjeg
stavka, pod uvjetom da to tijelo pristane na plaanje iznosa pokrivena jamstvom ako im nije
odobreno pravo na primanje avansa.
U sluaju javnih ustanova koje primaju potporu, avans se isplauje opinama, regionalnim
vlastima i njihovim udruenjima te javnopravnim tijelima.
169

Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13)
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09, 90/11, 56/13)
Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su :
- jedinice regionalne (podrune) samouprave u projektima navodnjavanja i melioracijske
odvodnje,
- privatni umoposjednici i njihove udruge, vlasnici uma, pravni subjekti koji gospodare
umama i umskim zemljitem u privatnom i/ili vlasnitvu RH, lovoovlatenici za
izgradnju i odravanje umskih cesta i vlaka te ostale umske infrastrukture,
- obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovaka drutva za izgradnja
pristupnih cesta poljoprivrednom zemljitu, za izgradnja infrastrukture do farme i pogona
za preradu i za projekte komasacije, kalcifikacije i agromelioracija.
a) Materijalni
- izgradnja i modernizacija sustava (infrastrukture) za navodnjavanje i ukupnog obuhvata do
1500 ha i melioracijsku odvodnju,
- komasaciju, kalcifikaciju, agromelioracije,
- izgradnja pristupnih cesta poljoprivrednom zemljitu,
- izgradnju i odravanje umskih cesta i vlaka te ostale umske infrastrukture,
- izgradnja infrastrukture od distribucijske mree do farme i pogona za preradu.
Opi trokovi: usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete) i konzultanata, studije
kupnja prava na patente i licence do 15% vrijednosti ukupne javne potpore.
170

- trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova
- Sustav navodnjavanja
U sluaju navodnjavanja na novim i ve postojeim navodnjavanim podrujima, prihvatljivim
trokovima smatraju se samo ulaganja koja ispunjavaju sljedee uvjete:
(a)
Komisiji je dostavljen Plan upravljanja vodnim podrujima ija je izrada propisana
Direktivom 2000/60/EZ, za cijelo podruje na kojem e se ulagati, kao i za sva druga podruja na
iji bi okoli ulaganje moglo imati utjecaja. Sukladno lanku 11. naprijed navedene Direktive,
Mjere koje stupaju na snagu prema Planu upravljanja vodnim podrujima, a koje su vane za
poljoprivredni sektor moraju biti specificirane u relevantnom programu.
(b) uspostavljeno je ili se mora uspostaviti mjerenje potronje vode na razini ulaganja koje prima
potporu (ili koje se sufinancira).
(c) ulaganje u poboljanje (ili obnovu) postojee instalacije za navodnjavanje ili element
infrastrukture za navodnjavanje prihvatljivo je samo ako je ex-ante ocijenjeno da je mogua
uteda vode od najmanje 5-25% u odnosu na tehnike parametre postojee instalacije ili
infrastrukture.
Za ulaganja koja imaju utjecaj na podzemne ili povrinske vode ije je stanje utvreno kao manje
od dobrog u relevantnom planu upravljanja vodnim podrujima zbog razloga povezanih s
koliinom vode:
i. ulaganjem se mora osigurati uinkovito smanjenje koritenja vode, na razini ulaganja, od
najmanje 50 % potencijalne utede koju omoguuje ulaganje;
ii. u sluaju ulaganja na jednom poljoprivrednom gospodarstvu, ulaganje mora dovesti i do
smanjenja ukupnog koritenja vode na posjedu od najmanje 50% potencijalne utede koju
omoguuje ulaganje. Ukupna koliina vode koju gospodarstvu koristi ukljuuje i vodu koju
gospodarstvo prodaje.
Niti jedan uvjet iz toke (c) ne primjenjuje se na ulaganje u postojeu instalaciju koje je
usmjereno (ili koja utjee) samo na energetsku uinkovitost ili na ulaganje u izgradnju
akumulacije ili na ulaganje u koritenje reciklirane vode koja ne utjee na tijelo podzemne ili
povrinske vode.
d) ulaganje koje dovodi do neto poveanje navodnjavane povrine koje djeluje na odreeno tijelo
podzemne ili povrinske vode prihvatljivo je jedino ako:
i. u relevantnom planu upravljanja vodnim podrujem stanje vodnog tijela nije identificirano kao
manje od dobrog zbog razloga povezanih s koliinom vode; i
ii. procjena utjecaja zahvata na okoli pokazuje da ulaganje nee i imati znaajnijeg negativnog
utjecaja na okoli; takvu analizu utjecaja na okoli, koja se moe odnositi i na skupinu
gospodarstava, mora provesti ili odobriti nadleno tijelo.
171
Podruja koja se ne navodnjavaju, ali na kojima je instalacija za navodnjavanje bila u uporabi u

nedavnoj prolosti, kako bi se uspostavila i bila opravdana programom, mogu se smatrati
navodnjavanim podrujima u svrhu odreivanja neto poveanja navodnjavane povrine.
Iznimno od podstavka i., ulaganja iji je rezultat neto poveanje navodnjavane povrine mogu biti
prihvatljiva ako:
- je ulaganje povezuje s ulaganjem u postojee instalacije za navodnjavanje ili element
infrastrukture za navodnjavanje za koji je ex-ante procijenjeno da nudi potencijalnu utedu vode
od najmanje 5 do 25 % u skladu s tehnikim parametrima postojee instalacije ili infrastrukture i
- ulaganje osigurava uinkovito smanjenje koritenja vode, na razini ulaganja u cjelini, za barem
50 % potencijalne utede vode koja se omoguuje ulaganjem u postojeu instalaciju za
navodnjavanje ili element infrastrukture.
Nadalje, i iznimno, uvjeti iz podstavka d) podtoke i. ne primjenjuju se na ulaganja u uspostavu
nove instalacije za navodnjavanje koje se opskrbljuje vodom iz postojee akumulacije, koja su
nadlena tijela odobrila prije 31. listopada 2013. godine ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
- predmetna akumulacija je identificirana relevantnim planom upravljanja vodnim podrujima te
je podloan uvjetima nadzora iz lanka 11. stavka 3. toke (e) Direktive 2000/60/EZ;
- dana 31. listopada 2013. godine na snazi je bilo ili najvie ogranienje na ukupna zahvaanja iz
rezervoara ili najmanja potrebna razina toka u vodenim tokovima koji su zahvaeni rezervoarom;
- maksimalno doputena koliina zahvaanja ili minimalno potrebni protok je u skladu s uvjetima
propisanim lankom 4. Direktive 2000/60/EZ; i
- predmetno ulaganje ne dovodi do zahvaanja veih koliina od maksimalno doputene koja je
na snazi od 31. listopada 2013. godine niti do smanjivanja protoka u vodnim tijelima ispod
minimalno potrebne razine koja je na snazi od 31. listopada 2013. godine
- Kupnja uma i okrupnjavanje umoposjeda
Korisnik mjere treba biti upisan u Upisnik umoposjednika. Preduvjet koritenju ove podmjere je
minimalno 20 ha povrine ume ili umskog zemljita u vlasnitvu umoposjednika.
- Ureenje umske infrastrukture (umske ceste i vlake)
Ulaganje mora biti u skladu sa umskogospodarskim planovima i odredbama Zakona o umama,
Zakona o lovstvu i odgovarajuim podzakonskim aktima.
umski posjed korisnika na kojem se provodi mjera ne smije biti manji od 0,5 hektara.
umska cesta koja je predmet potpore omoguuje godinji promet od najmanje 10m drva na 100
metara umskih cesta.
umska cesta koja je predmet potpore omoguuje godinji promet od najmanje 3m drva na 100
metara umske vlake.
tu vrstu ulaganja.
Kriteriji odabira
Za predmetna ulaganja bespovratna financijska pomo dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja.
Kriterij odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz regionalne, okoline,
klimatske, gospodarske parametre izuzimajui navedene parametre za umarski sektor.
172

Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije.
Intenzitet potpore iznosi:
- do 100% od ukupnih prihvatljivih trokova za neproduktivna ulaganja u poljoprivrednu i
umsku infrastrukturu, komasaciju,
- do 50 % kalcifikaciju, agromelioracije, izgradnja infrastrukture od distribucijske mree do
farme i pogona za preradu.
Visina potpore:
minimalna vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po projektu iznosi 3,500 ,
maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5 mil .
Maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku za navodnjavanje iznosi do15 mil za
programsko razdoblje.
M04.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolinih i klimatskih
ciljeva
4.4.1. neproizvodna ulaganja vezana uz ouvanje okolia
Opis operacije
Operacija je usmjerena na kapitalne radove u okviru agro-okolino-klimatskih obveza s ciljem
ouvanja i obnove bioraznolikosti odnosno vrsta i stanita vezanih uz poljoprivredne povrine i
ovisnih o poljoprivrednim aktivnostima. Operacija e se realizirati kroz ulaganja u obnovu
stanita i krajobraznih obiljeja, ukljuujui izgradnju i obnovu zelene infrastrukture, zatitu
stoke od velikih zvijeri, te obnovu vlanih stanita (lokve i aranski ribnjaci). Time bi se
osiguralo ouvanje vrsta i stanita kroz upravljanje i koritenje.
Operaciji doprinosi fokus podruje 4A kroz radove u okviru agro-okolino-klimatskih obveza
kroz zatitu, odravanje i unapreenje bioraznolikosti umskih ekosustava te ostalih prirodnih
vrijednosti kao to je obnova stanita i krajobraza, ukljuujui izgradnju i ponovno vraanje
infrastrukture kako bi se omoguilo upravljanje stanitima.
173
Vrsta potpore
Plaanja mogu biti u ratama, maksimalan broj rata je 3, a nain isplate vriti e se na slijedei
istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa avansa. U sluaju javnih ustanova koje
primaju potporu, avans se isplauje opinama, regionalnim vlastima i njihovim udruenjima te
javnopravnim tijelima.

Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
Uredbu o ekolokoj mrei (NN142/13).
Korisnici
- obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovaka drutva, javne ustanove,
civilne udruge koje se bave zatitom i promicanjem kulturnih vrijednosti i zatite okolia za
podizanje terasa, izgradnju suhozida, podizanje ivica, uklanjanje invazivnih stranih vrsta na
poljoprivrednom zemljitu, obnova stanita vanih za ouvanje bioraznolikosti na
poljoprivrednom zemljitu koje nije odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom
na vrstu uporabe, obnova zaputenih lokvi za napajanje stoke i obnova zaraslih aranskih
ribnjaka.
- obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, udruge civilnog drutva, trgovaka
drutva koja se bave stoarskom proizvodnjom za nabavu elektrinog pastira i autohtonog
pastirskog psa (tornjak)
- prihvatljivi korisnici moraju se obvezati na primjenu agrookolinih mjera i/ili mjera ekoloke
poljoprivredne proizvodnje.
a) Materijalni
- izgradnja terasa,
- podizanje suhozida,
174
- podizanje ivica,
- uklanjanje invazivnih stranih vrsta na poljoprivrednom zemljitu,
- nabava elektrinog pastira i autohtonog pastirskog psa (tornjak),
- obnova stanita vanih za ouvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu uporabe,
- obnova zaraslih aranskih ribnjaka.
Opi trokovi: usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete) i konzultanata, studije
- kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaanje, te kupovina i sadnja
jednogodinjeg bilja,
Ulaganje mora biti u skladu sa standardima vezanim uz zatitu okolia i prirode te sa odredbama
lanka 79. Zakona o vodama. Korisnici sredstava moraju potivati mjere viestruke sukladnosti,
izuzev korisnika koji obnavljaju livade i panjake, te aranske ribnjake, za koje se ovaj uvjet
primjenjuje nakon to obnove stanite odnosno najkasnije godinu dana od poetka koritenja ove
podmjere, kad trebaju zapoeti s primjenom agrookoline mjere ili mjera ekoloke poljoprivredne
proizvodnja.
- Izgradnja terasa
- podrazumijeva privoenje kulturi nagnutih terena u svrhu omoguavanja poljoprivrednog
koritenja istog. Ono podrazumijeva mjere zaravnavanja i/ili podupiranja zemljita suhozidima,
biljnim materijalom ili nekim drugim prirodnim materijalima iz neposredne okolice, terasiranja.
- Podizanje suhozida
- podizanje suhozida mogua su samo na lokacijama gdje su suhozidi bili tradicionalno prisutni i
gdje je ranija lokacija suhozida jasno vidljiva, koristiti tradicionalne konstrukcije, materijale i
nain izrade te za slaganje kamena ne smije se koristiti vezivo.
175
- Podizanje ivica
- ivicu treba podii u razdoblju izmeu studenog i oujka, treba sastojati od najmanje pet
razliitih zaviajnih biljnih vrsta, (definirati nadleno tijelo) i na svakih 25 metara ivice treba
biti zasaeno jedno stablo.
- Uklanjanje invazivnih stranih vrsta na poljoprivrednom zemljitu:
- prisutnost invazivnih vrsta na poljoprivrednom zemljitu. Popis invazivnih vrsta bit e naveden
u provedbenim aktima (Pravilnik).
- Nabava elektrinog pastira i autohtonog pastirskog psa (tornjak)
- za podruja prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri. Podruja rasprostranjenosti veliki zavjeri
biti e navedena u provedbenim aktima (Pravilnik).
- Obnova stanita vanih za ouvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljitu koje nije
odravano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu uporabe
- zaraslo poljoprivredno zemljite ili poljoprivredno zemljite u procesu zaratavanja
- Obnova zaraslih aranskih ribnjaka
- zarasle povrine na aranskim ribnjacima
Kriteriji odabira
Za predmetna ulaganja bespovratna financijska pomo dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja.
Kriterij odabira rangiranja prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz regionalne,
drutvene, okoline te klimatske parametre.

Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije i iznosi
100% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Visina potpore:
- minimalna vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po projektu iznosi 1.500 ,
- maksimalna vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 150.000 ,
176
Neproizvodna ulaganja predviaju jednokratnu potporu za kapitalne investicije, a vano je da su
te aktivnosti jasno povezane s odreenim operacijama iz agrookolinih mjera.

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U skladu s lankom 62. Uredbe. Upravljako tijelo i
Agencija za plaanje izradili su preliminarnu procjenu provjerljivosti mjere. Ukoliko procjena
pokae da su zahtjevi koji se odnose na provjerljivost nisu ispunjeni, mjera e se prilagoditi.
- Provedba javnog natjeaja. Postupci mogu biti dugotrajni (vie od pola godine).
- Veliki broj korisnika koji e aplicirati na mjeru. Postoji opasnost da e biti veliki broj prijava na
javni natjeaj sa relativno malim trokovima ulaganja
- Elektronska prijava i elektronska dostava dokumentacije na javni natjeaj. Najvei broj
korisnika nema adekvatno znanje i opremu da bi mogli kvalitetno aplicirati na javni natjeaj
putem elektorske prijave.
- Bankovno jamstvo. Postoji elja za ulaganjem, meutim moe doi do nemogunosti
bankovnog jamstva ili istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa ulaganja.
- Sustav kontrole. Poradi nedovoljno kvalitetne povezanosti sustava javne uprave moe doi do
dvostrukog financiranja istih opravdanih trokova.
- Izvriti pravovremeno obavjeivanje korisnika o terminima raspisivanja i duljini trajanja javnih
natjeaja za kalendarsku godinu. Propisati potpuno jasne kriterije.
- Pojaati timove koji e raditi na projektima.
- Pruiti pomo svim zainteresiranima korisnicima koji nemaju znanja i opremu za elektronsku
prijavu i dostavu dokumentacije na javni natjeaj putem raznih institucija (Savjetodavna sluba i
dr.),
- Usavriti povezivanje baza podataka na nivou javne uprave kako bi s izbjeglo duplo
financiranje istih opravdanih trokova.
Kroz mjeru ne vidimo velike probleme u provedbi i kontroli same mjere. Rizike treba shvatiti
ozbiljno te ih pokuati svesti na minimum.
177


Nema
Nema
Glavna razlika izmeu aktivnosti koje mogu biti predmet potpore na temelju lanka 17. i lanka
19. lei u injenici da je na temelju lanka 17. ulaz za preradu / trenje / razvoj uvijek proizvod iz
Dodatka I, odnosno poljoprivredni proizvod. Takoer treba napomenuti da je opseg lanka 19.
iri u tom smislu i da takoer pokriva bilo koju aktivnost diverzifikacije. U konkretnom sluaju
podupire se osnivanje trgovine na farmi, ako je prodaja potpuno ograniena na poljoprivredne
proizvode, samo na temelju lanka 17 (1) (b), uz intenzitet potpore koja je predmet maksimalnog
iznosa utvrenog u Dodatku I. Uredbe o ruralnom razvoju. S druge strane, ako se u trgovini na
farmi prodaju i drugi proizvodi koji nisu u Dodatku I vri e se sufinanciranje - ak i ako isti ine
mali iznos ukupne prodaje, potpora za njihovu uspostavu moe biti osigurana na temelju lanka
17. ( 1) (b) ili lanka 19. (1) (b): u oba sluaja, opa pravila dravne potpore e se primjenjivati u
pogledu intenziteta potpore.
to se tie ulaganja u infrastrukturu, samo privatne ceste su prihvatljive na temelju lanka 17.
Ako su umske ceste dio javne ceste (ope mree) takve javne ceste mogu biti predmet potpore u
okviru lanka 20. Potpora za male sheme obnovljive energetske infrastrukture moe se dodijeliti
na temelju lanka 20.
Razvoj poljoprivrednih proizvoda uglavnom se odnosi na dodavanje vrijednosti poljoprivrednim
proizvodima, poboljanje kvalitete iznad standarda, primjenu inovativnih tehnologija, poboljanje
predstavljanja proizvoda, itd. Na temelju lanka 17. razvoj proizvoda moe biti predmet potpore
na razini pojedinog gospodarstva ili poduzea, dok se lanak 35. uglavnom odnosi na aktivnosti
suradnje.
Prerada proizvoda koji nisu u Dodatku I
Prerada proizvoda koji nisu u Dodatku I, kao ulaznih proizvoda koji se prerauju, ne ispunjava
uvjete iz lanka 17., ali je ipak dozvoljena za potporu proirenju prerade proizvodima koji nisu u
Dodatku I u kojoj oni predstavljaju manji dio sastavnog dijela izlaznog proizvoda u okviru
178
aktivnosti prerade i neophodni su iz preraivakih razloga, npr. mali postotak aditiva. Kako bi se
utvrdilo da li je koriten proizvod koji nije u Dodatku I upotrebljavan samo za dio koji se rauna
za neznatan, potrebno je da nacionalno / regionalno nadleno tijelo provede pojedinanu procjenu
predmetnog projekta.
179
8.2.0. M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim

nepogodama i katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti

U Republici Hrvatskoj najvee materijalne tete uslijed elementarnih nepogoda zabiljeene su od
sue, poplave, poara i iznenadne pojave bolesti ivotinja i biljaka koje poprime razmjere
epidemije i ugroavaju zdravlje ljudi kao i sluajevi kada predstavljaju ozbiljan gospodarski
gubitak odreenoj skupini poljoprivrednih proizvoaa.
Cilj ove mjere je obnavljanje potencijala poljoprivredne proizvodnje oteenog elementarnim
nepogodama.

Mjera doprinosi prioritetu 3 Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i
plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u
poljoprivredi, fokus podruju 3B Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom u
poljoprivrednom gospodarstvu.
Doprinosi upravljanju rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu kroz obnavljanje potencijala
poljoprivredne proizvodnje oteenog prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim
prilikama i katastrofalnim dogaajima.

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i zatitu
okolia.
Klimatske promjene: Aktivnosti u okviru ove mjere e biti usmjerene u obnovu poljoprivrednog
zemljita i proizvodnog potencijala oteenog prirodnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim
prilikama i katastrofalnim dogaajima.
180
Zatita okolia: Nuno je potrebno raditi na poveanju svijesti o zatiti okolia, stupnju zatite
prirodnih resursa, bioloke raznolikosti, zatiti voda kako bi se smanjile nepovoljne klimatske
prilike i katastrofalni dogaaji.
Ova mjera sastoji se od podmjere:
M05.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala
naruenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim
dogaajima.
Opis operacije
Poljoprivredni sektor je vie nego drugi sektori podloan oteenju proizvodnog potencijala
prouzroenim prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim
dogaajima. S toga je potrebno poljoprivrednicima pruiti potporu u obliku pomoi pri obnovi
poljoprivrednog potencijala koji je oteen, s ciljem odrivosti proizvodnje i konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku jednokratne bespovratne financijske pomoi.

Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97, 174/04 )
Metodologija za procjenu tete od elementarnih nepogoda (NN 96/98)
Korisnici
Potpora se dodjeljuje pravnim i fizikim osobama, sukladno Zakonu o poljoprivredi.
Potpora se moe dodijeliti i javnim tijelima kada je utvrena poveznica izmeu ulaganja tih tijela
i potencijala poljoprivredne proizvodnje.
- obnova poljoprivrednog zemljita i tla,
- ponovna uspostava ili obnova nasipa,
181
- ponovna uspostava sustava odvodnje,

- obnova proizvodnog potencijala (npr. obnova ili kupnja stroja, kupnja ivotinja, kupnja
viegodinjih biljaka)
Kod ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog potencijala, potpora ovisi o
potvrdi nadlenoga javnog tijela drave lanice o tome da se dogodila elementarna nepogoda te
da je ta nepogoda ili mjera prihvaena u skladu s Direktivom 2000/29/EZ za iskorjenjivanje ili
zaustavljanje pojave bolesti biljaka ili nametnika (tetoina) koji su uzrokovali tetu najmanje
30% relevantnoga poljoprivrednog potencijala.
U sklopu ove mjere ne odobrava se potpora za gubitak prihoda koji je posljedica elementarne
nepogode.
Kriteriji odabira
Potpora e se dodjeljivati na temelju javnog poziva koji e biti otvoren tijekom cijele godine.
U sluaju nedostatka sredstava predvienih za predmetnu godinu, sredstva e se raspodijeliti
razmjerno svim ponesenim zahtjevima.

Intenzitet potpore iznosi do 100 % prihvatljivih trokova za ulaganja u obnovu poljoprivrednog
zemljita i proizvodnog potencijala oteenog prirodnom katastrofom, nepovoljnim klimatskim
prilikama, katastrofalnim dogaajima.

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
182
Postoji rizik da raspoloiva sredstva za ovu mjeru nee biti dovoljna za sve prijavljene tete
nastale uslijede elementarne nepogode.

Nije primjenjivo za ovu mjeru jer nije mogue utjecati.

S obzirom da provedba ovisi o koliini elementarnih nepogoda i katastrofa u jednoj godini,
mjeru nije mogue procijeniti.

Izraun iznosa ovisi o broju predanih zahtjeva u financijskoj godini.

Posebnu pozornost treba posvetiti izbjegavanju prekomjernog ili dvostrukog financiranja s
nacionalnim i europskim potporama ili privatnim programima osiguranja.
183
8.2.0. M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

S obzirom na fizike i gospodarske pokazatelje struktura poljoprivrednog gospodarstva u
Hrvatskoj je vrlo nepovoljna i u usporedbi s drugim europskim zemljama je na zaelju. Gotovo
60% nositelja OPG-a su starosne dobi 55 i vie godina. Razlog tome su znaajna migracijska
kretanja mlae populacije. Tako na primjer u 2012. najvei broj preseljenog stanovnitva unutar
Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti i iznosi 46,0 %. Odlazak
stanovnitva iz ruralnih podruja je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoranja ivotnih i
radnih uvjeta za mlade obitelji i rastueg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije
ruralne/turistike regije. Uz to postoji i iznimno veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava
na granici gospodarske odrivosti (od ukupnog broja gospodarstva prema FSS 2010 52,6% PG
koristi do 2 ha poljoprivrednog zemljita ).
Ovakva struktura poljoprivrednih gospodarstava dovodi do problema nedovoljne zaposlenosti
nositelja i lanova OPG-a, na vlastitom gospodarstvu, to dodatno poveava problem
nezaposlenosti u ruralnim podrujima. Prema podacima DZS u 2011. stopa nezaposlenosti (15-74
g) iznosila je 31% u ruralnim podrujima. Promicanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti jedan
je od najvanijih naina rjeavanja gospodarskih problema ruralnih podruja. Diversifikacija u
nepoljoprivredne djelatnosti doprinosi stvaranju novih radnih mjesta kao odgovor na pad
gospodarskih aktivnosti s kojim se ruralna podruja suoavaju.
Polazei od navedenih problema, a imajui u vidu postojei potencijal za gospodarski razvoj u
ruralnom podruju te da bi se usporila depopulacija potrebno je:
- osigurati dio sredstava poetnog kapitala neophodnog za poetak poljoprivredne
proizvodnje mladim poljoprivrednicima kao i malim poljoprivrednim gospodarstvima za
njihov prijelaz na trino orijentiranu proizvodnju.
- omoguiti intenzivniji razvoj ve postojeih poljoprivrednih gospodarstava koji se bave
nepoljoprivrednom djelatnou u ruralnim podrujima;
- omoguiti proirenje asortimana proizvodnje (diversifikaciju) na OPG-u, u
nepoljoprivrednu djelatnost.
184
Mjera slui vie ciljeva i moe doprinijeti razliitim ruralnim razvojnim prioritetima i fokus
podrujima.
Prioritet 2: Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
upravljanja umama, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 2B: olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
Doprinosi generacijskoj obnovi poljoprivrednog gospodarstva, to je preduvjet za veu
produktivnost rada u poljoprivredi i bri razvoj gospodarstva.
Fokus podruje 2A: Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije;
- Opstanak i razvoj malih gospodarstava temelji se na potrebi restrukturiranja i poveanju dodane
vrijednosti.
ruralnim podrujima, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 6A: Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzea i otvaranje
radnih mjesta;
Budui da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu ekonomski odrivo poslovati
samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj
podmjere 6.2. je stvoriti alternativu za nedovoljno iskoritenu radnu snagu za zapoljavanje na
gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Potpora ulaganju u razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti kroz podmjeru 6.4. doprinosi unapreenju gospodarske aktivnosti u
ruralnim podrujima, odravanju i stvaranju novih radnih mjesta i poveanje prihoda
gospodarskih subjekata.
Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i inovacije
Klimatske promjene aktivnosti u okviru ove mjere bit e usmjerena na ulaganja koja su
povezano s poveanjem energetske uinkovitosti iz obnovljivih izvora energije. Promocija takve
aktivnosti, vana je iz perspektive postupne zamjene fosilnih goriva koja izbacuju u atmosferu
staklenike plinove, pogotovo ugljik dioksid. Isto tako, potpora za promicanje veeg koritenja
lokalnih potencijala i razvoj kratkih lanaca opskrbe i umsko-drvne lanaca i lokalnih trita, to
e rezultirati smanjenju prometnih pravaca, trokova skladitenja i logistike, a time i smanjenju
emisije ugljika. Potpora u okviru ove mjere moi e dizajnirati ulaganja u energetsku
185
uinkovitost, ublaavanje klimatskih promjena i njihovu prilagodbu, osobito u kontekstu ulaganja

u restrukturiranje gospodarstva podrane od strane start-up potpore mladim poljoprivrednicima.
Inovacija - Osnivanje PG od strane mladih poljoprivrednika doprinijeti e generacijskoj obnovi
poljoprivrednog sektora kako bi se poboljala sposobnost razvoja poljoprivredne ekonomije, to
je vano s aspekta breg prijenosa i uvoenje novih znanja i inovacija. Promicanje
nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim podrujima e se stvoriti okruenje za rasporeivanje na
primjer : eko-drutvene inovacije i slino. Nepoljoprivrednih aktivnosti mogu imati jaki
inovativni naboj, to je zadatak ove mjere kako bi stvorili prave uvjete u kojima oni mogu
formirana inovacija.
Ova mjera se sastoji od 4 podmjere
M06.1. Potpora mladim poljoprivrednicima,
M06.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na Obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu,
M06.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.,
M06.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
M06.1.Potpora mladim poljoprivrednicima
Opis operacije
Operacija potpora mladim poljoprivrednicima obuhvaa Podmjeru M06.1. Potpora mladim
poljoprivrednicima.
Potpora je usmjerena na poticanje mladih osoba, osobito vie obrazovanih lanova
poljoprivrednih gospodarstava da se odlue baviti poljoprivrednim djelatnostima. Time
doprinosimo generacijskoj obnovi poljoprivrednog gospodarstva, to je preduvjet za veu
produktivnost rada u poljoprivredi i bri razvoj gospodarstva. Provodit e se kroz potporu
mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednih djelatnosti. Potpora moe pokrivati
razne gospodarske aktivnosti navedene u poslovnom planu.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske pomoi, na osnovu poslovnog plana.
186
Isplata potpore vriti e se u najmanje dvije rate ( i to prva rata u iznosu od 80%, a druga rata u
iznosu od 20%) u periodu do najvie 5 godina od datuma donoenja Odluke o dodjeli potpore.
Uvjet za isplatu zadnje rate je dokaz o provedbi svih ciljeva koje je korisnik postavio u
poslovnom planu.

Korisnici
- fizike osobe koje su u trenutku podnoenja prijave starije od 18 i mlae od 40 godina,
posjeduju odgovarajue profesionalne vjetine i znanja o poljoprivredi i prvi put pokreu
poljoprivredno gospodarstvo kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva.
- registrirani kao poljoprivredni proizvoai prema Zakonu o poljoprivredi u razdoblju od
maksimalno 15 mjeseci prije dana podnoenja zahtjeva;
- korisnik mora imati odgovarajua struna znanja i vjetine za obavljanje poljoprivredne
djelatnosti. Ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu strunog znanja i sposobnosti, isto mora
realizirati u roku od 36 mjeseci od dana donoenja Odluke o dodjeli potpore, pod uvjetom da se
te potrebe navedu u poslovni plan;
- korisnik ove podmjere ima obvezu unutar 18 mjeseci od dana osnivanja gospodarstva, svoje
gospodarstvo urediti sukladno definiciji aktivnog poljoprivrednog gospodarstva (farmera)
definiranom lankom 9. Uredbe (EU) o izravnim plaanjima br. 1307/2013 Europskog
Parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju pravila za izravna plaanja
poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajednike poljoprivredne politike i o
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009.
Unutar ove potpore prihvatljive su sve djelatnosti poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o
poljoprivredi.
Start-up potpora moe pokrivati kupnju vlasnikih prava, stoke, materijalne imovine, strojeva,
kupnju ili najma poljoprivrednog zemljita i sl. Nema specifikacije prihvatljivih ulaganja,
trokovi ulaganja moraju biti u skladu s poslovnim planom podnesenim od strane korisnika u
kojem e biti prikazan plan na koji nain e investicija osigurat njihov odriv rast i razvoj.
187
Realizacija poslovnog plana treba zapoeti u roku od 9 mjeseci od datuma donoenja Odluke o
dodjeli potpore. Potpora se odnosi na mikro i mala poljoprivredna gospodarstva. Sadraj
poslovnog plana mora sadravati:
- poetno stanje poljoprivrednog gospodarstva,
- kljune toke i mjere za razvoj djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu,
- detaljni opis aktivnosti potrebnih za razvoj djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, kao
to su materijalna ulaganja, trening, savjeti ili bilo koje druge aktivnosti.
Detaljan sadraj poslovnog plana biti e propisan Pravilnikom.
Veliina gospodarstva uvjetovana je veliinom malih gospodarstava. Donja granica gospodarstva
ne smije biti ispod gornje granice propisane za potporu malim gospodarstvima, to znai da
vrijednost godinje proizvodnje mora biti iznad 4.000 i ne smije prelazit 50.000.
Potpora korisniku unutar ove mjere moe se dodijeliti samo jednom.
U narednoj godini od potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava korisnik je duan uspostaviti
knjigovodstvo po FADN metodologiji.
Kriteriji odabira
Kriteriji odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene, regionalne,
okoline te gospodarske parametre.

do 100% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Visina potpore:
-
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 ,

maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000
M06.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih

poljoprivrednom gospodarstvu
188
djelatnosti
na obiteljskom
Opis operacije
Operacija potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu obuhvaa Podmjeru M06.2. Potpora ulaganju u pokretanje
nepoljoprivrednih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj imaju mnoge prednosti koje se mogu koristiti
za razvoj novih aktivnosti. Budui da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne mogu
ekonomski odrivo poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda
na gospodarstvu, cilj ove podmjere je stvoriti alternativu za nedovoljno iskoritenu radnu snagu
za zapoljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Turizam na
ruralnom podruju je dobar primjer komplementarne djelatnosti na poljoprivrednim
gospodarstvima, a mnogim obiteljskim gospodarstvima moe pruiti priliku razviti odrivu
djelatnost na gospodarstvu
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
u ruralnom podruju.

Nacionalni propisi iz podruja poljoprivrede, umarstva, turizma, obrte i zanate i ostali
provedbeni propisi vezani uz obavljanje djelatnosti
Korisnici
Korisnici unutar ove podmjere su nositelj ili lanovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Prihvatljiva ulaganja
-
ulaganja u turizam u ruralnom podruju

izravnu prodaju proizvoda
ulaganja u obrte vezane uz poljoprivredu, umarstvo, tradiciju, izradu suvenira
prerada proizvoda,
Prihvatljiva ulaganja e biti prikazana u poslovnom planu koji mora ukljuivati sve pojedinosti
vezane uz ulaganje.
189
Podnoenje poslovnog plana ija realizacija treba zapoeti u roku od 9 mjeseci od datuma
donoenja Odluke o dodjeli potpore. Proizvodi iz Dodatka I i izvan Dodatka I prihvatljivi su kao
ulaz procesa prerade/trenja ukoliko je produkt izlaznog procesa prerade/trenja proizvod koji
nije obuhvaen Dodatkom I Ugovora o EU
Kriteriji odabira
Kriteriji odabira primjenjivati e se u sluajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve prihvatljive
prijave. Kriteriji odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene,
regionalne, okoline te gospodarske parametre.

Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima ulaganja i iznosi
do 100%
Visina potpore:
-
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500

maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 .
Potpora se isplauje u najmanje dvije u razdoblju koje ne prelazi pet godina. Isplata zadnje rate
uvjetovana je izvrenjem svih aktivnosti sadranih u poslovnom planu.
M06.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Opis operacije
Operacija potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava obuhvaa Podmjeru MO6.3.
Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.
Pruanje pomoi malim potencijalno odrivim farmama koje su orijentirane na trinu
proizvodnju u skladu sa zahtjevima koje postavlja trite, ali im nedostaju glavni resursi. Potpora
190
moe pokrivati razne gospodarske aktivnosti navedene u poslovnom planu. Na taj nain e se
pomo takvim gospodarstvima u njihovu prijelazu na trino orijentiranu proizvodnju. Potpora e
pomoi da ista postanu komercijalno odriva, to je preduvjet za postizanje konkurentnosti u
poljoprivrednom sektoru.
Opstanak i razvoj malih gospodarstava temelji se na potrebi restrukturiranja i poveanju dodane
vrijednosti (P2a).
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske pomoi, na osnovu poslovnog plana.
Isplata potpore vriti e se u najmanje dvije rate i to prva rata u iznosu od 80%, a druga rata u
iznosu od 20% u periodu do najvie 5 godina od datuma donoenja Odluke o dodjeli potpore.
Uvjet za isplatu zadnje rate je dokaz o provedbi svih ciljeva koje je korisnik postavio u
poslovnom planu.

Korisnici
Korisnici ove potpore su mala poljoprivredna gospodarstva.
Mala poljoprivredna gospodarstva za Hrvatsku su definirana kao poljoprivredna gospodarstva
koja imaju 1.000-4.000 vrijednosti godinje proizvodnje(SO).
Unutar ove potpore prihvatljive su sve djelatnosti poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o
poljoprivredi. Prihvatljive su investicije koje mogu osigurati odriv rast i razvoj malih
gospodarstava, a to obuhvaa materijalnu imovinu, stoku, poljoprivredno zemljite, strojeve,
opremu i sl. Sve aktivnosti moraju biti navedene u poslovnom planu.
Realizacija poslovnog plana treba zapoeti u roku od 9 mjeseci od datuma donoenja Odluke o
dodjeli potpore. Sadraj poslovnog plana biti e propisan Pravilnikom.
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti plan razvoja iz kojeg je vidljivo da e na kraju petogodinjeg
razdoblja dostii ekonomsku veliinu od najmanje 4 ESU.
Potpora korisniku unutar ove mjere moe se dodijeliti samo jednom.
191
Kriteriji odabira
Kriteriji odabira prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene, regionalne,
okoline te gospodarske parametre.

Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima ulaganja i iznosi
do 100%
Visina potpore:
-
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500

maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 15.000
M06.4 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
Opis operacije
Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapreenju gospodarske
aktivnosti u ruralnim podrujima, odravanju i stvaranju novih radnih mjesta i poveanje prihoda
gospodarskih subjekata. Cilj diversifikacije je pruiti ekonomsku aktivnost koja e privui ljude
da ive i rade u ruralnim podrujima.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava za razvoj nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnom podruju.
Veza sa drugim propisima
192
Nacionalni propisi iz podruja poljoprivrede, umarstva, turizma, obrta, zanata i ostali provedbeni
propisi vezani uz obavljanje djelatnosti
Korisnici
Korisnici unutar ove podmjere su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave
nepoljoprivrednom djelatnou osnovani kao OPG-i, obrti, trgovaka drutva ili zadruge.
Prihvatljiva ulaganjaobuhvaaju:
-
ulaganja u turizam na ruralnom podruju

preradu i trenje proizvoda
ulaganja u tradicijske obrte, suvenire
ulaganja u obnovljive izvore energije
pruanje usluga u ruralnim podrujima, poljoprivredi i umarstvu (IT centri, radionice za
popravak poljoprivrednih i umarskih strojeva, djeji vrtii, igraonica za djecu, sportskorekreativnih centara za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pruanje usluga opskrbe
stanovnitva ruralnih podruja, usluga skrbi za starije i nemone osobe, ..)
Proizvodi iz Dodatka I i izvan Dodatka I prihvatljivi su kao ulaz procesa prerade/trenja ukoliko
je produkt izlaznog procesa prerade/trenja proizvod koji nije obuhvaen Dodatkom I Ugovora o
EU.
U sluaju potpore ulaganju u postrojenja na obnovljive izvore energije s kapacitetom proizvodnje
koja prelazi godinju potronju korisnika, primjenjuju se pravila dravne potpore.
Kriteriji odabira
prijave. Kriteriji odabira prijavljenih projekata biti e propisani Pravilnikom kroz drutvene,

193
Intenzitet potpore iskazan kao udio sredstava javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije
iznosi do 70 % prihvatljivih trokova.
Visina potpore
-
min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500

max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 (primjenjuju se de minimis
pravila potpore)

Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti biti e propisani provedbenim
aktom, a provodit e ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Potencijalni rizik u provedbi ove mjere je neodriv poslovni plan koji je preduvjet za ostvarenje
potpore.
Edukacija potencijalnih korisnika.
Provedba podmjere 6.2. i 6.4. u periodu 2014-2020 moe biti uspjena obzirom na steena
iskustva kroz provedbu IPARD mjere 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih
aktivnosti
Nije primjenjivo
Korisnici unutar podmjere 6.1. mogu kombinirati i druge mjere u zaseban program, gdje poslovni
plan referira na dodatna ulaganja koja su potrebna u okviru mjere 18 ili povezana s drugim
ulaganjima. Npr: Prijenos znanja, Savjetodavne usluge, Suradnja, Ulaganja u fiziku imovinu.
Podmjera M06.3 moe se koristiti u kombinaciji s drugim mjerama, kao to su Prijenos znanja,
Savjetodavne usluge, Suradnja, Ulaganja u fiziku imovinu.
194
8.2.0. M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima

Razlike izmeu urbanih i ruralnih naina ivota jo uvijek su prilino oite. U usporedbi s
urbanim podrujima, sela imaju specifine razvojne potrebe, probleme i prilike koje zahtijevaju
razliite razvojne pristupe. Loa kvaliteta ivota, ukljuujui dostupnost usluga i uvjeta za ivot i
pratee infrastrukture znaajno je dovelo do depopulacije i socijalno nepoeljnih iskrivljavanja
kulturne i krajobrazne vrijednosti ruralnih podruja. Osim toga, ova situacija utjee na razinu
spremnosti ranije prognanih stanovnika na povratak, kao i predanost mladih obitelji da ive i rade
u ruralnim podrujima. Ruralna podruja Hrvatske su bogata prirodnim, drutvenim i kulturnim
nasljeem koje jedobra osnova za pokretanje novih i diversifikaciju postojeih aktivnosti
usmjerenih na poveanje zaposlenosti. Ruralna naselja imaju veliki broj drutvenih i vatrogasnih
domova i drugih javnih vrlo slabo iskoritenih objekata koje, adaptacija i opremanje, moe
pretvoriti u vienamjenske objekate za razne drutvene, socijalne, kulturne i ekonomske
aktivnosti lokalnog stanovnitva.

ruralnim podrujima
Mjera doprinosi stvoranju temelja za razvoj kvalitete drutvenog, kulturnog i gospodarskog
ivota u kvalitetnom okoliu, uz istodoban razvoj gospodarstva. Ulaganja kroz ovu mjeru su bitna
jer kroz ouvanje i razvoj regionalnih identiteta,ekonomski i prostorno dobro uravnoteen odrivi
ruralni razvoj i zatitu okolia,doprinosi kvalitetnijim uvjetima ivota za cijelokupno ruralno
stanovnitvo.
Razvoj lokalne infrastrukture i osnovnih lokalnih usluga u ruralnim podrujima, ukljuujui i
slobodno vrijeme i kulturu, rehabilitaciju sela i aktivnosti usmjerene na obnovu i unapreenje
kulturne i prirodne batine sela i ruralnih krajolika su kljuni imbenici u bilo kojem nastojanju
da se ostvari potencijal rasta i promie odrivost ruralnih podruja.
Aktivnosti vezane za izgradnju i rekonstrukciju objekata koji poboljavaju kvalitetu ivota u
ruralnim podrujima e poticati razvoj i pristup raznim robama i uslugama, koje e zajedno s
infrastrukturnim vezama osigurati pomak na viu razinu ivljenja u ruralnim podrujima.
195

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalih ciljeva vezanih uz okoli i inovacije.
Zatita okolia - U okviru ove mjere poticat e se ulaganja lokalnu infrastrukturu koja e utjecati
na smanjenje oneienja okolia i ouvanje ruralnog krajobraza.
Inovacije - U okviru ove mjere potpore su namijenjene obnovi sela koja kroz nova znanja i
inovativan pristup u organizacijii osnovnim uslugama trebaju doprinijeti ouvanju i razvoju
ruralnih prostora.

Ova mjera se sastoji od 4 podmjere:
M07.1. Sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i naselja u ruralnim podrujima
M07.2. Ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture
M07.4. Ulaganja u uspostavu, poboljanje ili irenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
M07.5. Ulaganja za javno koritenje u rekreativnu infrastrukturu, turistike informacije i malu
turistiku infrastrukturu
M07.1. Sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i naselja u ruralnim podrujima

Opis operacije
Operacija ima za cilj izradu i auriranje stratekih dokumenata
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za sastavljanje i auriranje
planova za razvoj opina i naselja u ruralnim podrujima.

Nacionalni propisi iz podruja prostornog ureenja i gradnje, lokalne samouprave te ostali vaei
propisi vezani uz provedbu operacije.
Korisnici
Korisnici unutar ove podmjere su jedinice lokalne samouprave za ulaganja u naseljima do 5.000
stanovnika.
196
-
trokovi izrade i auriranja lokalnih razvojnih planova
Trokovi izrade i auriranja lokalnih razvojnih planova su prihvatljivi samo u naseljima do 5.000
stanovnika.
Kriteriji odabira

Visina potpore:
-
min. vrijednost javne potpore po investiciji (projektu) iznosi 3.500

max.vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1 mil
Plaanja mogu biti u ratama, a maksimalan broj rata je tri. Korisnik moe traiti avansna plaanja
za investicije i to do 50% ugovorenih sredstava javne potpore.
M07.2. Ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male infrastrukture
Opis operacije
Operacija ima za cilj izgradnju i/ili razvoj male infrastrukture
197
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za ulaganja u izradu, poboljanje
ili proirenje svih vrsta male infrastrukture.
Korisnici
Korisnici unutar ove podmjere su jedinice lokalne samouprave za ulaganja u naseljima do 5.000
stanovnika te komunalna poduzea u veinskom vlasnitvu jedinica lokalne samouprave za
ulaganja u naseljima do 5 000 stanovnika.
-
izgradnja i /ili rekonstrukciju lokalnih cesta i mostova

izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda
Trokovi izgradnje i/ili rekonstrukcije sustava za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje
otpadnih voda su prihvatljivi samo u naseljima do 2.000 stanovnika.
Kriteriji odabira

Visina potpore:
-
198
M07.4. Ulaganja u uspostavu, poboljanje ili irenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
Opis operacije
Operacija je usmjerena na ulaganja u uspostavu, poboljanje ili irenje lokalnih temeljnih usluga
za ruralno stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu
infrastrukturu.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava ulaganja u uspostavu, poboljanje
ili irenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i
kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.
Korisnici
a)
b)
c)
d)
jedinice lokalne samouprave

komunalna poduzea u veinskom vlasnitvu ljedinica lokalne samouprave
javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivai jedinice lokalne samouprave
udruge dobrovoljnih vatrogasnih drutava i Crvenog kria koje obavljaju poslove od
posebnog interesa za jedinice lokalne samouprave
-
ulaganja u objekte za predkolsko (vrti) obrazovanje, domove za starije osobe i za osobe s

posebnim potrebama
objekti za kulturu, sport, slobodno vrijeme kao drutveni domovi,vatrogasni domovi, muzeji,
turistiki i kulturni centri
igralita (djeja, sportska), sportski tereni i pratei objekti, biciklistike staze, izletita,
rekreacijske zone i kupalita
ulaganje u javne povrine (javne zelene povrine, pjeake staze, otvoreni odvodni kanali,
trgovi, parkovi, pjeake zone, trnice, stajalita za javni prijevoz, nogostupi, parkiralita)
rekonstrukcija i/ili prenamjena postojeih objekata zgrada javne namjene
199
Navedeni prihvatljivi trokovi su prihvatljivi u naseljima do 5.000 stanovnika.
Kriteriji odabira

Visina potpore:
-

M07.5. Ulaganja za javno koritenje u rekreativnu infrastrukturu, turistike informacije i malu

turistiku infrastrukturu
Opis operacije
Operacija je usmjerena na ulaganja za javno koritenje u rekreativnu infrastrukturu, turistike
informacije i malu turistiku infrastrukturu.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za ulaganja u rekreativnu
infrastrukturu, turistiko-informativnu infrastrukturu malih razmjera za javnu uporabu.
200

Korisnici
e) jedinice lokalne samouprave
f) komunalna poduzea u veinskom vlasnitvu jedinica lokalne samouprave
g) javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivai jedinice lokalne samouprave
-
ulaganja u turistike info centre

oznaavanje turistikih lokaliteta
uspostava elektronikih rezervacijskih sustava za turistike usluge
ulaganje u tematske puteve i staze
Navedeni prihvatljivi trokovi su prihvatljivi u naseljima do 5.000 stanovnika.
Kriteriji odabira

Visina potpore:
-

201
Kontrolu prijavljenih projekata provoditi e Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju.

Rizici u provedbi mjere su u tome to provedba postupka javna nabave vremenski zahtjeva dug
vremenski period zbog moguih albi i pritubi te kontrole i revizije projekata.

Mjere za ublaavanje rizika su pravovremeno pokretanje postupaka javne nabave za odabir
projekta, dobro pripremljen ugovor i natjeajna dokumentacija i dobra analiza stanja prije
poetka procedure. Identificirani potencijalni rizici mogu svesti na minimum, uzimajui u obzir
mjere ublaavanja rizika.

Obzirom na navedene rizike i aktivnosti za umanjenje rizika provedba navedene mjere u periodu
2014-2020 moe biti uspjena obzirom na steena iskustva kroz provedbu IPARD mjere 301
Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture.

Ulaganja u okviru ove mjere e biti prihvatljiva ako se investicije provode u skladu razvojnom i
planskom dokumentacijom opina i s vaeim zakonima vezanima za karakter investicije te
planovima i odredbama koji se odnose na nju to e biti propisano Pravilnikom.
202
Korisnik u poslovnom planu ili u investicijskoj studiji mora pokazati da nee imati znaajan netoprihod. Znaajnim neto-prihodom smatra se udio dobiti poslije oporezivanja koji je vei od 25%
od ukupnih prihoda projekta u bilo kojoj godini trajanja projekta.
Ako ulaganje ne stvara znaajan neto-prihod, javna potpora iznosi do 100% vrijednosti
prihvatljivog izdatka.
Ako ulaganje stvara znaajan neto-prihod, javna potpora iznosi do 50% vrijednosti prihvatljivog
izdatka.

U sluaju promjena u nacionalnom i EU zakonodavstvu, mjera Temeljne usluge i obnova sela u
ruralnim podrujima uskladiti e se s tim promjenama.
203
8.2.0. M08 Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma

lanak 21., stavak 1d i stavak 1e, lanak 25. i lanak 26. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog
Parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br.
1698/2005
Delegirani akt XX
Implementacijski akt XX
umski ekosustavi, poglavito uslijed klimatskih promjena, postaju sve osjetljiviji na biotske i
abiotske faktore, stoga posebnu pozornost treba posvetiti njihovom ouvanju i poveanju njihove
otpornosti, okoline vrijednosti te opekorisnih funkcija. ume nemaju samo gospodarsku ulogu
ve ih se vrednuje zajedno s opekorisnim funkcijama koje nam pruaju. Vrijednost opekorisnih
funkcija uma, naroito u krkom podruju RH, viestruko nadmauje vrijednost drva.
Panjae, ikare, ibljaci, makije i garizi predstavljaju degradirane oblike umskih sastojina koje
pokrivaju 1.046.972 ha (GOP 2006-2015) to predstavlja 44% povrine uma u RH (slika 1).
Zbog svoje strukture, klimatskih i staninih uvjeta degradirane umske sastojine vrlo su osjetljive,
kako na umske poare, bolesti i tetnike, tako i na ostale abiotske i biotske faktore. S obzirom na
veliki udio te potencijal ovih uma, kako u ekolokom, tako i u gospodarskom smislu, poeljno ih
je umsko-uzgojnim radovima obnoviti, odnosno prevesti u visoki uzgojni oblik (high forest)
kako bi se doprinijelo poveanju njihove otpornosti i okoline vrijednosti te poveanju
opekorisnih funkcija, ukljuujui NATURA 2000 podruja.
Slika 2. ume u RH prema uzgojnom obliku (Izvor: GOP 2006-2015)
204
U privatnim umama zbog nestrunog gospodarenja u prolosti nalazi se znaajna povrina uma
u kojima su nestale glavne autohtone vrste drvea, kao to su hrast, jasen i dr., koje ine glavni
strukturni element prirodnih mjeovitih sastojina. Kako bi se poboljala sastojinska struktura,
otpornost, ekoloka i dugorono gospodarska vrijednost, takve sastojine potrebno je vratiti u
prvobitno stanje, odnosno zamijeniti s prirodnim mjeovitim sastojinama glavnih vrsta drvea.
umske kulture, zbog svoje strukture izrazito su osjetljive na biotske i abiotske faktore. Prostiru
se na 70.021 ha (GOP 2006-2015), to ini 3% uma u RH. Poeljno je provesti konverziju
dijela umskih kultura u mjeovite umske sastojine autohtonih vrsta drvea. Mjeovite sastojine,
zbog svoje strukture, otpornije su na biotske i abiotske faktore od umskih kultura, imaju veu
bioloku raznolikost te bolje ispunjavanju opekorisne funkcije.
Kako bi se u vrijeme sve vee potranje za drvom poveala produktivnost i uinkovitost
pridobivanja drva (wood production) i primarne prerade drva (preindustrial wood processing38), a
istovremeno zatitili i ouvali umski ekosustavi, nuno je uvoenje novih tehnika i tehnologija
te primjena i razvoj inovacija. Njihovim uvoenjem i primjenom, na odriv e se nain poveati
ekonomska vrijednost uma, uinkovitost sustava pridobivanja i primarne prerade drva to e
doprinijeti poveanju zaposlenosti u umarskom sektoru jednog od kljunih za opstanak
stanovnitva na ruralnim podrujima RH.
Zbog velike povrine uma i umskih zemljita znaajan dio stanovnitva u RH, osobito u
ruralnim podrujima, zaposlen je u sektoru umarstva. Privatni izvoai radova u pridobivanju
drva (326 licenciranih izvoditelja, Izvor: HKIDT) te mali i srednji subjekti u primarnoj preradi
drva (1.331, Izvor: DZS) zbog skupe nabavne cijene strojeva, alata i opreme, esto koriste slabo
uinkovite, ekoloki nepovoljne i za ljudsko zdravlje i okoli tetne strojeve, alate i postupke.
Nezadovoljavajua tehnoloka razina strojeva, alata i opreme u vlasnitvu privatnih
umoposjednika, obrta, malih i srednjih poduzetnika pri izvoenju radova pridobivanja drva i u
primarnoj preradi drva, dovodi do smanjenja uinkovitosti i sigurnosti izvoenja radova,
povremenih prekomjernih oteenja umskih ekosustava, te naruavanja zdravlja izvoaa
radova. U primarnoj preradi drva kod malih subjekata, zbog navedenih razloga dolazi do
smanjenja konkurentnosti i mogunosti opstanka na sve zahtjevnijem tritu to uzrokuje stalni i
znaajan pad zaposlenih u drvopreraivakoj djelatnosti. Od 1990. godine do 2011. godine broj
zaposlenih se smanjio za gotovo 70% (Izvor: DSZ).
RH ima veliki, do sada nedovoljno iskoriteni potencijal za proizvodnju umske biomase, 2,75
milijuna m u umama (Izvor:GOP 2006-2015), dok se 1,5 milijuna m umske biomase nalazi u
preradi drva (Izvor:umarski fakultet). Znaajan potencijal za proizvodnju umske biomase
nalazi su u privatnim umama u kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve vee
potranje i velikog potencijala za poveanje proizvodnje umske biomase (drvna sjeka),
potrebno je razviti i poveati primjenu tehnologija za proizvodnju i skladitenje umske biomase
te u upotrebu uvesti strojeve za njeno ekonomski isplativo pridobivanje, osobito iz nedovoljno
otvorenih i trenutno nepristupanih umskih podruja. Ovime e se na odriv nain poveati
38
Predindustrijskom preradom drva u RH smatra se prerada koju obavljaju mali i srednji subjekti registrirani za obavljanje
djelatnosti piljenja i blanjanja drva te proizvodnju poluproizvoda od drva, a obuhvaa piljenje, blanjanje, suenje, izradu
furnira, lijepljenih elemenata i dr. (Nacionalna Klasifikacija Djelatnosti 2007. Podruje C; Odjeljak 16; Prerada drva i
proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala)
205
dostupne koliine umske biomase kao obnovljivog izvora energije uz otvaranje novih radnih
mjesta u ruralnim podrujima.
Veliki udio degradiranih umskih sastojina u privatnim umama, naroito panjaa (278 554 ha)
koje ine 48% privatnih uma u RH (Izvor:GOP 2006-2015), za svoju konverziju u visoku umu
zahtijevaju prethodnu pripremu zemljita. Privatnim umoposjednicima nuno je osigurati
dostupnost ekonomski i ekoloki prihvatljivih strojeva pomou kojih e se kvalitetno pripremiti
tlo za sadnju umskih vrsta drvea s ciljem konverzije panjaa u visoke ume.
Niska razina uporabe umske biomase kao OIE, nedovoljna primjena drva kao ekoloki
prihvatljivog materijala i nedovoljno razvijena svijest javnosti o mogunostima, prednostima i
nunosti njihove primjene, zahtjeva znaajna ulaganja u promociju drva.
Specifini ciljevi mjere su:
a) prevoenje degradiranih umskih sastojina, umskih sastojina naruene strukture po
vrstama drvea i umskih kultura u mjeovite sastojine autohtonih vrsta drvea visokog
uzgojnog oblika;
b) modernizacija postojeih te uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija,
strojeva i opreme te poveanje sigurnosti radnih procesa u radovima pridobivanja drva,
umsko-uzgojnim radovima i primarnoj preradi drva;
c) promocija drvnih i nedrvnih umskih proizvoda;
d) poveanje konkurentnosti umarskog sektora;
e) otvaranje novih radnih mjesta u umarskom sektoru.
Opi ciljevi mjere su:
a) poboljanje opekorisnih funkcija umskih ekosustava;
b) poboljanje strukture, stabilnosti i otpornost umskih ekosustava na klimatske promjene;
c) dugorono, poveanje gospodarske vrijednosti degradiranih umskih sastojina te
unaprjeenje koritenja obnovljivih izvora energije (umska biomasa) u ruralnim
podrujima.
upravljanja umama
Fokus podruje 2A Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije.
Modernizacija obrta, mikro, malih i srednjih poduzea u umarskom sektoru doprinijet e
poveanju uinkovitosti i proizvodnje, smanjenju trokova proizvodnje, poboljanju kvalitete
proizvoda i poslovnih procesa.
Prioritet 3. Promicanje organizacije lanaca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobiti ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
Fokus podruje 3A Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija.
206
Izradom promotivnih materijala, odravanjem radionica za proizvoae i korisnike, odravanjem

specijaliziranih sajmova, izradom programa predstavljanja pojedinih proizvoda i nizom drugih
aktivnosti, poticat e se promocija i plasman drvnih i nedrvnih umskih proizvoda na trite.
Prioritet 4. Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom
Fokus podruje 4A Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000, podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti te stanje europskih krajobraza.
Konverzijom degradiranih oblika umskih sastojina u visoki uzgojni oblik te konverzijom
umskih kultura u mjeovite sastojine autohtonih vrsta drvea, ukljuujui NATURA 2000
podruja, doprinijet e se restauraciji ovih podruja, odrivom gospodarenju te ouvanju i
poveanju bioraznolikosti.
Fokus podruje 4B Bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima i
Fokus podruje 4C Spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom. Restauracijom degradiranih
umskih sastojina poveat e se povoljan utjecaj uma na reim voda (proiavanje voda),
zatitu tla i poveanje kvalitete tla (edafski uvjeti).
Prioritet 5. Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom
umarskom sektoru
Fokus podruje 5C Olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,
otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
Ova mjera usmjerena je olakanom, uinkovitijem i poboljanom pridobivanju i opskrbi drva i
umske biomase.
Fokus podruje 5E Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Provoenjem odgovarajuih umsko-uzgojnih radova (konverzije degradiranih uma) poboljat
e se stabilnost, struktura, otpornost i zdravstveno stanje uma ime e poboljati njihova
sposobnost pohrane i sekvestracije ugljika.
Prioritet 6. Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja u
ruralnim podrujima
Fokus podruje 6A Olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja novih malih poduzea kao i
otvaranje radnih mjesta
Ulaganjem u modernizaciju umarskih tehnologija u pridobivanju i primarnoj preradi drva poticat
e se razvoj mikro, malih i srednjih poduzea u umarskom sektoru to e doprinijeti stvaranju
novih radnih mjesta u ruralnim podrujima.

Klimatske promjene Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su prilagodbi umskih
ekosustava na klimatske promjene to predstavlja jedan od ciljeva ove mjere. Restauracijom
degradiranih oblika umskih sastojina poboljat e se opekorisne funkcije uma ime e se
doprinijeti ublaavanju klimatskih promjena (utjecaj uma na klimu). Takoer, aktivnosti u
okviru ove mjere poticat e upotrebu uinkovitijih te ekoloki pogodnih strojeva, alata i opreme
za radove u proizvodnji i primarnoj preradi drva. Nakon provedenih aktivnosti u okviru mjere
207
dugorono e se poveati dostupnost i koritenje obnovljivih izvora energije to e doprinijeti

smanjenju emisije staklenikih plinova.
Zatita okolia Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su zatiti tla (erozija), voda i zraka
(umski ekosustavi u funkciji proiavanja voda i zraka), ouvanju i poveanju bioraznolikosti,
ouvanju i restauraciji posebnih stanita i prirodnih krajobraza ukljuujui NATURA 2000
podruja. Takoer, upotrebom ekoloki prihvatljivih tehnologija i strojeva smanjuje se
oteivanje tla, zagaenje voda i emisija tetnih ispunih plinova, a modernizacijom postojeih i
uvoenjem novih tehnologija u primarnu preradu drva smanjuje se tetan utjecaj na okoli kroz
poveanje uinkovitosti i racionalnije koritenje resursa.
Inovacije Aktivnosti u okviru ove mjere poticat e prijenos naprednih tehnologija i inovativnih
pristupa u pridobivanju drva, primarnoj preradi drva i marketingu umskih proizvoda, to ima
mnogobrojne uinke na poslovanje, a najee omoguuje poveanje produktivnosti i
zaposlenosti uz smanjenje trokova proizvodnje, poboljanje kvalitete proizvoda i poslovnih
procesa, poveanje fleksibilnosti proizvodnje i skraivanje rokova isporuke.

Ova mjera sastoji se od dvije podmjere:
M08.6. Ulaganja u svrhu poboljanja otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava;
M08.7. Ulaganja u umarske tehnologije te u proizvodnju i marketing umskih proizvoda.
M08.6. Ulaganja u svrhu poboljanja otpornosti i okoline vrijednosti umskih ekosustava

M08.6.O1.
PREVOENJE DEGRADIRANIH UMSKIH SASTOJINA I UMSKIH
KULTURA U UMSKE SASTOJINE VISOKOG UZGOJNOG OBLIKA
Opis operacije
S obzirom na veliki udio degradiranih uma u RH, ova operacija usmjerena je prvenstveno
aktivnostima prevoenja panjaa, ikara, ibljaka i drugih degradiranih oblika umskih sastojina u
privatnom i dravnom vlasnitvu, u sastojine visokog uzgojnog oblika. Takoer, umske
sastojine, uglavnom u privatnom vlasnitvu, u kojima je zbog nestrunog gospodarenja u
prolosti naruena struktura po vrstama drvea pa su izgubile glavnu vrstu kao to su hrast, jasen i
druge, u okviru ove operacije takve e se sastojine prevoditi u mjeovite sastojine s povoljnim
udjelom glavnih vrsta drvea. umske kulture, posebno monokulture alohtonih vrsta drvea, vrlo
su neotpornae na biotske i abiotske faktore pa su u takvim umama uslijed sve izraenijih
klimatskih promjena sve uestaliji vjetrolomi i vjetroizvale sa znatnim tetnim posljedicama. Dio
takvih sastojina postupno e se kroz ovu operaciju prevesti u mjeovite sastojine visokog
uzgojnog oblika autohtonih vrsta drvea.
Ovom operacijom poboljat e se opekorisne funkcije degradiranih uma i umskih kultura s
naglaskom na zatitu tla, voda i zraka, pogodan utjecaj uma na klimu, ouvanje i poveanje
bioloke raznolikosti, vezivanje ugljika i oslobaanje kisika te estetske funkcije uma, to e
208
znaajno doprinijeti poveanju njihove otpornosti i okoline vrijednosti, a dugorono e se

poveati i njihova gospodarska vrijednost.
Operacija doprinosi Fokus podruju 4A kroz prevoenje degradiranih oblika umskih sastojina u
sastojine visokog uzgojnog oblika te prevoenjem umskih kultura u mjeovite sastojine
autohtonih vrsta drvea, ukljuujui NATURA 2000 podruja.
Vrsta potpore
istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa avansa
Ulaganja u okviru ove operacije povezana su sa sljedeom zakonskom regulativom:
- Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12);
- Zakon o umskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13);
- Zakon o zatiti prirode (NN 80/13);
- Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/13).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su privatni umoposjednici, udruge umoposjednika te
pravni subjekti koji prema Zakonu o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12)
gospodare dravnim umama i umskim zemljitima (Trgovako drutvo, tijela dravne uprave i
pravne osobe iji je osniva RH).
Za ulaganja u sklopu ove operacije prihvatljivi su sljedei trokovi i ulaganja:
1) Trokovi pripreme umskog zemljita za sjetvu i/ili sadnju umskog reprodukcijskog
materijala (npr. uklanjanje nepoeljne vegetacije, ienje tla od korova, obrada tla,
odvodnja, trokovi uspostave uzgojnih stazica, trokovi postavljanja zatitnih ograda u
svrhu zatite umskog reprodukcijskog materijala od divljai i dr.);
2) Trokovi nabave umskog reprodukcijskog materijala (sjeme, sadnice i dr.) ukljuujui
skladitenje, transport, trokove rada, titnike za sadnice, kolci za postavljanje titnika i
dr.;
3) Trokovi usluge radova sjetve i/ili sadnje umskog reprodukcijskog materijala;
209
4) Trokovi ponovljene sadnje u sluaju opravdanog neuspjeha nakon prve sadnje kako bi se
izbjegao gubitak ukupne investicije;
5) Trokovi izrade studija i analiza (npr. izvedivosti, utjecaja na okoli i druge studije i
analize potrebne za pripremu i provedbu projekata);
6) Usluge arhitekata, inenjera, konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i
provedbu projekata.
Ulaganja u sklopu ove operacije moraju biti u skladu sa sljedeim umsko-gospodarskim
planovima RH kako slijedi:
- za ume u dravnom vlasnitvu kojima prema Zakonu o umama gospodari Trgovako drutvo
ulaganje mora biti u skladu s Osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama, odnosno
Programima za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru;
- za ume u dravnom vlasnitvu kojima gospodare druga tijela dravne uprave i pravne osobe
iji je osniva RH ulaganje mora biti u skladu s Programima za gospodarenje umama posebne
namjene;
- za privatne ume ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje umama
umoposjednika.
- Privatni umoposjednici moraju biti upisani u Upisnik privatnih umoposjednika
Ministarstva poljoprivrede.
- Udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima.
Kriterij odabira
Bespovratna financijska potpora dodjeljuje se na temelju javnog natjeaja. Kriteriji rangiranja bit
e propisani provedbenim aktom (Pravilnikom) kroz regionalne, okoline, drutvene te
gospodarske parametre.

Visina potpore:
Maksimalna vrijednost potpore po projektu iznosi 500.000 .
210
M08.6.O2.
USPOSTAVA I UREENJE POUNIH STAZA, VIDIKOVACA I OSTALE
MANJE ODGOVARAJUE INFRASTRUKTURE ZA REKREACIJU U JAVNE
SVRHE U UMAMA
Opis operacije
Nedovoljno razvijena svijest javnosti o vanosti odrivoga gospodarenja te opekorisnim
funkcijama uma potrebno je mijenjati, poglavito u svjetlu klimatskih promjena te rastue brige
za zatitu okolia. Projekti iz ove operacije (poune staze, vidikovci i dr.) pribliit e rekreativne,
turistike i zdravstvene koristi uma stanovnitvu ruralnih, ali i ostalih podruja, to e doprinijeti
poveanju njihove okoline vrijednosti. Kroz realizaciju projekata pounih staza, vidikovaca i
slinih objekata, istaknut e se posebno znaajni ili specifini segmenti umskih ekosustava, a
rezultirat e suradnjom lokalne zajednice (uprave), znanstvenih i kolskih institucija, javnih
ustanova koje upravljaju zatienim podrujima prirode te privatnih umoposjednika i pravnih
osoba koje gospodare dravnim umama.
Ovi projekti mogu posluiti za edukaciju kolskim ustanovama (kola u prirodi, umarska
pedagogija), to e doprinijeti informiranosti te irenju svijesti o odrivom gospodarenju umama
i vanosti ouvanja bioraznolikosti.
Operacija doprinosi Fokus podruju 4A kroz edukaciju, informiranje i podizanje svijesti ire
javnosti o vanosti ouvanja i odrivog gospodarenja umskim ekosustavima ime e se
doprinijeti ouvanju i poveanju bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura 2000.
Vrsta potpore
- Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12);
- Zakon o zatiti prirode (NN 80/13);
- Zakon o zatiti okolia (NN 80/13);
- Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/13).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su privatni umoposjednici, udruge umoposjednika, pravni
subjekti koji prema Zakonu o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12)
211
gospodare dravnim umama i umskim zemljitima (Trgovako drutvo, tijela dravne uprave i
pravne osobe iji je osniva RH) te javna tijela koja upravljaju zatienim podrujima prirode.
1. Trokovi nabave materijala, opreme, usluga i radova te druge manje odgovarajue
infrastrukture u svrhu uspostave pounih staza, vidikovaca i manjih objekata za rekreaciju
u javne svrhe (npr. ureenje staza, poune table, panoi, nadstrenice, drveni namjetaj,
multimedijalni vodii, aplikacije i dr.);
2. Trokovi izrade studija i analiza (npr. izvedivosti, utjecaja na okoli i druge studije i
3. Usluge arhitekata, inenjera, konzultanata i drugi opi trokovi potrebni za pripremu i
provedbu projekata.
Korisnici potpore u sklopu ove operacije moraju prethodno dobiti suglasnost pravnih ili fizikih
osoba koje gospodare umama i umskim zemljitem u kojem je planiran projekt.
Kriterij odabira
Visina potpore:

M08.7. Ulaganja u umarske tehnologije te u proizvodnju i marketing umskih proizvoda
212
M08.7.O1. MODERNIZACIJA TEHNOLOGIJA, STROJEVA, ALATA I OPREME U

PRIDOBIVANJU DRVA I UMSKO-UZGOJNIM RADOVIMA
Opis operacije
Operacija je usmjerena poveanju uinkovitosti, okoline prihvatljivosti, ergonominosti i
sigurnosti radnih procesa u radovima pridobivanja drva i umsko-uzgojnim radovima kroz
modernizaciju postojeih te uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva,
alata i opreme. Radovi pridobivanja drva obuhvaaju sjeu i izradu drva, privlaenje, izvoenje i
iznoenje drva te proizvodnju umske biomase (drvna sjeka).
Ulaganjima u modernizaciju postojeih te uvoenje uinkovitih i okolino prihvatljivih
tehnologija, strojeva, alata i opreme za radove pridobivanja drva poveat e se dostupnost i
koritenje drva kao materijala, ali i drva kao obnovljivog izvora energije (umska biomasa).
Istovremeno, drvo e se pridobivati na nain koji ima neznatno tetan utjecaj na umske
ekosustave.
Modernizacijom postojeih te uvoenjem uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija,
strojeva i alata za izvoenje radova pripreme umskog tla stvorit e se preduvjeti za uinkovitiju i
kvalitetniju sjetvu i sadnju umskog reprodukcijskog materijala. Ovime e se znaajno
unaprijediti gospodarenje umama privatnih umoposjednika koje su esto degradirane i niske
gospodarske vrijednosti.
Takoer, modernizacijom postojeih i uvoenjem uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija,
strojeva, alata i opreme poveat e se konkurentnost privatnih umoposjednika i njihovih udruga,
obrta, trgovakih drutava, mikro, malih i srednjih poduzea u umarstvu uz ouvanje i
poboljanje odrivog gospodarenja umama.
Operacija doprinosi Fokus podruju 5C kroz olakano, uinkovitije i poboljano pridobivanje i
opskrbu drvom i umskom biomasom.
Vrsta potpore
- Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12).
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su:
- privatni umoposjednici
213
- udruge umoposjednika
- obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea.
1. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za sjeu i izradu drva (harvesteri,
motorne pile i dr.);
2. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za privlaenje, izvoenje i iznoenje
drva (forvarderi, skideri, iare, traktorske ekipae i dr.);
3. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za proizvodnju umske biomase
(iverai, cjepai i dr.);
4. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za izvoenje umsko-uzgojnih radova
pripreme umskog zemljita za sadnju i sjetvu (maleri i dr.);
5. Trokovi izgradnje objekata i nabave opreme za skladitenje, zatitu i suenje drvnih
proizvoda (silosi, spremita za drvnu sjeku, utovarivai, atomizeri i dr.);
provedbu projekata.
Za ulaganja u sklopu ove operacije korisnici moraju ispunjavati sljedee uvjete:
-Privatni umoposjednici moraju biti upisani u Upisnik privatnih umoposjednika Ministarstva
poljoprivrede.
-Udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima.
-Obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea moraju biti licencirani izvoai radova
u umarstvu.
Kriterij odabira
214
Intenzitet potpore za ulaganja iznosi 65% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Visina potpore:

M08.7.O2. MODERNIZACIJA TEHNOLOGIJA, STROJEVA, ALATA I OPREME U
PRIMARNOJ PRERADI DRVA
Opis operacije
Operacija je usmjerena poveanju uinkovitosti, okoline prihvatljivosti, ergonominosti i
sigurnosti radnih procesa u primarnoj preradi drva kroz modernizaciju postojeih te uvoenje
uinkovitih i okolino prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme. Modernizacijom e se
stvoriti uvjeti za unaprjeenje proizvodnih procesa, poslovnog okruenja te e se potaknuti
gospodarski rast. Istovremeno, modernizacijom tehnologija, strojeva, alata i opreme poveat e se
konkurentnost na tritu, a time e se doprinijeti promjeni dugogodinjeg negativnog trenda
smanjenja broja zaposlenih u primarnoj preradi drva, to ima izraziti utjecaj na stanovnitvo
ruralnih krajeva.
Takoer, operacija je usmjerena uvoenju ICT tehnologija u primarnu preradu drva ime e se,
uz poveanje proizvodnosti, doprinijeti i racionalnijem koritenju prirodnih resursa to ima
direktan pozitivan utjecaj na prirodu i okoli.
Operacija e imati mnogobrojne pozitivne uinke na poslovanje obrta, trgovakih drutava,
mikro, malih i srednjih poduzea u primarnoj preradi drva, a najee e omoguiti poveanje
proizvodnje, smanjenje trokova proizvodnje, poboljanje kvalitete proizvoda i poslovnih
procesa, poveanje fleksibilnosti proizvodnje i skraivanje rokova isporuke.
Operacija doprinosi Fokus podruju 2A kroz modernizaciju i poboljanje gospodarskih rezultata
obrta, mikro, malih i srednjih poduzea u primarnoj preradi drva, to e doprinijeti poveanju
sudjelovanja na tritu i trine usmjerenosti.
Vrsta potpore
- Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12).
215
Korisnici
Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea.
1. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za primarnu preradu drva (blanjalice,
pile, strojevi za furnir i dr.);
2. Trokovi nabave strojeva, alata, ureaja i opreme za proizvodnju peleta i briketa
(briketirka, peletirka i dr.);
3. Trokovi uvoenja i/ili nabave informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u
pridobivanju drva i primarnoj preradi drva (software za optimizaciju iskoritenja drvnih
sortimenata i dr.);
4. Trokovi izgradnje objekata i nabave opreme za suenje, parenje, skladitenje i zatitu
drvnih proizvoda (suare, parionice, silosi, spremita za drvnu sjeku, utovarivai,
atomizeri, i dr.);
provedbu projekata.
-Obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea moraju biti registrirani za obavljanje
djelatnosti prerade drva.
Kriterij odabira
Visina potpore:
Maksimalna vrijednost potpore po projektu iznosi 2,5 mil .
216
M08.7.O3. PROMOCIJA DRVNIH I NEDRVNIH UMSKIH PROIZVODA

Opis operacije
Zbog nezadovoljavajue razine koritenja velikog broja drvnih i nedrvnih umskih proizvoda
potrebno je sustavno provoditi njihovu promociju. Operacija je usmjerena osobito na koritenje
umske biomase kao OIE iji potencijali su neiskoriteni, a informacije i specifina znanja
nedostupni iroj grupi korisnika, osobito onih u ruralnim podrujima. Nedovoljno razvijena
svijest javnosti o drvu kao ekoloki prihvatljivom materijalu za iju proizvodnju se troi vrlo
malo energije i pri emu se ne oneiuje okoli, moe se promijeniti jedino sustavnom
promocijom. Informiranje javnosti o mogunostima, prednostima i pozitivnim uincima uporabe
ovih proizvoda dugorono e poboljati poloaj ruralnih podruja razmjerno ulaganju u razvoj i
koritenje ovog resursa.
Povoljni uinci koritenja nedrvnih umskih proizvoda (plodova, ljekovitog bilja, gljiva i drugog
biljnog materijala) u prehrani nisu dovoljno poznati niti je dostatno razvijena svijest javnosti o
mogunostima njihovog odrivog koritenja, na nain da se ne oteti umski ekosustav ili narui
bioloka raznolikost. To se moe promijeniti jedino naprednim promotivnim i edukacijskim
aktivnostima koje e se sustavno provoditi na iroj populaciji potencijalnih korisnika, ali i
potencijalnih proizvoaa u ruralnim podrujima.
Promotivne aktivnosti u sklopu ove operacije usmjerene su izradi promocijskih materijala,
odravanju radionica za proizvoae i korisnike, odravanju specijaliziranih sajmova, izradi
programa predstavljanja pojedinih proizvoda, izradi i provoenju projekata istraivanja trita za
pojedine proizvode, provoenju ispitivanja interesa potencijalnih proizvoaa za pokretanje
poduzetnitva u smislu koritenja ovih proizvoda i interesa potencijalnih korisnika za koritenjem
buduih proizvoda, te izradi i provoenju promotivnih programa i aktivnosti za potrebe lokalne i
regionalne uprave i samouprave.
Operacija doprinosi Fokus podruju 3A kroz promociju i plasman drvnih i nedrvnih umskih
proizvoda na trite.
Vrsta potpore
- Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12);
- Zakon o zatiti prirode (NN 80/13).
217
Korisnici
- privatni umoposjednici
- udruge umoposjednika
- obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea
- jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave.
1. Trokovi promocije drvnih i nedrvnih (gljive, umski plodovi i dr.) umskih proizvoda
(npr. promotivni materijali, radionice, multimedija, sajmovi i dr.);
2. Trokovi izrade studija i analiza (npr. trokovi istraivanja trita, studije i analize
potrebne za pripremu i provedbu projekata i dr.);
provedbu projekata.
-Privatni umoposjednici moraju biti upisani u Upisnik privatnih umoposjednika Ministarstva
poljoprivrede;
-Udruge umoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima;
Kriterij odabira
Visina potpore:
218
8.2.4. Mogunost provjere i kontrole mjere

Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e propisani provedbenim
aktom, a provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
-Sustav provedbe i kontrole. U predpristupnom razdoblju RH nije provodila, a time ni stekla
iskustvo u kontroli provedbe umarskih mjera kroz programe ruralnog razvoja.
-Provedba javnog natjeaja. Postupci mogu biti dugotrajni (vie od pola godine).
-Elektronska prijava i elektronska dostava dokumentacije na javni natjeaj. Veliki broj korisnika
nema adekvatno znanje i opremu da bi mogli kvalitetno aplicirati na javni natjeaj putem
elektronske prijave.
-Bankovno jamstvo. Postoji velika elja za ulaganjem, ali moe doi do nemogunosti
bankovnog jamstva ili istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa ulaganja.
-Pojaat e se edukacija timova za rad na projektima, te zaposlenih u savjetodavnim i kontrolnim
tijelima u umarskom sektoru.
-Izvrit e se pravovremeno obavjeivanje korisnika o terminima raspisivanja i duljini trajanja
javnih natjeaja za kalendarsku godinu. Propisat e se potpuno jasni kriteriji.
-Pruit e se pomo svim zainteresiranim korisnicima koji nemaju znanja i opremu za
elektronsku prijavu i dostavu dokumentacije na javni natjeaj putem raznih institucija
(Savjetodavna sluba i dr.).
Prepoznati problemi i rizici za provoenje ove mjere su umjereni te ih je mogue umanjiti
kvalitetnim provoenjem aktivnosti za umanjenje rizika.
8.2.6. Dodatne informacije za mjeru

Nema
Sve je opisano u prethodnim poglavljima
219
8.2.0. M09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa

Poljoprivrednici imaju slab interes za udruivanje zbog nedostatka informacija i iskustva u
takvim tipovima udruivanja, razliite razine profesionalnog iskustva, nerazumijevanja
zajednikih ciljeva i naela rada. Udruivanjem u proizvoake grupe i organizacije
poljoprivrednim gospodarstvima s manjom proizvodnjom olakat e se izlazak na trite i
doprinijeti njihovoj konkurentnosti na tritu.

Mjera doprinosi prioritetu 3 Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i
plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite, dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u
poljoprivredi, fokus podruju 3A Poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom
boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui
vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u kratkim
krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih organizacija.
Mjera e potaknuti osnivanje i rad proizvoakih grupa i organizacija, to e dovesti do
koncentriranja proizvodnje te usklaivanja proizvodnje (ponude) sa zahtjevima trita
(potranje), a time i poveanja dodane vrijednosti u poljoprivredi.

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, zatitu
okoli i inovacije.
Klimatske promjene - Poticanjem osnivanja i rada proizvoakih grupa i organizacija postii e
se centralizacija opskrbe, razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita, to e rezultirati
smanjenjem trokova logistike, skladitenja i prijevoza, a time i smanjenju emisije ugljinog
dioksida.
Zatita okolia Sudjelovanjem u radu proizvoake grupe ili organizacije rast e svijest o
vanosti zatite okolia te e udruena proizvodnja na nju imati direkan utjecaj.
Inovacije - Udrueno djelovanje kroz proizvoake grupe i organizacije omoguit e razvoj i
primjenu inovacija.
220

Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa
Opis operacije
Osnivanje i rad proizvoakih grupa i organizacija u sektoru poljoprivredne proizvodnje i
umarstva omoguiti e prilagodbu proizvodnje (ponude) zahtjevima trita (potranje), bolje
pozicije proizvoda i njegovu konkurentnost na tritu kao i smanjenje udjela posrednike prodaje.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku pauala u godinjim ratama, na osnovu Poslovnog plana koji
proizvoaka grupa ili organizacija podnosi za period koji ne prelazi 5 godina od datuma kada je
proizvoaka grupa ili organizacija priznata.

Pravilnik o osnivanju i radu proizvoakih grupa i organizacija (u pripremi)
Uredba Europskog parlamenta i Vijea o uspostavljanju zajednike organizacije trita
poljoprivrednih proizvoda (Jedinstvena Uredba o ZOT-u)
Zakon o zajednikoj organizaciji trita poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i
pravilima vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN br. 82/13)
Nacionalna strategija za odrive operativne programe u sektoru voa i povra za razdoblje od
2014. do 2019.
Korisnici
Prihvatljivi korisnici su proizvoake grupe ili organizacije iz svih sektora poljoprivredne
proizvodnje ili sektora umarstva priznate od 01.01.2014. godine do 31.12.2020. godine od
ministarstva nadlenog za poljoprivredu i umarstvo.
Ulaganja moraju biti u skladu s Poslovnim planom proizvoake grupe ili organizacije, a mogu
obuhvaati: administrativne trokove, ukljuujui i trokove ureenja prostora, trokove
priznavanja, trokove udruenog stavljanja na trite (plasiranja) proizvoda, ukljuujui trokove
pripreme za prodaju, centralizaciju prodaje i opskrbu veletrgovine, kupnju informatike opreme i
tehnologije, troak plae za stalno zaposlenog djelatnika, kupnju opreme potrebne za zajedniki
nastup na tritu proizvoake grupe ili organizacije.
221
Poslovni plan mora biti odobren od ministarstva nadlenog za poljoprivredu i umarstvo koje je
priznalo proizvoaku grupu ili organizaciju.
Sadraj Poslovnog plana bit e definiran Pravilnikom.
Potpora se odobrava za osnivanje i rad proizvoakih grupa ili organizacija koje su u rangu malih
i srednjih poduzea.
Proizvoaka grupa ili organizacija mora biti osnovana u programskom razdoblju 2014.-2020. te
biti priznata od ministarstva nadlenog za poljoprivredu i umarstvo sukladno vaeim
nacionalnim propisima.
Proizvoaka grupa ili organizacija mora imati najmanje 5 lanova.
Proizvoaka grupa ili organizacija predaje Poslovni plan za petogodinje razdoblje koji mora
sadravati:
-
jasne ciljeve proizvoake grupe ili organizacije

prilagodbu proizvodnje i proizvoda zahtjevima trita
zajedniki nastup na tritu
zajednika pravila o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti,
razvoj poslovnih i marketinkih vjetina te olakavanje inovativnih procesa.
Kriteriji odabira
Potpora se dodjeljuje na osnovu Poslovnog plana sukladno slijedeim kriterijima:
-
brojem udruenih proizvoaa

veom vrijednosti utrene proizvodnje
proizvoai proizvoda s oznakom kvalitete
pravno ureenim lanstvom u PG ili PO

Potpora e se isplatiti u paualnom iznosu jednom godinje tijekom 5 godina od datuma
priznavanja proizvoake grupe ili organizacije na temelju Poslovnog plana, a izraunava se na
osnovu vrijednosti utrene proizvodnje proizvoake grupe ili organizacije i ima degresivni tok.
Tijekom programskog razdoblja djelovanja ovakav tip potpore proizvoaka grupa ili
organizacija moe dobiti samo jednom.
Potpora je ograniena na maksimalno 10 % vrijednosti godinje utrene proizvodnje, a ne moe
prelaziti 100.000 EUR godinje bez obzira na stvarni obraun mogue potpore.
222
Najvei iznos potpore za proizvoaku grupu ili organizaciju ne moe biti vei od 100.000 EUR
godinje, bez obzira na stvarni obraun mogue potpore.
Iznos potpore izraunava se na osnovu vrijednosti utrene proizvodnje po godini provedbe
Poslovnog plana i iznosi:
u 1. godini 10% od utrene proizvodnje
Isplata zadnje rate izvrit e se ako je Poslovni plan proizvoake grupe ili organizacije realiziran
u cijelosti.

Kontrolu rauna i Poslovnog plana provoditi e Upravljako tijelo zajedno sa vanjskim
suradnicima i Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Rizik je ukoliko bi lanovi proizvoake grupe ili organizacije prelazili iz jedne u drugu
proizvoaku grupu ili organizaciju u istom sektoru, priznatu za istu vrstu proizvoda kako bi
koristili potporu vie puta.
Takoer, rizik je gaenje proizvoake grupe ili organizacije tijekom ili nakon isteka perioda
sufinanciranja od 5 godina.


Za proizvoake grupe ili organizacije iz svih sektora poljoprivredne proizvodnje osnova za
izraun potpore bit e godinja utrena proizvodnja proizvoake grupe ili organizacije. U prvoj
godini nakon osnivanja proizvoake grupe ili organizacije potpora e se izraunati na temelju
223
prosjene godinje vrijednosti utrene proizvodnje njihovih lanova tri godine prije ulaska u
proizvoaku grupu ili organizaciju.
Za proizvoake grupe ili organizacije iz sektora umarstva osnova za izraun potpore bit e
prosjena vrijednosti utrene proizvodnje lanova proizvoake grupe ili organizacije tijekom
posljednjih pet godina prije priznavanja, iskljuujui najniu i najviu vrijednost.
Poslovni plan u cijelosti mora biti realiziran do isplate zadnje rate potpore u suprotnom e
slijediti zahtjev za povrat sredstava.
U sluaju da nisu ispunjeni ciljevi iz Poslovnog plana za prethodnu godinu isplata sljedee rate
mogua je uz uvjet da je istu odobrilo Povjerenstvo koje je priznalo proizvoaku grupu ili
organizaciju.
Osnova za izraunavanje visine potpore za slijedee etiri godine bit e vrijednost godinje
utrene proizvodnje proizvoake grupe ili organizacije.

Nema.

Proizvoake grupe i organizacije mogu ostvariti potporu i kroz mjeru Ulaganja u fiziku
imovinu i mjeru Suradnja, ali ne za iste prihvatljive trokove.
Proizvoake organizacije mogu ostvariti potporu i kroz Europski fond za jamstva u
poljoprivredi (European Agricultural Guarantee Fund - EAGF).
224
8.2.0. M10 Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, uglavnom orijentirana na monokulturu, ima za cilj
proizvesti to vei urod po jedinici povrine, za to su potrebne velike koliine gnojiva i
pesticida. Koliina humusa s godinama opada, to dovodi do smanjenja plodnosti tla. Moderna
mehanizacija zahtijeva velike oranine povrine, krile su se ivice i umarci, orale travnjacima
obrasle povrine i isuivala movarna podruja. Kroz dugi period postalo je jasno da intezivna
poljoprivreda negativno utjee na kvalitetu vode, zraka i tla te dovodi smanjenja bioraznolikosti i
krajobraznih karakteristitka.
Cilj mjere je potaknuti poljoprivredne prakse koje su korisne za okoli i ublaiti negativne uinke
poljoprivrede. Takoer, mjera potie bioloku raznolikost i genetske resurse vezane uz
poljoprivredu.
RH nema u sklopu PRR posebnu mjeru za plaanje poljoprivrednicima u Natura 2000 podrujima
budui nemamo definirane planove upravljanja. Zato se u ovoj mjeri najstojalo kroz slijedee
operacije ponuditi rjeenje za Natura 2000 podruja iako su neke od njih primjenjive na itavom
teritoriju: ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,
Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex), pilot mjera za zatitu leptira, uspostava poljskih traka,
odravanje travnjakih vonjaka, odravanje tradicionalnih maslinika, ouvanje obiljeja
krajobraza suhozida i ivica, zatita bioraznolikosti na aranskim ribnjacima.
Doprinos fokus podrujima:

Prioritet 4: Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
umarstvom:
Fokus podruje 4A: obnavljanje, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000
podruja, podruja obuhvaena prirodnih ili ostalim specifinim ogranienjima, podruja s
visokim prirodnim vrijednostima i stanje europskog krajobraza;
Fokus podruje 4B: poboljanje gospodarenja vodom, ukljuujui upravljanje gnojivima i
pesticidima;
225
Fokus podruje 4C: zatita tla od erozije i poboljanje gospodarenja tlom.

Prioritet 5: Promicanje uinkovitosti resursa i potpora prelasku na privredu s niskim udjelom
ugljika i klimatski prilagodljivom u poljoprivrednom, prehrambenom i umskom sektoru, s
Fokus podruje 5A: poveanje uinkovitosti koritenja vode u poljoprivredi;
Fokus podruje 5E: poticanje ouvanja ugljika i vezivanja CO2 (sekvestracija) u poljoprivredi i
umarstvu;
Prioritet 4: Obnovu, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
umarstvom, s naglaskom na sljedea podruja:
Korisnici ove mjere moraju potivati zahtjeve koji su iznad obveznih zahtjeva viestruke
sukladnosti i propisanih zahtjeva upravljanja.
Propisanim agrotehniki zahvatima smanjuje se erozija tla, poveava plodnost tla,
uinkovitije upravlja gnojivima i pesticidima te doprinosi ouvanju, obnovi i poveanju
biorazolikosti.
Prioritet 5: Promicanje uinkovitosti resursa i potpora prelasku na privredu s niskim udjelom

ugljika i klimatski prilagodljivom u poljoprivrednom, prehrambenom i umskom sektoru, s
zahtjevi propisani ovom mjerom koji se odnose na pokrovnost tla i plodored doprinjeti e
uinkovitijem koritenju vode i poveati ouvanje i vezivanje CO2.
Doprinos horizontalnim ciljevima:
Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, okoli i
inovacije.
Klimatske promjene i okoli nekoritenje ili smanjena uporabu mineralnih gnojiva i pesticida,
uvoenje poljoprivrednih praksi koji poboljavaju zadravanje vode i pohranu ugljika, te kroz
odravanje tradicionalnog krajobraza, sorti i pasmina.
Inovacije - zahtjevi vezani za precizno i odrivo koritenje gnojiva i pesticida, nunost
unapreenja poljoprivrednih tehnika i prakse, te revitalizacija tradicionalnih sorata i pasmina.

M10.1. Plaanja za agro-okoline i klimatske obveze
M10.2. Potpora ouvanju genetskih resursa u poljoprivredi
226
M10.1. Plaanja za agro-okoline i klimatske obveze:

1.1.
Tip operacije: Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture
1.2.
Tip operacije: Zatravnjivanje trajnih nasada
1.3.
Tip operacije: Odravanje terasa
1.4.
Tip operacije: iroki plodored
1.5.
Tip operacije: ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
1.6.
Tip operacije: pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex)
1.7.
Tip operacije: pilot mjera za zatitu leptira
1.8.
Tip operacije: uspostava poljskih traka
1.9.
Tip operacije: odravanje travnjakih vonjaka
1.10. Tip operacije: odravanje ekstenzivnih maslinika

1.11. Tip operacije: ouvanje obiljeja krajobraza suhozida
1.12.
Tip operacije: ouvanje obiljeja krajobraza ivica
1.13. Tip operacije: zatita bioraznolikosti na aranskim ribnjacima

1.14. Tip operacije: sjetva zimskog pokrovnog usjeva (catch crop)
1.15. Tip operacije: integrirana poljoprivreda
M10.2. Potpora ouvanju genetskih resursa u poljoprivredi:
2.1.
Tip operacije: ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja
2.2.
Tip operacije: ouvanje ugroenih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja
Sudjelovanje u mjeri je dobrovoljno uz petogodinje potivanje obveza.

Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine ili grlu/kljunu kao naknada korisniku za
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze
minimalno propisane uvjete. Korisnici moraju potivati odredbe viestruke sukladnosti kao i
druge propisane zahtjeve upravljanja.
Korisnici ove mjere mogu kombinirati operacije kako je navedeno u Tablici koja je u prilogu
dokumenta.
Prednost u dodjeli sredstava imaju korisnici sa podruja Natura 2000 kao i oni koji pristupe
FADN sustavu.
Minimalna povrina ARKOD parcele za koju se moe podnijeti Zahtjev je 0,05 ha, a pravo na
potporu ostvaruje se ukoliko je povrina poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha.
227
Potpora se rauna za svaku od operacija zasebno, na bazi dodatnih trokova i/ili smanjenog
prinosa u odnosu na prosjenu poljoprivrednu proizvodnju.
Revizijska klauzula
U sluaju izmjene relevantnih propisanih standarda i zahtjeva, ukoliko bi opseg novih obveza
nadilazio obveze navede u opisu mjere, korisnik moe odustati od sudjelovanja u mjeri bez
povrata sredstava za razdoblje u kojemu je obveza bila na snazi.
Korisnici
Prihvatljivi korisnici ove mjere su poljoprivrednici, grupe poljoprivrednika ili grupe
poljoprivrednika i ostalih korisnika poljoprivrednog zemljita, koji su upisani u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava, koriste zemljite upisano u ARKOD te imaju domae ivotinje
upisane u Jedinstveni registar domaih ivotinja (JRD).
Od 2015. godine u podmjeru Potpora ouvanju genetskih resursa u poljoprivredi mogu biti
ukljueni i ostali korisnici ije su obveze vezane uz ouvanje, odrivo koritenje i razvoj biljnih i
ivotinjskih genetskih izvora.

Kontrolu mjere provodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; detalji
su opisani za svaki tip operacije zasebno.

Metodologija za operacije:
Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture

Zatravnjivanje trajnih nasada
Odravanje terasa
iroki plodored
Ouvanje izvornih i zatienih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja
228
Sjetva pokrovnog usjeva (catch crop)
Prilikom izrade potivani su slijedei osnovni principi:
U obzir su uzeti dodatni trokovi koje primjena operacije proizvodi

Uraunato je smanjenje prihoda (prinosa), ukoliko se pojavljuje
Ukljueno je smanjenje cijene, ali i njeno poveanje kod nekih operacija (na primjer vea
cijena plodova nekih izvornih sorti voa)
Mogue utede, koje nastaju primjenom operacija i
Transakcijski trokovi nisu uraunati, ali su ukljueni trokovi voenja evidencije i
treninga u jednom iznosu za svaku operaciju.
Izrauni se temelje na primjeni gross margin kalkulacija. Kalkulacije se temelje na uvaanju

promjena cijena proizvoda i inputa u trogodinjem razdoblju, ali i, gdje to nije dostupno,
ekspertnoj procjeni.
Izrada studije ukljuivala je slijedee korake:
1. Napravljena je desk analiza literature koja obuhvaa temelju agro-okolia. Istraena su
iskustva i mjere iz razliitih drava, lanica EU. Analizirana je metodologija izrauna
visine potpore za agrokoline mjere.
2. Kreirana je podloga u obliku gross margin kalkulacija za najvanije poljoprivredne
kulture (ratarstvo, povrarstvo, voarstvo, vinogradarstvo)
3. Na dogovorene mjere odreeni su kriteriji za izraun visine potpore. Isti su
iskomunicirani su sa ekspertima sa Agronomskog fakulteta, koji su dali tehnoloku
podlogu za provedbu opisanih mjera.
4. Potpore su izraunate slijedei osnovne metodoloke prinicipe dodatnih trokova i/ili
izgubljenog prihoda.
Izvori podataka:
Model kalkulacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne proizvodnje,

Poljoprivredno savjetodavna sluba
Dravni zavod za statistiku RH
Trino-informacijski sustav u poljoprivredi
Interni podaci Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu i
Znanstvena i struna literature.
REZULTATI
1. Operacija: Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture
Tehniki opis
Operacija Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture. Ova mjera
ima za cilj sprjeavanje erozijskih procesa vodom i vjetrom na ratarskim povrinama koje su
ugroene erozijom. Potpore poljoprivrednicima koji kontinuirano koriste poljoprivredno zemljite
na terenima s nagibom su nune kako bi se nadoknadili dodatni trokovi poljoprivredne
229
proizvodnje. Ove e potpore doprinijeti odravanju i promicanju odrivih sistema poljoprivredne

proizvodnje.
Kalkulacija
Izraun potpore temelji se na usporedbi modelnog poljoprivrednog gospodarstva u ravnici sa
tropoljnim plodoredom (baza).
Modelno poljoprivrednog gospodarstvo na terenu sa nagibom proizvodi uz 20% vee trokove
agrotehnike i troak pokrovnog usjeva. Trokovi gnojidbe neto su nii uslijed bilanciranja unosa
hranjiva
Potpora ukljuuje i trokove edukacija i treninga, izrada plana gnojidbe i izrada plana plodoreda
Modelno gospodarstvo-ravnica*
prihod
trokovi
ostali
mehanizacije var.
trokovi
Modelno gospodarstvo-nagib
prihod
trokovi
mehanizacije
ostali
trokovi
Penica
7.076
1.487
5.060
7.076
1.642
5.060
Kukuruz
11.532
1.713
7.474
11.532
1.896
6.987
6.970
3.643
4.466
6.970
4.154
4.466
DTS
pokrovni
usjev
Pokrovni usjev
-500
Razlika GM
862
Troak treninga
i evidencije**
700
VISINA
POTPORE
1.562
(Razlika GM +
troak treninga
i evidencije)
* Udio penice i kukuruza 25% u strukturi sjetve
** Troak treninga i evidencije ukljuuje: edukaciju i trening u trajanju od 5 do 10 sati (300
kuna), izrada plana gnojidbei bilanciranja hranjiva (200 kn) i izrada plana plodoreda (200 kn)
2. Operacija: iroki plodored

Tehniki opis
Cilj je ove operacije unapreenje plodnosti tla s obzirom da poboljava strukturu tla i obogauje
tlo organskom tvari. Nadalje, iri plodored potie sveukupnu raznolikost vrsta i stanita. Cilj
230
plodoreda je smanjiti gubitak hranjiva, smanjiti potrebu za agrokemijskim inputima, poboljati

plodnost tla i poveati ukupnu bioloku raznolikost na poljoprivrednim gospodarstvima.
Kalkulacija
Kao baza uzet je peteropoljni plodored sa intenzivnom ratarskom proizvodnjom. Bazni plodored
usporeen je sa ostalim kombinacijama plodoreda od peteropolja do devetopolja
GM
GM-bazno modelno gospodarstvo
GM-razlika
1.738
GM-5-polja
424
1.314
GM-6 polja
445
1.292
GM-7 polja
391
1.346
GM-8 polja
468
1.270
GM-9 polja
747
991
Prosjek razlike GM
1.243
Troak treninga i evidencije
700
Visina potpore
1.943
Bazno modelno gospododarstvo proizvodi uz primjenu peteropoljnog plodoreda sa 20% udjelom

penice, jema, soje, uljane repice i kukuruza. Ostali plodoredi potuju uvjete operacije.
3. Operacija: Sjetva pokrovnog usjeva (catch crop)
Tehniki opis
Operacija ima vie ciljeva i nudi rjeenje za tematiku koja se protee na vie agro okolinih
problema. Prvenstveno ima svrhu smanjenje ispiranja hranjiva u nadzemne i podzemne vode kao
i zaita tla od erozije putem vode i vjetra, uz poveanje organske tvari u tlu. Jednako je vaan i
utjecaj na bioraznolikost budui tlo pokriveno biljkama prua dom i izvor hrane znatnom broju
organizama, koji imaju vanu ulogu u prirodi.
Kalkulacija
Izraun smo temeljili na tri koraka:
1. Troak pokrovnog usjeva (sjeme, mehanizacija i odravanje usjeva)
2. Izgubljeni prihod i
231
3. Vei trokovi kontrole korova u narednom usjevu i

Jeam
Zob
Ra
2.420
2.336
2.441
2.874
2.629
2.041
Izgubljeni prihoda slijedeeg

usjeva**
593
593
593
593
593
593
Dodatni trokovi
korova***
kontrole
113
113
113
113
113
113
Edukacija i trening i evidencija
500
500
500
500
500
500
3.626
3.542
3.647
4.079
3.835
3.246
Pokrovni usjev
Troak pokrovnog usjeva*
AO plaanje
Penica Uljana
repica
DTS
PROSJEK
3.662
*inputi: sjeme, gnojivo, strojevi

** Dobiveni se iznos odnosi na smanjenje prinosa kukuruza (kao najee slijedee kulture) za
5%
***Poveani trokovi kontrole korova iznose 112,50 kuna (ekspertna procjena).
4. Operacija: Odravanje terasa
Tehniki opis
Terasirane povrine sa tradicionalnom poljoprivredom, obiljeene uzgojem raznolikih kultura,
prostorni su element koji se javlja oko polja. One se izravno veu na polje, na mjestima gdje teren
dobiva nagib, pa se trebao terasirati. Razlozi za ovu podmjeru se sprjeavanje erozije u
mediteranskim i submediteranskim podrujima od erozije. Odnose se na uspostavu novih
terasastih nasada i obnovu ve postojeih.
Kalkulacija
Izgradnja terasa= 275.598 kuna/ha (Izvor: Nacionalni program pomoi sektora vina 2014.-2018)
Troak investicijskog i tekueg odravanja= 2% investicije (uobiajni i preporueni postotak u
literaturi o analizi investicija.
Troak edukacije i treninga u iznosu 300 kn i troak evidencije u visini od 200 kn
Prijedlog visine potpore: 6.012 kuna
5. Operacija: Zatravnjivanje trajnih nasada
Tehniki opis
Veina trajnih nasada u Hrvatskoj je na terenima sa nagibom koji omoguava optimalne
agroklimatske uvjete za rast i razvoj vonjaka i vinograda. Mjera ima cilj sprijeiti eroziju
232
utjecajem kie ili vjetra. Smanjenjem erozije zadrati e se humusni sloj a sadnjom
jednogodinjih i viegodinjih travnjaka bit e postignuta zatita isuivanja tla u nasadu,
poveanje bioraznolikosti te zelena gnojidba.
Kalkulacija
Troak uspostave travnjaka iznosi 1.550,00 kuna. Ukoliko ovaj troak raspodijelimo na 5 godina,
isti iznosi 310,00 kuna godinje
Godinji trokovi maliranja iznose 3.085 kuna.
Troak edukacije i treninga u iznosu 300 kn i troak evidencije u visini od 200 kn
Prijedlog visine potpore: 3.895,00 kuna
6. Operacija: Ouvanje izvornih i zatienih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja
Tehniki opis
Operacija Ouvanje pojedinih izvornih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja nastoji sauvati od
nestanka iz poljoprivredne proizvodnje stare tradicionalne sorte i populacije. Kao posljedica
nestajanja, smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska priuva o
kojoj emo ovisiti kako bismo zadovoljili nepredviene potrebe buduih promjena u svijetu i
drutvu. Ouvanje genetskih izvora osigurava dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima,
oplemenjivaima i istraivaima, kao i koritenje buduim generacijama.
Kalkulacija
Zadaa je kalkulacija agrookolinih mjera odrediti visinu poticaja koja e poljoprivredniku
nadomjestiti razliku dohotka koja nastaje uzgojem izvornih vrsta i kultivara poljoprivrednog
bilja. Pretpostavka je naime, kako uzgoj izvornih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja donosi
nii dohodak zbog nie proizvodnosti (prinosa) i/ili viih trokova proizvodnje zbog vee
osjetljivosti na biotske i abiotske imbenike, koja zahtijeva dodatne agrotehnike zahvate,
poveanu gnojidbu i sl.
Tehnoloke pretpostavke kod povra temelje se na smanjenom prinosu izvornih i zatienih sorti
i kultivara. Smanjenje prinosa iznosi od 15 do 30 posto. Usporedo sa smanjenjem prinosa
smanjuju se i trokovi koji su funkcija prinosa (troak ambalae, gnojidbe, berbe i sl.).
Rajica
Paprika/feferoni
Patlidan
PLODOVITO POVRE,
Pomonice
Kupus
GMbazno
19.546
47.025
GM-izvorne
sorte15.335
46.031
Potpora
4.211
994
2.603
11.206
8.140
233
3.066
Hren
Postrna repa
5.560
2.231
KUPUSNJAE
Luk
enjak
42.548
37.056
38.982
15.410
45.676
41.329
3.198
3.567
21.647
3.567
4.347
37.262
4.347
1.072
LJILJANI
Mrkva
Perin
TITARKE
Salata
Artioka
38.334
GLAVOIKE
Lubenica
3.329
19.625
17.875
TIKVENJAE
1.072
1.750
1.750
Rabarbara
DVORNICE
U izraunu visine potpore za jabuke usporeena je kalkulacija (bazna) komercijalne proizvodnje
jabuka sa iroko rasprostanjenim sortama na slabo bujnoj podlozi u gustom sklopu. Kalkulacija
za tradicionalne sorte odnosi se na gore opisani nain uzgoja. Cijena domaih sorti postavljena je
neto vise. Trokovi proizvodnje rasporeeni su sukladno vrsti nasada (gustoa sklopa) i prinosu.
Kod trenje usporeivana je komercijalna proizvodnja sa veim guim sklopom i rjeim
sklopom, koji se pretpostavlja kod izvornih i zatienih sorti.
Kod lijeske imamo sluaj kako se na popisu izvornih i zatienih vrsta i kultivara nalaze i oni koji
se ve dugi niz godina preporuaju za sadnju pri intenzivnom uzgoju. Stoga smo prilikom
izrauna visine potpore usporedili uzgoj u obliku grma i stabla. Drugo navedeni daje vee
prinose, ali su i trokovi poveani (mehanizirana berba i navodnjavanje prikazano u veim
ostalim trokovima).
Za june voke izraun se temelji na izraunu za masline. Izraun za masline kao bazu
pretpostavlja intenzivan uzgoj u meditranskom podruju. Bazna je kalkulacija, dakle, temelji na
pretpostavci uzgoja u sklopu 6x5 metara, odnosno 300 stabala po hektaru. Uzgojni oblik je
kotlasta kronja. Uz randman od 16%, prinos ulja iznosi 1440 litara. Kalkulacija za Istru temelji
se na pretpostavci sklopa od 250 stabala masline po hektaru i prinos ulja od 1080 litara. U
Dalmaciji se pretpostavlja isti sklop, ali uz neto manji prinos ulja (1020 litara). Cijena ulja u
baznoj kalkulciji je 59 kn/l, odnosno 70 kn/l za kalkulaciju u Istri i Dalmaciji. Trokovi
proizvodnje prilagoeni su visini proizvodnje, ali i agrookolinim uvjetima.
Prosjek izraunate potpore za Istru i Dalmaciju, odnosno za masline predlaemo koristiti i za
ostale june vone kulture (smokva i ipak). Treba upozoriti kako usporedba bazne kalkulacije i
kalkulacije izvornih i zatienih vrsta/sorti ipka i smokve nema smisla jer se sorte sa popisa
pojavlju u ulozi vodeih sorti. Na primjer, kod ipka, bazna kalkulacija nema smisla jer je samo
jedna strana sorta ipka (Hicaznar-turska sorta) umatiena prole godine kod jednog rasadniara,
a nema je jo u komercijalnoj proizvodnji.
234
GM-bazno
Jabuka
GMizvorne
sorte
19.836
Potpora
15.885
3.951
JEZGRIAVE
VOKE
Trenja
3.951
39.978
37.142
2.836
KOTIAVE
VOKE
Lijeska
2.836
11.618
8.544
3.074
LUPINASTE
VOE
Maslina
3.074
40.529
Maslina-Istra
34.315
6.214
MaslinaDalmacija
33.755
6.774
ipak
Smokva
JUNE VOKE
6.494
Kod izrauna visine potpore za sorte vinove loze polo se od podjele na Kontintalnu i
Mediteransku (Jadransku) regiju. Iznos potpore izraun je usporedbom kalkulacija intenzivne
proizvodnje groa (bijelog) u kontinentalnom dijelu Hrvatske i proizvodnje groa (crnog) u
Jadranskoj Hrvatskoj sa proizvodnjama (uprosjeenim) groa sorti sa popisa izvornih i
zatienih vrsta i kultivara.
Vinova
Hrvatska
loza-Kontinentalna
Vinova
Hrvatska
loza-Jadranska
GMbazno
GM-izvorne
sorte
Potpora
4.527
3.790
737
17.405
15.550
1.855
U kalkulaciji za pir koriteni su podaci istraivanja objavljeni tijekom 2012. Godine (Mlinar i
Iki i Pospiil i dr.). U istraivanjima su istraivani kultivari pira. Prinos kultivara Vigor i Ostro
(prosjek za dvije godine i na 4 lokacije) iznosio je 5002 kg/ha, odnosno 4895 kg/ha (Mlinari i
Iki, 2012.). U drugom istraivanju usporeivan je prinos kultivara Ostro sa kultivarom Nirvana.
235
Rezultati su pokazali kako je kultivar Nirvana dao vee prinose u istraivanom razdoblju 2008/09
i 2009/10 i to za 527 kg u prosjeku.
U izraunu visine potpore za pir koriten je stoga vei prinos u baznoj kalkulaciji.
Kod krumpira smo poli od pretpostavke kako se vieg prinosa u baznoj kalkulaciji.
GM-bazno
Krumpir
Pir
GMPotpora
izvorne
sorte
20.310
17.563
2.748
9.230
8.136
1.094
Sve prikazane iznose potpore po ovoj mjeri treba uveati za iznos troka edukacije i treninga u
iznosu 300 kn i troka evidencije u visini od 200 kn.
ZAKLJUCI
Primjenom opisanih metoda dolazi se do odreenih iznosa koji ne bi smjeli prelaziti slijedee
iznose (maksimalni iznosi agrookolinih plaanja na godinjoj razini):
Jednogodinji usjevi 600 /ha
Specijalizirani viegodinji usjevi 900 /ha
Ostalo koritenje tla 450 /ha
Autohtone pasmine ivotinja 200 /uvjetnom grlu
Podmjera
Predloeno Predloeno
plaanje,
plaanje,
Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje HRK 1.562 Euro 206
iroki
1.943
256
kultureplodored
Catch crops
3.662
482
Zatravnjivanje trajnih nasada
3.895
513
Odravanje terasa
5.512
725
Ouvanje izvornih i zatienih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja
Plodovito povre, Pomonice
3.103
413
Kupusnjae
3.698
492
Ljiljani
4.067
541
titarke
4.847
645
Glavoike
1.572
209
Tikvenjae
2.250
299
Dvornice
0
Jezgriave voke
Kotiave voke
Lupinaste voe
236
4.451
3.336
3.574
592
444
475
June voke
6.994
930
Vinova loza-Kontinentalna Hrvatska

Vinova loza-Jadranska Hrvatska
1.237
2.355
165
313
Krumpir
Pir
3.248
1.594
432
212
integrirana poljoprivreda
ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja
opisana u dokumentu Support for Preparing Rural Development Programme 2014-2020 Croatia,
Payment rate calculations for organic and integrated farming and native and endangered breeds
under the Croatian Rural Development Programme for 2014-2020, autor Cardno Emerging
Markets (UK) LTD., koji e biti u privitku.
ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex)
pilot mjera za zatitu leptira
uspostava poljskih traka
odravanje travnjakih vonjaka
odravanje tradicionalnih maslinika
ouvanje obiljeja krajobraza suhozida
ouvanje obiljeja krajobraza ivica
zatita bioraznolikosti na aranskim ribnjacima
opisana u dokumentu Agri-Environment and Climate Measures Croatia, Package III
Preservation of Biodiversity, Premium Calculation, autori DI Gebhard Aschenbrenner
DI Barbara Steurer, Josef Wolfthaler koji e biti u privitku.
237
M10.1.O.1.
OBRADA TLA I SJETVA NA TERENU S NAGIBOM ZA ORANINE
JEDNOGODINJE KULTURE
Opis operacije
Ova operacija sprijeava erozijske procese uzrokovane kiom i vjetrom na ratarskim povrinama,
kojim prijeti erozija i nalaze se na terenu s nagibom 7-15%. Voda i vjetar godinje prouzroe
gubitke od 3,24 tone po ha. Potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima koji koriste agro-tehnike
mjere koje doprinose zatiti najvrijednijeg dijela tla - humusa.
Opreacija doprinosi fokus podruju 4C.
Zahtjevi
Edukacija
Gnojidba
Agro-okolina obveza
Korisnik mora sudjelovati na edukaciji
vezanoj uz mjeru Agro-okoli i klima
najmanje etiri sata godinje.
Zakonska obveza
Nije propisano
Akcijski program
Odredbe
zatite voda od oneienja obvezne.
uzrokovanog
nitratima
poljoprivrednog
podrijetla
(OG 15/13) je obvezan samo
u ranjivim zonama.
Plan gnojidbe nije propisan
Plodored
Akcijskog
programa
su
Izrada plana gnojidbe

Pravilnik o agrotehnikim Izrada petogodinjeg plana plodoreda sa
mjerama (NN 142/13,lanak 3 usjeva potujui slijedea pravila:
10).
itarice ne smiju biti zastupljene
Organska tvar u tlu odrava
vie od 65%
se provoenjem minimalno
Trave, djeteline ili njihove
trogodinjeg
plodoreda
smjese ne smiju biti zastupljene
prema pravilima struke.
vie od 20%
Trogodinji
plodored
podrazumijeva izmjenu: strne
itarice okopavine
industrijsko bilje ili trave ili
djeteline ili njihove smjese.
Trave, djeteline, djetelinskotravne
smjese,
travnodjetelinske smjese su dio
plodoreda i mogu na istoj
povrini ostati due od tri
godine.
Podusjevi i meuusjevi i ugar
238
Zahtjevi
Erozija tla
Zakonska obveza
se
smatraju
kao
plodoreda.
Agro-okolina obveza
dio
Pravilnik
o
viestrukoj Obrada tla i sjetva okomito na pad
sukladnosti,
Dobri terena na oraninim povrinama s
poljoprivredni i okolini nagibom od 7-15%
uvjeti (NN xx/14)
Na
poljoprivrednim
povrinama s nagibom od 15
% ili vie, oranje se provodi
samo okomito na pad terena.
Ozelenjivanje
Uvjeti za ozelenjivanje iz
prvog stupa
Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku za gubitak
prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno
propisane uvjete.

Akcijski program zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog
podrijetla (OG 15/13)
Pravilnik o viestrukoj sukladnosti NN xx/14
Korisnici
Poljoprivrednici, grupe poljoprivrednika ili grupe poljoprivrednika i ostalih korisnika
poljoprivrednog zemljita
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ratarska ARKOD parcela s prosjenim nagibom od 7-15%.
239
Kriteriji odabira
Prednost u dodjeli sredstava imaju korisnici sa podruja Natura2000 kao i oni koji pristupe
FADN sustavu.
Visina potpore
Visina potpore iznosi X /ha
8.2.4. Mogunost provjere i kontrola

Osnovni zahtjevi
PG mora biti upisano u
Provjera
Upisnik 100% administrativno putem Upisnika
Prihvatljive su ratarske parcele

prosjenim nagibom od 7-15%
s 100% administrativno putem ARKOD-a
Korisnik mora sudjelovati na edukaciji 100% administrativno. Korisnik dostavlja

vezanoj uz mjere agro okolia najmanje potvrdu o sudjelovanju na edukaciji.
etiri sata godinje.
Plan gnojidbe
100% administrativno. Korisnik mora

priloiti plan gnojidbe za svih pet godina
prilikom podnoenja Zahtjeva.
Plan plodoreda

priloiti plan plodoreda za svih pet godina
Obrada tla i sjetva okomito na nagib
Kontrola na terenu
Ozelenjivanje
8.2.4.1. Rizici u provedbi:

potivanje plana gnojidbe i plana plodoreda te kontrola istih
8.2.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika:
dobre upute, jednostavni obrasci, edukacija
8.2.4.3. Ukupna procjena:
srednje rizino
240
M10.1.O.2.
ZATRAVNJIVANJE TRAJNIH NASADA
Opis operacije
Ova operacija sprjeava eroziju uzrokovanu kiom i vjetrom. Smanjenjem erozije zadrati e se
humusni sloj, poveati plodnost tla i bioraznolikost.
Operacija doprinosi fokus podruju 5A.
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisana
Korisnik mora pohaati izobrazbu

vezanu uz mjeru Agro-okoli i klima u
trajanju od minimalno etri sata
godinje.
Gnojidba
Odredbe
Akcijski program
zatite voda od oneienja obvezne.
uzrokovanog
nitratima
poljoprivrednog podrijetla
(OG 15/13) je obvezan
samo u ranjivim zonama.
Erozija tla
Plan gnojidbe nije propisan

Pravilnik o viestrukoj
sukladnosti,
Dobri
poljoprivredno i okolini
uvjeti (NN xx/14)
Tijekom
vegetacijskog
razdoblja sve oranine
poljoprivredne
povrine
moraju
biti
pokrivene
poljoprivrednim kulturama
ili
etvenim
ostacima
(nadzemni dio biljke s
korijenom),
ili
ciljano
prekrivene biljnim ostacima
(mal),
koji
umanjuju
eroziju tla, osim u sluaju
obavljene pripreme za
sljedeu sjetvu i prije
nicanja ili zimske brazde.
Tijekom
zime,
od
15.
241
Akcijskog
programa
su
Izrada petogodinjeg plana gnojidbe

Povrina izmeu redova unutar trajnog
nasada mora biti pokrivena DTS ili TDS
mjeavinom.
Zahtjevi
Agro-okolina obveza
Zakonska obveza
studenog do 15. veljae, u
cilju prikupljanja vlage i
spreavanja
erozije,
poljoprivredne
povrine
moraju biti prekrivene
glavnim usjevom ili se
mora primjenjivati jedna od
sljedeih mjera:
grubo oranje na zimsku
brazdu;
zaoravanje strnita;
ostavljanje strnita na
poljoprivrednim
povrinama;
prekrivanje
poljoprivrednih
povrina
etvenim ostacima (mal)
Ozelenjivanje
Zahtjevi za ozelenjivanjeiz
prvog stupa
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Pravilnik o viestrukoj sukladnosti NNxx/14
242
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registirana kao vonjak ili vinograd s prosjenim nagibom
od 7-15%.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjera
Prihvatljiva parcela vonjaka i vinograda 100% administrativno putem ARKOD-a

ima prosjeni nagib od 7-15%
etri sata godinje.
Plan gnojidbe

prilikom podnoenja Zahtjeva
Povrina izmeu redova unutar trajnog Kontrola na terenu

nasada mora biti prekrivena na cijeloj
povrini.
243
Ozelenjivanje
8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere:

potivanje plana gnojidbe i plana plodoreda te kontrola istih
dobre upute, jednostavni obrasci, edukacija
8.2.4.3. Ukupna procjena mjere:
srednje rizino
244
M10.1.O.3.
ODRAVANJE TERASA
Opis operacije
Ovom operacijom sprijeava erozija tla odravanjem terasa na nagibu.
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

godinje.
Nije propisano
Nadomjetanje potpornog suhozida
Nije propisano
ienje vegetacije na terasama
Nije propisano
Nadomjetanje djela postojee terase
Odravanje terasa
Ozelenjivanje
Zahtjevi za Ozelenjivanje
iz prvog stupa
Vrsta potpore
propisane uvjete.
Korisnici
Nije primjenjivo.
245
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela u obliku terasa.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore
Mogunost provjere i kontrola

Osnovni zahtjevi
Provjera

etri sata godinje.
Prihvatljiva ARKOD parcela u obliku 100% administrativno putem ARKOD-a
terase
Odravanje terasa
Kontrola na terenu
Ozelenjivanje

Kontrola odravanja.
Dobre upute, jednostavniji obrasci, edukacija.
8.2.4.3. Ukupna procjena:
Nisko rizina.
246
M10.1.O.4.
IROKI PLODORED
Opis operacije
Ova operacija poboljava plodnost tla, budui poboljava strukturu tla, obogauje tlo organskom
tvari te poveava ukupnu bioraznolikost. na oraninim povrinama uglavnom se koristi dvopoljni
plodored.
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

vezanu uz mjeru Agro-okoli i klima
u trajanju od minimalno etri sata
godinje.
Gnojidba
Nije propisana
Izrada plana gnojidbe
Plodored
Pravilnika o agrotehnikim Izrada petogodinjeg plana plodoreda

mjerama (NN 142/13,lanak sa minimalno pet usjeva uz
10).
potivanje slijedeih pravila:
Organska tvar u tlu odrava se provoenjem minimalno
trogodinjeg plodoreda prema
pravilima struke.
Trogodinji
plodored
podrazumijeva izmjenu: strne itarice okopavine
industrijsko bilje ili trave ili
djeteline ili njihove smjese.
Trave, djeteline, djetelinskotravne
smjese,
godine.
Podusjevi i meuusjevi i ugar
se
smatraju
kao
dio
plodoreda.
Ozelenjivanje
Zahtjevi za ozelenjivanje iz
prvog stupa
247

vie od 65%
Kukuruz ne smije biti zastupljen
vie od 40%
vie od 20%
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Pravilnika o agrotehnikim mjerama (NN 142/13
Korisnici
Nije primjenjivo.
ARKOD oranina povrina.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
ARKOD oranina parcela
Provjera
100% administrativno putem ARKOD-a
248

etri sata godinje.
Plan gnojidbe

Plan plodoreda

priloiti plan plodoreda za svih pet godina
Ozelenjivanje

Kontrola gnojidbe i plodoreda
Dobre upute ,jednostavni obrasci, edukacija
Visoko rizina
249
M10.1.O.5.
OUVANJE TRAVNJAKA VELIKE PRIRODNE VRIJEDNOSTI
Opis operacije
Operacija doprinosi ouvanju i odravanju travnjaka velike prirodne vrijednosti kako bi se
sprijeio gubitak bioraznolikosti zbog nestanka stanita.
Opreacija doprinosi fokus podruju 4A.
Travnjaci velike prirodne vrijednosti na kojima e se mjera provoditi podijeljeni su u tri regije:
1. Kontinentalna nizinska regija
Do 200 mnv
Ova regija obuhvaa cijeli nizinski dio kontinentalne Hrvatske do otprilike 200 mnv.
2. Brdsko-planinska regija
Iznad 200 mnv
Regija obuhvaa kompletno brdsko i planinsko podruje kontinentalne Hrvatske iznad 200 mnv,
odnosno u vegetacijskom smislu sva podruja iznad zone poplavnih uma.
3. Mediteranska regija
Mediteransko podruje do 200 mnv s otocima
Ova regija obuhvaa mediteransko podruje Hrvatske do 200 metara nadmorske visine te sve
otoke.
Indikativna karta poljoprivrednih povrina s travnjacima visoke prirodne vrijednosti u Hrvatskoj
Source: SINP/CEA 12
250
Zahtjevi
Obvezni
zakonski Agro-okolina obveza
zahtjevi (baseline)
Edukacija
Nije propisano

trajanju od minimalno etiri sata
godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano
Korisnik mora voditi evidenciju o

provoenju svih mjera koje se odnose
na zahtjeve poljoprivredno-okoline
mjere.
Gnojidba
Nije propisana zabrana
Nije dozvoljena gnojidba mineralnim

kao niti ivotinjskim gnojivima.
Primjena pesticida
Nije dozvoljena primjena pesticida.
Kosidba
Nije propisano
Zahtjevi se odnose samo na korisnike

koji vre kosidbu ili kombinirano
kosidbu i ispau:
Vrijeme kosidbe
Kod provoenja samo Datumi konje odreeni prema regijama

jedne
konje
na (vidi Tablicu ispod)
poljoprivrednim
povrinama, potrebno ju
251
je obaviti do 30. lipnja

(DPOU 6). Uz izuzetke
GAEC 6
Uestalost
kosidbe
Kombinacija
ispaom
Nije propisano
Uestalost kosidbe odreena prema

regijama (vidi Tablicu ispod)
s Nije propisano
Nije
obavezna;
Mogunosti
kombinacija s ispaom odreena prema
regijama (vidi Tablicu ispod)
Nain kosidbe
Nije propisano
Runo ili
kosilicama.
Zbrinjavanje
otkosa
Nije propisano
Pokoenu vegetacijsku
masu je
potrebno odstraniti s travnjaka u roku
od
15
dana,
radi
ouvanja
bioraznolikosti i spreavanja unosa
dodatnih hranjiva u tlo.
Ispaa
Pani pritisak
mehanizirano
strinim
Zahtjevi se odnose samo na korisnike

koji vre samo napasivanje
Nije propisano
0,2 - 1,5 UG/ha
Vrijeme i trajanje Nije propisano

ispae
Cijele godine. Poplavni travnjaci smiju

se napasati najranije dva tjedna nakon
povlaenja vode.
Kategorija stoke
Nije propisano
Ovce, koze, goveda i kopitari
Livade
i
panjaci
odravaju se redovitom
ispaom ili konjom
najmanje
jednom
godinje (DPOU 6).
Runo treba odstranjivati pojedinane

biljke koje nisu prikladne za ispau
(npr. otrovne i invazivne vrste, grrmlje i
drvee).
Dozvoljeno je ostaviti do 10% povrine
pod otocima grmlja i drvea (tzv.
planditima) da se stoci osigura zaklon
od ege, vjetra i obada.
Korekcija
kiselosti tla
Nije propisano
Nije dozvoljena.
Hidromelioracijs
ki zahvati
Nije propisano
Nisu dozvoljeni.
Dosijavanje
Nije propisano
Nije
dozvoljeno,
osim
rasprostranjivanjem
sjemena
iz
pokoene vegetacijske mase (sijena), na
nain da se ista ostavi privremeno na
podrujima travnjaka koja treba dosijati.
Spreavanje
zarastanja
Ostale agro-tehnike
mjere
252
Ozelenjivanje
Zahtjevi za ozelenjivanje
iz prvog stupa
Tablica rasporeda konje
Regija
Poetak konje
Broj otkosa
Napasanje
Kontinentalna
nizinska
1. kolovoza*
Jedan
Nije obavezno; U
rano proljee i jesen
Brdsko-planinska
20. srpnja*
Jedan do dva
Nije obavezno; U
rano proljee i jesen
Mediteranska
15. srpnja*
Jedan
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcel registriana kao travnjak visoke prirodne vrijednosti.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
253
Visina potpore
Regija
Visina potpore /ha
Kontinentalna nizinska
183
Brdsko-planinska
147
Mediteranska
102

Osnovni zahtjevi
Provjera

ivotinje upisane u JRD
100% administrativno putem registra HPA

vezanoj uz mjere agro-okolia najmanje potvrdu o sudjelovanju na edukaciji.
etri sata godinje.
ARKOD parcel registrirana kao travnjak
visoke prirodne vrijednosti.
Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Zabrana koritenja gnojiva
Kontrola na terenu
Zabrana koritenja pesticida
Kontrola na terenu
Konja i napasivanje sukladno obvezama
Kontrola na terenu
Odstranjivanje vegetacijske mase otkosa
Kontrola na terenu
Sprjeavanje
zarastanja
agrotehnike mjere
ostale Kontrola na terenu

Kontrola konje, ispae, nedoputeno koritenje gnojiva ili pesticida, odstranjenje vegetacijske
mase i ostale agrotehnike mjere
Dodatna kontrola
254

Visok rizik
255
M10.1.O.6.
PILOT MJERA ZA ZATITU KOSCA (CREX CREX)
Opis operacije
Ova operacija doprinosi zatiti kosca koji obitava u vlanim stanitima, navedeni u Prilogu i EU
Direktive o pticama.
Izobrazba
Zakonska obveza
Nije propisano
Agro-okolini zahtjevi
godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

mjere.
Gnojidba

Primjena pesticida
Zahtjevi
Kosidba
Vrijeme kosidbe
Kod provoenja samo Prvu konju

jedne
konje
na kolovoza.
poljoprivrednim
povrinama, potrebno ju
je obaviti do 30. lipnja
(DPOU 6).
Uestalost
kosidbe
Nije propisano
Minimalno jednom, a maksimalno dva

puta na godinu.
s Nije propisano
Dozvoljena samo u jesen (od konje do

kraja tekue godine)
Nije propisano
Runo ili mehanizirano strinim

kosilicama.
Konju treba izvriti na visini od 10 cm
iznad tla.
Na parcelama veim od 1 ha ostaviti uz
rub nepokoenu traku (5% povrine), a
konju obavljati od sredine parcele
kruno prema van ili s jedne strane
parcele prema drugoj
Kombinacija
ispaom
Nain kosidbe
256
provoditi
nakon
15.
Zahtjevi
Zbrinjavanje
otkosa
Zakonska obveza
Agro-okolini zahtjevi
Nije propisano
Pokoenu vegetacijsku masu je

potrebno odstraniti s travnjaka radi
ouvanja bioraznolikosti i spreavanja
unosa dodatnih hraniva u tlo.
Nije propisano
Od 0 do 1,5 UG/ha,
Ispaa
Pani pritisak
Vrijeme i trajanje Nije propisano

ispae
Najranije dva tjedna nakon konje do

kraja tekue godine.
Kategorija stoke
Nije propisano
Livade
i
panjaci
odravaju se redovitom
ispaom ili konjom
najmanje
jednom
godinje (DPOU 6).

(npr. otrovne i invazivne vrste, grmlje i
drvee).
Korekcija
kiselosti tla
Nije propisano
Nije dozvoljena.
Hidromelioracijs
ki zahvati
Nije propisano
Nisu dozvoljeni.
Dosijavanje
Nije propisano
Nije
dozvoljeno,
osim
rasprostranjivanjem
sjemena
iz
Spreavanje
zarastanja
Ostale agro-tehnike
mjere
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Zakon o zatiti prirode
257
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcel upisana kao travnjak visoke vrijednosti na kojem obitava
kosac (Crex crex)
Visina potpore
Visina potpore iznosi 244 /ha

Osnovni zahtjevi
Provjera
Upisnik 100% administrativno putema Upisnika
ivotinje upisane u JRD

vezanoj uz mjere agro-okolia najmanje potvrdu o sudjelovanju na edukaciji.
etri sata godinje.
ARKOD parcel upisana kao travnjak 100% administrativno putem ARKOD-a
visoke prirodne vrijednosti
na kojoj
obitava kosac
Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Odstranjenjivanje vegetacijske mase otkosa Kontrola na terenu

Sprjeavanje
zarastanja
agrotehnike mjere
258
8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere :

Kontrola na terenu, zbrinjavanje otkosa
Dodatna kontrola
Visok rizik
259
M10.1.O.7.
PILOT MJERA ZA ZATITU LEPTIRA
Opis operacije
Ova operacija doprinosi zatiti etri vrste ugroenih i strogo zatienih danjih leptira: velikog
livadnog plavca (Maculinea teleius), zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous),
movarnog plavca (Maculinea alcon alcon) i movarnog okaa (Coenonympha oedippus).
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

godinje.
Voenje
evidencije
Nije propisano

mjere.
Gnojidba
Nije propisana totalna zabrana
Primjena
Nije propisana totalna zabrana

Kosidba
Vrijeme
kosidbe
Kod provoenja samo jedne Termini konje prema pojedinim

konje
na
poljoprivrednim vrstama u priloenoj tablici.
povrinama, potrebno ju je
obaviti do 30. lipnja (DPOU 6).
Kombinacija s Nije propisano

ispaom
Dozvoljena samo u jesen (od konje do

kraja tekue godine)
Nain kosidbe
Nije propisano
Runo ili
kosilicama.
Zbrinjavanje
otkosa
Nije propisano
Pokoenu vegetacijsku masu je

potrebno odstraniti s travnjaka u roku
15 dana radi ouvanja bioraznolikosti i
spreavanja unosa dodatnih hranjiva u
tlo.
Nije propisano
Od 0 do 1,0 UG/ha
mehanizirano
Ispaa
Pani pritisak
260
strinim
Zahtjevi
Agro-okolina obveza
Zakonska obveza
Vrijeme
i Nije propisano
trajanje ispae
Od jeseni, najranije dva tjedna nakon

konje iza 15.9. do kraja tekue godine.
Kategorija
stoke
Nije propisano
Spreavanje
zarastanja
Livade i panjaci odravaju se

redovitom ispaom ili konjom
najmanje
jednom
godinje
(DPOU 6).

(npr. otrovne i invazivne vrste, grmlje i
drvee).
Nije propisano
Nije dozvoljena.
Hidromelioraci Nije propisano

jski zahvati
Nisu dozvoljeni.
Dosijavanje
Nije propisano
Nije
dozvoljeno,
osim
rasprostranjivanjem
sjemena
iz
Ozelenjivanje
Ozelenjivanje obveza u I stupu
Ostale
agrotehnike mjere
Korekcija
kiselosti tla
Vrsta
Naziv podruja
Maculinea
alcon alcon
Livade uz potok Injaticu, Grubino

polje, kositi iza 15. 9. svake
Zveevo, NP Plitvika Brestovac,
Plitvika druge godine
jezera, Livade uz Bednju II jezera,
Rakovica,
Saborsko, Vrhovine,
Ivanec,
Lepoglava,
Maruevec
Coenonympha Vlane livade uz potok

oedippus
Malinska, Mirna i ire
podruje Butonige, Vlane
livade
kod
Maruia,
Vlane livade uz Jugovski
potok (trcaj), Vlane
livade uz potok Braana
(onti), Pregon
Maculinea
nausithous
Opine
Oprtalj,
Buzet,
Cerovlje,
Motovun,
Novigrad,
Viinada
Zovje, Meimurje, Donje Koprivniki

Meimurje
akovec,
261
Termin
konje
Gronjan,
Brtonigla,
Gronjan,
Buje,
Pazin,
nain
kositi iza 15. 9

rotacijskom konjom
na 1/3 povrine svake
tri godine
Ivanec, kositi do 15.6 ili iza

Mursko 15.9. svake druge
Sredie, Selnica, Sveti godine

Juraj
na
Bregu,
enkovec, Vratiinec,
Domainec,
Donji
Kraljevec, Gorian
Maculinea
teleius
Peteranec,
Meimurje,
Meimurje,
Bednju II
Zovje, Peteranec, Koprivnica, kositi do 15.6 ili iza

Donje Koprivniki
Ivanec, 15.9. svake druge
Livade uz akovec,
Mursko godine
Sredie, Selnica, Sveti
Juraj
na
Bregu,
enkovec, Vratiinec,
Domainec,
Donji
Kraljevec,
Gorian,
Ivanec,
Lepoglava,
Maruevec
Vrsta potpore
propisane uvjete.
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao travnjak a nalazi se na lokalitetima
navedenim u tablici.
Visina potpore
Vrsta leptira
Visina potpore /ha
262
Coenonympha oedippus
326
Maculinea
alcon
alcon,
nausithous, Maculinea teleius
Maculinea 272

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost
Poljoprivredno gospodarstvo mora biti 100 % administrativna kontrola putem

upisano
u
Upisnik
poljoprivrednih Upisnika
gospodarstava
Korisnik mora pohaati izobrazbu vezanu 100% administrativno. Korisnik dostavlja
uz mjeru Agro-okoli i klima u trajanju od potvrdu o sudjelovanju na edukaciji.
minimalno etiri sata godinje.
ARKOD parcela registrirana kao travnjak a 100% administrativno putem ARKOD-a
nalazi se na lokalitetima navedenim u
tablici.
Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Odstranjivanje vegetacijske mase otkosa
Kontrola na terenu
Sprjeavanje
zarastanja
agrotehnike mjere

Kontrola konje, ispae, nedoputeno koritenje gnojiva ili pesticida, odstranjenje vegetacijske
mase i ostale agrotehnike mjere
Dodatna kontrola
Visok rizik
263
M10.1.O.8.
USPOSTAVA POLJSKIH TRAKA
Opis operacije
Operacija doprinosi zatiti stanita za divlje ivotinje, poboljanju krajobrazne kvalitete i
poveanju ukupne bioraznolikosti.
Potpora se daje za dvije vrste poljskih traka:

1. Cvjetne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanite za opraivae te ih tijekom
proljea i ljeta opskrbiti peludom i nektarom,
2. Travne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanite za neke vrste ptica poput velike
strnadice (Emberiza calandra), trke (Perdix perdix) i strnadice utovoljke (Emberiza
citrinella).
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

u trajanju od minimalno etiri sata
godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

provoenju svih mjera koje se
odnose na zahtjeve poljoprivrednookoline mjere.
Pesticidi
Koritenje sredstava za zatitu bilja

nije dozvoljeno.
Gnojidba

Nije propisano
Zasijati trake irine najmanje 3 metra

uz rub ili unutar parcele.
Nije propisano
Udaljenost izmeu traka treba biti

najmanje 50 metara, dok najkraa
Ostale
mjere
agro-tehnike
Cvjetne trake
264
Zahtjevi
Agro-okolina obveza
Zakonska obveza
duina za koju se moe ostvariti

pravo na poticaj iznosi 300 metara.39
Za cvjetne trake: koristiti mjeavine
sjemena koje sadre najmanje 5
cvjetnih vrsta, i naizmjence cvjetaju
tijekom cijele vegetacijske sezone.
Trake se moraju ostaviti da ocvatu i
mogu se zaorati idueg proljea.
Trake se ne smiju koristiti kao putevi
ili za prohod mehanizacije.
Pozicija traka unutar percela moe se
svake godine mijenjati ovisno o
plodoredu.
Travne trake
Nema zahtjeva
Zasijati trake irine 2-3 metra uz rub

parcele
Nema zahtjeva
Koristiti mjeavine trava koje sadre

najmanje 5 vrsta trava (prema
priloeno tablici).
U prvoj godini uspostavljanja trake
potrebno je traku pokositi 2-3 puta
kako bi se sprijeilo zakorovljavanje
i potaknulo busanje. Nakon toga
trake treba kositi svake tree godine i
to na jesen, nakon osjemenjivanja
trava.
Trake se ne smiju koristiti kao putevi
ili za prohod mehanizacije.
Odravanje
krajobraza
Ozelenjivanje
39
obiljeja Obiljeja krajobraza ne Ukoliko uz rubove parcela postoje

smiju
se
uklanjati ivice, one se moraju odravati i po
(DPOU 5)
potrebi orezivati izvan vegetacijskog
perioda.
Ozelenjivanje obveza u I
stupu
Minimalne i maksimalne povrine biti e definirane nakon to budu poznati zahtjevi ozelenjavanja.
265
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao oranina povrina
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore
Poljska traka
Visina potpore /ha
Cvjetna
419
Travna
236

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
poljoprivrednih registra poljoprivrednih gospodarstava.
gospodarstava koji vodi APPRRR
266

Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Kontrola na terenu
Uspostava i odravanje poljskih traka
Kontrola na terenu
Odravanje ivica izvan vegetacijskog Kontrola na terenu

perioda

Kontrola uspostave i odravanja poljskih traka, nedoputeno koritenje gnojiva ili pesticida,
odravanje ivica izvan vegetacijskog perioda
Dodatna kontrola
Visok rizik
267
M10.1.O.9.
ODRAVANJE TRAVNJAKIH VONJAKA
Opis operacije
Operacija doprinosi zatiti travnjakih vonjaka s ciljem ouvanja bioraznolikosti i tradicionalnih
elemenata krajobraza.
Opreacija doprinosi fokus podruju 5E.
Zahtjevi
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Edukacija
Nije propisano

vezanu uz mjeru Agro-okoli i
klima u trajanju od minimalno etiri
sata godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

provoenju svih mjera koje se
odnose na zahtjeve poljoprivrednookoline mjere.
Pesticidi
Dozvoljeno
koritenje
svih sredstava i metoda
zatite bilja: Zakon o
provedbi Uredbe (EZ) br.
1107/2009 o stavljanju
na trite sredstava za
zatitu
bilja
(NN
80/2013),
Zakon o odrivoj
uporabi
pesticida
NNxx/14
Pravilnik o
uspostavi
akcijskog
okvira za postizanje
odrive uporabe pesticida
(NN 142/2012)
Dozvoljeno koritenje biolokih

sredstava i metoda za zatitu bilja i
onih odobrenih u ekolokoj
proizvodnji.
Nije
dozvoljena
mineralnim gnojivima.
Gnojidba
Mineralnim gnojivima
268
gnojidba
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Akcijski program
zatite
voda
od
oneienja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog
podrijetla (OG 15/13) je
obvezan samo u ranjivim
zonama.
Dozvoljen je unos najvie 30 kg

N/ha/god iz stajskog gnoja,
primijenjeno ispod krune stabla.
Zabranjena gnojidba gnojevkom.
Odravanje tla
Meurednom obradom
oranjem, kultivacijom ili
konjom
najmanje
jednom godinje (DPOU
6).
Napasanjem (ovaca, goveda i

peradi) maksimalno do 1,5 UG/ha
ili koenjem biljnog pokrova
najmanje
jednom
godinje
(ukljuujui i konju ispod stabala).
Odravanje stabala
Stabla voaka odravaju

se redovitom rezidbom,
primjereno biljnoj vrsti i
nainu uzgoja. (DPOU 7)
Rezidbu vriti po potrebi, uklanjati

stare i odumrle grane.
Regenerativnu rezidbu potrebno je
obaviti u prve dvije godine
primjene PO mjere.
Zamjena stabala
Nije propisano
U vonjaku treba biti izmeu 50 i

200 stabala/ha.
Odumirua stabla treba nadomjestiti
odgovarajuim
sadnicama.
Dozvoljene sorte propisat e
nadleno tijelo.
Zahtjevi
ivotinjskim gnojem
Ostale agro-tehnike mjere
Spaljivanje
biljnog Nije propisano
Nije dozvoljeno
pokrova i grana od
rezidbe
Ozelenjivanje
stupu
Vrsta potpore
propisane uvjete.
269

Zakon o provedbi Uredbe(EZ) br.1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu
bilja (NN 80/2013)
Nacrt Zakona o odrivoj uporabi pesticida (NN xx/14)
Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida (NN
142/2012)
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao travnjaki vonjak
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
ARKOD parcela registrirana kao travnjaki 100% administrativno putem ARKOD-a
vonjak
270
Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Koritenje biolokih sredstava i metoda za Kontola na terenu

zatitu bilja, koritenje SZB odobrenih u
ekolokoj proizvodnji
Odravanje tla
Kontrola na terenu
Odravanje stabala
Kontrola na terenu
Zamjena stabala
Kontrola na terenu
Zabrana spaljivanja biljnog pokrova i grana Kontrola na terenu

od rezidbe

Kontrola koritenje biolokih sredstava i metoda za zatitu bilja, koritenje SZB odobrenih u
ekolokoj proizvodnji, odravanje tla, odravanje stabala
zamjena stabala, zabrane spaljivanja biljnog pokrova i grana od rezidbe
Dodatne kontrole, dobra edukacija korisnika
Visoki rizik
271
M10.1.O.10.
ODRAVANJE EKSTENZIVNIH MASLINIKA
Opis operacije
Operacija doprinosi zatiti ekstenzivnih maslinika s ciljem ouvanja bioraznolikosti i
tradicionalnih elemenata kulturnog krajobraza.
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

u trajanju od minimalno etiri sata
godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

mjere.
Pesticidi
Dozvoljeno koritenje
svih sredstava i metoda
provedbi Uredbe (EZ)
br.
1107/2009
o
stavljanju na trite
sredstava za zatitu bilja
(NN 80/2013),
Dozvoljeno koritenje biolokih

sredstava i metoda za zatitu bilja i
onih
odobrenih
u
ekolokoj
proizvodnji.
Zakon o odrivoj
uporabi
pesticida
NNxx/14
Pravilnik o
uspostavi
akcijskog
odrive
uporabe
pesticida (NN 142/2012)
Gnojidba
Mineralnim gnojivima
Nije propisana totalna Nije dozvoljena gnojidba mineralnim

zabrana
gnojivima.
ivotinjskim gnojem
Akcijski program
zatite
voda
Dozvoljena gnojidba krutim stajskim

od gnojem, primjenjeno ispod kronje
stabala.
Zabranjena
gnojidba
272
oneienja
gnojovkom.
uzrokovanog nitratima
poljoprivrednog
Ostale
mjere
agro-tehnike
Odravanje tla
Meurednom obradom Mehanikom obradom ili koenjem

oranjem, kultivacijom ili trave ili zadravanjem ispod kronje
konjom
najmanje svih tanjih granica nakon rezidbe.
jednom godinje (DPOU
6).
Dranjem stoke u maslinicima (ovaca
i koza).
Odravanje stabala
Nasadi maslina orezuju Nasadi maslina orezuju se najmanje

se najmanje svakih pet svakih pet godina.
godina. (DPOU 7)
Po hektaru minimalno mora biti 25, a
maksimalno 150 stabala.
Spaljivanje
pokrova i
rezidbe
Ozelenjivanje
biljnog Nije propisano

grana od
Nije dozvoljeno
Ozelenjivanje obveza u
I stupu
Vrsta potpore
propisane uvjete.

bilja (NN 80/2013)
Zakon o odrivoj uporabi pesticida (NN xx/14)
142/2012)
273
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao tradicionalni maslinik.
Visina potpore
Mogunost provjere i kontrola

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Koritenje biolokih sredstava i metoda za Kontrola na terenu

zatitu bilja, koritenje SZB odobrenih u
ekolokoj proizvodnji
Odravanje tla
Kontrola na terenu
Odravanje stabala
Kontrola na terenu
Zabrana spaljivanja biljnog pokrova i grana Kontrola na terenu

od rezidbe
Rizici u provedbi: kontrola koritenja biolokih sredstava i metoda za zatitu bilja, koritenja
SZB odobrenih u ekolokoj proizvodnji, odravanje tla, odravanje stabala, zabrana spaljivanja
biljnog pokrova i grana od rezidbe, odravanje obiljeja krajobraza
Aktivnosti za umanjenje rizika: Dodatne kontrole, dobra edukacija korisnika
Ukupna ocjena: Visoki rizik
274
M10.1.O.11.
OUVANJE OBILJEJA KRAJOBRAZA SUHOZIDI
Opis operacije
Operacija doprinosi zatiti divljih vrsta, bioraznolikost i ouvanje tradicionalne mozaine
strukture krajobraza.
Uvjeti
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

mjere.
Primjena pesticida
Dozvoljeno
koritenje Korisnik potpore ne smije koristiti
svih sredstava i metoda pesticide unutar zone 3 m od zida
provedbi Uredbe (EZ) br.
1107/2009 o stavljanju
na trite sredstava za
zatitu
bilja
(NN
80/2013),
Zakon o odrivoj
uporabi
pesticida
NNxx/14
Pravilnik o
uspostavi
akcijskog
odrive uporabe pesticida
(NN 142/2012)
Ostale agro-tehnike
mjere
Odravanje suhozida
Obiljeja
krajobraza
(ukljuujui i suhozid) na
poljoprivrednoj povrini
nee se uklanjati ili
oteivati (DPOU 5).
275
Plaanja za odravanje suhozida

mogua su na lokacijama gdje postoje
dijelovi suhozida.
Prilkom odravanja suhozida koristiti
tradicinalne konstrukcije, materijale i
Uvjeti
Agro-okolina obveza
Zakonska obveza
nain izrade.
Prilikom slaganja kamena ne smije se
koristiti vezivo.
Ozelenjivanje
stupu
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela sa krajobraznim obiljejima suhozida.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
gospodarstava
ARKOD parcela sa obiljejima suhozida
100% administrativna kontrola ARKOD
276

Voenje evidencije
Kontrola na terenu
Zabrana koritenja pesticida unutar zone Kontrola na terenu

3m od zida
Odravanje suhozida
Kontrola na terenu

Kontrola zabrane koritenja pesticida unutar zone 3m od zida, odravanje suhozida
Dobra edukacija korisnika
Nisko rizina
277
M10.1.O.12.
OUVANJE OBILJEJA KRAJOBRAZA IVICE
Opis operacije
Operacija doprinosi zatiti divljih vrsta, bioraznolikost i ouvanje tradicionalne mozaine
strukture krajobraza.
Uvjeti
Obavezni zakonski uvjeti Uvjeti poljoprivredno-okoline mjere

(Baseline)
(Obveza)
Edukacija
Nema obveze

godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano

mjere.
Primjena pesticida
Zakon o SZB
Korisnik potpore ne smije koristiti

pesticide unutar zone 3m od ivice
Obiljeja
krajobraza
(ukljuujui i ivicu) na
poljoprivrednoj povrini
nee se uklanjati ili
oteivati (DPOU 5).
ivicu je potrebno orezivati svake dvije

do tri godine kako bi zadrala oblik.
Ostale agro-tehnike
mjere
Odravanje ivice
Ozelenjivanje
Orezivanje ivice nije dozvoljeno je u

periodu od 01. oujka do 31. kolovoza.
Dijelove ivice koji nedostaju treba
nadosaditi autohtonim ili udomaenim
vrstama grmlja i drvea. Popis
dozvoljenih vrsta definirat e nadleno
tijelo.
Ozelenjivanje obveza u I U razvoju

stupu
Vrsta potpore
propisane uvjete.
278

bilja (NN 80/2013)
142/2012)
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela sa krajobraznim obiljejem ivica.
Visina potpore
Visina potpore iznosi 0.3 /m2

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
gospodarstava
ARKOD parcela sa obiljejima suhozida
100% administrativna kontrola

ARKOD-a
putem

Zabrana koritenja pesticida unutar zone Kontrola na terenu
3m od ivice
Odravanje ivica
Kontrola na terenu
279

Kontrola zabrane koritenja pesticida unutar zone 3m od ivice, odravanje ivice
Nisko rizina
280
M10.1.O.13.
OUVANJE BIORAZNOLIKOSTI NA ARANSKIM RIBNJACIMA
Opis operacije
Operacija
doprinosi
ouvanju
ugroenih
ptica
movarica
ekstenzivnom/poluintenzivnom gospodarenju na aranskim ri bnjacima.
potporom
Zahtjevi
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Edukacija
Nije propisano
Korisnik mora pohaati izobrazbu vezanu

uz mjeru Agro-okoli i klima u trajanju od
Voenje
evidencije
Nije propisano

provoenju svih mjera i radova koje provodi
na ribnjacima, a posebno onih koje se
odnose na zahtjeve poljoprivredno-okoline
mjere.
Proizvodnja
Nema ogranienja
Proizvodnja ribe treba se kretati do 700

kg/ha.
Ishrana
Nema ogranienja
Ribu izvan mladinjaka ne hraniti peletama

nego prirodnom hranom (itarice)
Gnojidba
Prirodna
vegetacija
Odravanje
ribnjaarskih
tabli
Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva.

Nije propisano
Potrebno
je
maksimalno
zadrati
ribnjaarske povrine pod tracima, prije
svega postojee velike trake.
Nije propisano
Prilikom nunog uklanjanja vegetacije na

ribnjaarskim tablama, vegetaciju traka je
potrebno uklanjati konjom, a ne paljenjem i
to izvan razdoblja gnijeenja ptica
(gnijeenje: travanj kolovoz).
Nije propisano
Potrebno je osigurati da na najmanje 10%

vodene povrine ukupnih ribnjaarskih tabli
uvijek bude zastupljena plivajua vegetacija
(lopo, lokvanj, plavun, vodeni oraac i dr.)
vana za gnijeenje igri i drugih vrsta
ptica
Nije propisano
U ribnjaarskim tablama koji nisu u funkciji

potrebno je ostaviti najmanje 1 m vode kako
bi se usporila sukcesija.
281
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Nije propisano
Ribnjaarske table na kojima gnijezde

kolonije aplji/liarki najbolje je prazniti u
razdoblju od listopada do veljae, a nikako
prije kolovoza.
Nije propisano
Ispranjene ribnjaarske table na kojima

gnijezde kolonije aplji/liarke treba
napuniti do veljae (najkasnije oujka).
Nije propisano
Prilikom radova na izumljivanju, unutar

ribnjaarskih tabli gdje je mogue i
prikladno, a u dogovoru s ornitolozima,
oblikovati otoke od prikupljenog mulja,
kao bitne formacije za zadravanje i
gnijeenje ptica.
Nije propisano
Ograniiti na nuni minimum kretanje ljudi

i radove u blizini ptijih kolonija tijekom
gnijeenja.
Nije propisano
U sluaju da se planira izgradnja

promatranice za ptice potrebno je
konzultirati ornitologe i Dravni zavod za
zatitu prirode za izbor najpogodnije
lokacije koja bi istovremeno omoguila
promatranje ptica, a ujedno ne bi ometala
njihovo gnijeenje i aktivnosti.
Monitoring
Nije propisano
Osigurati obavljanje redovnog monitoringa

ptica od strane ornitologa u suradnji sa
Dravnim zavodom za zatitu prirode.
Sukladno rezultatima monitoringa, ukoliko
e biti potrebno, zatraiti primjenu dodatnih
zatitnih mjera za odranje/poboljanje
stanja populacija ptica. Praenje ptica bi
trebalo obavljati najmanje u svakoj sezoni, a
po mogunosti i mjeseno. Osim
ornitologa, u monitoring je poeljno
ukljuiti i zaposlenike ribnjaka nakon
odgovarajue obuke. Izvjea o monitoringu
potrebno je dostavljati Dravnom zavodu za
zatitu prirode.
Ozelenjivanje
stupu
Zahtjevi
Ostale mjere
282
Vrsta potpore
propisane uvjete.

bilja (NN 80/2013)
142/2012)
Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao aranski ribnjak.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
ARKOD parcela registrirana kao aranski 100% administrativna kontrola ARKOD
ribnjak
283

Proizvodnja
Kontrola na terenu
Ishrana
Kontrola na terenu
Gnojidba
Kontrola na terenu
Prirodna vegetacija
Kontrola na terenu
Odravanje ribnjaarskih tabli
Kontrola na terenu

Vrlo kompleksna kontrola
Dodatne kontrole, edukacija korisnika
Visoko rizina
284
M10.1.O.14.
SJETVA ZIMSKOG POKROVNOG USJEVA (CATCH CROP)
Opis operacije
Ova operacija doprinosi smanjenom ispiranju hranjiva u nadzemne i podzemne vode, utjee na
zatitu od erozije putem vode i vjetra i poveanje organske tvari.
Zahtjevi
Edukacija
Gnojidba
Akcijski program
Odredbe
zatite
voda
od obvezne.
oneienja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog
podrijetla (OG 15/13) je
obvezan samo u ranjivim
zonama.
Plan
gnojibe
propisan
Plodored
Agro-okoline obveze
godinje.
Zakonske obveze
Nije propisano
Akcijskog
programa
su
nije Izrada plana gnojidbe
Pravilnik
o Izrada petogodinjeg plana plodoreda sa
agrotehnikim mjerama 3 usjeva potujui slijedea pravila:
(NN 142/13,lanak 10).
Organska tvar u tlu
vie od 65%
odrava se provoenjem
minimalno trogodinjeg
plodoreda
prema
vie od 20%
pravilima struke.
Trogodinji
plodored
podrazumijeva izmjenu:
strne itarice okopavine
industrijsko bilje ili
trave ili djeteline ili
njihove smjese.
Trave,
djeteline,
djetelinsko-travne
smjese,
285
Zahtjevi
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
godine.
Podusjevi i meuusjevi i
ugar se smatraju kao dio
plodoreda.
Erozija tla
Pravilnik
o
dobrim Popis pokrovnih (meuusjeva) usjeva
poljoprivrednim
i nalazi se u prilogu koji je sastavni dio
okolinim
uvjetima PRR
(65/13)
Tijekom vegetacijskog
razdoblja sve oranine
poljoprivredne povrine
moraju biti pokrivene
poljoprivrednim
kulturama ili etvenim
ostacima (nadzemni dio
biljke s korijenom), ili
ciljano
prekrivene
biljnim ostacima (mal),
koji umanjuju eroziju tla,
osim u sluaju obavljene
pripreme za sljedeu
sjetvu i prije nicanja ili
zimske brazde.
Tijekom zime, od 15.
studenog do 15. veljae,
u cilju prikupljanja vlage
i spreavanja erozije,
poljoprivredne povrine
moraju biti prekrivene
glavnim usjevom ili se
mora primjenjivati jedna
od sljedeih mjera:
grubo oranje na zimsku
brazdu;
zaoravanje strnita;
poljoprivrednim
286
Zahtjevi
Agro-okoline obveze
Zakonske obveze
povrinama;
prekrivanje
poljoprivrednih povrina
etvenim
ostacima
(mal)
poljoprivrednim
povrinama (NN 65/13)
Zastupljenost mjere Nije propisano

na farmi
Podmjera se mora provoditi na

minimalno 20% odnosno maksimalno
40%
od
ukupne
povrine
poljoprivrednog
gospodarstva pod
oraninim kulturama.
Sredstva za zatitu Viestruka sukladnost i Zabranjeno je koritenje mineralnih

propisi o koritenju SZB gnojiva i pesticida ukoliko se radi o
bilja
pokrovnom usjevu koji se sije izmeu
dva glavna usjeva.
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Korisnici
287
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana kao oranica.

Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjerljivost

upisano
u
Upisnik
ARKOD parcela registrirana kao oranica
100% administrativna kontrola ARKOD

Izrada plana gnojidbe s bilancom hraniva
Plan gnojidbe se dostavlja prilikom

podnoenja jedinstvenog zahtijeva
Plodored
Kontrola na terenu
Erozija tla
Kontrola na terenu

Potivanje plana gnojidbe i kontrola
Dobre upute, jednostavni obrasci
Srednje rizina
288
M10.1.O.15.
INTEGRIRANA POLJOPRIVREDA
Opis operacije
Operacija pripada fokus podruju 4B kojom se doprinosi smanjenju zagaenje tla, vode i zraka,
ouvanju okolia i prirodnih stanita.
VOARSTVO U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI
Zahtjevi
Edukacija
Upravljanje tlom
Zakonske obveze
Pravilnik o integriranoj
proizvodnji
poljoprivrednih
proizvoda
(Narodne
novine broj 137/12)
Agro-okoline obveze
Svake godine proizvoai trebaju
prisustvovati
predavanjima
o
integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji
u trajanju od 5 sati te za to dobiti
odgovarajuu potvrdu.
Tehnoloke upute za Obrada mora biti plitka (kultiviranje,

integriranu proizvodnju plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo
voa za 2014. godinu
koritenje strojeva koji jako usitnjuju tlo
i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi
se strojevi mogu koristiti samo kad se
pomou njih unosi u tlo vea koliina
organske tvari (korova i biljaka koje se
zbog gnojidbe unose u tlo, stajskog
gnojiva, ...).
289
U kontinentalnom podruju
obrauje se najvie 30 %
povrine tla od ukupne povrine
nasada, osim u mediteranskom
podruju gdje je dozvoljena
obrada tla na itavoj povrini
nasada od proljea do jeseni.
Kod jagodastih vonih vrsta
dozvoljena je uporaba mal
folije.
U razdoblju od 15. studenog do
15. veljae u cilju prikupljanja
vlage i spreavanja erozije,
povrina izmeu redova bit e
pokrivena biljnim ostacima
(mal).
Da bi se omoguilo zatvoreno
kruenje tvari, poljoprivredni
Zahtjevi
Gnojidba
Agro-okoline obveze
proizvoa ostavlja pokoenu
travu u nasadu.
U nasadima na terasama
obvezna je kosidba travnjaka na
rubovima terasa.
Korove u pojasu ispod stabala,
poljoprivredni
proizvoa
odstranjuje na sljedee naine:
prirodnim
zatravljivanjem
pojasa niskim biljkama koje
imaju plitko korijenje,
pokrivanjem pojasa ispod
stabala organskim materijalima
ili folijom,
provoenjem
drugih
mehanikih mjera,
primjenom herbicida.
Zakonske obveze
Tehnoloke upute za Poljoprivredni proizvoa je obavezan

integriranu proizvodnju voditi evidenciju u koju upisuje sve
voa za 2014. godinu
podatke o vrsti i koliini gnojiva koje
unosi u vonjak.
Poljoprivredni proizvoa mora unositi
gnojiva na temelju rezultata analize
opskrbljenosti tla pojedinim hranivima,
te opeg vizualnog stanja voke.
Analiza tla na sadraj duika (N) je
obvezna, a preporua se obaviti je Nmin metodom. Analiza tla na sadraj
fosfora (P2O5), kalija (K2O), magnezija
(Mg), humus, te utvrivanje pH
vrijednosti tla je obvezna:
1. prije podizanja nasada zbog
odreivanja koliine gnojiva za
meliorativnu gnojidbu, te
2. svakih pet godina u postojeim
nasadima.
Nije dozvoljena gnojidba:
- gnojnicom i gnojovkom na svim
poljoprivrednim povrinama bez
obzira na pokrov od 15. studenog
do 15. veljae;
290
Zahtjevi
Plodored
Agro-okoline obveze
gnojnicom
i
gnojovkom
raspodjelom po povrini bez
unoenja
u
tlo
na
svim
poljoprivrednim povrinama od 1.
svibnja do 1. rujna.
Zakonske obveze
Tehnoloke upute za Proizvoa mora potivati plodored

integriranu proizvodnju (najmanje 3 godine),
voa za 2014. godinu
- sadnja tolerantnih sorata,
- sadnja zdravog sadnog materijala.
Zatita bilja
Tehnoloke upute za Integrirana zatita vonih vrsta provodi

integriranu proizvodnju se
kroz
mehanike,
bioloke,
voa za 2014. godinu
biotehnike i kemijske mjere zatite.
Kod kemijskih mjera zatite
pri izboru sredstava za zatitu
od tetnih organizama prednost
treba dati:
Upravljanje vodom
sredstvima za zatitu bilja ueg

spektra djelovanja;
sredstvima za zatitu bilja koja
nisu opasna za korisne
organizme;
sredstvima za zatitu bilja koja
nisu razvrstana kao opasna za
okoli.
Tehnoloke upute za Opskrba vodom mora biti prilagoena

integriranu proizvodnju potrebama
voaka
i
travnjaka,
voa za 2014. godinu
vremenskim prilikama i tipu tla.
Navodnjavanje, neovisno o veliini
povrine koja se navodnjava, odvija se
sukladno uvjetima danim Ugovorom o
koncesiji za gospodarsko koritenje
voda
za
zahvaanje
voda
za
navodnjavanje za razliite namjene ili
vodopravnom dozvolom u sluajevima
kada je to propisano Zakonom o
291
Zahtjevi
Agro-okoline obveze
vodama (Narodne novine, broj
153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), osim u
sluaju slobodnog koritenja voda u
smislu koritenja oborinskih voda koje
se skupljaju na zemljitu vlasnika
odnosno ovlatenika drugog stvarnog
prava na zemljitu.
Zakonske obveze
Greening
292
POVRARSTVO U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI

Zahtjevi
Edukacija
Upravljanje tlom
Zakonske obveze
proizvodnji
poljoprivrednih
proizvoda
(Narodne
novine broj 137/12)
Agro-okoline obveze
prisustvovati
predavanjima
o
Tehnoloke upute za Zahtijevane mjere:

integriranu proizvodnju
obrada tla usmjerena na zatitu i
povra za 2014. godinu
poboljanje plodnosti tla,
odravanje dovoljne koliine
humusa, odnosno uravnoteene
bilance humusa u tlu,
osiguranje
razliitog
i
uravnoteenog plodoreda,
odravanje
odgovarajueg
pokrova prije proljetnih kultura u
podrujima s velikim rizikom od
ispiranja.
Zabranjuje se:
ostaviti
tlo
nepokrivenim
tijekom vegetacijskog razdoblja,
a u periodu 15. studeni do 15.
veljae mora se provoditi grubo
oranje na zimsku brazdu ili
zaoravanje strnita ili ostavljanje
strnita na poljoprivrednim
povrinama
ili
prekrivanje
povrina malem,
obrada zamrznutog tla (iznimka
mogu biti tla zamrznuta do 30 %
uobiajene dubine obrade), tla
zasienog vodom, poplavljenog
ili prekrivenog snijegom (osim
prilikom berbe kulture)
obrada tla koja moe uzrokovati
eroziju,
kemijska sterilizacija tla,
otvoren sustav hidroponske
proizvodnje povra u zatienu
prostoru.
Preporuuje se:
293
Zahtjevi
Gnojidba
Plodored
Zatita bilja
Agro-okoline obveze
sprjeavanje erozije na terenima
nagiba od 15 % ili vie obradom
tla
na
nagnutoj
povrini
popreno na pad terena, ili
postavljanjem terasa,
sprjeavanje zbijanja tla,
plitka obrada tla; dublje oranje
(25 do 30 cm) dozvoljeno u
posebnim sluajevima,
dubinsko
rahljenje
pri
optimalnoj vlazi tla,
izbjegavanje ugara tla zimi
(neposijane povrine zimi),
obrada koja odrava strukturu
tla.
Zakonske obveze
Tehnoloke upute za Pri planiranju gnojidbe je potrebno uzeti

integriranu proizvodnju u obzir: rezultate analize tla, iznoenje
biljnih hraniva obzirom na planirani
prinos, stupanj iskoritenja hranjiva iz
gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima
u prethodnim godinama te nain i
vrijeme gnojidbe. Proizvoa mora
potivati zabranjene, preporuene i
zahtijevane i mjere gnojidbe.
Tehnoloke upute za Obvezna je uspostava plodoreda uz
integriranu proizvodnju potivanje preporuenih i zahtijevanih
mjera.
Tehnoloke upute za Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe
integriranu proizvodnju (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na
trite sredstava za zatitu bilja
(Narodne
novine,
br.
80/13)
poljoprivredni
proizvoai
smiju
koristiti samo registrirana SZB i to
samo na nain i u svrhu koja je
propisana u uputama za uporabu na
etiketi pojedinog SZB ili sukladno
rjeenju o dozvoli za male namjene,
dozvoli za hitne situacije i dozvoli za
paralelnu trgovinu. Zatita povra
takoer mora biti prilagoena uvjetima
proizvodnje to znai potivanje odredbi
294
Zahtjevi
Upravljanje vodom
Agro-okoline obveze
koje se odnose na proizvodnju na
otvorenom i proizvodnju u zatienim
prostorima (agrotehnike, fizikalne,
bioloke, mehanike i kemijske mjere
zatite).
Zakonske obveze
Tehnoloke upute za Kod navodnjavanja se poduzimaju

integriranu proizvodnju mjere u cilju smanjenja gubitka vode te
poboljanja kvalitete proizvoda.
voda
za
zahvaanje
voda
za
153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), osim u
prava na zemljitu.
Razvit e se naknadno
Ozelenjivanje
295
PROIZVODNJA GROA U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI

Zahtjevi
Edukacija
Upravljanje tlom
Zakonske obveze
proizvodnji
poljoprivrednih
proizvoda
(Narodne
novine broj 137/12)
Agro-okoline obveze
prisustvovati
predavanjima
o
Tehnoloke upute za Uzdravanje tla u vinogradu obuhvaa

integriranu proizvodnju niz agrotehnikih zahvata kojima se
groa za 2014. godinu
osigurava opskrba korijena vodom,
zrakom i mineralnim hranivima,
odnosno postiu se povoljni uvjeti za
rast i razvoj korjenova sustava i time
trsa u cjelini. Uzdravanjem tla utjee
se na plodnost tla odnosno njegovu
sposobnost usvajanja i uvanja vode i
hraniva, te se reguliraju problematini
korovi i unose hraniva u tlo.
Sustavi uzdravanja tla u integriranom
uzgoju groa su:
Gnojidba
zatravljivanje,
obrada,
zastiranje,
kombinacija navedenog.
Tehnoloke upute za Gnojidba u integriranoj proizvodnji

integriranu proizvodnju groa ima za cilj optimizirati, odnosno
smanjiti potronju gnojiva, ime se
direktno utjee na zatitu okolia i
vinograda kao stabilnog i raznolikog
agroekosustava u odrivom razvoju.
Gnojidba podrazumijeva i povratni unos
svih organskih ostataka u vinograd
(kompost), osim u sluaju znaajne
pojave tetnih organizama kada se
preporua iznoenje i spaljivanje
rozgve.
Analizu tla potrebno je napraviti svakih
pet (5) godina.
296
Zahtjevi
Zatita bilja
Agro-okoline obveze
Zakonske obveze
Tehnoloke upute za U uzgoju vinove loze potrebno je

integriranu proizvodnju provoditi integriranu zatitu vinove loze
od tetnih organizama.
Pri odabiru mjera treba koristiti one
koje nisu opasne za ljude i korisne
organizme, trajno ne oneiuju okoli,
ne naruavaju prirodnu ravnoteu i ne
djeluju negativno na raznolikost vrsta u
prirodi. Prednost pri izboru mjera zatite
treba dati preventivnim (indirektnim)
mjerama zatite.
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe
(EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na
(Narodne
novine,
br.
80/13)
poljoprivredni
proizvoai
smiju
paralelnu trgovinu.
Upravljanje vodom
Tehnoloke upute za Navodnjavanje se mora primjenjivati

integriranu proizvodnju prema potrebi. Najprihvatljivije je
navodnjavanje kap po kap.
voda
za
zahvaanje
voda
za
153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), osim u
297
Zahtjevi
Agro-okoline obveze
prava na zemljitu.
Zakonske obveze
Razvit e se kasnije
Ozelenjivanje
298
PROIZVODNJA RATARSKIH KULTURA U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI

Zakonske obveze
proizvodnji
poljoprivrednih
proizvoda
(Narodne
novine broj 137/12)
Agro-okoline obveze
prisustvovati
predavanjima
o
Upravljanje tlom
Tehnoloke upute za
ratarskih kultura za 2014.
godinu
Svrha minimalne obrade tla i odravanja

poljoprivrednog zemljita jest ouvanje,
odnosno poboljanje strukture tla,
prirodne ravnotee bioloke komponente
tla, potencijalne prirodne plodnosti tla,
spreavanje erozije tla i hranjivih tvari te
osiguravanje pogodnih uvjeta tla za rast
i razvoj ratarskih kultura. U skladu s tim
donose se zabrane, zahtijevane mjere i
preporuke.
Gnojidba
Tehnoloke upute za
godinu
Gnojidba mora biti ekoloki prihvatljiva

i ekonomski isplativa to podrazumijeva
primjenu gnojiva u koliinama koje
odgovaraju potrebama i stanju usjeva,
plodnosti tla (reakciji tla, sadraju
hraniva i humusa u tlu) profitabilnosti
rada i uloenih sredstava. U smislu
prihvatljivog optereenja okolia nuno
je voditi petogodinji gojidbeni plan .
On je kljuan za nadzor unosa glavnih
hraniva (N, P205 i K2O).Kao polazna
osnova gnojidbe ratarskih usjeva u
petogodinjem
gojidbenom
planu
najvii prosjeni godinji unos hraniva
iz mineralnih i/ili organskih gnojiva
iznosi:
Zahtjevi
Edukacija
N:
170 kg/ha/god. (osim za

merkantilni i silani kukuruz kad
se doputa najvie 200 kg N/ha);
P2O5: 150 kg/ha/god. (osim na

terenima nagiba 10 % na
kojima doputa najvie 100
kg/ha/god.);
299
Zahtjevi
Plodored
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
K2O: 175 kg/ha/god. (osim za eernu
repu 250, a kukuruz i krumpir
225 kg/ha).
Tehnoloke upute za
godinu
Obvezna je uspostava plodoreda uz

potivanje preporuenih, zahtijevanih i
zabranjenih mjera. Svaka promjena
plodoreda mora biti dokumentirana, a
plodored ponovo uspostavljen s
obzirom na zahtijevana pravila.
U petogodinjem razdoblju u plodored
moraju biti ukljuene:
barem tri vrste kultura iz

razliitih porodica, odnosno
krmnog bilja i sjemenskih usjeva
ili
dvije jednogodinje kulture +
jedan viegodinji usjev (npr.
djeteline,
djetelinsko-travne
smjese) ili jedna kultura i 4
godine lucerne.
Zatita bilja
Tehnoloke upute za
godinu
Integrirana zatita od bolesti u ratarstvu

ukljuuje agrotehnike mjere dok se
druge mjere kao mehanike, fizikalne,
bioloke ili biotehnike u praksi ne
primjenjuju.
Osnovni
cilj
kod
integrirane zatite bilja od tetnika je
minimalna primjena zoocida i ouvanje
okolia, to ukljuuje slijedee mjere
zatite:
agrotehnike,
mehanike,
fizikalne,
bioloke,
biotehnike,
karantenske i druge. Ako ni jedna
navedena
mjera
ne
pokae
zadovoljavajue rezultate pristupa se
kemijskim mjerama zatite.
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe
(EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na
(Narodne
novine,
br.
80/13)
poljoprivredni
proizvoai
smiju
300
Zahtjevi
Upravljanje vodom
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
paralelnu trgovinu.
Tehnoloke upute za
godinu

voda
za
zahvaanje
voda
za
153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), osim u
prava na zemljitu.
Takoer, proizvoai moraju potivati
preporuene i zahtijevane mjere kod
navodnjavanja.
Ozelenjivanje
Vrsta potpore
propisane uvjete.

bilja (NN 80/2013)
301

142/2012)
Korisnici
Nije primjenjivo.
Kriteriji prihvatljivosti: ARKOD parcela registrirana za integriranu proizvodnju.
Osnovni zahtjevi
Provjerljivost i kontrola

upisano
u
Upisnik
poljoprivrednih Upisnika.
gospodarstava
Izrada plana gnojidbe s bilancom hraniva

Izrada plana plodoreda
Plan plodoreda se dostavlja prilikom

Potvrdnica za integriranu proizvodnju
Savjetodavna sluba nadlena za struni

nadzor integrirane proizvodnje dostavlja
APPRRR izvjetaj o provedenom nadzoru i
potvrdu sukladnosti sa zahtijevima u
tehnolokim uputama

Provedba plana gnojidbe i plodoreda i kontrola istih
Dobre upute, jednostavni obrasci, dobra edukacija
Srednje rizina
302
M10.2.O1. OUVANJE UGRONIH IZVORNIH I ZATIENIH PASMINA DOMAIH

IVOTINJA
Opis operacije
Ova operacija pripada fokus podruju 4A kojom se doprinosi ouvanju izvornih i zatienih
pasmina domaih ivotinja te smanjenju rizika od njihovog izumiranja.
Prihvatljivo je grlo/kljun uzgojno valjane ugroene izvorne i zatiene pasmine domaih
ivotinja, koje je upisano u Jedinstveni registar domaih ivotinja.
Stanje izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja u 2012. i usporedba s pragom za

priznavanje statusa ugroenosti
VRSTE IVOTINJA
BROJ ENSKIH RASPLODNIH GRLA

U 2012
Prag priznavanja prema

EC 1974/2006
Bua -
385
Istarsko govedo
690
Granini
prag
priznavanje
je
enskih grla
Slavonsko srijemski podolac
167
Goveda
za
7500
Svinje
Crna slavonska
950
Turopoljska
125
Granini
prag
za
priznavanje je 15000
enskih grla
Ovca
Granini
prag
za
enskih grla
Istarska ovca
1921
Creska ovca
743
Krka ovca
103
Paka ovca
3910
Dubrovaka ruda
554
Lika pramenka
7117
Dalmatinska pramenka
10058
Cigaja
1018
Rapska ovca
433
303
Koze
Hrvatska arena koza
551
Hrvatska bijela koza
63
Istarska koza
60
Perad
Zagorski puran
3258
Koko hrvatica
1281
Granini
prag
za
enskih grla
Konji
Hrvatski hladnokrvnjak
3312
Hrvatski posavac
2422
Meimurski konja
36
Lipicanac
779
Granini
prag
priznavanje
je
enskih grla
za
5000
Magarci
Istarski magarac
2408
Primorsko-dinarski magarac
Sjeverno-jadranski magarac
Izvor: Godinje izvjee o stanju izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja, HPA
Kriteriji prihvatljivosti: ugroene izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja, potvrene od
strane strunog tijela, organizacije ili udruge.
Krovna institucija koja vodi Jedinstveni registar domaih ivotinja u obliku raunalne baze
podataka je Hrvatska poljoprivredna agencija.
Popis strunih tijela ili organizacija ili udruga:
GOVEDA
1. Savez uzgajivaa istarskog goveda "S.U.I.G."
2. Udruga uzgajivaa slavonsko srijemskog podolca
3. Udruga uzgajivaa bue
OVCE I KOZE
1. Udruga ovara "kraparica" Rab
304
2. Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza
KONJI
MEIMURSKI KONJ:
1. Udruga uzgajivaa meimurskog konja

LIPICANCI:
2. Konjogojstvena udruga Prigorje Glavniica (KU Prigorje) 3. Konjogojska udruga "Otok"

4. Konjogojstvena udruga "Pleternica"
5. Konjogojska udruga "Srijemac" (KU "Srijemac")
6. Konjogojska udruga "Gundinci"
7. Konjogojska udruga konja lipicanske pasmine "akovtina" akovo
8. Konjogojska udruga "Stari graniar"
9. Konjogojska udruga "Sikirevci"
10. Konjogojska udruga "epin"
11.Konjogojstvena udruga Babina greda
12.Konjogojstvena udruga "Slavonija"
13. Dravna ergela akovo
14. Dravna ergela Lipik
HRVATSKI HLADNOKRVNJAK:
1. Udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka "Slavonac" Slavonski Brod

2. Konjogojstvena udruga "VALLIS AUREA", Poega
3. Konjogojska udruga Istra, Udruga uzgajivaa posavskog i hladnokrvnog konja
4. Konjogojska udruga Bilogora
5. Udruga slavonskih uzgajivaa hladnokrvnih konja
6. upanijska udruga uzgajivaa konja "Krapina"
7. Konjogojska udruga "Vrbovec"
8. Konjogojska udruga "Moslavina"
9. Zagorska udruga uzgajivaa konja
10. Udruga uzgajivaa pasmine konja hrvatski hladnokrvnjak "Primorac"
11. Sredinji savez udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka
12. Udruga uzgajivaa konja " SOKOL"
13. Sredinji savez udruga uzgajivaa hrvatskog hladnokrvnjaka
305
HRVATSKI POSAVAC:
1. Sredinji savez hrvatskog posavca

2. Udruga uzgajivaa konja hrvatskog posavca Klotar Ivani
3. Konjogojska udruga Istra, Udruga uzgajivaa posavskog i hladnokrvnog konja
SVINJE
1. Sredinji savez udruga uzgajivaa svinja Hrvatske
2. Plemenita opina turopoljska
3. Udruga uzgajivaa crne slavonske svinje Osjeko - baranjske upanije
PERAD
KOKO HRVATICA:
1. Udruga koka hrvatica Virovitiko-podravske upanije

2. Udruga koka hrvatica Splitsko-dalmatinske upanije
4.Hrvatski savez uzgajivaa kokoi hrvatice
5. Udruga uzgajivaa kokoi hrvatica Varadinske upanije
ZAGORSKI PURAN:
1. Udruga uzgajivaa zagorskih purana Varadinske upanije

2. Udruga uzgajivaa zagorskih purana Krapinsko - zagorske upanije
Zahtjevi
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Edukacija
Nije propisano

vezanu uz mjeru Agro-okoli i
klima u trajanju od minimalno
etri sata godinje.
Uzgoj
izvornih
zatienih pasmina
Uzgojni program
Uzgoj ugroenih
zatienih pasmina
i Nije propisano
Nije propisano
izvornih
Provedba uzgojnog programa i

dostizanje
uzgojnih
ciljeva
navedenih u programu
306
Zahtjevi
Zakonske obveze
Agro-okoline obveze
Broj uvjetnih grla
Nije propisano
Korisnik
mora
na
kraju
petogodinjeg perioda odrati
minimalno isti broj UG koji je
naveden u Zahtjevu.
Minimalni broj UG po Nije propisano

farmi
0,15 UG po farmi
Maksimalan broj UG/ha
Nije propisano
Odreen Akcijskim programom

zatite voda od oneienja
uzrokovanog
nitratima
poljoprivrednog podrijetla ( NN
15/13).
Greening
Zahtjevi za greening iz
prvog stupa
Konverzijska tablica prihvatljivih grla u dobnim granicama za plaanje

Bikovi, krave i druga goveda starija od 1,0 UG
dvije godine, kopitari stariji od est mjeseci
Goveda od est mjeseci do dvije godine
0,6 UG
Goveda mlaa od est mjeseci
0,4 UG
Ovce
0,15 UG
Koze
0,15 UG
Rasplodne krmae > 50 kg
0,5 UG
Ostale svinje
0,3 UG
Kokoi
0,014 UG
Ostala perad
0,03 UG
Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinjeg plaanja po uvjetnom grlu kao naknada korisniku za gubitak prihoda
i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno
propisane uvjete.
307

Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: uzgojno valjane ugroene izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja,
potvrene od strane strunog tijela, organizacije ili udruge.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjera
ivotinje moraju biti upisane u JRD

etri sata godinje.
Broj UG, minimalni broj UG po farmi, Administrativna kontrola JRD, kontrola
na terenu
maksimalni broj UG/ha.
308

Nema
Nije primjenjivo
Nisko rizina
309
M10.2.O2. OUVANJE UGROENIH AUTOHTONIH

POLJOPRIVREDNOG BILJA
TRADICIJSKIH
SORTI
Opis operacije
Operacija pripada fokus podruju 4C kojom se doprinosi ouvanju ugorenih autohtonih i
tradicijskih sorti poljprivrednog bilja koja nisu bile predmet oplemenjivanja, ali su uzgajane,
odravane i umnaane u Hrvatskoj. Ove sorte prilagoene su klimatskim i okolinim uvjetima
stoga imaju veliku genetsku vrijednost.
Redni
broj
Institucija
Aktivnosti (osim odravanja

kolekcije)
Kolekcija
Nacionalna sigurnosna kolekcija Objedinjavanje podataka o

sjemena
primkama
ukljuenim
u
Nacionalnu
banku,
Zavod
za
Sudjelovanje u prikupljanju,
sjemenarstvo i
umnoavanju i opisivanju
rasadniarstvo,
Aktivna kolekcija sjemena sorti Radna skupina itarice i
Osijek
povuenih sa Sortne liste
kukuruz, Industrijsko bilje
Sudjelovanje
u
Radnoj
skupini Dokumentacija
Visoko
gospodarsko
uilite, Krievci
Aktivna kolekcija sjemena povra
Radna skupina Povre
Aktivna
kolekcija
sjemena Sudjelovanje u prikupljanju,
ljekovitog i aromatinog bilja
Aktivna kolekcija sjemena krmnih Radna skupina Povre, Radna
skupina
Ljekovito
i
leguminoza i trava
aromatino
bilje,
Radna
Aktivna kolekcija kukuruza i
skupina Krmno bilje, Radna
itarica
skupina itarice i kukuruz,
Nacionalna poljska kolekcija Radna skupina Voe i vinovu
vinove loze
loza, Sudjelovanje u Radnoj
skupini Dokumentacija
Nacionalna poljska kolekcija
jabuke
Agronomski
fakultet, Zagreb
Institut
za Sigurnosna
poljska kolekcija Sudjelovanje u prikupljanju,
poljoprivredu i vinove lozeautohtone i umnoavanju i opisivanju
turizam, Pore
udomaene sorte Istre
Radna skupina Povre, Radna
310
skupina Voe i vinovu loza
Sigurnosna
poljska kolekcija
Institut
za vinove lozeautohtone sorte
jadranske kulture Dalmacije
i
melioraciju
Nacionalna poljska kolekcija
kra, Split
mediteranskih vonih vrsta
Radna skupina Povre, Radna
skupina Voe i vinovu loza,
Radna skupina Ljekovito i
aromatino bilje
Poljoprivredni
fakultet Osijek
Radna skupina Povre
Poljoprivredni
institut Osijek
Radna skupina Krmno bilje
Podravka
Koprivnica
Radna skupina Povre
Povrtlarski
centar Zagreb
Radna skupina Povre
10
Dravni zavod za
zatitu prirode
Sudjelovanje u podizanju
javne
informiranosti
i
promicanju in situ ouvanja
Zahtjevi
Zakonska obveza
Agro-okolina obveza
Edukacija
Nije propisano

godinje.
Uzgoj
ugroenih Nije propisano
autohtonih
i
tradicijskih
sorti
poljoprivrednog bilja
Korisnik
mora
podnijeti
popis
ugroenih sorti za svaku proizvodnu
godinu zajedno sa zahtjevom.
Evidencija prinosa
Voditi evidenciju o prinosu.
Izrada
gnojidbe
Ozelenjivanje
Nije propisano
plana Nije propisano
Izrada plana gnojidbe.
Zahtjevi za ozelenjivanje
iz prvog stupa
311
Vrsta potpore
propisane uvjete.

Korisnici
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti: ARKOD parcela na kojoj su ugroene autohtone i tradicijske sorte
poljoprivrednog bilja. Popis ugroenih autohtonih i tradicijskih sorti je u Prilogu xx.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore

Osnovni zahtjevi
Provjera
Upisnik 100% administrativno
Uzgoj ugroenih autohtonih i tradicijskih Administrativno i kontrola na terenu
312
sorti poljoprivrednog bilja

etri sata godinje.
Evidencija prinosa
Plan gnojidbe


Nema
Nije primjenjivo
Nizak rizik
313
1.1. OPERACIJA:
OBRADA TLA I
SJETVA NA TERENU
S NAGIBOM ZA
ORANINE
JEDNOGODINJE
KULTURE
1.2. OPERACIJA :
ZATRAVNJIVANJE
TRAJNIH NASADA
1.3. OPERACIJA:
ODRAVANJE
TERASA
1.4. OPERACIJA: IROKI
PLODORED
1.5. OPERACIJA:
OUVANJE
TRAVNJAKA VELIKE
NN
N
OPERACIJA
2.2.
OPERACIJA
2.1.
OPERACIJA
1.15.
OPERACIJA
1.14.
OPERACIJA
1.12.
OPERACIJA
1.13
OPERACIJA
1.11.
OPERACIJA
1.10.
OPERACIJA
1.7
OPERACIJA
1.9.
OPERACIJA
1.6.
OPERACIJA
1.8.
OPERACIJA
1.5.
OPERACIJA
1.4.
OPERACIJA
1.3.
OPERACIJA
1.2.
OPERACIJA
1.1
OPERACIJA
1.1.
OPERACIJA
1.2.
OPERACIJA
1.3.
OPERACIJA
1.4.
OPERACIJA
1.5.
OPERACIJA
1.6.
OPERACIJA
1.7.
OPERACIJA
1.8.
OPERACIJA
1.9.
OPERACIJA
1.10.
OPERACIJA
1.11.
OPERACIJA
1.12.
OPERACIJA
1.13.
OPERACIJA
1.14.
OPERACIJA
1.15.
OPERACIJA
2.1.
OPERACIJA
2.2.
N
N
1.8. OPERACIJA:
USPOSTAVA
POLJSKIH TRAKA
1.9. OPERACIJA:
ODRAVANJE
TRAVNJAKIH
VONJAKA
1.10. OPERACIJA:
ODRAVANJE
EKSTENZIVNIH
MASLINIKA
1.11. OPERCIJA:
OUVANJE
OBILJEJA
KRAJOBRAZA
SUHOZIDA
1.12. OPERCIJA:
OUVANJE
N
N
N
N
N
N
N
1.15. OPERACIJA:
INTEGRIRANA
PROIZVODNJA
2.1.
OPERACIJA:
IZVORNE I ZATIENE
PASMINE DOMAIH
IVOTINJA
2.2.
OPERICIJA:
OUVANJE
AUTOHTONIH I
TRADICIJSKIH SORTI
POLJOPRIVREDNOG
BILJA
PRIRODNE
VRIJEDNOSTI
1.6. OPERACIJA: PILOT
MJERA ZA ZATITU
KOSCA
1.7. OPERACIJA: PILOT
MJERA ZA ZATITU
LEPTIRA
OBILJEJA
KRAJOBRAZA
IVICA
1.13. OPERACIJA:
ZATITA
BIORAZNOLIKOSTI
NA ARANSKIM
RIBNJACIMA
1.14. OPERACIJA:
SJETVA ZIMSKOG
POKROVNOG
USJEVA (CATCH
CROP)
Pregledna tablica: Kombinacije Agro-okolinih radnji na istoj povrini

N: kombinacija nije mogua : kombinacija je mogua
315
8.2.0. M11 Ekoloki uzgoj

lanak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013.
o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i
Ekoloka poljoprivreda nastala je kako odgovor na sve oitije negativne efekte koje
konvencionalna poljoprivreda ima na okoli i prirodne resurse, a time i na zdravlje ljudi. Cilj
mjere je ouvati kvalitetu vode, zraka i tla te poveati plodnost tla to u konanici kroz
proizvodnju zdrave, kemikalijama netretirane hrane, doprinosi zdravlju ljudi i ivotinja. To je
odriva poljoprivredna proizvodnja koji je u suglasju s prirodom i prirodnim zakonima te
doprinosi ouvanju bioloke raznolikost, ukljuujui i Natura 2000 podruja kao i podruja
visoke prirodne vrijednosti.
U irem kontekstu doprinosi razvoju specifinih ruralnih podruja, ouvanju kulturne batine i
tipinog hrvatskog krajolika.
Budui je ekoloka poljoprivreda daleko zahtjevniji sistem poljoprivredne proizvodnje, cilj
mjere je poticati poljoprivrednike da preuzmu obveze koje nadilaze uvjete viestruke
sukladnosti i propisane zahtjeve upravljanje, odnosno poticati poljoprivrednike koji su ve
prihvatili navedene obveze da nastave s ekolokom poljoprivrednom proizvodnjom.
umarstvom, s naglaskom na sljedea fokus podruja:
Fokus podruje 4A: Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima
mree Natura 2000.i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza;
Korisnici ove mjere moraju potivati zahtjeve koji su iznad obveznih zahtjeva viestruke
sukladnosti i propisanih zahtjeva upravljanja.
Propisanim agrotehniki zahvatima smanjuje se erozija tla, poveava plodnost tla,
uinkovitije upravlja gnojivima i pesticidima te doprinosi ouvanju, obnovi i poveanju
biorazolikosti.
Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i okoli.
Klimatske promjene i okoli nekoritenje mineralnih gnojiva i pesticida doprinosi ouvanju
vode, zraka i tla te potie bioraznolikost. Zahtjevi koji proizlaze iz mjere doprinose
uinkovitom koritenju vodnih resursa te poveavaju pohranu CO2.
Mjera se sastoji od dvije podmjere :
M11.1. Plaanja za prijelaz na ekoloke poljoprivredne prakse i metode
M11.2 . Plaanja za odravanje ekolokih poljoprivrednih praksi i metoda
316
Sudjelovanje u mjeri je dobrovoljno uz petogodinje potivanje obveza. Potpora je u vidu

godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatne
trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane
uvjete. Korisnici moraju potivati odredbe viestruke sukladnosti kao i druge propisane
zahtjeve upravljanja.
Minimalna povrina ARKOD parcele za koju se moe podnijeti Zahtjev je 0,05 ha, a pravo
na potporu ostvaruje se ukoliko je povrina poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha.
Obavezni prijelazno razdoblje za ekoloku proizvodnju za biljnu proizvodnju traje dvije
godine za oranice, a za viegodinje nasade tri godine uz mogunost skraenja prijelaznog
razdoblja sukladno Pravilniku o ekolokoj proizvodnji NN 86/13 i Uredbi Komisije (EZ) br.
889/2008 od 5. rujna 2008.
Revizijska klauzula
povrata sredstava.
M11.1. Plaanja za prijelaz na ekoloke poljoprivredne prakse i metode
Opis operacije
Cilj operacije je plaanje za prijelaz na ekoloku poljoprivredne praksu i metode
poljoprivrednicima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom na temelju konvencionalnih
metoda na prelazak na puno zahtjevnije, ali okolino prihvatljivije metode ekoloke
poljoprivrede.
Operacija doprinosi fokus podruju 4A
Zahtjevi
Uobiajena
poljoprivredna praksa
Obveze za ekoloku poljoprivredu sukladno

Uredbi Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja
2007. o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda
Edukacija
Nije propisano
Korisnik mora sudjelovati na edukaciji vezanoj

uz mjeru Ekoloka poljoprivreda najmanje pet
sati godinje.
Voenje evidencije Nije propisano
Proizvoa mora voditi evidenciju o

proizvodnji i mjerama koje poduzima kako bi
se osigurala sukladnost s pravilima ekoloke
proizvodnje
Struna kontrola
Nije propisano
Obvezna je struna kontrola od strane

ovlatenih kontrolnih tijela nad svim
proizvoaima koji su ukljueni u sustav
ekoloke proizvodnje najmanje jednom
godinje
Potvrdnica
Nije propisano
Ovlatena kontrolna tijela izdaju potvrdnicu

proizvoau koji je u sustavu strune kontrole i
koji u okviru svojih djelatnosti udovoljava
317
propisanim
proizvodnju
zahtjevima
za
ekoloku
Upravljanje tlom
Nema
zabrane Strogo
je ogranieno koritenje kemijski
koritenja
kemijski sintetiziranih pripravaka.
sintetiziranih
Primjenjuju se postupci pripreme i obrade tla
pripravaka.
koje omoguuju odravanje ili poveanje
organske tvari tla, osiguravaju stabilnost i
bioraznolikost tla, te sprjeavaju zbijenost i
eroziju tla.
Gnojidba
Nije
propisano
koritenje ekolokih
gnojiva i poboljivaa
tla
Gnojiva i poboljivai tla mogu se koristiti

samo ako su odobreni za uporabu u ekolokoj
proizvodnji.
Plodnost i bioloka aktivnost tla odrava se i
poveava
viegodinjim
plodoredom
ukljuujui leguminoze i ostalu zelenu
gnojidbu, te primjenom stajskog gnojiva ili
organskog
materijala
po
mogunosti
kompostiranog, iz ekoloke proizvodnje.
Plodored
Pravilnik o ekolokoj Plodored se treba raznoliko i usklaeno

proizvodnji
(NN sastaviti radi dugoronog odravanja plodnosti
86/13)
i nezakorovljenosti tla u kojem se izmjenjuju
kulture s razliitom dubinom zakorjenjivanja te
razliitim potrebama za pojedinim hranjivima i
vodom. Plodored treba sadravati leguminoze
i/ili djetelinsko travne smjese (najmanje na 1/3
obradivih povrina) a strnine i okopavane ne
smiju obuhvatiti vie od 2/3 obradivih
povrina.
Zatita bilja
Nema
obveze Odravanje zdravlja bilja preventivnim
koritenja
samo mjerama, kao to je izbor odgovarajuih vrsta i
ekolokih SZB
sorti otpornih na tetne organizme, pravilan
plodored, mehanike i fizikalne mjere te zatita
prirodnih neprijatelja.
U sluaju utvrene ugroenosti poljoprivrednih
kultura, sredstva za zatitu bilja mogu se
koristiti samo ako su odobrena za koritenje u
ekolokoj proizvodnji.
Vrsta potpore
Potpora je u obliku godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku mjere za
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su nastali kao rezultat obveza koje nadilaze
minimalne propisane uvjete.
318
Uredba Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o podrobnim pravilima
za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda u pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i strune kontrole
(SL L 250, 18. 9. 2008.).
Korisnici
Prihvatljivi su korisnici poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika koji su upisani u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava, koriste zemljite upisano u ARKOD te prelaze na ili
nastavljaju ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi Vijea (EZ) br. 834/2007. Korisnici
moraju odgovarati definiciji aktivnog poljoprivrednika sukladno znaenju lanka 9. Uredbe
(EU) o izravnim plaanjima br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca
2013. o utvrivanju pravila za izravna plaanja poljoprivrednicima u programima potpore u
okviru zajednike poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br.
637/2008 i Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009.
Nije primjenjivo.
Uvjeti prihvatljivosti:
Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
Kriterij odabira
FADN sustavu.
Visina potpore
Potpora je uveana za 20% u odnosu na podmjeru 11.2. obzirom da su prinosi prilikom
prijelaza s konvencionalne poljoprivredne na ekoloku manji, a korisnik nije u mogunosti
prodati svoje proizvode u tom periodu kao ekoloke.
Usjev
Potpora /ha
Ratarske kulture
351,83 + 20%
Vonjaci i vinogradi
887,78 + 20%
Povre
746,64 + 20%
Trajni travnjaci
264,28 + 20%
319
M11.2 . Plaanja za odravanje ekolokih poljoprivrednih praksi i metoda

Cilj operacije je plaanje za odravanje ekolokih poljoprivrednih praksi i metoda
poljoprivrednicima koji se bave ekolokom poljoprivrednom proizvodnjom te nastavak
koritenja okolino prihvatljivijih metoda ekoloke poljoprivrede.
Operacija doprinosi fokus podruju 4A
Zahtjevi
Uobiajena
poljoprivredna praksa
Obveze za ekoloku poljoprivredu sukladno

Uredbi Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28.
lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i
Edukacija
Nije propisano
Korisnik mora sudjelovati na edukaciji

vezanoj uz mjeru Ekoloka poljoprivreda
najmanje pet sati godinje.
Voenje evidencije
Nije propisano
Proizvoa mora voditi evidenciju o

proizvodnji i mjerama koje poduzima kako
bi se osigurala sukladnost s pravilima
ekoloke proizvodnje
Struna kontrola
Nije propisano
Obvezna je struna kontrola od strane

ovlatenih kontrolnih tijela nad svim
proizvoaima koji su ukljueni u sustav
ekoloke proizvodnje najmanje jednom
godinje
Potvrdnica
Nije propisano
Ovlatena kontrolna tijela

proizvoau koji je u
kontrole i koji u okviru
udovoljava propisanim
ekoloku proizvodnju
Upravljanje tlom
Nema
koritenja
sintetiziranih
pripravaka.
Gnojidba
izdaju potvrdnicu
sustavu strune
svojih djelatnosti
zahtjevima za
zabrane Strogo je ogranieno koritenje kemijski

kemijski sintetiziranih pripravaka.
Primjenjuju se postupci pripreme i obrade
tla koje omoguuju odravanje ili poveanje
organske tvari tla, osiguravaju stabilnost i
bioraznolikost tla, te sprjeavaju zbijenost i
eroziju tla.
Nije
propisano Gnojiva i poboljivai tla mogu se koristiti
koritenje
ekolokih samo ako su odobreni za uporabu u
gnojiva i poboljivaa ekolokoj proizvodnji.
tla
Plodnost i bioloka aktivnost tla odrava se
i poveava viegodinjim plodoredom
ukljuujui leguminoze i ostalu zelenu
gnojidbu, te primjenom stajskog gnojiva ili
organskog materijala po mogunosti
kompostiranog, iz ekoloke proizvodnje.
320
Plodored
Pravilnik o ekolokoj Plodored se treba raznoliko i usklaeno

proizvodnji (NN 86/13) sastaviti radi dugoronog odravanja
plodnosti i nezakorovljenosti tla u kojem se
izmjenjuju kulture s razliitom dubinom
zakorjenjivanja te razliitim potrebama za
pojedinim hranjivima i vodom. Plodored
treba sadravati leguminoze i/ili djetelinsko
travne smjese (najmanje na 1/3 obradivih
povrina) a strnine i okopavane ne smiju
obuhvatiti vie od 2/3 obradivih povrina.
Zatita bilja
Nema obveze koritenja Odravanje zdravlja bilja preventivnim

samo ekolokih SZB
mjerama, kao to je izbor odgovarajuih
vrsta i sorti otpornih na tetne organizme,
pravilan plodored, mehanike i fizikalne
mjere te zatita prirodnih neprijatelja.
U
sluaju
utvrene
ugroenosti
poljoprivrednih kultura, sredstva za zatitu
bilja mogu se koristiti samo ako su
odobrena za koritenje u ekolokoj
proizvodnji.
Vrsta potpore
Potpora je u obliku godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku mjere za
gubitak prihoda i dodatne trokove koji su nastali kao rezultat obveza koje nadilaze
minimalne propisane uvjete.
Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o podrobnim pravilima za
provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju
ekolokih proizvoda u pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i strune kontrole.
Korisnici
Prihvatljivi su korisnici poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika koji su upisani u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava, koriste zemljite upisano u ARKOD te prelaze na ili
nastavljaju ekoloku proizvodnju sukladno Uredbi Vijea ( EZ ) br. 834/2007. Korisnici
moraju odgovarati definiciji aktivnog poljoprivrednika sukladno znaenju lanka 9. Uredbe
(EU) o izravnim plaanjima br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca
2013. o utvrivanju pravila za izravna plaanja poljoprivrednicima u programima potpore u
okviru zajednike poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br.
637/2008 i Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009.
Nije primjenjivo.
321
Uvjeti prihvatljivosti:
Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
Kriterij odabira
FADN sustavu.
Visina potpore
Usjev
Potpora /ha
Ratarske kulture
351,83
Vonjaci i vinogradi
887,78
Povre
746,64
Trajni travnjaci
264,28

Kontrolu zahtjeva mjere provodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju. Strunu kontrolu provode ovlatena kontrolna tijela minimalno jednom godinje.
Zahtjev
Provjera i kontrola
Korisnik mora svoje gospodarstvo podvrgnuti APPRRR 100 % administrativna kontrola
strunoj kontroli od strane ovlatenog
kontrolnog tijela najkasnije do 15. oujka
tekue godine
Korisnik mora biti upisan u Upisnik APPRRR 100 % administrativna kontrola
poljoprivrednih gospodarstava i Upisnik
subjekata u ekolokoj proizvodnji
Korisnik mora prije ulaska u ekoloku APPRRR 100 % administrativna kontrola
poljoprivredu mora posjedovati detaljan plan
aktivnosti ukljuujui opis gospodarstva
(nain proizvodnje, ARKOD parcele, broj
hektara, broj i vrsta ivotinja i dr.)
Korisnik je u obvezi provoditi mjeru ekoloka APPRRR terenska kontrola, kontrolno tijelo
poljoprivredna proizvodnja u skladu s administrativna kontrola
propisima i zahtjevima za tu proizvodnju
Korisnik je dua uvati i voditi robne i APPRRR terenska kontrola, kontrolno tijelo
financijske evidencije o proizvodnji u mjeri administrativna kontrola
ekoloki uzgoj.
Evidencije se uvaju na rok od 5 godina.
Korisnik mora posjedovati potvrdnicu APPRRR terenska kontrola, kontrolno tijelo
(certifikat) za ekoloku poljoprivrednu administrativna kontrola
322
proizvodnju za tekuu godinu

Pridravanje uvjeta ekoloke proizvodnje
Srednje rizina

Izraun visine potpore temelji se na principu izgubljenog dohotka i/ili dodatnih trokova koji
su nastali u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu.
Visina potpore za plaanje izraunava se kao razlika izmeu konvencionalne GM i GM koji
proizlazi iz ekoloke proizvodnje za istu vrstu usjeva ili stoke. Ova razlika je korigirana za
transakcijske trokove povezane s ekolokom proizvodnjom, to je rezultiralo u zavrnom
iznosu plaanja, izraeno kao godinja vrijednost u EUR-ima po hektaru. GM je izraunata za
svaku vrstu usjeva u ekolokoj proizvodnji za koje je GM bio dostupan za konvencionalnu
proizvodnju.
323
8.2.0. M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima

Zbog tekih klimatskih uvjeta ili loih svojstava tala u pojedinim dijelovima Republike
Hrvatske poljoprivredni proizvoai smanjuju poljoprivrednu aktivnost ili je ak naputaju.
Negativni uinci naputanja zemlje ogledaju se u gubitku bioraznolikosti, eroziji i
zaputenosti povrina, pri emu se poveava rizik od umskih poara.
Mjera doprinosi uspostavi, ouvanju i obogaivanju bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000
podruja i podruja visoke prirodne vrijednosti, omoguavajui nastavak poljoprivredne
proizvodnje na podrujima gdje se uz primjenu uobiajenih agrotehnikih zahvata, uslijed
oteavajuih prirodnih uvjeta ne postiu prosjeni prinosi.
Cilj mjere je nadoknada dodatnih trokova proizvodnje i umanjenog prihoda (uslijed
smanjenog prinosa) koji proizlaze iz nepovoljnih prirodnih uvjeta.
Nastavak bavljenja poljoprivredom na ovom podruju je kljuan za odravanje
bioraznolikosti i ouvanje visoko vrijednih krajobraza.

umarstvom, s naglaskom na sljedea podruja:
Fokus podruje 4A: obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima
mree Natura 2000.i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza;
Nastavak poljoprivrednih aktivnosti osigurava ouvanje poljoprivredne bioraznolikosti i
karakteristinih krajobraza koji su nastali meusobnim djelovanjem prirode i ovjeka.

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i okoli.
Nastavak poljoprivredne proizvodnje ima povoljan utjecaj na podrujima gdje bi zbog naglog
324
prestanka bavljenja poljoprivredom moglo doi do ubrzane erozije ili poara, a kroz dui
vremenski rok i do gubitka bioraznolikosti.

M13.1. Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima - GPP
M13.2. Ouvanje poljoprivrede na podrujima s prirodnim ogranienjima u poljoprivredi PPO
M13.3. Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa specifinim ogranienjima u poljoprivredi
PSO
Podruja s prirodnim i specifinim ogranienjima u poljoprivredi su definirana sukladno
Studiji o podrujima s prirodnih i ostalim specifinim ogranienjima u poljoprivredi s
kalkulacijama na nivou LAU2 podruja to u RH odgovara jedinici lokalne samouprave
(JLS).
Sudjelovanje u mjeri je dobrovoljno uz petogodinje potivanje obveza. Potpora je u vidu
godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatne
trokove koji su rezultat nepovoljnih prirodnih uvjeta.
Korisnici moraju potivati odredbe viestruke sukladnosti kao i druge propisane zahtjeve
upravljanja.
Minimalna povrina ARKOD parcele za koju se moe podnijeti Zahtjev je 0,05 ha, a pravo
na potporu ostvaruje se ukoliko je povrina poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha.
Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici sukladno definiciji aktivnog poljoprivrednika
u lanku 9. Uredbe (EU) o izravnim plaanjima br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijea
od 17. prosinca 2013. o utvrivanju pravila za izravna plaanja poljoprivrednicima u
programima potpore u okviru zajednike poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage
Uredbe Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009, koji provode
poljoprivrednu aktivnost na podruju JLS koja je definirana kao podruje s prirodnim i
specifinim ogranienjima.
Revizijska klauzula
povrata sredstava.
325
M13.1.Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima
Opis operacije
Operacija Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima doprinosi nastavku , ali i
poticanju novih poljoprivrednih aktivnosti na gorsko planinskim podrujima koja su
definirana u Studiji o podrujima s prirodnih i ostalim specifinim ogranienjima u
poljoprivredi s kalkulacijama.
Glavni kriteriji za odreivanje pripadnosti gorsko planinskom podruju su prosjena
nadmorska visina i nagib koji su izraunati koristei DEM (Digitalni model reljefa) sa
horizontalnom rezolucijom 25*25:
1.
Podruja iznad 600 m nadmorske visine
2.
Podruja unutar zone 500-600 metara nadmorske visine uz nagib terena vei od 15%
Osnovni kriterij za odreivanje neke JLS kao gorskog planinske je da se ogranienja vezana
uz nadmorsku visinu i nagib nalaze na vie od 50% njezinog podruja.
Za one JLS podruja koja nisu oznaena kao GPP, ali imaju granicu sa gorskim podrujem,
morem, dravnom granicom i rijekom, mogu biti klasificirane kao GPP u sljedeim
sluajevima:
- najmanje 50 % ukupne granice opine u doticaju sa GPP-em, uz uvjet da min. 30 % ukupne
povrine administrativne opine/grada (ili JLS) ima karakteristike GPP-a
- najmanje 50 % ukupne granice opine u doticaju sa GPP-em, rijekom, morem i/ili dravnom
granicom, uz uvjet da najmanje 40 % ukupne povrine JLS ima karakteristike GPP-a
- najmanje 90 % ukupne granice opine u doticaju sa GPP-em, rijekom, morem i/ili dravnom
granicom, uz uvjet da najmanje 25 % ukupne povrine JLS ima karakteristike GPP-a ili
- podruje do najvie tri JLS uz uvjet da je 100 % ukupne granice tih JLS u doticaju sa GPPem .
Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinje isplate po ha koritene poljoprivredne povrine u gorsko
planinskim podrujima. Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo na ovim podrujima obrauju
povrine vee od 100 ha, dobiti e iznos potpore umanjen za odreeni postotak.
Veza s drugim zakonskim propisima: nema
326
Korisnici
poljoprivrednu aktivnost na podruju JLS definiranom kao gorsko planinsko podruje.
Nije primjenjivo.
Svaka ARKOD parcela ukoliko se minimalno 50% njezine povrine nalazi na JLS definiranoj
kao gorsko planinska.
Kriteriji odabira
Prednost u dodjeli sredstava imaju korisnici sa podruja Natura 2000 kao i oni koji pristupe
FADN sustavu.
Visina potpore
226 eura/ha
M13.2. Ouvanje poljoprivrede na podrujima s prirodnim ogranienjima u poljoprivredi
Opis operacija
Operacija Ouvanje poljoprivrede na podrujima s prirodnim ogranienjima u poljoprivredi
doprinosi nastavku, ali i poticanju novih poljoprivrednih aktivnosti na podrujima s prirodnim
ogranienjima gospodarenja u poljoprivredi.
Podruja pod utjecajem prirodnih ogranienja u poljoprivredi odreena su sukladno Studiji o
odreivanju podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u poljoprivredi
s kalkulacijama prema sljedeim pokazateljima:
1. Niske temperature duina vegetacijskog perioda
2. Nedostatak vlage godinja koliine padalina (GP) u odnosu na potencijalnu
evapotranspiraciju (PET)
3. Propusnost podruja koja su zasiena vodom kroz znaaj period godine
4. Nepovoljna tekstura i udio kamena relativno obilje gline, mulja, pijeska, organske
tvari i krupne frakcije
327
5. Plitka zona ukorjenjivanja dubina od povrine tla od ujednaenog sloja stijene ili
nepropusnog sloja
6. Loe kemijske karakteristike tla prisutnost soli, pristupanog natrija, prekomjerna
kiselost
7. Nagib terena promjena nagiba u odnosu na planimetriku udaljenost
Osnovni kriterij za odreivanje neke JLS kao podruje s prirodnim ogranienjem je da se
ogranienja vezana navedene pokazatelje nalaze na vie od 50% njezinog podruja.
Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinje isplate po ha koritene poljoprivredne povrine u podrujima s
prirodnim ogranienjima gospodarenja u poljoprivredi. Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo
na ovim podrujima obrauju povrine vee od 100 ha, dobiti e iznos potpore umanjen za
odreeni postotak.
Korisnici
Nije primjenjivo
kao podruje pod utjecajem prirodnih ogranienja.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
328
Visina potpore
194 eur/ha
M13.3. Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa specifinim ogranienjima u poljoprivredi
Opis operacije
Operacija Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa specifinim ogranienjima u poljoprivredi
doprinosi nastavku, ali i poticanju novih poljoprivrednih aktivnosti na podrujima pod
utjecajem specifinim ogranienja u poljoprivredi.
Podruja pod utjecajem specifinih ogranienja u poljoprivredi odreena su sukladno Studiji
o odreivanju podruja pod utjecajem prirodnih i ostalih specifinih ogranienja u
poljoprivredi s kalkulacijama prema sljedeim pokazateljima:
1. Jak vjetar
2. Plavljena podruja
3. Kr
Osnovni kriterij za odreivanje neke JLS kao podruje sa specifinim ogranienjem je da se
ogranienja vezana navedene pokazatelje nalaze na vie od 50% njezinog podruja.
Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinje isplate po ha koritene poljoprivredne povrine u podrujima pod
utjecajem specifinih ogranienja u poljoprivredi. Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo na
ovim podrujima obrauju povrine vee od 100 ha, dobiti e iznos potpore umanjen za
odreeni postotak.
Korisnici
329
Nije primjenjivo.
kao podruje pod utjecajem specifinih ogranienja.
Kriteriji odabira
FADN sustavu.
Visina potpore
89 /ha
Kontrolu mjere provodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu ruralnom razvoju,
100% administrativno putem ARKOD-a.

Nema
Nije primjenjivo
Nisko rizino

Pretpostavka izrade kalkulacija poljoprivredne proizvodnje u podrujima s ogranienjima
(engl. NCA Natural Constraint Area) je postojanje oteanih uvjeta proizvodnje koji
negativno utjeu na poslovni rezultat u odnosu na podruja bez ogranienja. Zbog toga je
polazite za NCA kalkulacije bilo kvantifikacija utjecaja oteanih uvjeta na poslovni rezultat
u poljoprivrednoj proizvodnji.
Poslovni rezultati proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura odreeni su pomou
kalkulacija tj. utvrivanjem razlike ostvarenih ukupnih prihoda i trokova proizvodnje
odreenog proizvoda u jednoj godini.
poslovni rezultat = ukupni prihod ukupni troak
U biljnoj proizvodnji kalkulacije se temelje na proizvodnji ostvarenoj na proizvodnoj povrini
od jednog hektara. Ukupni prihodi ine poslovni (operativni) prihod. Poslovni prihod
predstavlja prihod ostvaren prodajom proizvoda, a izraunat je kao umnoak proizvedenih
330
koliina i jedinine cijene proizvoda. Obzirom da su kalkulacije napravljene za proizvodnu

povrinu od jednog hektara, proizvedene koliine odgovaraju prinosu (prirodu) kulture po
hektaru. Izravna plaanja, koja su posljednje tri promatrane godine iznosila 2135 kuna u
prosjeku, nisu ukljuena u prihode.
Ukupni trokovi sastoje se od varijabilnih trokova i trokova mehanizacije. Varijabilni
trokovi su izravno povezani s proizvodnjom i njihova visina ovisi o koritenju proizvodnih
resursa. Tu su ukljueni trokovi sjemena, gnojiva, sredstava za zatitu bilja, trokovi rada
ljudi i neki drugi varijabilni trokovi specifini za odreenu biljnu kulturu (suenje, vezivo,
ambalaa, suenje, armatura i sl.). Trokovi rada ljudi odreeni su kao umnoak normiranih
sati rada u pojedinoj radnoj operaciji i uobiajene neto satnice u poljoprivrednim radovima. U
kalkulacijama proizvodnje u voarskoj i povrarskoj proizvodnji preuzeti su podaci o
utrocima sati rada ljudi navedeni u koritenim izvorima, odnosno kalkulacijama
Poljoprivredno savjetodavne slube. U proizvodnji ratarskih kultura i krmnog bilja, sati rada
ljudi odreeni su u proporciji s satima strojnog rada,
U trokove mehanizacije koji ukljuuju trokove goriva, maziva i odravanja, ukljuena je i
amortizacija kao fiksni troak. Amortizacija je odreena funkcionalnim obraunom to znai
da iznos godinjeg smanjenja vrijednosti osnovnog sredstva (traktor i sl.) ovisi o intenzitetu
koritenja. Sati rada mehanizacije u pojedinoj radnoj operaciji preuzeti su iz sekundarnih
izvora i revidirani prema miljenju konzultanata na projektu.
U konanici, prikazan je poslovni rezultat kao razlika ukupnih prihoda i trokova. Prikazani
poslovni rezultat poljoprivredne proizvodnje ne odrava isti profit poslovanja obzirom da u
trokove nisu ukljueni neki od opih i drugih trokova koje nije mogue realno procijeniti jer
su razliiti od proizvoaa do proizvoaa i podruja djelovanja. Ovi trokovi ovise o
internim okolnostima u kojima se odvija poslovanje gospodarstava (troak zakupa, elektrine
energije, trokovi knjigovodstvenih usluga, kamate na kredite i sl.). Zbog injenice da se ovi
trokovi ne ovise o postojanju ili nepostojanju NCA ogranienja, njihov izostanak ne utjee
na visinu NCA kompenzacijskih plaanja.
Za potrebe odreivanja kompenzacijskih plaanja u podrujima s ogranienim uvjetima
poljoprivredne proizvodnje napravljene su dvije vrste kalkulacija.
Bazne kalkulacije koje prikazuju ekonomske uinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
nepostojanja prirodnih ogranienja i
NCA kalkulacije prikazuju ekonomske uinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
prirodnih ogranienja.
NCA kalkulacije razlikuju se od baznih kalkulacije za procijenjenu i kvantificiranu vrijednost
ograniavajueg imbenika (nii prinosi, vei trokovi ljudskog i strojnog rada i sl.)
Izvori podataka
Kao podloga za izradu kalkulacija koriteni su sljedei izvori:
Model kalkulacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne proizvodnje za 2012.,

2010., 2009. godinu, Poljoprivredno savjetodavna sluba
Trino informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP)-podaci o cijenama
Dravni zavod za statistiku RH- podaci o prinosima i cijenama
Sustav knjigovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN)
Interni podaci Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo Agronomskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu i
331
Literatura iz podruja menadmenta u poljoprivredi i teorije trokova i kalkulacija u

poljoprivredi
Na temelju navedenih izvora izraene kalkulacije, provjerene su i korigirane su u skladu s

preporukama konzultanata (eksperte procjene). Izraun ostvarene dobiti za panjake raen je
temeljem oekivane dobiti u stoarskoj proizvodnji koju je mogue organizirati na
pripadajuim panjakim povrinama. U obzir su uzeti ekonomski uinci govedarske i
ovarske proizvodnje na 1 ha povrine. Kao izvor kalkulacija koriteni su interni podaci
Zavoda za menadment i ruralno poduzetnitvo.
Kalkulacija potpore za gorsko-planinska podruja
Proizvodno-ekonomska obiljeja gorsko planinskih podruja
Gorsko-planinska podruja obiljeena su kratkim vegetacijskim razdobljem uvjetovanim
nadmorskom visinom terena, te oteanom primjenom poljoprivredne mehanizacije na
padinama s veim nagibom. U poljoprivrednoj proizvodnji ovoga podruja dominiraju
ratarske kulture, livade i panjaci. Bitno obiljeje poljoprivrednog zemljita je njegova
usitnjenost s trendom daljnjeg usitnjavanja, to znaajno utjee na uinkovitost proizvodnje i
njen rast. Gorsko-planinsko podruje je obiljeeno padom broja stanovnika. Stanovnitvo je
nie obrazovne razine od prosjeka Hrvatske, poduzetniki je neaktivnije i ne pokazuje veliku
motiviranost za ukljuivanjem u programe cijeloivotnog obrazovanja.
Uzgoj stoke, preteno goveda i ovaca, zauzima vano mjesto u gospodarstvu ovog podruja.
Ta grana gospodarstva ima velike mogunosti daljnjeg razvoja kroz proizvodnju mesa,
mlijeka i autohtonih mlijenih proizvoda, ija je prodaja za sada ograniena na lokalno trite.
Znaajka podruja Primorsko-goranske i Liko-senjske upanije jest izrazita dominacija
povrina pod umama. ak 61,0% zemljita pripada kategoriji umskog zemljita dok je udio
poljoprivrednog zemljita 38,3%. To je podruje specifina po izrazito slaboj naseljenosti sa
svega 10 stanovnika na km2. U poljoprivrednoj proizvodnji ogranienja su najizraenija pa je
poljoprivreda ovog podruja ekstenzivnog karaktera, nekonkurentna koliinom i kvalitetom
ostalim dijelovima Hrvatske. Nadmorska visina s dominacijom poluplaninske i planinske
klima uvjetuje krae vegetacijsko razdoblje s niim prinosima poljoprivrednih kultura. Nagib
terena prisutan u ovom podruju oteava primjenu poljoprivredne mehanizacije poveavajui
podreenost poljoprivrede gorsko-planinskog prostora. Na podruju Liko-senjske upanije
tla su nepovoljne bonitetne strukture za uspjeniju poljoprivrednu proizvodnju. Svega 0,44%
povrine svrstano je u najpovoljniju P-1 kategoriju (osobito vrijedno tlo). Dominirajue su
kategorije tala nepogodne za obradu i za rentabilni uzgoj poljoprivrednih kultura i veinom su
putena irenju livada, panjaka, bara, trstika, ikara i uma. Osim nepovoljnih prirodnih
uvjeta tu su i nepovoljni drutveno-ekonomski imbenici - usitnjenost poljoprivrednih
gospodarstava, nedovoljna tehnoloka opremljenost, nezadovoljavajua demografska i
obrazovna struktura stanovnitva, nepovezanost lokalne poljoprivredne proizvodnje s
lokalnom potronjom, slaba povezanost prerade s turizmom i trgovinom, nedovoljna
edukacija za poljoprivredna zvanja, nedovoljno udruivanje poljoprivrednih proizvoaa. Sve
navedeno uzrok je izraenih procesa deagrarizacije i deruralizacije gorskog prostora regije.
Prema pokazatelju profitabilnosti pojedinih gospodarskih grana na podruju Liko-senjske
upanije razvidno je da je u poljoprivredi udio dobiti u prihodima od 4,3% najnii od svih
djelatnosti realnog sektora. Nie vrijednosti profitabilnosti ostvarene su tek u djelatnostima
javnog sektora. Poljoprivredna proizvodnja, obzirom na koliinu proizvodnje, nema velikog
znaaja u odnosu na druga podruje u Republici Hrvatskoj, ali postoje veliki prirodni resursi
332
kao osnova na kojima se moe dalje razvijati prvenstveno stoarstvo i ratarstvo u funkciji
stoarstva. Zbog slabije kvalitete mlijeka, poveanih trokova prijevoza i koncentracije
proizvodnje kod proizvoaa bliih velikim mljekarama, moe se oekivati pogoranje stanja
u mlijenom govedarstvu. Razvoju mesnog govedarstva pogoduju znaajne panjake
povrine, ali krae vegetacijsko razdoblje uz potrebu uvoenja dopunske hranidbe goveda
izvan panjakog razdoblja doprinosi poskupljenju proizvodnje. S druge strane, gorsko
planinsko podruje, tradicionalno je ovarski kraj uz liku pramenku kao dominantnu
pasminu u proizvodnji mesa. Samostalno ratarstvo, bez vertikalnog povezivanja sa
stoarstvom nije ekonomski odrivo. Klimatska obiljeja i reljef terena nepovoljan je za
proizvodnju veine ratarskih kultura pa se osim uzgoja krmnih kultura tek u manjoj koliini
javlja proizvodnja penice, jema, rai, zobi i kukuruza.
Povrarstvo GPP-a prisutno je u manjoj mjeri, uglavnom na krkim poljima. Od kultura
uzgaja se krumpir i kupusnjae. Povrtne kulture ostvaruju visoku dohodovnost po jedinici
povrine, ali su lokacijski zahtjevne uz velike potrebe ljudskog rada.
Niske temperature i manji broj sunanih sati nisu dobri uvjeti za razvoj veine voarskih
kultura. Ipak na pojedinim dijelovima GPP-a postoje mogunosti proizvodnje ljiva,
bobiastog voa, jabuka i kruka. Meu najpoznatijim poljoprivrednim proizvodima podruja
mogu se izdvojiti: janjetina, liki krumpir, sir kripavac, gorski med.
Na podruje navedenih upanija postoje odreene specifinosti koje poljoprivredu ovog
prostora ine moguom i ekonomski opravdanom. Prvenstveno je to blizina trita velikih
gradova (Rijeka, Zadar), dobra prometna povezanost, dobri potencijali za razvoj ekoloke
proizvodnje i proizvodnje autohtonih proizvoda, velike panjake povrine te potencijali
razvoja ruralnog turizma.
Podruje dviju mediteranskih upanija Zadarske i ibensko-kninske sa opinama Graac,
Starigrad, Jasenice (Zadarska upanija) te opine, Civljane, Knin, Kijevo, (ibensko-kninska
upanija) ulaze takoer u GPP.
Veliki dio raspoloivih poljoprivrednih povrina ovog podruja je zaputen. U strukturi
proizvodnje prevladavaju livade i panjaci. Neto je manje oranica i vrtova, uz voarstvo i
vinogradarstvo do 300 m nadmorske visine. Veliki problem razvoja poljoprivrede je porozno
tlo koje, uz snane vjetrove koji isuuju tlo, uvjetuje vee potrebe za navodnjavanjem. esta
pojava je golomrazica obzirom da su zime uglavnom bez snijega. Dominiraju mjeovita
poljoprivredna gospodarstva u kojima je poljoprivreda dodatni izvor prihoda. Problem
daljnjeg razvoja poljoprivrede su mali, usitnjeni posjedi, nerijeeni vlasniki odnosi, nelegalna
gradnja, nepovoljna demografska i obrazovna struktura stanovnitva.
U gorsko-planinska podruja na podruju upanija Splitsko-dalmatinske i Dubrovakoneretvanske spadaju opina Konavle, Cista Provo, Sinj. Mu, Hrvace, Podgora, Vrlika,
Imotski, Trilj, Makarska, Vrgorac, Zagvozd, Lokvii, Lovre, Otok, Gradac, Tuepi,
Runovi, Baka Vodai Proloac, Zmijavci, Podbablje.
Veliki dio raspoloivih poljoprivrednih povrina ovog podruja se ne koristi, odnosno
zaputen je. U strukturi proizvodnje prevladavaju livade, panjaci, oranice i vrtovi, uz
voarstvo i vinogradarstvo. Veliki problem su mali, usitnjeni posjedi, koji predstavljaju veliku
prepreku razvoju gospodarstava. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom tradicionalnog tipa
(zastarjela tehnologija), mala obujmom i nespecijalizirana. Dodatni problemi se javljaju u
podruju otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda, koji skoro i ne postoji u
organiziranom obliku. Dobna i obrazovna struktura poljoprivrednog stanovnitva je
nepovoljna, a postoje i velika prirodna ogranienja za razvoj poljoprivrede kao to su
nedostatak vode i male povrine raspoloivog zemljita.
333
Na podruju Istarske upanije u gorsko-planinska podruja pripada samo podruje opine

Lanie, dok su opine Ogulin i Saborsko predstavnice GPP na podruju Karlovake
upanije.
Model izrauna za gorsko-planinska podruja

Kao podloga za izraun visine potpore za gorsko-planinsko podruje koriteni su podaci iz
ARKOD sustava evidencije zemljinih parcela u RH za 2012. godinu, rezultati
ankete/intervjua o strukturi poljoprivredne proizvodnje na NCA podruju kao i stanje
odreeno temeljem studija sluaja s poljoprivrednih gospodarstava na podruju odreene
upanije.
NCA potpora predstavlja iznos plaanja kojim se u novanom smislu nadoknauju nepovoljni
imbenici poljoprivredne proizvodnje u NCA podrujima u odnosu na ostale dijelove nekog
podruja.
U radu su napravljeni sljedei izrauni:
Izraun oekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na podruju RH

izvan NCA kriterija BAZA.
Model baznog gospodarstva ukljuuje proizvodnju na podruju Republike Hrvatske bez GPP
podruja to znai da je iz strukture proizvodnje svih opina u RH izbaena poljoprivredna
proizvodnja na podruju opina koja su zadovoljila GPP kriterije. U strukturni hektar
ukljueni su sve proizvodnje zastupljene sa 5 i vie posto u strukturi povrina prema
evidenciji ARKOD-a.
Oekivani poslovni rezultat na povrini od 1 ha odreen je kao ponderirani prosjek prema
udjelu pojedinih poljoprivrednih kultura u strukturi proizvodnje i oekivanom poslovnom
rezultatu svake pojedinane proizvodnje.
Izraun oekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na gorsko planinskom
podruju u okviru NCA kriterija
Odabir poljoprivrednih kultura koje se proizvode na NCA podrujima napravljen je uzimajui
u obzir strukturu proizvodnje na GP podruju, a prema podacima ARKOD-A kao i
sugestijama strunjaka Agronomskog fakulteta, predstavnika Poljoprivredno-savjetodavne
slube na terenu i stanja zateenog analizom studija sluaja s poljoprivrednih gospodarstava
na relevantnom NCA, odnosno GPP podruju. Poljoprivredne kategorije i kulture u NCA
podrujima najveim su djelom livade i panjaci uz proizvodnju djetelinsko-travnih smjesa i
manjim djelom lucerne.
U ovom su dijelu u odnosu na bazne kalkulacije uvedene sljedee promjene:
Smanjenje prinosa do 30%
Smanjenje trokova mehanizacije u proizvodnji krmnog bilja izmeu 15 i 35% zbog

manjeg broja otkosa.
Smanjenje poslovnog rezultata na panjakim povrinama zbog manjeg broja stoke po

jedinici povrine/gustoe.
334
Drugi ograniavajui imbenik poljoprivredne proizvodnje na NCA podruju je nagib terena.

Na podrujima s nagibom iznad 15% predviena je identina struktura proizvodnje kao i na
ravnom gorsko-planinskom podruju uz poveanja trokova mehanizacije za 20%.
NCA potpora odreena je kao razlika financijske dobiti od poljoprivredne proizvodnje s
podruja izvan i u okviru NCA kriterija. Konaan rezultat NCA plaanja (ponderirano NCA
plaanje) je dobiven ponderiranjem plaanja na GPP podruju i GPP podruju s nagibom s
obzirom na njihove udjele u povrini NCA podruja.
Izraun visine potpore za gorsko planinska podrujaBazna kalkulacija ukljuuje prosjenu proizvodnju na podruju Republike Hrvatske bez GPP
podruja. U strukturni hektar ukljueni su sve proizvodnje zastupljene sa 5 i vie posto u
strukturi povrina prema evidenciji ARKODA. Dobit po strukturnom hektaru iznosi 1.267,63
kuna.
Tablica 21. Bazna kalkulacija za gorsko-planinska podruja- Prosjena dobit u biljnoj

proizvodnji na baznom podruju RH (kn/ha)
Naselja izvan NCA kriterija
kulture
dobit po
ha
kukuruz
2.344,90
34,40%
806,57
penica
528,45
26,01%
137,43
2.471,38
8,18%
202,13
176,09
7,24%
12,75
-504,09
6,92%
-34,87
panjaci
712,32
5,90%
42,04
suncokret
969,11
5,85%
56,70
-367,30
5,51%
-20,23
100%
1.202,52
soja
eerna repa
livade
jeam
udio u %
UKUPNA DOBIT, kn/ha
ponderirana dobit
Dobit po strukturnom hektaru na podruju sa nadmorskom visinom iznad 600 metara iznosi 468,16 kuna. Razlike izmeu bazne kalkulacije i izrauna iznosi 1.670,69 kuna. Kod podruja
sa nagibom iznad 15% i visinom izmeu 500 i 600 metara nad morem dobit po strukturnom
hektaru iznosi -720,55 kuna. Razlike izmeu bazne kalkulacije i dobiti po strukturnom
hektaru na GP podruju izloenom nagibu iznad 15% i nadmorskoj visini izmeu 500 i 600
metara iznosi 1.923,08 kuna.
Tablica 22. Izraun visine potpore usporedbom baznog podruja i NCA podruja
NCA GPP
NCA GPP+nagib
335
udio u
%
dobit po
ha
ponderiran
a dobit
udio u
%
dobit po
ha
ponderirana
dobit
livade
40
-609,19
-241,05
39,57
-880,03
-348,22
panjaci
37
477,00
176,28
36,96
477,00
176,28
17
-1.799,96
-314,98
17,50
-2.412,20
-422,11
-1.479,68
-88,42
5,98
-2.117,04
-126,50
djetelinsko
smjese
travne
lucerna
UKUPNO
Iznos plaanja
Odnos povrina NCA
podruja
-468,16
-720,55
1.670,69
1.923,08
78,00%
22,00%
Jedinstveno plaanje,
kn/ha
1.726,21
Obzirom na relativni udio ove dvije kategorije GP podruja, potpora po hektaru koritene
poljoprivredne povrine za GPP iznosi 1.726,21 kuna.
Podruje
Bazna
kalkulacija,
kn
RH,
GP
podruja
GP
(iznad
600 GP (izmeu 500 i 600 Potpora,
m.n.m.), kn (udio u m.n.m. I >15% nagiba), kn kn
ukupnom GPP
(udio u ukupnom GPP)
1.267
--468,16(78%)
-720,55(22%)
1.726,21
Koritena poljoprivredna povrina na GP podruju iznosi 32.833 hektara. Ukupna potpora na

razini RH iznosit e 48.629.612 kuna
Kalkulacija potpore za podruja sa biofizikim ogranienjima
U okviru biofizikih ogranienja, podrazumijevaju se prirodna ogranienja vezana uz
nepovoljne znaajke klime i tla, te izraenog nagiba terena. Zadaa je kalkulacija, da nakon
izdvajanja ogranienja vezanih uz nisku temperaturu, suu, ogranienu dreniranost tla,
prekomjernu vlanost tla, nepovoljnu teksturu i kamenitost tla, plitku ekoloku dubinu, jako
kiselo tlo, slanost i alkalnost tla, te nagiba terena odredi razliku u prihodima, trokovima i u
konanici poslovnog rezultata u odnosnu na proizvodnju u baznom podruju. Razlika
poslovnog rezultata podloga je za odreivanje visine potpore.
Biofizika ogranienja koritena u izradi kalkulacija ukljuivala su:
1. Ogranienja vezana uz tlo
Nepovoljna tekstura i kamenitost
Ograniena dreniranost tla

336
Plitka ekoloka dubina
Jako kisela tla
Slana i alkalna tla
2. Sua
3. Niske temperature i
4. Nagib
Izrada kalkulacija za ogranienja povezana sa tlom
Ogranienja vezana uz tlo ukljuuju one osobine tla koje djeluju na rast i razvoj biljke ili
nekih njenih dijelova te u konanici utjeu na smanjenje prinosa. Takoer, ogranienja vezana
uz tlo utjeu na poveane trokova mehanizacije. Troak mehanizacije poveava se uslijed
potrebe za vie sati rada strojeva, viih trokova popravaka i odravanja strojeva, ali i potrebe
za rezervom strojeva kako bi se radovi pokuali obaviti u optimalnim agrotehnikim
rokovima. Na primjer, slaba dreniranost onemoguuje rast i razvoj biljke, a u konanici
dovodi i do nieg prinosa zato to u tlu nema dovoljno kisika. Trokovi su mehanizacije vii i
sama je uporaba mehanizacije u uvjetima ograniene dreniranosti oteana.
Tla nepovoljne teksture i kamenitosti nemaju dovoljan kapacitet za vodu, oteana je opskrba
hranjivima, a glinasta tla nemaju dovoljno drenirajuih pora. Kod tala plitke ekoloke dubine
otean je razvoj korijena i primjena mehanizacije. Dok kisela tla limitiraju pristupanost
hranjiva i pojaavaju prisutnost aluminija, koji je toksian za biljke, slana tla sadre toksine
tvari koje ne doprinose razvoju biljaka. Podruja sa jako kiselim tlima oteavaju, a slana tla
proizvodnju ine i nemoguom. Na kraju, prekomjerna vlanost utjee na poveane trokove
mehanizacije i poveana ulaganja u mehanizaciju kako bi se obrada izvrila u optimalnim
rokovima i izbjegli ili umanjili rizici povezani sa suvinom vlanou tla (zbijanje tla,
suboptimalan razvoj korijena, oteano kretanje vode i zraka u tlu). To uzrokuje i probleme
poput dostupnosti hranjiva, erozije, irenja bolesti pa sve do zaslanjivanja tla. Zadnje
spomenuta, prekomjerna vlanost nije uzeta u razmatranje jer analiza i prorauni na temelju
smjernica iz prirunika EU, nisu potvrdili postojanje ovog ogranienja. Od ogranienja koji su
uli u analizu ograniena dreniranost tla u Hrvatskoj iznosi 998.331,0 ha, to predstavlja 17,6
% ukupne kopnene povrine RH. Ukupna povrina tala s nepovoljnom teksturom i
kamenitou iznosi 2.327.340,0 ha, to predstavlja 41 % ukupne kopnene povrine RH. Plitka
ekoloka dubina zauzima 632.000,0 ha, to predstavlja 11,2 % ukupne kopnene povrine RH.
Utvreno je da ukupna povrina kiselih tala iznosi 216.006 ha, to predstavlja 3,8 % u odnosu
na ukupnu kopnenu povrinu RH.
Ne postoje istraivanja koja bi kvantificirala gore opisane utjecaje ogranienja vezanih uz tlo
na proizvodnju, prinose, trokove proizvodnje (prvenstveno mehanizacije) i u konanici
poslovni rezultat. Kako bi prevladali navedeno ogranienje izraunu visine potpore pristupilo
se u sljedeim koracima:
1. Ekspertnom procjenom definirana su smanjenja prinosa najvanijih ratarskih proizvodnji
po pojedinom ogranienju (tablica 23).
Tablica 23. Visina prinosa i ogranienja tla
Prinos, kg/ha Bazni prinos Nepovoljna
tekstura
kamenitost
337
Ograniena Plitka
Jako Slana i
i dreniranost ekoloka kisela alkalna
tla
dubina
tla
tla
100%
Penica,
ozima
% od baze
5.333,33
100
50
50
60
70
10
5.500
100
50
50
60
70
10
8.500,00
100
40
40
40
50
Ra
4.500
100
50
60
60
70
10
Zob
4.500
100
50
60
60
70
10
Soja
3.000,00
100
40
40
40
50
Uljana repica
3.167
100
40
40
20
50
Suncokret
3.000
100
40
40
20
50
eerna repa
50.000
100
30
40
30
30
Krumpir
35.000
100
40
40
40
50
Duhan
2.380
100
50
20
50
50
50.000
100
40
40
40
50
Lucerna
11.000
100
40
40
40
20
Talijanski
ljulj
8.500
100
50
50
60
70
10
DTS
8.000
100
50
50
60
70
10
Prirodni
travnjaci
3.500
100
60
60
60
70
10
Jeam, ozimi
Kukuruz
Kukuruz
silau
za
Izvor: ekspertna procjena
2. Odreeno je bazno podruje

Bazno podruje je cjelokupna Hrvatska. Zbog injenice kako se biofizika ogranienja
javljaju na podruje cijele drave, odabrane su najvanije proizvodnje i izraunata je dobit po
strukturnom hektaru.
Tablica 24. Dobit po strukturnom hektaru za bazno podruje
prosjena dobit po ha
udio u strukturi
ponderirana dobit
kukuruz
2.344,90
33,57%
787,13
penica
528,45
25,35%
133,95
livade
-504,09
8,02%
-40,40
2.471,38
7,95%
196,47
soja
338
eerna repa
176,09
7,04%
12,40
panjaci
712,32
6,94%
49,46
suncokret
969,11
5,69%
55,11
-367,30
5,45%
-20,02
100,00%
1.174,09
jeam
UKUPNA
kn/ha
DOBIT,
3. Odreena je struktura proizvodnje na podrujima sa ogranienjima vezanim uz tlo

Obzirom na redukciju prinosa i mogunosti proizvodnje na podrujima sa navedenim
ogranienjima, usporeeno je bazno podruje sa dobiti na prirodnim travnjacima i panjacima.
Izraun visine NCA prikazan je u tablici 25.
Tablica 25. Izraun visine potpore za biofizika ogranienja vezano uz tlo
Tip ogranienja
Nepovoljna
tla
struktura
Ograniena dreniranost
Plitka ekoloka dubina
Jako kisela tla
Slana i alkalna tla
struktura
proizvodnje
udio u strukturi
dobit/ha
prirodni travnjaci
35%
-1.246,09
panjaci
75%
616,39
prirodni travnjaci
35%
-1.246,09
panjaci
75%
616,39
prirodni travnjaci
35%
-1.246,09
panjaci
75%
616,39
prirodni travnjaci
35%
-1.060,59
panjaci
75%
616,39
prirodni travnjaci
10%
-2.173,59
panjaci
90%
616,39
NCA
plaanje
1.147,93
1.147,93
1.147,93
1.083,01
836,70
* Dobit u baznom podruju (1.174,09 kn) dobit u podruju s ogranienjima vezanim uz tlo
U sluaju kombinacije ogranienja treba uzeti najniu vrijednost i nju koristiti u daljnjim
kalkulacijama. Npr. ako se javlja kombinacija s dva ogranienja od koji se zbog jednog
postie prinos od 70 % a zbog drugog od 40 % od baze, treba isplatiti potporu za ono
ogranienje koje ima vei utjecaj ne ekonomiku proizvodnje.
Izrada kalkulacija za biofiziko ogranienje nagib

Na nagnutim terenima (>15 % nagiba) poljoprivredna proizvodnja je oteana zbog
nemogunosti primjene suvremene mehanizacije, potrebe za specijalnom mehanizacijom ili
posebnim nainima obrade tla sa ciljem protu-erozijskih mjera. Sve navedeno oteava i
znaajno poskupljuje poljoprivrednu proizvodnju na nagnutim terenima i ini je ekonomski
neuinkovitom.
339
S obzirom da su tereni s nagibom >15 % i izmeu 500 i 600 m n.m. izdvojeni i svrstani u
gorsko planinska podruja, ovdje se izraunava potpora za podruja nagiba >15 %, ali ispod
500 m nadmorske visine.
Povrina podruja s nagibom veim od 15 % koja se uzima u obzir za izraun povrina s
biofizikim ogranienjem (nagib) iznosi 19.078,66 km2 ili 33,71 % kopnene povrine RH.
Na temelju ve postojeih kalkulacija izraunata je visina potpore. I u ovom sluaju, kao baza
odabrano je podruje RH (tablica 23.). Dobit po strukturnom hektaru iznosi na baznom
podruju 1.174,09 kuna.
Kod odabir strukture proizvodnje na podruju sa biofizikim ogranienjem nagiba odluili
smo se (ekspertna procjena) na strukturu koja u sebi sadri livade, panjake, djetelinsko travne
smjese, ali i udio voa i vinograda (5%).
Kod proizvodnje na nagibu poveani su trokovi mehanizacije za 20% na temelju prijedloga
konzultanata.
Tablica 26.
potpore
Dobit po strukturnom hektaru na podruju sa ogranienjem nagiba i prijedlog visine
prosjena
dobit po ha
udio u
strukturi
ponderirana dobit
livade
-865,21
35,0%
-302,82
panjaci
616,39
35,0%
215,74
djetelinsko-travne
smjese
-1.668,68
25,0%
-417,17
vonjaci (jabuka)
15.715,61
2,5%
392,89
vinogradi
11.594,09
2,5%
289,85
UKUPNO
178,48
Razlika
995,61
Prijedlog visine potpore na podruju sa biofizikim ogranienjem nagiba iznosi 995,61 kuna.
Izrada kalkulacija i izraun visine potpore za biofiziko ogranienje sua

U Hrvatskoj se sue javljaju u prosjeku svake tree do pete godine, a ovisno o intenzitetu i
trajanju mogu smanjiti urode od 20% do 92% ovisno od kulture do kulture. Zadnjih godina su
pojave sue rezultirale velikim tetama u poljoprivredi te je u najjae pogoenim podrujima
Hrvatske proglaavano stanje elementarne nepogode. Ukupna povrina s navedenim
ogranienjem na godinjoj razini u Republici Hrvatskoj iznosi 493.508,36 ha, to predstavlja
8,7 % ukupne kopnene povrine RH.
Sua se javlja (prema proraunima za potrebe odreivanja NCA podruja) na podruju
Jadranske Hrvatske, odnosno poglavito na dijelovima ibensko-kninske i Splitskodalmatinske upanije.
Na temelju podataka o redukciji prinosa iz planova navodnjavanja dalmatinskih upanija
nainjen je model u kojemu je u strukturu proizvodnje ukljueno groe, maslina i panjaci.
340
Tablica 27. Dobit po strukturnom hektaru na baznom podruju za biofiziko ogranienje

sua-BAZA
kultura
udio
dobit/ha
ponderirana dobit,
kn/ha
maslina
49,80%
22.955,80
11.431,99
plemenita vinova loza
25,20%
17.246,22
4.346,05
panjaci
25,00%
712,32
178,08
15.956,12
Redukcija od 40% uzeta je za izraun redukcije prinosa kod proizvodnje bez navodnjavanja
za masline (u prosjenim godinama) i redukcija od 10% uzeta je za izraun prinosa kod
proizvodnje groa bez navodnjavanja (u prosjenim godinama). Kod panjaka se redukcija
temelji na usporedbi proizvodno boljih panjaka (kombinacija intenzivnih i ekstenzivnih
panjaka) sa ekstenzivnim panjacima.
Tablica 28. Dobit po strukturnom hektaru u podruju sa biofizikim ogranienjem sue i
visina potpore
kultura
udio
dobit/ha
ponderirana dobit,
kn/ha
maslina
49,80%
8.155,80
4.061,59
25,20%
12.941,22
3.261,19
panjaci
25,00%
616,39
154,10
7.476,87
razlika
8.479,24
Predloena visina potpore je 8.455,26 kuna. Maksimalno dozvoljena visina potpore za

biofizika ogranienja 250 Eura (prijedlog!) pa stoga potpora ne bi trebala prelaziti predloeni
maksimum. Predlaemo stoga visinu potpore u visini 1.900,00 kuna (teaj 7,6 kuna za 1
Euro).
Izraun visine potpore za biofiziko ogranienje niska temperatura

Proraunom prema kriterijima za NCA podruja se dolo do toga da je 973 m nadmorska
visina na kojoj je uvjet za niske temperature zadovoljen. Dakle, povrine iznad 973 m.n.m., a
koje nisu ule u gorsko-planinsko podruje ulazi u biofiziko ogranienje niske temperature.
Budui ovo ogranienje zadovoljava neznatan dio povrina i budui na navedenim visinama
vjerojatno niti nema poljoprivredne proizvodnje kalkulacija za ovaj kriterij nije raena i visina
potpore nije izraunata.
341
Biofizika ogranienja- zbirna visina potpore

Ukupna povrina podruja s biofizikim ogranienjima iznosi 29.231,73 km2, odnosno 51,65
% kopnenog teritorija RH. Najvei dio podruja s biofizikim ogranienjima (oko 63 %) ima
samo jedno ogranienje. Na etvrtini povrine (25,6 %) postoje dva ogranienja. Tri
ogranienja postoje na 9,53 % povrine s ogranienjima a etiri ogranienja postoje na samo
1,9 % povrine. Ne postoje podruja na kojima ima vie od etiri ogranienja.
U opinama/gradovima koji su svrstani u podruje s biofizikim ogranienjima najvei udio
imaju podruja s nepovoljnom dreniranou tla (72,7%). Koriteno poljoprivredno zemljite
koje ima ogranienje, u opinama/gradovima koji su svrstani u podruje s biofizikim
ogranienjima iznosi 83,4 % sveukupnog koritenog poljoprivrednog zemljita u tim
opinama /gradovima. Zbroj udjela pojedinog ogranienja prelazi 100 % i prema broju i
prema povrini. Razlog tomu je to u velikom mjeri postoji preklapanje pojedinih ogranienja,
tj. postoje povrine na kojima se javlja vie ogranienja.
Budui u podruja sa biofizikim ogranienjima ulaze opine plaanje je mogue odrediti
prema prevladavajuem ogranienju u toj administrativnoj jedinici? No, prema izraunatim
podacima, u svega 5% opina i 7% koritenog poljoprivrednog zemljita javlja se jedno
ogranienje. Izraunato je stoga jedinstveno plaanja za sva podruja sa biofizikim
ogranienjima.
Izraun bi se temeljio na udjelu pojedinog ogranienja u povrini koritenog poljoprivrednog
zemljita sa biofizikim ogranienjem. Pri tome smo odabrali udio pojedinog ogranienja u
ukupnoj povrini koritenog poljoprivrednog zemljita s ogranienjem u opinama
/gradovima koji su svrstani u podruje s biofizikim ogranienjem. Niska temperatura
izbaena je iz razmatranja.
Tablica 29. Biofizika ogranienja-zbiran pregled visine potpora (u kn)
Udio(%)
Predloena
visina potpore
podruje s javljanjem sue
3,62
1.900,00
68,78
podruje s nagibom terena veim od

15 %
24,07
995,61
239,64
podruje s nepovoljnom teksturom i

kamenitou tla (+ stjenovitost)
21
1.147,93
241,07
nepovoljnom
72,68
1.147,93
834,32
podruje s nepovoljnom ekolokom

dubinom tla
3,28
1.147,93
37,65
podruje s reakcijom tla ( pH)

manjom od 5
5,11
1.083,01
55,34
podruje
sa
(halomorfnim) tlima
0,35
836,70
2,93
Potpora
1.480,00
podruje
s
dreniranou tla
zaslanjenim
342
ponderirana
potpore
visina
Izraunata visina potpore za biofizika ogranienja iznosi 1.480 kuna.

Kalkulacija potpore za podruja sa specifinim ogranienjima
Kod specifinih ogranienja razmatrana su sljedea ogranienja: kr, vjetar i poplavna
podruja. I kod gorsko-planinskih podruja i biofizikih ogranienja, javlja se problem
kvalitetnih i konzistentnih podataka, koji bi trebali initi podlogu za izradu kalkulacija i
prijedlog visine potpore.
U sljedeim poglavljima prikazujemo naine na koje smo pokuali doskoiti ovom problemu
kod specifinih ogranienja.
Izrada kalkulacija i izraun visine potpore za specifino ogranienje kr

Ne bez razloga na prvom mjestu analiziramo specifino ogranienje kr. Cjelokupna je regija
Jadranska Hrvatska obiljeena ovim fenomenom. Ukupna povrina tala na krkom podruju
Hrvatske iznosi 2.821.883,0 ha, to predstavlja oko 50 % ukupne kopnene povrine RH. U
ekonomskom smislu, kr je specifino ogranienja koje oteava poljoprivrednu proizvodnju
zbog velikog broja vrtaa po jedinici povrine i oteava primjenu suvremene mehanizacije.
Poljoprivredna je proizvodnja na krkom podruju jako oteana i ponegdje neisplativa.
U izradi kalkulacija za bazno podruje koristili smo podatke o strukturi proizvodnje u
opinama u kojima je kr prevladavajui kriterij za izdvajanje u podruje s specifinim
ogranienjima.
Tablica 30. Izraun dobiti na strukturnom hektaru u baznom podruju za specifino
ogranienje kr
kultura
plemenita
loza
udio
vinova
ponderirana
dobit, kn/ha
dobit/ha
32,40%
17.246,22
5.587,78
maslina
24,00%
22.955,80
5.509,39
lucerna
11,00%
-309,95
-34,09
panjaci
10,80%
556,50
60,10
livade
7,80%
-504,09
-39,32
jeam
7,10%
-367,30
-26,08
kukuruz
6,80%
2.344,90
159,45
11.217,23
U uvjetima kra koritena je ista struktura proizvodnje proizvodnosti panjaka i rast trokova
mehanizacije u proizvodnji poljoprivrednih kultura za 25%, a na temelju iskustava Slovenije.
343
Tablica 31. Iznos visine potpore za specifino ogranienje kr
kultura
plemenita
loza
udio
vinova
dobit/ha
32,40%
16.404,74
5.315,13
maslina
24,00%
22.318,30
5.356,39
lucerna
11,00%
-1.372,22
-150,94
panjaci
10,80%
477,00
51,52
livade
7,80%
-955,49
-74,53
jeam
7,10%
-783,09
-55,60
kukuruz
6,80%
1.838,73
125,03
10.567,00
Razlika u ostvarenoj dobiti, kn/ha
650,23
Prijedlog visine potpore za specifino ogranienje kr podruja iznosi 650,23 kune.
Izrada kalkulacija i izraun visine potpore za specifino ogranienje vjetar

Specifino ogranienje vjetar pojavljuje se u podvelebitskom podruju s pripadnim otocima, i
u zaleu koje je vee u hladnom (7716 km2 ili 13,6%) nego toplom dijelu godine (5560 km2
ili 9,8%). Administrativne opine koje su ule u podruja sa prirodnim ogranienjima u
poljoprivredi jesu Biograd n.m., Raanac i Posedarje.
Na temelju podataka Arkoda kreirali smo baznu kalkulaciju dobiti po strukturnom hektaru
Tablica 32. Bazna kalkulacija specifinog ogranienja vjetar
prosjena dobit po ha
udio u strukturi
ponderirana dobit
penica
528,45
15,67%
82,81
maslina
25.055,00
14,49%
3.630,47
lucerna
-309,95
13,05%
-40,45
17.405,00
12,36%
2.151,26
4.812,98
9,92%
477,45
panjaci
556,50
9,77%
54,37
kukuruz
2.344,90
8,92%
209,17
-367,3
8,91%
-32,73
5.942,00
6,92%
411,19
plemenita
loza
vinova
kukuruz za silau
jeam
ostalo povre
UKUPNO
6.943,53
344
Stohastikim smo se simulacijama pomogli kao alatom za izraun visine potpore. Pojava
vjetra i teta ulazni su podaci, a dobit po pojedinoj proizvodnji output je simulacije. Pri tome
su ulazni podaci bili broj dana sa olujnim vjetrom (trokutna razdioba) i tete (trokutna
razdioba). Kreirana je korelacijska matrica koja je ukljuila pozitivnu vezu izmeu broja dana
s olujnim vjetrom i tetom. Simulacija je provedena u 5000 iteracija primjenom Monte Carlo
uzorkovanja. Metodoloki treba istai kako je uzeta u obzir pozitivna korelacija izmeu broja
pojava vjetra u jednoj godini i tete. Ostali oblici intra i inter korelacije nisu razmatrani (na
primjer korelacija prinosa razliitih kultura ili korelacija prinosa i cijena). Za stohastike
simulacije upotrjebljen je program @Risk 5.7.
Tablica 33. Visina potpore za ogranienje vjetar
prosjena dobit po ha udio u strukturi ponderirana dobit

penica
-179,10
0,16
-28,06
maslina
14.953,98
0,14
2.166,83
lucerna
-1.053,95
0,13
-137,54
6.870,06
0,12
849,14
kukuruz za silau
3.412,98
0,10
338,57
panjaci
556,50
0,10
54,37
kukuruz
615,15
0,09
54,87
-871,30
0,09
-77,63
4.080,25
0,07
282,35
jeam
ostalo povre
UKUPNO, kn
3.502,90
RAZLIKA-visina potpore, kn
3.440,63
Nakon simulacije, utvreno je kako bi potpora trebala iznositi 3.440,60 kuna. Budui se radi o
iznosi koji je iznad predvienog maksimuma, predlaemo potporu u visini maksimalnog
iznosa od 1.900 kuna
Izrada kalkulacija i izraun visine potpore za specifino ogranienje poplave

Plavljenje poljoprivrednog zemljita predstavljaju dakle ozbiljno ogranienja za intenzivnu i
ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju. U poplavljena podruja ula je opina
Brdovec (Zagrebaka upanija). Budui je usporedba GM u ovom sluaju nedostupna,
pokuali smo potporu izraunati u visini tete od elementarne nepogode-poplava po hektaru.
Koristili smo podatke o tetama od elementarnih nepogoda za razdoblje 2008-2012. U
navedenom se razdoblju teta od poplava na podruju Zagrebake upanije pojavila samo
jednom. Uzeli smo stoga u obzir izraun za cijelu Hrvatsku. Ukoliko podijelimo prosjean
iznos tete od poplave u Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2012. (iznosila je 317,7 milijuna kuna) i
podijelimo sa brojem hektara na kojima postoji rizik od poplava dobivamo iznos od 977,74
kuna.
345
Specifina ogranienja-zbirni prikaz visine potpore
Tablica 34. Visina potpire u podrujima sa specifinim ogranienjima
Struktura
ogranienja
Iznos potpore
Kr
95,5
650,23
620,97
Vjetar
1,00
1.900,00
19,00
Poplava
3,50
977,74
34,22
Potpora
specifina
ogranienja
674,19
Predloena visina potpore za specifina ogranienje iznosila bi 674,19 kuna.
Tablica 35. Zbirni pregled potpora
Podruje
Visina potpore
gorsko-planinska podruja
1.726
podruja s biofizikim ogranienjima
1.480
674
podruja sa specifinim ogranienjima
Nakon izrauna visine potpora otvaraju se slijedea pitanja, ali i neki prijedlozi za nadolazee
razdoblje. Potpore su izraunate i prikazane na razini RH. Obzirom na iskustva nekih drava
lanica EU postavlja se pitanje mogunosti i opravdanosti dodjele potpora na razini regije
(statistike regije i/ili poljoprivredne) ili po pojedinoj proizvodnji, grupi proizvoda ili sustavu
gospodarenja. Na primjeru Slovenije svjedoimo razliitim potporama na razini parcele
obzirom na ogranienja koja se na istoj nalaze. Ipak u ovom trenutku ne moemo primijeniti
sloen sustav dodjele potpora jer za to ne postoji ni podloga (kalkulacije), ali ni logistika.
U budunosti je nuno poraditi na uklanjanju postojeih nedostataka, odnosno poveanju
kvalitete, pouzdanosti i usporedivosti podataka za izradu kalkulacija. Naravno, uz praenje
aktivnosti EU u pogledu odreivanja podruja sa prirodnim ogranienjima u poljoprivredi,
potrebno je provesti i projekte (znanstveno-strune) sa ciljem utvrivanja uzronoposljedinih veza okolinih uvjeta i ekonomskih rezultata poslovanja u poljoprivredi.
Daljnji razvoj FADN sustava na nacionalnoj razini pridonijeti e navedenom. Od strane
znanstvenika iz Europske unije ve postoji interes za rad na projektima kojima bi se povezao
FADN sustav sa metodama izraune visine potpora u NCA podrujima, kao i uinci okolinih
mjera.
346

Detaljan opis podruja kao i metodologija izrauna nalazi se u Prilogu xx.

Potpora za PPO ne moe se istovremeno ostvariti iz I. stupa.
347
8.2.0. M16 Suradnja

Provedbeni akt xxxxx
Dinamine promjene na globalnom tritu, porast konkurencije i promjene u poslovanju
stvaraju nove izazove za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te mala i srednja poduzea,
vlasnike uma i umoposjednike.
Struktura poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, koju uglavnom ine mala
obiteljska poljoprivredna gospodarstava s slabom meusobnom povezanou i malim brojem
zadruga, ukazuje na slabu suradnju poljoprivrednih proizvoaa. Zajednikom suradnjom
gospodarskih subjekata i institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno)
postii e se bolja razmjena informacija, znanja i roba radi proizvodnje ili prerade
zajednikog proizvoda u poljoprivredi, umarstvu te prehrambenom i industrijskom sektoru
Operativne skupine unutar Europskog inovacijskog partnerstva smanjiti e jaz izmeu
poljoprivredne prakse i istraivanja promicanjem inovativnih rjeenja i uvoenjem inovacija u
praksi.
Izrada umskogospodarskih planova jedan je od osnovnih preduvjeta odrivog gospodarenja
umama i umskim zemljitima i apliciranju mjera ruralnog razvoja iz podruja umarstva, to
u konanici rezultira znaajnim poboljanjem ivljenja u ruralnim podrujima. Za dio uma u
privatnom vlasnitvu, tek treba izraditi programe gospodarenja koji bi osigurali da se na
struan i odriv nain sustavno podie kvaliteta i vrijednost tih uma. Upravo je odrivo
gospodarenje umama i umskim zemljitima jamac opstanka svih komponenti razvoja
drutva i gospodarstva na ruralnim podrujima.
umarstvo u ruralnim podrujima u sinergiji s poljoprivrednim, turistikim, energetskim i
drugim sektorima (osobito kroz lovni turizam) moe prihodovati dodatnu vrijednost svojih
usluga i proizvoda, potaknuti stvaranje novih radnih mjesta ili dodatnih poslova
(obiteljska/kuna radinost).

Mjera doprinosi naelno svim prioritetima i fokus podrujima, iako to ovisi o specifinim
ulaganjima.
Prioritet 1 Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim
podrujima
348
Fokus podruje 1A: poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim podrujima
Fokus podruje 1B: jaanje poveznica izmeu poljoprivrede, proizvodnje hrane i umarstva te
istraivanja i inovacija, ukljuujui u svrhu poboljanog upravljanja okoliem i okoline
uinkovitosti
Mjera e doprinijeti poboljanju uinkovitosti suradnje i jaanje veza izmeu razliitih aktera
s ciljem razvoja, testiranja, implementacije i irenja novih znanja, inovacija, tehnologija,
vjetina na produktivnosti i odrivosti.
Prioritet 2 Jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i
odrivog upravljanja umama
Fokus podruje 2A: poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i
olakavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu
i trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
Mjera e doprinijeti optimizaciji proizvodnog potencijala gospodarstava, razvoja, testiranja i
uvoenja modernih tehnologija i postupaka u procesima proizvodnje i prerade te poveanju
produktivnosti.
Prioritet 3 Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui preradu i plasiranje
Fokus podruje 3A: poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui
vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tritima i u
kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustrukovnih
organizacija
Mjera e doprinijeti uinkovitoj integraciji poljoprivrednih proizvoaa u prehrambeni lanac,
promicanju horizontalne i vertikalne integracije poljoprivrednih gospodarstava u kratke lance
opskrbe te suradnji s ciljem informiranja i promicanja razvoja i postojanja kratkih lanaca
opskrbe i lokalnih trita.
Prioritet 4 Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
umarstvom
Fokus podruje 4A: obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui u podrujima
mree Natura 2000 i u podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza
Razliiti oblici suradnje doprinijeti e ouvanju prirodnih sustava koritenjem razliitih
naina proizvodnje koji umanjuju negativan pritisak poljoprivrede na okoli. Na podrujima
sa prirodnim ogranienjima suradnjom e se smanjiti trokovi proizvodnje.
Fokus podruje 4B: bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima
Razliitim oblicima suradnje smanjiti e se upotreba velikih koliina mineralnih gnojiva te
pesticida ime e se poboljati kvaliteta vode.
Fokus podruje 4C: spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom
Suradnjom e se poveati broj agrotehnikih zahvata koji e doprinijeti smanjenju gubitaka
tla uz odravanje postojee razine plodnosti tla.
Prioritet 5 Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s
niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru
349
Fokus podruje 5A: poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi;

Razliitim oblicima suradnje lake e se primjenjivati metode za uinkovito i odrivo
koritenje voda, njeno prikupljanje, proiavanje i ponovno koritenje. Sustavom za
navodnjavanje osigurati e se smanjenja gubitaka vode.
Fokus podruje 5B: poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi
hrane;
Suradnjom e se poveati mogunost uinkovitog koritenja energije iz obnovljivih izvora i
kogeneracije.
Fokus podruje 5C: olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije,
nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
Suradnjom e se poticati zamjena fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije.
Fokus podruje 5D: smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje uzrokuje
Fokus podruje 5E: poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i umarstvu
Suradnjom e se omoguiti smanjenje emisija duikovog oksida i emisija metana iz
poljoprivrede, vezivanje ugljika u drvu (biomasi) i tlima, pravilno skladitenje gnojiva itd.

inovacije.
Klimatske promjene Aktivnosti u okviru ove mjere biti e usmjerene na prilagodbu
klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje odrivim gospodarenjem u umarstvu i
poljoprivredi
Zatita okolia Inovacije, pilot projekti kao i razvoj novih tehnologija u poljoprivredi i
umarstvu izravno e doprinijeti zatiti okolia, prirodnih resursa i bioloke raznolikosti,
zatiti voda te potencijalnim utjecajima poljoprivrede na okoli.
Inovacije Ulaganje u rad operativnih skupina unutar EIP-a doprinijeti e razvoju inovacija u
poljoprivredi i umarstvu.
Ova mjera se sastoji od etiri podmjere:
M16.1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a
M16.2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u
poljoprivredno-prehrambenom i umarskom sektoru
M16.4. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita
M16.8. Izrada umskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ili drugih relevantnih
dokumenata
M16.1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a
350
Opis operacije
Osnivanjem operativnih skupina unutar Europskog inovacijskog partnerstva osigurati e se
razmjena strunog znanja i dobre prakse i uspostava dijaloga izmeu poljoprivrednika i
znanstvene zajednice i olakavanje ukljuivanja svih dionika u proces razmjene znanja.
Vrsta potpore
Bespovratna financijska pomo za projekte suradnje koji se odnose na uspostavu i rad
operativnih skupina unutar EIP-a.

Zakon
poljoprivredi
(NN
149/09,
127/10,
50/12,
120/12,
148/13)
Korisnici
U poljoprivrednom sektoru prihvatljivi korisnici su pravne i fizike osobe registrirane
sukladno Zakonu o poljoprivredi i Zakonu o trgovakim drutvima. U umarskom sektoru
prihvatljivi korisnici su sve pravne i fizike osobe sukladno odgovarajuem zakonu.
Da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udruiti najmanje 2 dionika.
Prihvatljivi trokovi u sklopu ove mjere su:
-
tekui trokovi za osnivanje i rad operativnih skupina
Suradnja se mora odnositi na:
-
uspostavu i rad operativnih skupina unutar EIP-a
Kriteriji odabira
Prednost e imati projekti suradnje koji:
-
imaju vei broj dionika unutar operativne skupine

imaju veu zastupljenost mladih i ena unutar operativne skupine

Intenzitet potpore do 100% prihvatljivih trokova.
351
M16.2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u

poljoprivredno-prehrambenom i umarskom sektoru
Opis operacije
Pilot-projektima istrauju se razliite mogunosti uporabe i razvoja novih proizvoda,
postupaka, procesa i tehnologija u podrujima poljoprivrede i umarstva. Svrha im je prikupiti
nova iskustva te prikazati prednosti njihove primjene, ali i eventualne nedostatke i mogue
probleme, te ispitati naine njihova rjeavanja.
Vrsta potpore
Bespovratna financijska pomo za projekte suradnje koji se odnose na pilot projekte i razvoj
novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom i
umarskom sektoru.
Korisnici
Da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udruiti najmanje 2 dionika. Prihvatljiva je i suradnja
koja ukljuuje dionike iz razliitih regija ili iz razliitih EU drava lanica. U sluaju suradnje
s dionicima koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj ugovorom treba definirati da ulaganje
ostaje u Republici Hrvatskoj.
-
trokovi istraivanja
tekui trokovi suradnje
materijalni trokovi
troak verificiranja inovacije
-
pilot projekte
352
razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivrednoprehrambenom i umarskom sektoru

projekt ne smije trajati due od jedne godine
nakon provedbe projekta rezultat projekta je potrebno verificirati
Kriteriji odabira
Prednost e imati projekti koji se odnose na:
-
razvoj inovacija kojima se podrava bioekonomija

inovativne proizvode i usluge za integrirani lanac opskrbe
zatitu okolia
suradnju na podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima

M16.4. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita
Opis operacije
Poljoprivrednim proizvoaima potrebno je osigurati laki plasman robe do potroaa. Osim
prodaje proizvoda veletrgovcima potrebno je omoguiti prodaju proizvoda na lokalnom
tritu. Da bi se potroau isporuio konani proizvod potrebno je smanjiti broj posrednika.
to je lanac opskrbe krai, lake je zadrati i istaknuti autentinost i izvornost prehrambenih
proizvoda u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti, tradicionalnih naina proizvodnje i
podrijetla sastojaka. Razvoj intenzivnije komunikacije izmeu proizvoaa i potroaa stvoriti
e dodanu vrijednost proizvodu i razviti dugoronu sklonost kupnji upravo tog proizvoda.
Vrsta potpore
Bespovratna financijska pomo za projekte suradnje koji se odnose na horizontalnu i
vertikalnu suradnju meu subjektima u lancu opskrbe radi uspostave i razvoja kratkih lanaca
opskrbe i lokalnih trita i promotivne aktivnosti u lokalnom kontekstu povezane s razvojem
kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita.
Zakon
o
poljoprivredi
(NN
149/09,
127/10,
50/12,
120/12,
148/13)
Zakon o zajednikoj organizaciji trita poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i
pravilima vezanim za trite poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13)
353
Korisnici
Da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udruiti najmanje 2 dionika. Prihvatljiva je i suradnja
koja ukljuuje dionike iz razliitih regija ili iz razliitih EU drava lanica. U sluaju suradnje
s dionicima koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj ugovorom treba definirati da ulaganje
ostaje u Republici Hrvatskoj.
-
tekui trokovi suradnje

promotivne aktivnosti
-
horizontalnu i vertikalnu suradnju meu subjektima u lancu opskrbe radi uspostave i

razvoja kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita
promotivne aktivnosti u lokalnom kontekstu povezane s razvojem kratkih lanaca
opskrbe i lokalnih trita
kratki lanac opskrbe smije sadravati samo jednog posrednika izmeu proizvoaa i
potroaa
mjesto proizvodnje odnosno prerade proizvoda ne smije biti udaljeno vie od 50
kilometara od potroaa
Kriteriji odabira
Prednost e imati projekti koji se odnose na:
-
razvoj inovacija
suradnju ekolokih proizvoaa
zatitu okolia
suradnju na podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima

354
M16.8. Izrada umskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ili drugih relevantnih

dokumenata
Opis operacije
Izrada umskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ovom e operacijom doprinijeti
poveanju vrijednosti opekorisnih funkcija uma prvenstveno odrivim gospodarenjem
umama. Posljedino e se ouvanjem i obogaivanjem umskih ekosustava poveati trina
konkurentnost drvnih i nedrvnih umskih proizvoda privatnih umoposjednika ime se
direktno doprinosi fokus podruju 2A. Operacijom e se takoer podii razina suradnje i
povezanosti privatnih umoposjednika kroz okrupnjavanje veinom izrazito usitnjenih te
nekvalitetno i nestruno gospodarenih privatnih umoposjeda.
Vrsta potpore

Ulaganja u okviru ove operacije povezana su sa slijedeom zakonskom regulativom:
Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)
Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09)
Korisnici
1. Znanstveno-nastavne i znanstvene institucije iz sektora umarstva i srodnih podruja
2. Pravni subjekti koji gospodare umama i umskim zemljitem u privatnom vlasnitvu
i/ili vlasnitvu Republike Hrvatske,
3. Strukovne asocijacije iz sektora umarstva
4. umoposjednici i udruge umoposjednika
5. Obrti, trgovaka drutva, mikro, mala i srednja poduzea
6. Lovoovlatenici
Trokovi za izradu umsko-gospodarskih i lovno-gospodarskih planova (terenski i uredski
rad).
Ulaganja u sklopu ove operacije moraju biti u skladu s Zakonom o umama i Zakonom o
lovstvu te odgovarajuim podzakonskim aktima.
355
Kriterij odabira
Kriteriji rangiranja bit e propisani provedbenim aktom (pravilnikom).


Kontrolu projekta i dostavljenog izvjea o provedbi projekta provoditi e Agencija za
plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uzimajui u obzir pravovremenost
dostavljenog izvjea, prihvatljive trokove i ostvarene rezultate.

- niska razina suradnje i interesa za udruivanje privatnih umoposjednika za
zadovoljenje minimalnog uvjeta gospodarenja nad 20ha ume ili umskog zemljita
- slaba informiranost i educiranost za apliciranje projekata umoposjednika i
lovoovlatenika
- jaanje aktivnosti savjetodavne slube na informiranosti i educiranosti umoposjednika
i lovoovlatenika o mogunostima koritenja EU fondova
-
poticanje udruivanja privatnih umoposjednika

Prepoznati problemi i rizici za provoenje ove operacije su umjereni i mogue ih je
umanjiti kvalitetnim provoenjem aktivnosti Savjetodavne slube.


Nema

Nema
356
8.2.0. M17 Upravljanje rizicima

lanak 36. i 37. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca
2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
(EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005
Provedbeni akt xxxxx
8.2.2 Opi opis mjere ukljuujui intervencijsku logiku i doprinos fokus podrujima i
tete od abiotskih i biotskih imbenika u poljoprivredi i umarskom sektoru svake se godine
procjenjuju na iznos od nekoliko stotina milijuna do nekoliko milijardi kuna. Tek mali dio tih
teta, prosjeno oko 20 milijuna kuna godinje, nadoknadi se kroz sustav pomoi kojim
drava isplauje novac nakon prijave tete. tetama od elementarnih nepogoda valja pridodati
i druge rizike u poljoprivredi i umarskom sektoru, od kojih su najznaajnije razne bolesti to
mogu zahvatiti kako biljke, tako i ivotinje. Proizvoai koji su inae konkurentni mogu zbog
jednog katastrofalnog dogaaja postati nekonkurentni ili potpuno prestati s proizvodnjom.
Jedini djelotvoran nain stvarne zatite od svih tih rizika je osiguranje usjeva, biljaka i
ivotinja jer se samo tako teta moe nadoknaditi u potpunosti.
Doprinos fokus podrujima i horizontalnim ciljevima

Mjera doprinosi prioritetu 3, fokus podruju 3 b.
Fokus podruje 3b: Potpora spreavanju rizika i upravljanju rizikom na poljoprivrednom
gospodarstvu
Ova mjera doprinosi spreavanju rizika i upravljanju rizikom na poljoprivrednom
gospodarstvu kroz osiguranje usjeva, biljaka i ivotinja a time doprinosi smanjenju
eventualnih gubitaka na poljoprivrednom gospodarstvu.

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i okoli:
Klimatske promjene Mjera upravljanje rizicima pomoi e u ublaavanju i prilagodbi
klimatskim promjenama.
357
Zatita okolia Mjera upravljanje rizicima preko osiguranja od ekolokih incidenata

doprinijet e zatiti okolia.
Opis operacije
Ova mjera obuhvaa operaciju:
M17.1. Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
Cilj ove operacije je potaknuti poljoprivredne proizvoae, vlasnike uma, umoposjednike,
lovovovlatenike i njihove udruge da osiguraju svoju proizvodnju, infrastrukturu i divlja od
moguih teta.
Potpore unutar ove operacije pokrit e u jednom dijelu financijski doprinos plaen za premiju
osiguranja za usjeve, ivotinje, biljke i infrastrukturu od ekonomskih gubitaka uzrokovanih
nepovoljnim klimatskim promjenama i bolestima ivotinja i biljaka, najezdom nametnika ili
okolinim incidentima ili mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EK ija je svrha
suzbijanje ili spreavanje bolesti ili nametnika koji unitavanju unitavaju vie od 30%
prosjene godinje poljoprivredne proizvodnje u prethodnom trogodinjem periodu ili na
temelju trogodinjeg prosjeka u petogodinjem periodu, osim najvieg i najnieg iznosa.
Vrsta potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratne financijske potpore za uplaenu premiju
osiguranja.

Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 80/2013).
Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od moguih teta proizvodnji u
poljoprivredi (NN 33/12).
Korisnici
Korisnici potpore su poljoprivredna gospodarstva - pravne i fizike osobe, vlasnici uma,
umoposjednici, lovovovlatenici i njihove udruge koje su u svojstvu osiguranika svoju
proizvodnju, infrastrukturu i divlja osigurali policom osiguranja od teta.
Poljoprivredni koji je korisnik potpore u okviru ove mjere je aktivni poljoprivrednik sukladno
lanku 9. Uredbe (EU) o izravnim plaanjima br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijea
358

Uredbe Vijea (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009.
Prihvatljiv troak je troak plaanja police osiguranja. Maksimalan iznos potpore godinje po
korisniku iznosi 50.000 .
Potpora ne pokriva administrativne trokove nastale ugovaranjem police osiguranja.
Uvjet za ostvarivanje prava na ovu potporu je plaena premija/polica..
Potpora se dodjeljuje iskljuivo u sluaju ugovora o osiguranju koji pokrivaju gubitke nastale:
nepovoljnim klimatskim prilikama,
boleu ivotinja ili biljaka,
napadom tetnika,
ekolokim incidentom
mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ ija je svrha suzbijanje ili
spreavanje bolesti biljaka, ili nametnika koji unitavaju vie od 30 % prosjene
godinje proizvodnje poljoprivrednika u proteklom trogodinjem razdoblju ili
prosjene trogodinje proizvodnje u proteklom petogodinjem razdoblju, ne uzimajui
u obzir najveu i najmanju vrijednost.
Kriteriji odabira
U sluaju nedostatnosti sredstava predvienih za predmetnu godinu, sredstva se raspodjeljuju
ravnomjerno umanjena za sve ponesene zahtjeve.

Iznos potpore je 65% vrijednosti godinje police osiguranja.
Europska unija sudjeluje sa 85 % udjela, a Republika Hrvatska s 15 % udjela.
359

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U skladu s lankom 62. Uredbe. Upravljako
tijelo i Agencija za plaanje izradili su preliminarnu procjenu provjerljivosti mjere. Ukoliko
procjena pokae da su zahtjevi koji se odnose na provjerljivost nisu ispunjeni, mjera e se
prilagoditi.

Mora se osigurati izbjegavanje prekomjerne nadoknade nastale kombiniranjem ove mjere s
ostalim nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili privatnim
programima osiguranja.

Da bi se izbjegli problemi u provedbi ove mjere treba apsolutno iskljuiti mogunost
preklapanja s nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije kao i
privatnim programima osiguranja.

Objanjeno u prethodnim poglavljima


Potpora u ovoj mjeri pokriva iskljuivo dio troka police osiguranja te se ni u kom sluaju ne
moe odnositi na nadoknadu za izgubljen prinos ili dobit na predmetu osiguranja.
360
8.2.0. M19 LEADER

lanci 42. - 44. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijea od 17. prosinca
2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
(EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005.
Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. 2020. doprinijeti e
razvoju ruralnih podruja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu:
LRS). Ukljuivanjem lokalnog stanovnitva u izradu i provedbu LRS u skladu s bottom up
principima stvaraju se uvjeti za provedbu odrivog razvoja ruralnih podruja. U Hrvatskoj e
ruralni razvoj predvoen lokalnim dionicima ojaati lokalne zajednice, poboljati ivotne
uvjete, kvalitetu ivota i okolia ruralne populacije, poboljati mogunosti sudjelovanja
ruralnog stanovnitva u procesu donoenja odluka te e poveati konkurentnost. Provedba
LEADER-a doprinijeti e ostvarenju svih est prioriteta Unije za razdoblje 2014 2020.
LEADER pristup se u politici ruralnog razvoja Republike Hrvatske prvi puta provodio kroz
IPARD program to govori da je sam proces kreiranja politike preko ukljuivanja lokalnog
stanovnitva i interesnih skupina u procese ruralnog razvoja jo uvijek nedovoljno razvijen, a
razina kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj razini je niska. Unutar IPARD programa
LAG-ovima su se sufinancirale aktivnosti usavravanja, obrazovanja, izrade studija,
promidbe te izdaci plaa zaposlenika, reijski trokovi, nabava uredskog materijala i opreme.
Za razliku od drava lanica EU, LAG-ovi u Hrvatskoj nisu imali odobrena sredstva za
provedbu projekta iz LRS.
LAG je partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom nivou koje je
osnovano s namjerom izrade i provedbe LRS tog podruja. Podruje LAG-a predstavlja
ruralno podruje od najmanje 10 000 do najvie 150 000 stanovnika ukljuujui naselja s
brojem stanovnitva ispod 25 000 stanovnika. LAG obuhvaa jasno definirano i zemljopisno
kontinuirano podruje.
Ciljevi primjene LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014 - 2020, a koji proizlaze iz uoenih
snaga i slabosti te prilika i prijetnji e biti sljedei:
-
promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;

unapreenje i promicanje politike ruralnog razvoja;
podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i vanosti definiranja lokalne
strategije razvoja;
poveanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovnitva;
361
poboljanje ruralnih ivotnih i radnih uvjeta, ukljuujui dobrobit;

stvaranje novih, odrivih mogunosti zarade;
ouvanje i stvaranje novih radnih mjesta;
diversifikacija gospodarskih aktivnosti.
Specifiniji ciljevi:
- ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovnitva da zajedniki djeluje putem
projekata suradnje;
- razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove provedbe;
- promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava ukljuivanjem lokalnih zajednica,
poslovnih predstavnika i predstavnika lokalne uprave;
- transfer postignua, iskustava i strunog znanja, te dostupnost informacija i
zakljuaka.
Operativni ciljevi su sljedei:
- jaanje kapaciteta meu ruralnim stanovnicima i partnerstvima;
- razvoj, organizacija i voenje LAG-ova;
- priprema i provoenje LRS-a;
- suradnja izmeu podruja i skupina.

Prioritet 6.: Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te gospodarskog razvoja
LEADER pristup izravno doprinosi fokus podruju 6 b lokalni razvoj u ruralnim
podrujima. Neizravno, LEADER mjera, odnosno provedba LRS LAG-ova, doprinosi i
ostalim fokus podrujima Unije za razdoblje 2014 2020.
LEADER je integrirani razvojni alat na lokalnoj razini koji izravno pridonosi uravnoteenom
razvoju ruralnih podruja. Bottom- up pristup je jedan od kljunih elementa LEADER-a, a
omoguuje lokalnim dionicima da kroz pripremu i provedbu LRS dobiju priliku sudjelovati u
razvoju svoje regije.
Poticanjem partnerstva izmeu dionika lokalnog privatnog, javnog i civilnog sektora
omoguava se zajedniko kreiranje i provedba LRS koja koristi lokalne resurse i lokalne
konkurentske prednosti. Takvim partnerstvom gradi se na iskustvima dionika i stvaraju se
ideje i nove mogunosti na temelju razliitosti ukljuenih dionika. Ukljuivanjem drugih
sektora lokalnog gospodarstva, iskustvo iz tih sektora moe se dobro iskoristiti, a
identificiraju se i ideje o potencijalnoj buduoj suradnji izmeu tih sektora kako bi se stvorile
nove mogunosti razvoja za samo podruje.
362

Ova mjera doprinosi ostvarenju horizontalih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, zatitu
okolia i inovacije.
Klimatske promjene - U provedbi mjera iz LRS potrebno je obratiti panju da iste pridonose
prilagodbi i ublaavanju negativnih posljedica klimatskih promjena (posebno usmjerenih na
odrive izvore energije i koritenje zelene energije).
Zatita okolia - LRS se treba usmjeriti i na podizanje svijesti o vanosti zatite okolia, a
treba sadravati i praktine mjere za smanjenje tetnih posljedica na okoli te mjere kojima e
se pridonositi njegovoj zatiti.
Inovacije - LAG u svojoj LRS treba opisati mogunosti za identifikaciju integriranih i
inovativnih lokalnih rjeenja za lokalne probleme. U okviru provedbe LRS poeljno je
podupirati inovativne projekte koji e doprinijeti rjeavanju problema kod kojih ostale mjere
ruralnog razvoja nisu postigle zadovoljavajui efekt.

Ova mjera se sastoji od sedam podmjera:
Ova mjera se sastoji od etiri podmjere:
M19.1. pripremna pomo
M19.2. provedba operacija unutar CLLD strategije
M19.3. priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a
M19.4. tekui trokovi i animacija
M19.1 Pripremna pomo
Opis operacije
Operacija pripremna pomo obuhvaa podmjeru pripremna pomo.
363
LAG je glavni nositelj aktivnosti izrade LRS. Kako bi se u najveoj mjeri iskoristile prednosti
bottom- up pristupa, potrebno je omoguiti LAG-u izgradnju odgovarajuih ljudskih
kapaciteta, treninge, podizanje svijesti stanovnika podruja, izradu studija i sline aktivnosti.
Od iznimne je vanosti da LAG-ovi imaju potporu za operaciju pripremna pomo za izradu i
provedbu lokalne razvojne strategije u svrhu izrade to kvalitetnije LRS.
Vrsta potpore
Nepovratna financijska pomo dodjeljuje se za prihvatljive trokove za provedbu operacije
pripremna pomo. Posebnu pozornost e trebati posvetiti izbjegavanju preklapanja, odnosno
dvostrukog financiranja izdataka za koje je LAG dobio potporu u razdoblju 2007 2013 u
odnosu na potporu pripremne pomoi za izradu i provedbu lokalne razvojne strategije za 2014
2020.
- Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori
ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)
- Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o
utvrivanju zajednikih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom
socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju opih odredbi o Europskom fondu
za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za
pomorstvo i ribarstvo
- Nacionalni provedbeni propisi vezani uz implementaciju LEADER pristupa
Korisnici
Korisnici su lokalne akcijske grupe (LAG-ovi).
-
izgradnja kapaciteta za zaposlenike, volontere i lanove LAG-a u svrhu izrade i

provedbe LRS
umreavanje u svrhu izrade i provedbe LRS
treninzi za lokalne dionike u svrhu izrade i provedbe LRS
izrada studija za podruje LAG-a (ukljuujui i studije isplativosti za neke od

projekata koji e biti opisani u LRS)
izdaci vezano za izradu LRS (ukljuujui i konzultantske izdatke te izdatke za

aktivnosti konzultiranja dionika u svrhu bolje pripreme LRS)
administrativni trokovi (rad ureda i trokovi zaposlenika) za LAG koji je podnio

zahtjev za dobivanje sredstava iz Podmjere 1 ukoliko nije ostvario potporu za tekue
trokove u razdoblju 2007 2013
364
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani trokovi i izdaci bit e dodatno razraeni u

provedbenim aktima /natjeajima.
LAG mora obuhvaati podruje dovoljno usklaeno s kritinom masom, odnosno 10.000
150.000 stanovnika, ukljuujui naselja s brojem stanovnitva ispod 25.000 stanovnika, te
mora obuhvaati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano podruje.
Kriteriji odabira
Kriteriji rangiranja biti e dodatno razraeni u provedbenim aktima/natjeaju, a temeljiti e se
na minimalnim uvjetima koje LAG mora zadovoljiti.
Intenzitet potpore iznosi do 100%.
Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje 2014 2020 iznosi do 150.000 .
M19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije
Opis operacije
Operacija provedba operacija unutar CLLD strategije obuhvaa podmjeru provedba operacija
unutar CLLD strategije.
Nakon zavretka provedbe operacije pripremna pomo, LAG-ovi e izraene LRS dostaviti
na ocjenjivanje nadlenom ministarstvu za poljoprivredu, te e odabrani LAG-ovi potpisati
Ugovor o dodijeli sredstava iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020 (PRR 2014- 2020) za
sufinanciranje LAG-a s Agencijom za plaanja, te e im biti alocirana sredstva za provedbu
projekta iz LRS. Ovo je najvaniji dio unutar LEADER mjere jer e LAG-ovi, za razliku od
LEADER mjere unutar IPARD programa, biti u mogunosti odabirati projekte korisnika sa
podruja LAG-a do visine alociranih sredstava. Odabrani projekti e morati biti u skladu s
LRS i PRR 2014 - 2020. Nakon odabira projekata od strane LAG-a, Agencija za plaanja e
obaviti potrebne kontrole i isplatu sredstava nosiocima projekta. Provedba operacije provedba
operacija unutar CLLD strategije nee moi zapoeti dok ne zavri provedba operacije
pripremna pomo. Poetkom provedbe operacije provedba operacija unutar CLLD strategije
zavrava provedba operacije pripremna pomo te tada vie nee biti mogue stvarati
obveze/dozvoljene izdatke iz operacije pripremna pomo.
LRS mora sadravati najmanje sljedee stavke:
-
opis podruja koje strategija obuhvaa (ukljuujui povrinu, broj jedinica lokalne
samouprave i naselja, broj stanovnika)
analizu razvojnih potreba i potencijala podruja, ukljuujui SWOT analizu
365
opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS ukljuujui jasne i

mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate
opis ukljuenosti lokalnih dionika u izradu LRS
akcijski plan provedbe LRS
nain monitoringa i evaluacije LRS
opis sposobnosti provedbe LRS
financijski plan.
Vrsta potpore
Nepovratna financijska pomo dodjeljuje se za prihvatljive trokove za operaciju provedba
operacija unutar CLLD strategije..
Korisnici
Korisnici su nosioci projekta (ukljuujui i lanove LAG-a) na podruju LAG-a koji su
podnijeli zahtjev LAG-u za odabir i sufinanciranje projekta, kao i sami odabrani LAG-ovi.
Projekti koji e se sufinancirati kroz operaciju provedba operacija unutar CLLD strategije e
biti projekti manje financijske vrijednosti, integirani projekti, inovativno-eksperimentalnog
karaktera koji se provode na podruju LAG-a. Projekti moraju biti u skladu s LRS LAG-a i
PRR 2014 2020.
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani trokovi/izdaci biti e dodatno razraeni u
Nosioci projekta moraju biti sa podruju LAG-a, a projekt se mora provoditi na podruju
LAG-a. Kriterije odabira projekata e razraditi LAG u svojoj LRS. Nosioci projekta/LAG e
morati zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti propisane za pojedine mjere iz PRR 2014 - 2020 za
koje prijavljuju projekt. LAG-ovi moraju obuhvaati podruja dovoljno usklaena s kritinom
masom, odnosno 10.000 150.000 stanovnika, ukljuujui naselja s brojem stanovnitva
ispod 25.000 stanovnika, moraju obuhvaati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano
podruje.
366
Kriteriji odabira
Kriteriji rangiranja kod odabira LAG-ova e biti dodatno razraeni u provedbenim
aktima/natjeajima, a temeljiti e se izmeu ostalog na indeksu razvijenosti podruja, broju
stanovnika i povrini podruja. Kriteriji rangiranja kod odabira projekata moraju biti opisani u
LRS LAG-a. Kod odluivanja o odabiru projekata predstavnici niti jednog sektora i interesne
grupe s pravom glasa ne smiju biti zastupljeni s vie od 49%. Predstavnici civilnog i
gospodarskog (privatnog) sektora moraju initi vie od 50% predstavnika s pravom glasa.

Intenzitet i maksimalna visina potpore po projektu e ovisiti o vrsti projekta, ogranienjima
zadanim PRR 2014 - 2020, a dodatno e se razraditi u provedbenim aktima/ natjeajima.
Maksimalna visina javne potpore (alokacije) po LAG-u za razdoblje 2014 2020 je do
5.000.000 EUR.
M19.3. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a
Opis operacije
Operacija priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a obuhvaa podmjeru priprema i
provedba aktivnosti suradnje LAG-a.
Nakon to se LAG-ovi odaberu, tj. nakon to se LRS ocijene od strane strunjaka
(Ocjenjivaki odbor), LAG-ovi mogu poeti provoditi/odabirati projekte iz LRS te pripremati
i provoditi i tzv. projekte suradnje. I u programskom razdoblju 2007 - 2013 su projekti
suradnje bili izdvojeni dio (zasebna podmjera) zbog svoje specifinosti tj. ukljuenosti vie
LAG-ova ili lokalnih partnerstava iz jedne ili vie drava EU ili drugih drava u provedbu
projekata suradnje. S obzirom da LAG-ovi unutar IPARD-a nisu mogli provoditi projekte
suradnje, provedba ove operacije e biti dodatni izazov za LAG-ove u Republici Hrvatskoj.
Projekti meuteritorijalne suradnje provode se unutar granica Republike Hrvatske. Suradnja
izmeu podruja je esto najbolji izvor inovacije za LAG, a samom provedbom zajednikog
projekta razmjenjuju se ideje, iskustva i znanje dionika projekta. Projekti transnacionalne
suradnje provode se izmeu drava lanica ili se provode u suradnji s treim dravama.
Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je uinkovit nain da se
pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vjetinama. Sudionicima
transnacionalnih projekata omogueno je da zajednikim snagama doprinose razvoju svojih
ruralnih podruja Projekti suradnje trebaju biti opisani u LRS grupa koje planiraju provoditi
aktivnost suradnje, a potrebno je minimalno identificirati openiti cilj i karakter takvog
projekta. U svrhu to uspjenije pripreme i provedbe projekta meuteritorijalne i
367
transnacionalne suradnje, LAG-ovi imaju mogunost koritenja sredstava za operaciju

priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a.
Vrsta potpore
Nepovratna financijska pomo dodjeljuje se za prihvatljive trokove za operaciju priprema i
provedba aktivnosti suradnje LAG-a.

posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju Europska
teritorijalna suradnja
Korisnici
Korisnici su odabrani LAG-ovi i nosioci projekta suradnje (ukljuujui i lanove LAG-a) s
podruja LAG-a.
-
tehnika priprema meuteritorijalnih (unutar Hrvatske) i transnacionalnih (izmeu

nekoliko drava lanica ili sa treim dravama) projekata suradnje, ukoliko LAG
moe minimalno identificirati ciljeve i karakter/tip planiranog projekta suradnje u
svojoj LRS
meuteritorijalni projekti suradnje (unutar granica RH)
transnacionalni projekti suradnje (izmeu drava lanica ili s treim dravama)

provedbenim aktima /natjeaju.
368
Projektna ideja meuteritorijalne i transnacionalne suradnje mora biti naznaena u LRS, a
LAG-ovi moraju biti odabrani. Nosioci projekta moraju biti sa podruju LAG-a. Kriterije
odabira projekata suradnje e razraditi svaki odabrani LAG. Nosioci projekta/LAG e morati
zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti propisane za mjere iz PRR 2014 - 2020 za koje prijavljuju
projekt. LAG-ovi moraju obuhvaati podruja dovoljno usklaena s kritinom masom,
odnosno 10.000 150.000 stanovnika, ukljuujui naselja s brojem stanovnitva ispod 25.000
stanovnika, moraju obuhvaati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano podruje.
Osim drugih LAG-ova, partneri na projektu meuteritorijalne i transnacionalne suradnje
mogu biti i skupine definirane lankom 44, stavak 2 Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog
parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (lokalna javna i privatna partnerstva na
ruralnom ili urbanom podruju koji provode neku vrstu LRS, unutar ili izvan EU).
Kriteriji odabira
Kriteriji rangiranja projekata suradnje moraju biti opisani u LRS.

Maksimalna visina javne potpore po LAG-u za operaciju priprema i provedba aktivnosti
suradnje LAG-a za razdoblje 2014 2020 je do 150.000 EUR.
M19.4. Tekui trokovi i animacija
Opis operacije
Operacija tekui trokovi i animacija obuhvaa podmjeru tekui trokovi i animacija.
LAG-ovi koji se odaberu od strane nadlenog ministarstva za poljoprivredu moi e
sufinancirati izdatke vezane uz trokove zaposlenika, ureda, opreme, odnosa s javnou,
monitoring i evaluaciju LRS, razmjenu iskustava, pomo pri pripremi projektai sline
aktivnosti iz dodijeljenog iznosa sredstava. Za navedene aktivnosti LAG e moi koristiti do
25% iznosa od ukupno dodijeljenih javnih izdataka LRS.
369
Unutar ove operacije postoji mogunost isplate predujma do 50% iznosa sredstava
namijenjenih za provedbu dozvoljenih aktivnosti. Izdaci su prihvatljivi nakon odabira LAG-a
od strane Agencije za plaanja, tj. nakon poetka provedbe operacije provedba operacija
unutar CLLD strategije.
Vrsta potpore
Nepovratna financijska pomo dodjeljuje se za prihvatljive trokove za operaciju tekui
trokovi i animacija LAG-a.

Korisnici
Korisnici su odabrani LAG-ovi.
Tekui trokovi:
-
djelatnici i administrativni trokovi (izdaci) odabranih LAG-ova (reijski trokovi

ureda i opremanje ureda, trokovi djelatnika, osiguranja)
trokovi treninga za djelatnike i lanove (treninzi za promotore projekata se ne smiju
financirati unutar tekuih trokova)
trokovi vezano za odnose sa javnou
financijski trokovi
trokovi umreavanja (sudjelovanje djelatnika i lanova LAG-a na sastancima,
ukljuujui sastanke Mree za ruralni razvoj i Europske mree za ruralni razvoj,
nacionalne i europske mree LAG-ova)
trokovi monitoringa i evaluacije LRS (na nivou LAG-a)
Animacija:
370
razmjena znanja izmeu dionika

informiranje i promidba LRS (javni skupovi, letci, broure, web stranice, ...)
pomo potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i pripremu prijave
operativni trokovi nastali za potrebe animacije
trokovi osoblja nastali provedbom animacije
trokovi nastali provedbom animacije

LAG mora biti odabran te potpisati Ugovor o dodijeli sredstava s Agencijom za plaanja.
Kriteriji odabira
Nije primjenjivo za ovu operaciju.

Maksimalna visina potpore za tekue trokove i animaciju po korisniku za razdoblje 2014.
2020. iznosi do 25 % od ukupno dodjeljenih javnih izdataka LRS.
LAG-ovi mogu zatraiti isplatu predujma za izdatke vezane za operaciju tekui trokovi i
animacija. Iznos predujma ne moe iznositi vie od 50% javne potpore koja se odnosi na
trokove operacije tekui trokovi i animacija.

Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e opisani provedbenim
aktom, a provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U usporedbi s ostalim mjerama i nainima financiranja ruralnog razvoja, LEADER pristup
ukljuuje vii stupanj rizika zbog preputanja kontrole nad dijelom europskog prorauna
LAG-u.
LEADER pristup se u RH provodio za vrijeme trajanja IPARD programa te nije postojala
mogunost odabira i provedbe projekata iz LRS, ali ipak su prepoznati su sljedei glavni rizici
u provedbi mjere:
-
niska razina svjesti i informiranosti lokalnog stanovnitva o LEADER pristupu

nedovoljni ljudski kapaciteti za provedbu aktivnosti i voenje LAG-a
371
slaba likvidnost LAG-ova i nemogunost osiguranja sredstava za predfinanciranje

dominantan utjecaj lokalne vlasti na rad LAG-a/ prevelika ovisnost LAG-ova o JLS

U svrhu ublaavanja negativnih utjecaja na provedbu mjere LEADER provoditi e se sljedee
aktivnosti:
-
promidba LEADER pristupa usmjerena prema stanovnicima ruralnih podruja

edukacija lanova i zaposlenika LAG-a o LEADER pristupu
ukljuivanje ostalih dionika u rjeavanje predfinanciranja (jedinice regionalne
samouprave, bankarski sektor, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva)
uvrtavanje obveze ravnopravnog odluivanja predstavnika sva tri sektora u radu
LAG-a u provedbene propise o provedbi LEADER pristupa

Iako se LEADER pristup u Republici Hrvatskoj prvi put zapoeo provoditi tijekom IPARD
programa (2013.), odreeno iskustvo i pokazatelji govore da e provedba LEADER pristupa u
periodu 2014 2020 biti uspjena i time pridonijeti razvoju ruralnih podruja.

Nije primjenjivo za mjeru LEADER.

8.2.6.1. Opis obveznih elemenata mjere LEADER
Obvezni elementi od kojih se sastoji mjera LEADER navedni su u lanku 35 stavak 1 Uredba
(EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju
zajednikih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,
Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu
za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju opih odredbi o Europskom fondu za regionalni
razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i
ribarstvo. Obuhvaaju pripremnu pomo za izradu i provedbu LRS, provedbu LRS, pripremu
i provedbu projekata suradnje te tekue trokove i animaciju, a opisani su u odgovarajuim
poglavljima ove mjere.
8.2.6.2. Procedura i vremenski okvir za odabir LRS
Najkasnije dvije godine od odobrenja Partnerskog ugovora, a ne dalje od 31. prosinca 2017.,
nadleno ministarstvo za poljoprivredu e odabrati LAG-ove koje e se sufinancirati
sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Ocjenjivaki odbor
imenovan od strane ministarstva nadlenog za poljoprivredu odabrati e LRS temeljem
kriterija koji e biti razraeni u provedbenim aktima/natjeaju.
372
LAG-ovi e moi koristiti sredstva iz Podmjere 1 u svrhu pripreme LRS i prije zavretka
stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 -2013. Sredstva iz Podmjera 2,3 i 4 LAGovi e moi koristiti nakon zavretka provedbe podmjere 1. Zavretak stvaranja obveza po
programskom razdoblju 2007 2013 ne smije biti iza 31. prosinca 2016.
8.2.6.3. Mogunost isplate predujma
Mogunost isplate predujma opisana je u mjeri.
Uvjeti koje e biti potrebno zadovoljiti za isplatu predujma biti e razraeni u provedbenim
aktima/natjeaju.
8.2.6.4. Zadaci Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju (Agencija za plaanja) i LAG-ova u provedbi LEADER-a
Ministarstvo poljoprivrede:
- propisuje zakonski okvir
- propisuje kriterije za odabir LAG-ova
- propisuje minimalni sadraj za LRS
- edukacija o LEADER pristupu svih dionika ukljuenih u provedbu LEADER pristupa
- uspostavlja Ocjenjivaki odbor za odabir lokalnih razvojnih strategija
- monitoring i evaluacija provedbe mjere
- promocija i informiranje lokalnog stanovnitva i lokalnih dionika o LEADER pristupu
Agencija za plaanja:
- raspisuje javni poziv/natjeaj za odabir LAG-ova
- administrativna obrada prijava LAG-ova
- odabir LAG-ova
- kontrola LAG-ova i projekata na terenu
- isplata sredstava odabranim LAG-ovima
Lokalna akcijska grupa:
- izrada LRS
- voenje LAG-a i ostalih aktivnosti vezanih uz poslovanje LAG-a
- odabir projekta sa podruja LAG-a
- izrada transparentne, ne-diskriminirajue selekcijske procedure i objektivnih kriterija
za odabir operacija kojima se izbjegava sukob interesa
- izgradnja kapaciteta lokalnih dionika u svrhu izrade i implementacije operacija, i
poticanje njihove sposobnosti upravljanja projektima
- monitoring i evaluacija LRS na razini LAG-a
8.2.6.5. Predvieni mehanizmi suradnje i preklapanja s ostalim mjerama u PRR 2014 2020
LAG-ovi nisu prihvatljivi korisnici u ostalim mjerama PRR 2014 2020.
Mjera LEADER neizravno doprinosi i ostalim fokus podrujima PRR 2014 2020 budui da
ne postoje ogranienja pri odabiru vrste projekata koje e LAG provoditi. Ovisno o potrebama
koje su identificirane u LRS, LAG e vriti odabir projekata koje e provoditi.
373
374
9.
EVALUACIJSKI PLAN
9.1. Cilj i svrha

Evaluacija je periodiko ocjenjivanje ekonominosti, uinkovitosti, utjecaja, odrivosti i
relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrenih ciljeva. Obino se provodi kao
neovisna analiza okruja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloenih sredstava, radi donoenja
zakljuaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za budue odluke. Moe se izvriti kao
prethodna (ex-ante) evaluacija prije provedbe, evaluacija tijekom provedbe ili naknadna (expost) evaluacija nakon provedbe programa/projekta.
U cilju pruanja adekvatne aktivnosti evaluacije i na temelju l. 56. i l. 114. Uredbe (EZ) br.
1303/2013, izraen je Evaluacijski Plan za evaluaciju Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske 2014.-2020. (EP).
Cilj Evaluacijskog Plana je:
- osigurati da su poduzete dostatne i adekvatne aktivnosti evaluacije,
- osigurati dostupnost dovoljnih i odgovarajuih resursa (ljudskih i financijskih),
- osigurati da su prikladni podaci pravovremeno dostupni za potrebe evaluacije
programa, posebno za godinja izvjea u 2017. i 2019. godini,
- pruiti informacije potrebne za upravljanje programom,
- pruiti potrebne informacije kako bi se prikazao napredak u odnosu na postavljene
ciljeve programa.
9.2. Upravljanje i koordinacija

Sustav praenja i evaluacije programa ruralnog razvoja sastoji se od tijela, mehanizama i
aktivnosti, koji su postavljeni kako bi se provelo praenje i evaluacija provedbe programa
ruralnog razvoja.
Najvaniju ulogu u evaluaciji ovog Programa e imati: Upravljako tijelo, Odbor za praenje,
Radna skupina za evaluaciju, Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju, Nacionalna ruralna mrea, Meuresorna radna skupina za evaluaciju te nezavisni
evaluatori.
Uloga i odgovornosti pojedinih tijela u sustavu praenja i evaluacije prikazani su u nastavku.
Upravljako tijelo
Upravljako tijelo nosi odgovornost za funkcioniranje i upravljanje sustava praenja i
evaluacije te kvalitetu, pravovremenost i irenje rezultata evaluacijskih aktivnosti.
U smislu praenja, Upravljako tijelo mora osigurati siguran elektroniki informacijski sustav
i pruiti Europskoj komisiji relevantne podatake o ugovorenim i isplaenim operacijama te
izraivati godinja izvjea o provedbi (GI). Odgovorno je za praenje kvalitete provedbe
programa pomou definiranih pokazatelja te osigurava Odboru za praenje informacije i
dokumente potrebne za praenje napretka programa.
Upravljako tijelo odgovorno je za izradu i provedbu EP te treba osigurati:
375
da se tijekom programskog razdoblja minimalno jednom evaluira doprinos ciljevima

svakog prioriteta;
da su ex-ante i ex-post evaluacije pravovremene i u skladu sa sustavom praenja i
evaluacije;
da se izvjetava Europsku komisiju o svakoj evaluaciji putem GI;
da se objavljuju rezultati evaluacije.
Na temelju lanka 75. Uredbe (EZ) br. 1305/2013, Upravljako tijelo e poslati prvo GI do
30. lipnja 2016. godine. Izvjee podneseno u 2016. godini pokriva kalendarske godine 2014.
i 2015. Nadalje, do 30. lipnja svake tekue godine (n) e slati GI za prethodnu godinu (n-1),
ukljuujui 2024. godinu. Republika Hrvatska e osigurati da izvjea koja se podnose u
2017. i 2019. godini budu poboljana te da sadre rezultate evaluacije prethodnih godina.
Upravljako tijelo odgovorno je za uspostavu i koordinaciju djelovanja Radne grupe za
evaluaciju PRR 2014.-2020. te sudjeluje u radu Meuresorne evaluacijske radne skupine RH.
Predstavnici Upravljakog tijela e takoer redovno sudjelovati u radu Odbora strunjaka za
evaluaciju PRR-a pri EK (ExCo-a40).
Odbor za praenje PRR 2014.-2020.
Uloga Odbora je praenje uinkovitosti i kvalitete provedbe programa, kao i napretka u
koritenju dodijeljenih sredstava, a sve u svrhu ispunjenja postavljenih ciljeva Programa.
Izmeu ostalog, Odbor za praenje analizira aktivnosti i rezultate provedbe EP te razmatra i
odobrava godinja izvjea o provedbi programa prije slanja EK (vidi poglavlje 15.2.).
Radna skupina za evaluaciju PRR 2014.-2020. (RSE-RR)
Institucionalni kapacitet za provedbu EP osigurati e se kroz rad Radne skupine za evaluaciju.
Radna skupina e se osnovati u roku od tri mjeseca od odobrenja PRR 2014.-2020. te e biti
sastavljena najmanje od predstavnika Upravljakog tijela (Odjela odgovornog za poslove
praenja i evaluacije), Odbora za praenje, APPRRR, Mree za ruralni razvoj, Meuresorne
radne skupina za evaluaciju i Poljoprivredne savjetodavne slube. RSE-RR e se sastojati od
oko 10-ak predstavnika, kako bi se potaknula uinkovitost u radu. Kad se ukae potreba, a
ovisno o pojedinim aktivnostima, predstavnici evaluatora (ugovorenih putem natjeaja),
drugih ministarstava i tijela, regionalne i lokalne samouprave, biti e pozivani na radne
sastanke.
Glavna zadaa RSE-RR e biti:
-
potpora upravljanju procesom praenja i evaluacije, ukljuujui provedbu EP;

osiguranje adekvatnih evaluacijskih aktivnosti sukladno potrebama Programa;
izrada Godinjeg plana evaluacije za iduu godinu;
izrada projektnih zadataka;
pruanje pomoi evaluatoru u prikupljanju podataka;
analiza i razmatranje evaluacijskih izvjea;
irenje rezultata evaluacije.
Upravljako tijelo predsjedava RSE-RR te saziva sastanke.
40
Evaluation Expert Committee

376
Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)

Za potrebe praenja i evaluacije Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju prikuplja informacije na temelju prijavne dokumentacije, zahtjeva za isplatu,
provedenih kontrola. Prikupljene informacije e biti na raspolaganju Upravljakom tijelu na
nain da je pravovremen protok podataka osiguran. Na zahtjev evaluatora, APPRRR je u
obvezi osigurati sve dodatno traene informacije i dokumentaciju.
Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)
LAG-ovi, kao i drugi korisnici Programa, imaju obvezu pruiti sve informacije potrebne za
praenje i evaluaciju Programa, a naroito one vezane za evaluaciju doprinosa strategija
lokalnog razvoja te dodane vrijednosti LEADER pristupa i naela partnerstva. Izmeu
ostalog, Lokalne Akcijske Grupe su odgovorne za razvoj, provedbu, praenje i evaluaciju
lokalnih strategija razvoja svog podruja.
Nacionalna ruralna mrea
Glavna uloga Nacionalne mree za ruralni razvoj u sustavu praenja i evaluacije je irenje
rezultata evaluacije na cijelom ruralnom prostoru RH. Takoer e predstavnici Nacionalne
mree za ruralni razvoj, sudjelujui u RSE-RR, imati ulogu prepoznavanja evaluacijskih
potreba u smislu traenja rjeenja za specifina pitanja u provedbi Programa (vie o Mrei u
poglavlju 17.).
Meuresorna radna skupina za evaluaciju (RSE)
Tijekom 2013. MRRFEU41 je zapoelo sa uspostavom Meuresorne radne skupine za
evaluaciju, koja se sastoji od predstavnika Upravljakih tijela svih EU programa u RH. Cilj
ove skupine je pruiti poticaj, koordinaciju i usmjeravanje svih aktivnosti vezanih za
ocjenjivanje, ukljuujui i ne ograniavajui se na evaluaciju Strukturnih fondova i
Kohezijskog fonda. Stoga su se i predstavnici Upravljakog tijela IPARD programa aktivno
ukljuili u rad meuresorne skupine.
Daljnjim aktivnim sudjelovanjem u ovoj meuresornoj skupini Upravljakom tijelu PRR
2014.-2020. e se omoguiti:
-
sudjelovanje u izradi/upravljanju Strategijom za evaluaciju RH42;

sudjelovanje u uspostavi Nacionalnog evaluacijskog drutva u RH;
koordinacija evaluacijskih aktivnosti PRR 2014.-2020. sa evaluacijama ostalih
programa/fondova u RH;
razmjena evaluacijskih iskustava sa ostalim ministarstvima/tijelima;
jaanje evaluacijskih kapaciteta;
laki i pravovremeni protok informacija.
Tajnitvo meuresorne RSE je MRRFEU.
41
U okviru projekta EuropeAid/130401/D/SER/HR Ex-ante evaluation of programming documents and

strengthening evaluation capacity for EU funds post-accession
42
Evaluacijska strategija za europske strukturne instrumente, MRRFEU, oujak 2012. (u procesu

izmjene/dopune)
377
Ostali izvori informacija

Baze podataka i informacije iz drugih izvora (Dravni zavod za statistiku, Hrvatska agencija
za zatitu okolia, Energetski institut Hrvoje Poar, Poljoprivredna savjetodavna sluba, druga
ministarstva, sveuilita i istraivaki instituti itd.) mogu biti relevantne, kao ulazni podaci za
aktivnosti evaluacije. Predstavnici tih institucija e, po potrebi, biti pozvani da sudjeluju u
radu RSE-RR. Upravljako tijelo e osigurati da sve prikladne postojee informacije budu
dostupne u svrhu izvjeivanja i provedbe evaluacijskih aktivnosti. Ako neki dodatni podaci,
koji su potrebni za odreenu evaluaciju nedostaju, relevantne institucije mogu biti angairane
za prikupljanje konkretnih podataka.
Nezavisni evaluatori
Sve aktivnosti evaluacije e se provoditi od strane vanjskih strunjaka koji su funkcionalno
neovisni od Upravljakog tijela i Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju. Evaluatori e biti ugovoreni putem javnog natjeaja, a u skladu s odredbama o javnoj
nabavi te financirani sredstvima mjere 20.1.Tehnika pomo.
9.3. Teme i aktivnosti evaluacije
Aktivnosti evaluacije pokazati e napredak, utjecaj, postignua, djelotvornost, uinkovitost i
vanost politike ruralnog razvoja. Aktivnosti evaluacije osigurati e odgovarajuu analizu
doprinosa Programa ciljevima svakog fokus podruja i prioriteta za ruralni razvoj. Sve
aktivnosti evaluacije biti e koordinirane putem RSE-RR.
Dosadanja iskustva praenja i evaluacije politike ruralnog razvoja u RH su limitirana. Razlog
tome je s jedne strane nedovoljna institucionalna kapacitiranost, s druge strane pravovremena
dostupnost financijskih sredstava. Uoeni su nedostaci u sustavu praenja, koji
onemoguavaju samostalnu procjenu rezultata provedbe. No bez obzira na ograniavajue
okolnosti kroz pretpristupni SAPARD i IPARD program steena su prva i neprocjenjiva
iskustva u sustavu praenja, izvjetavanja i procjene. Detaljne informacije o poduzetim
aktivnostima, problemima pri provedbi, preporukama evaluatora nalaze se u godinjim i
evaluacijskim izvjeima, koja su vidljiva na www.mps.hr.
Budui nema kvalitetne evaluacije bez dobro uspostavljenog sustava praenja, a temeljem
dosadanjih loih iskustava, jedna od prvih aktivnosti e biti procjena uspostavljenog sustava
praenja i evaluacije te daljnji razvoj sustava. Tijekom aktivnosti e se provesti pregled
raspoloivosti podataka za zajednike pokazatelje (naroito pokazatelje uinka) i procijeniti
slabosti i nedostaci u prikupljanju podataka. Takoer e se preispitati uspostavljeni sustav
skupljanja i skladitenja podataka u APPRRR.
Na temelju tih rezultata provesti e se dodatno poboljanje sustava praenja, osobito u
prikupljanju podataka. Ukoliko se ukae potrebnim angairati e se institucije koje bi mogle
prikupljati potrebne podatke. Kroz ovu aktivnost e se dodatno analizirati primjeri dobre
prakse drugih drava lanica u organiziranju sustava praenja i evaluacije.
Ove aktivnosti e biti baza daljnjim evaluacijskim aktivnostima.
Osim toga, sljedee aktivnosti evaluacije i praenja e se provesti s naglaskom na specifine
teme koje proizlaze iz samog PRR 2014.-2020.:
Ex-ante evaluacija Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.2020.;

Ex-post evaluacija IPARD programa;
378
Praenje napretka u odnosu na postavljene vrijednosti pokazatelja ciljeva i planiranih

izlaznih pokazatelja (vidi Indikator plan, poglavlje 11.);
Procjena programskih intervencija analizom pokazatelja rezultata i komplementarnih
pokazatelja rezultata, a uzimajui u obzir relevantna evaluacijska pitanja i procjenu
primarnih i sekundarnih uinaka operacija u odnosu na fokus podruja. S obzirom na
alokaciju sredstava ovog Programa, poseban naglasak e biti na analizi provedbe i
uinka operacija, s kojima se ulae u modernizaciju, a koje spadaju pod podmjere 4.1.
i 4.2. te njihov doprinos konkurentnosti poljoprivrede (Prioritet 2);
Procjena doprinosa Programa ciljevima zajednike poljoprivredne politike (odriva
proizvodnja hrane, odrivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama
te uravnoteeni teritorijalni razvoj) putem analize promjena vrijednosti pokazatelja
uinka;
Procjena utjecaja Programa na horizontalne ciljeve (okoli, ublaavanje i prilagodba
klimatskim promjenama te inovacije). Poseban naglasak e biti na doprinosu zatiti
okolia, budui da je sve vei interes drutva za ekolokim uslugama (kvaliteta zraka,
tla, vode, bioraznolikost...) te je vie od 30% sredstava usmjereno na mjere zatite
okolia;
Procjena doprinosa Programa tematskim ciljevima Strategije EU 2020;
Procjena koritenja integriranog pristupa - CLLD43 kroz lokalne razvojne strategije
mjere 19;
Procjena koritenja sredstava mjere 20 Tehnika pomo;
Doprinos Nacionalne mree za ruralni razvoj u provedbi i dostizanju ciljeva politike
ruralnog razvoja;
Aktivnosti u svrhu praenja provedbe preporuka evaluacije. Svaka provedena
evaluacija proizvesti e preporuke o razliitim aspektima. Posljedino e Upravljako
tijelo pratiti preporuke i poduzimati aktivnosti s ciljem uvaavanja istih;
irenje rezultata evaluacije;
Izgradnja evaluacijskih kapaciteta;
Analiza kretanja razvojnih trendova i analiza podruja primjene PRR 2014.-2020.,
koristei zajednike kontekst pokazatelje;
Ex-ante evaluacija budueg razdoblja (2021.-2027.), budui aktivnost zahtijeva
ljudske i financijske resurse u programskom razdoblju 2014.-2020.;
Ex-post evaluacija PRR 2014.-2020.
Nain provoenja i planiranja evaluacijskih aktivnosti biti e sastavni dio Godinjeg plana
evaluacije kojeg izrauje RSE-RR. Uz gore navedene evaluacijske aktivnosti, specifine i
ad-hoc evaluacijske aktivnosti e se provoditi tijekom razdoblja provedbe programa na
temelju potreba i rezultata provedenih evaluacija. Ad-hoc aktivnosti e isto tako biti
predviene u Godinjem planu evaluacije. Godinji planovi evaluacije e takoer predvidjeti
naine pripreme i provedbe natjeaja za ugovaranje vanjskih strunjaka za potrebe evaluacije,
naine irenje rezultata evaluacije, plan izgradnje evaluacijskih kapaciteta, naine angairanja
drugih institucija pri prikupljanju podataka, prijedloge izmjena EP itd.
9.4. Podaci i informacije
Dosadanja evaluacija IPARD programa je pokazala potrebu za ranom uspostavom
adekvatnog prikupljanja podatka. Jasno definiranje i razumijevanje svakog pokazatelja,
43
Community-Led Local Development

379
zajedno s metodologijom prikupljanja podataka za izraun vrijednosti istih je osnova za

uinkovito provoenje svake evaluacije.
U programskom razdoblju 2014.-2020. predvieni su sljedei zajedniki pokazatelji:
1.
2.
3.
4.
5.
Kontekst pokazatelji
Pokazatelji uinka
Pokazatelji cilja
Komplementarni pokazatelji rezultata
Izlazni pokazatelji
Svaki od njih ima svoju ulogu u mjerenju dostizanja ciljeva politike ruralnog razvoja RH i
EU, a predstavljeni su u nastavku:
Zajedniki kontekst pokazatelji
Zajedniki kontekst pokazatelji su kvantitativni temelj za sveobuhvatnu analizu i opis trenutne
situacije podruja primjene Programa. Ukupno je 45 zajednikih kontekst pokazatelja te su
podijeljeni u tri glavne skupine (vidi poglavlje 4.1.6.):
-
Pokazatelji koji se koriste za analizu drutveno-gospodarskog stanja podruja;

Pokazatelji koji se koriste za ekonomske analize poljoprivrednog, umarskog i
prehrambeno-industrijskog sektora;
Pokazatelji koji se koriste za opis okolinog stanja i klime.
Vrijednosti zajednikih kontekst pokazatelja prikuplja Europska komisija iz Eurostata,

obrauje ih te prosljeuje Upravljakom tijelu. Eurostat dobiva te podatke od drava lanica.
Podaci za izraun znaajnog broja kontekst pokazatelja trenutno se u Hrvatskoj ne prikupljaju
te se pokazatelji ne prate tj. Eurostat nema podatke za RH.44 Veinom su to pokazatelji koji se
odnose na poljoprivredni okoli. Poetkom programskog razdoblja nedostatak podataka e biti
detaljno analiziran te e se adekvatno postupiti sukladno rezultatima analize.
Od ukupnog broja zajednikih kontekst pokazatelja, 13 ih predstavlja pokazatelje uinka za
ruralni razvoj (stopa zaposlenosti, BDP-a po glavi stanovnika, stopa siromatva,
poljoprivredni faktorski dohodak, poljoprivredni poduzetniki prihod, produktivnost u
poljoprivredi, indeks ptica na farmi (FBI45), poljoprivredna proizvodnja visoke prirodne
vrijednosti (HNV46), koritenje vode u poljoprivredi, kvaliteta vode, organska tvar u tlu,
erozija tla vodom, emisija iz poljoprivrede). Pokazatelji uinka slue za analizu i mjerenje
doprinosa Programa ruralnog razvoja promjenama na podruju primjene.
Pokazatelji cilja
Pokazatelji cilja predstavljaju kvantitativno oekivani doprinos intervencija ruralnog razvoja
na odreenom fokus podruju prioriteta ruralnog razvoja. Pokazatelji cilja temelje se na
izraunu izlaznih pokazatelja pojedinih operacija, koje su programirane za svako fokus
podruje. Ciljevi su izraeni kao izlazni pokazatelji koji doprinose cilju ili omjer izlaznih
pokazatelja u odnosu na baznu godinu. Izvor podataka za izraun pokazatelja cilja biti e baze
44
U listi kontekst pokazatelja, koja se nalazi na prilogu x, vidljivo je koji pokazatelji nedostaju.
45
Farmland Birds Index
46
High Nature Value farming

380
podataka koje vodi APPRRR, a za baznu godinu statistike baze podataka. Oekivane
vrijednosti predvienih pokazatelja ciljeva su prikazani u Indikator planu.
Zajedniki komplementarni pokazatelji rezultata
Zajedniki komplementarni pokazatelji rezultata procjenjuju primarne i sekundarne uinke i
sinergiju operacija u odnosu na odreeno fokus podruje. Primarni uinak zabiljeen je u bazi
podataka operacija kao izlazni pokazatelj operacije, koja pripada fokus podruju pod kojom je
ista programirana. Operacije koje su programirane pod jednim fokusom takoer mogu imati
sekundarni uinak na druga fokus podruja, to je u Indikator planu predvieno kroz
"sekundarni efekt. Sekundarni efekt e biti identificiran u bazi podataka APPRRR te e se
mjeriti putem evaluacijskih aktivnosti.
Izlazni pokazatelji
Na nivou EU, ukupno je predvieno 26 izlaznih pokazatelja moguih operacija. U ovisnosti o
programiranim operacijama RH e koristiti relevantne izlazne pokazatelje pod fokus
podrujima pod kojem je operacija programirana. Oni se prate u bazi podataka operacija i
prikazuju putem tablica praenja koje ispunjava APPRRR. Tablice praenja pokazuju
kumulativno vrijednosti izlaznih pokazatelja operacija u odnosu na planirane vrijednosti
izlaznih pokazatelja predvienih u Indikator planu.
Svi kljuni podaci za svaku operaciju odabranu za financiranje, kao i za zavrene operacije
evidentirati e se u elektronikoj bazi podataka operacija, koju ispunjava i kojom upravlja
APPRRR. Pristup bazi podataka operacija biti e omoguen Upravljakom tijelu u svakom
trenutku. Temeljem prikupljenih podataka, iz baze podataka operacija, APPRRR mjeseno
ispunjava tablice za praenje te ih dostavlja Upravljakom tijelu. Svake godine (n) do 15.
veljae APPRRR podnosi detaljno izvjee Upravljakom tijela o provedbi Programa za
prethodnu godinu (n-1), koritenjem informacija o operacijama iz baze podataka i ostalih
relevantnih IT programa kojima upravlja, kao to je Integrirani administracijski i kontrolni
sustav (IAKS). Koristei podatke dostavljenog izvjea kao i tablica za praenje, Upravljako
tijelo e izraivati Godinja izvjea o provedbi Programa (GI).
Na zahtjev Upravljakog tijela i/ili ugovorenog evaluatora svi ugovoreni korisnici Programa
imaju obvezu suraivati u smislu dostavljanja podataka ili omoguavanja uvida u projektnu i
poslovnu dokumentaciju za potrebe provedbe evaluacija.
9.5. Vremenski okvir
Neophodno je osigurati da se sve aktivnosti koje se odnose na praenje i evaluaciju provedu u
odgovarajue vrijeme, potujui slijed provedbe s obzirom na vrijeme kada je potrebna
odreena informacija. Pravovremeno planiranje omoguiti e planiranje i predvianje radnih
zadataka za svako tijelo ukljueno u sustav praenja i evaluacije. Aktivnosti praenja i
evaluacije pruiti e potrebne informacije u odgovarajuem trenutku, osobito informacije za
potrebe izrade godinjih (i poboljanih godinjih) te zavrnog izvjea o provedbi programa.
Vremenski okvir odvijanja planiranih aktivnosti EP prikazan je u donjoj tablici:
Aktivnosti
Godina provedbe i trajanje
381
Izvjetavanje
Zapoeta u 2013. te e
Ex-ante
evaluacija
Programa
trajati najmanje do srpnja
ruralnog razvoja za razdoblje 2014.
2014., a maksimalno do
2020.
prihvaanja Programa
Ex-post
programa
evaluacija
Informacija je prikazana u
poglavlju 3. te je cijelo
evaluacijsko
izvjee
dodatak Programa
Izvjee e biti objavljeno

Zapoeti e tijekom 2015.,
IPARD
na
web
stranicama
a zavriti najkasnije u
ministarstva te poslano EK
etvrtom kvartalu 2016.
do kraja 2016.
Uspostava i rad RSE-RR
Uspostava u prvoj godini

provedbe programa te
odravanje
sastanaka
radne skupine najmanje tri
puta godinje
Informacije
e
biti
prikazane u svakom GI, u
okviru napretka u provedbi
EP
Procjena uspostavljenog sustava U prvoj godini provedbe

Informacija e biti u GI
praenja i evaluacije te daljnji Programa (trajanje 6-12
dostavljenom u 2016.
razvoj sustava
mjeseci)
Praenje napretka u odnosu na
postavljene vrijednosti pokazatelja Tijekom cijele provedbe Informacije
e
biti
ciljeva i planiranih izlaznih programa
prikazane u svakom GI
pokazatelja
Procjena programskih intervencija
analizom pokazatelja rezultata i
komplementarnih
pokazatelja
rezultata, a uzimajui u obzir
relevantna evaluacijska pitanja i
procjenu primarnih i sekundarnih
uinaka operacija u odnosu na
fokus podruja
Procjena doprinosa Programa
ciljevima
zajednike
poljoprivredne politike: odriva
proizvodnja
hrane,
odrivo
upravljanje prirodnim resursima i
klimatskim
promjenama
te
uravnoteeni teritorijalni razvoj
Informacije
e
biti
Tijekom 2016. i 2018. te prikazane u poboljanim
krajem
provedbe GI u 2017. i 2019. godini
Programa (trajanje oko 6 te u zavrnom izvjeu i
mjeseci svaki put)
Ex-post izvjeu PRR
2014.-2020.
Procjena utjecaja Programa na

horizontalne
ciljeve:
okoli,
ublaavanje
i
prilagodba
klimatskim promjenama i inovacije
Procjena doprinosa Programa
ruralnog
razvoja
tematskim
ciljevima Strategije EU 2020
Procjena koritenja sredstava mjere
Tehnika pomo
382
Procjena koritenja integriranog

pristupa kroz lokalne razvojne
strategije LAG-ova
Doprinos Nacionalne mree za
ruralni razvoj provedbi i dostizanju
ciljeva Programa
Informacija
e
biti
Analiza razvojnih trendova i Krajem
provedbe
prikazana u zavrnom
analiza
podruja
primjene programa (trajanje oko 6
izvjeu
te
Ex-post
Programa
mjeseci)
izvjeu PRR 2014.-2020.
Provoditi e se tijekom
razdoblja
provedbe
Specifine i ad-hoc evaluacijske
Programa na temelju
aktivnosti
uoenih potreba i rezultata
provedenih evaluacija
Informacije
e
biti
EP
Izgradnja evaluacijskih kapaciteta
razdoblja
provedbe
Programa u skladu sa
godinjim
planovima
evaluacije
Informacije
e
biti
EP
irenje rezultata evaluacije
razdoblja
provedbe
Informacije
e
biti
Programa u skladu sa
prikazane u svakom GI
godinjim
planovima
evaluacije
Ex-ante
evaluacija
razdoblja (2021.-2027.)
Informacija
e
biti
Najkasnije tijekom 2020. prikazana u zavrnom
budueg
pa sve do prihvaanja izvjeu, a evaluacijsko
PRR 2021.-2027.
izvjee e biti sastavni
dio budueg PRR-a
Ex-post evaluacija PRR-a 2014.Najkasnije tijekom 2024.

2020.
Expost izvjee e se
dostaviti EK najkasnije do
31. prosinca 2024.
9.6. irenje rezultata evaluacijskih aktivnosti

U skladu sa lankom 54. Uredbe (EZ) br. 1303/2013, sve provedene evaluacije biti e
dostupne javnosti. Uz samu obvezu objave evaluacijskih izvjea, rezultati evaluacije e biti
uinkovito i pravodobno priopeni ciljanim skupinama te iroj javnosti.
Odgovarajue aktivnosti irenja rezultata evaluacija e biti predviene Godinjim planom
evaluacije kojeg izrauje RSE-RR. Aktivnosti e se razvijati u uskoj suradnji s Odjelom
odgovornim za promidbu programa, Upravljakog tijela i u skladu sa cjelokupnom
komunikacijskom strategijom Programa.
irenje rezultata evaluacija e se obavljati na dva naina:
383
1)
Unutar kue - ciljajui na djelatnike i donosioce odluka Upravljakog tijela i
APPRRR, posebno vezanih za provedbu preporuka evaluacije te za cjelokupnu provedbu PRR
2014.-2020. Vanjski strunjaci ugovoreni za provoenje evaluacije e uz izradu evaluacijskog
izvjea, imati i obvezu prezentiranja rezultata evaluacije putem radionica Upravljakom
tijelu i APPRRR te, po potrebi, na sastancima Odbora za praenje provedbe programa i/ili
Nacionalne ruralne mree.
2)
Vanjsko irenje informacija - ciljajui na iru javnost. U skladu sa naelom
transparentnosti fondova EU, evaluacijska izvjea biti e objavljena na web stranicama
Ministarstva poljoprivrede. Evaluatori e biti duni uz izradu sveukupnog izvjea, dostavljati
i saetak izvjea s jasno prikazanim rezultatima evaluacija, koja e takoer biti javno
dostupna. Uz navedeno, Upravljako tijelo e iriti informacije putem meuresorne ERS,
Nacionalne ruralne mree te kroz GI o provedbi. Po potrebi e se koristiti i drugi odgovarajui
alati, kao to su broure, priopenja za javnost itd.
9.7. Resursi
Odgovarajua razina ljudskih resursa za potrebe praenja i evaluacije predviena je u okviru
Upravljakog tijela i APPRRR te kroz rad RSE-RR.
Ex-ante evaluacija Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.2020. je u tijeku te su
sredstva financiranja osigurana iz projekta IPA 2009 (vidi poglavlje 3).
Budui e evaluacijske aktivnosti obavljati vanjski strunjaci putem natjeaja, odgovarajua i
dostatna financijska sredstva, za sve ostale aktivnosti, predviena su kroz sredstva mjere 20.1.
Tehnika pomo.
Indikativna raspodjela financijskih sredstava po aktivnostima, a u odnosu na ukupna
indikativna sredstva dodijeljena za provedbu EP, putem mjere Tehnika pomo, prikazana
su u donjoj tablici s naznakom osiguranja ljudskih resursa u provedbi aktivnosti.
Ljudski resursi
Indikativni
financijski resursi
Vanjski
strunjak
uz
potporu i koordinaciju RSERR
10%
Procjena
uspostavljenog
sustav Vanjski
strunjak
uz
praenja i evaluacije te daljnji razvoj potporu i koordinaciju RSEsustava
RR
15%
Aktivnosti praenja i evaluacije
Ex-post evaluacija IPARD programa
Procjena programskih intervencija

analizom pokazatelja rezultata i
komplementarnih pokazatelja rezultata,
a uzimajui u obzir relevantna
strunjak
uz
evaluacijska
pitanja
i
procjenu Vanjski
primarnih i sekundarnih uinaka potporu i koordinaciju RSERR
operacija u odnosu na fokus
Procjena doprinosa Programa ciljevima
zajednike poljoprivredne politike:
odriva proizvodnja hrane, odrivo
upravljanje prirodnim resursima i
klimatske promjene te uravnoteeni
384
30%
teritorijalni razvoj
Procjena
utjecaja
Programa
na
horizontalne
ciljeve:
okoli,
ublaavanje i prilagodba klimatskim
promjenama i inovacije
Procjena doprinosa Programa ruralnog
razvoja tematskim ciljevima Strategije
EU 2020
Procjena koritenja
Tehnika pomo
sredstva
mjere
Procjena
koritenja
integriranog
pristupa kroz lokalne razvojne strategije
Doprinos Nacionalne mree za ruralni
razvoj provedbi i dostizanju ciljeva
Programa
Vanjski
strunjak
uz
Analiza razvojnih trendova i analiza
potporu i koordinaciju RSEpodruja primjene Programa
RR
5%
Vanjski
strunjak
uz
10%
Vanjski
strunjak
uz
potporu i koordinaciju RSERR te meuresorne RSE
5%
Specifine
aktivnosti
ad-hoc
evaluacijske
Izgradnja evaluacijskih kapaciteta
Ugovoreni
kui),
strunjak
(u
Upravljako
tijelo,
APPRRR,
RSE-RR,
meuresorna RSE... (prema
ostalim dionicima ruralnog
razvoja i zainteresiranim
skupinama)
irenje rezultata evaluacije
5%
Vanjski
strunjak
uz
Ex-ante evaluacija budueg razdoblja
potporu i koordinaciju RSE(2021.-2027.)
RR
10%
Vanjski
strunjak
uz
10%
Ex-post evaluacija PRR-a 2014.-2020.

UKUPNO
100%
385
10.
FINANCIJSKI PLAN
10.0. Stope doprinosa

Primjenjiva stopa doprinosa iz EAFRD-a u programu je postavljena na 85% prihvatljivih izdataka za sve mjere, izuzev dolje navedenih
odstupanja:
Odstupanja:
Primjenjiva stopa doprinosa iz EAFRD za mjere: Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja (M01), Uspostavljanje skupina i organizacija
proizvoaa (M09), Suradnja (M16) i LEADER (M19) , kao za podmjeru: Potpora mladim poljoprivrednicima (M06.1) postavljen je na 90 %
prihvatljivih javnih izdataka .
Stopa doprinosa za financijske instrumente uspostavljene je na razini Unije , upravljana izravno ili neizravno od strane Komisije je postavljena na
100% prihvatljivih javnih izdataka. Financijski instrumenti se nee koristiti u inicijalnoj fazi provedbe programa, njihovo ukljuivanje e
uslijediti ukoliko se za istima ukae potreba.
Stopa doprinosa za financijske instrumente uspostavljene na nacionalnoj razini , u okviru nadlenosti Upravljakog tijela vaea stopa doprinosa
se poveava za dodatnih 10 %, meutim do maksimalno 90%. Financijski instrumenti se nee koristiti u inicijalnoj fazi provedbe programa,
njihovo ukljuivanje e uslijediti ukoliko se za istima ukae potreba.
Ostale alokacije:
Primjenjiva stopa doprinosa iz EAFRD za Dodatna nacionalna izravna plaanja (CNDP ) sukladno lanku 40. Uredbe (EU) broj 1305/2013
postavljena je na 80 % .
Primjenjiva stopa doprinosa iz EAFRD za Tehniku pomo na inicijativu zemlje lanice postavljena je na postavljena je na 85 % .
Primjenjiva stopa doprinosa iz EAFRD za Tehniku pomo na inicijativu Komisije postavljena je na postavljena je na 0,25 % .
10.1. Godinja planirana alokacija EU (u EUR):
TIPOVI REGIJA I DODATNE
ALOKACIJE
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Total 20142020
59(3)(a)
59(3)(b)
59(3)(c)
59(3)(d)
59(4)(e)
59(4)(f)
73/2009
Slabije
razvijene
regije,
najudaljenije regije i manji
egejski otoci u okviru znaenja
Uredbe (EEZ) br. 2019/93;
282.342.375
282.342.375
282.342.375
282.342.375
282.342.375
332.167.500
2.026.221.750
Regije iji je BDP po stanovniku 0

za razdoblje od 2007. do 2013.
bio manji od 75 % prosjeka EU25 za referentni period, ali iji je
BDP po stanovniku iznad 75 %
BDP prosjeka EU-27;
Tranzicijske regije koje nisu 0
spomenute u toki (b) ovog
stavka
0
Ostale regije
Sredstva prenesena u EAFRD u 0

primjenom lanka 7 (2) i lanka
14. (1) Uredbe (EU) br.
DP/2012.
Drave lanice koje primaju 0
financijsku pomo u skladu s
lancima 136. i 143. TFEU-a,
dodatna izdvajanja.
0
Dobrovoljne prilagodbe
282.342.375
282.342.375
282.342.375
282.342.375
282.342.375
282.342.375
332.167.500
2.026.221.750
16.940.543
16.940.543
16.940.543
16.940.543
16.940.543
16.940.543
19.930.050
121.573.305
UKUPNO47
282.342.375
Od ega:
Rezerva za procjenu uinka: 6%
Tablica 4: Godinji doprinos iz EAFRD-a ( u EUR )

47
Sukladno lanku
387
10.2. Raspodjela po mjerama i tipovima operacija sa razliitom stopom doprinosa iz EAFRD-a (u EUR za ukupni period 2014-2020)
10.2.1. EAFRD doprinos primjenjiv za sve mjere lanak 59(3)
Primijenjen EAFRD doprinos
2014-2020 (%)
TIPOVI REGIJA I DODATNE ALOKACIJE

59(3)(a)
Slabije razvijene regije, najudaljenije regije i manji egejski otoci u okviru znaenja Uredbe (EEZ) br.
2019/93;
85%
59(3)(b)
Regije iji je BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do 2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25
za referentni period, ali iji je BDP po stanovniku iznad 75 % BDP prosjeka EU-27;
NA
59(3)(c)
Tranzicijske regije koje nisu spomenute u toki (b) ovog stavka
NA
59(3)(d)
Ostale regije
NA
10.2.2. Raspodjela po mjerama i specifinim stopama doprinosa za tipove operacija sa specifinom EAFRD stopom doprinosa lanak 59(4)
lanak kojima je utvrena maksimalna stopa doprinosa
59(3)(a)
Slabije
razvijene regije,
najudaljenije
regije i manji
Primjenjiva
EAFRD
stopa
doprinosa
Rate20142020 (%)
Main
59(4)(a
)
za mjere iz lanaka 14., 27. i 35., za

lokalni razvoj u sklopu inicijative
LEADER iz lanka 32. Uredbe (EU) br.
388
90%
Stopa
primjenjiva za
financijske
instrumente pod
odgovornou
Upravljakog
tijela 2014-2020
(%)
Indikativan planiran EU
doprinos za financijske
instrumente pod odgovornou
Upravne direkcije 2014-2020
(EUR)
90%
NA
NA
egejski otoci u
okviru znaenja
Uredbe (EEZ)
br. 2019/93;
Primjenjiva
EAFRD
stopa
doprinosa
Rate20142020 (%)
Stopa
primjenjiva za
financijske
instrumente pod
odgovornou
Upravljakog
tijela 2014-2020
(%)
(EUR)
za djelatnosti koje doprinose okolinim

ciljevima te prilagodbe klimatskim
promjenama i njihova ublaavanja
prema lanku 17., lanku 21. stavku 1.
tokama (a) i (b), lancima 28., 29., 30.,
31. i 34
85%
NA
NA
za financijske instrumente na razini

Unije iz lanka 38. stavka 1. toke (a)
Uredbe (EU) br. 1303/2013;
100%
NA
NA
NA
NA
NA
NA
NA
NA
NA
1303/2013 te za djelatnosti iz lanka

19. stavka 1. toke (a) podtoke i.
59(4)(b
)
59(4)(c
)
59(4)(b Sredstva prenesena u EAFRD u

)
primjenom lanka 7 (2) i lanka 14. (1)
Uredbe (EU) br. DP/2012.
59(4)(b Drave lanice koje primaju financijsku
pomo u skladu s lancima 136. i 143.
a)
TFEU-a, dodatna izdvajanja.
73/200
9
Dobrovoljne prilagodbe
40
CNDP
80%
389
51 (3)
Primjenjiva
EAFRD
stopa
doprinosa
Rate20142020 (%)
Tehnika pomo
Stopa
primjenjiva za
financijske
instrumente pod
odgovornou
Upravljakog
tijela 2014-2020
(%)
(EUR)
85%
Table 5: Stope doprinosa za mjere/podmjere
10.2.3. Ukupni doprinos Unije po mjerama i indikativan raspored po fokus podrujima

Specifina EAFRD stopa doprinosa
Fokus podruje
Ukupni EAFRD doprinos

9.000.000
90%
9.000.000
Mjera: M01 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja
9.000.000
85%
Mjera: Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo

390
9.000.000
Fokus podruje
85%
3A
9.000.000
9.000.000,00
Mjera: M03 - Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
85%
2A
525.300.000
85%
4A
43.260.000
85%
4B
Naknadno
85%
5A
Naknadno
85%
5B
Naknadno
85%
5C
49.440.000
85%
5D
Naknadno
Mjera: M04 Ulaganja u fiziku imovinu
613.348.689
85%
3B
391
25.000.000
Fokus podruje
Mjera: M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim

nepogodama i katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti
25.000.000
85%
2A
45.000.000
90%
2B
60.000.000
85%
5C
45.000.000.
85%
6A
90.000.000
Mjera: M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
240.000.000
85%
6B
Mjera: M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
238.000.000
238.000.000
85%
2A
20.790.000
85%
3A
2.970.000
85%
4A
49.500.000
392
Fokus podruje
85%
4B
Naknadno
85%
4C
Naknadno
85%
4C
Naknadno
85%
5C
25.740.000
85%
5E
Naknadno
Mjera: M08 Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma
90%
99.000.000
3A
8.000.000
8.000.000
Mjera: M09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa
85%
4A
129.500.000
85%
4B
143.500.000
85%
4C
77.000.000
85%
5A
Naknadno
85%
5B
Naknadno
393
Fokus podruje
Mjera: M10 Poljoprivreda, zatita okolia i klimatski uvjeti
350.000.000
85%
4A
77.000.000
85%
4B
Naknadno
85%
4C
Naknadno
85%
5B
Naknadno
85%
5E
Naknadno
Mjera: M11 Ekoloki uzgoj
77.000.000
85%
4A
Mjera: M13 - Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim
ogranienjima
60.000.000
60.000.000
90%
Naknadno
90%
Naknadno
90%
Naknadno
Mjera: M16 Suradnja
9.000.000
85%
3B
394
51.879.553
Fokus podruje

51.879.553
Mjera: M17 Upravljanje rizicima

80%
NP
Mjera: M18 Dodatna nacionalna izravna plaanja (CNDP)
111.900.000
111.900.000,00
90%
6B
60.786.652
60.786.652
Mjera: M19 LEADER

85%
NP
50.655.543
50.655.543
Mjera: M20 Tehnika pomo

Table 6: ukupni EAFRD doprinos po mjerama i indikativna raspodjela po fokus podrujima
395
2.026.221.750,00
11.
INDIKATOR PLAN
U sklopu Indikator plana ovog Programa, za svako odabrano fokusno podruje, pridodan je
indikator rezultata - target, uz kombinaciju mjera koje doprinose ostvarenju zadanog cilja.
Tijekom implementacije, dostignute vrijednosti postavljenog cilja, Upravno tijelo e
prezentirati EK u sklopu GI o provedbi te u sklopu zavrnog izvjea o provedbi Programa.
Ovaj plan slijedi intervencijsku logiku Programa. Za pojedina fokusna podruja, tijekom
evaluacije, e se pratiti i dodatni indikatori rezultata za koje se oekivane vrijednosti nee
odreivati unaprijed. Indikator plan je prikazan u prilogu ovog Programa.
12.
DODATNA NACIONALNA FINANCIRANJA
Za mjere i operacije sukladno lanka 42. Ugovora Unije, tablica dodatnog nacionalnog
financiranja po mjeri u skladu s lankom 89. Uredbe o ruralnom razvoju, s prikazom
usklaenosti s kriterijima navedene uredbe
Mjera
Dodatno nacionalno
financiranje za
razdoblje 2014-2020
(EUR)
NP
NP
NP
NP
NP
Ukupno
Table 7: Dodatna nacionalna finaciranja
397
13.
POTREBNI ELEMENTI ZA OCJENU DRAVNE POMOI
Auriti e se naknadno u sluaju da se RH odlui za dodatne mjere dravne pomoi.
398
14.
INFORMACIJE O KOMPLEMENTARNOSTI
14.1. Opis sredstava za komplementarnost/povezanost s:

14.1.1. Drugim instrumentima Unije, posebice s ESI fondovima i Stupom 1 te drugim
instrumentima zajednike poljoprivredne politike;
Detaljno razgranienje i povezanost s drugim instrumentima Zajednice, a prvenstveno s
kohezijskim i strukturnim fondovima, ukljuujui i Europski fond za ribarstvo i marikulturu
utvreno je Partnerskim sporazumom. Tim kljunim stratekim dokumentom odabrani su
prioriteti koritenja sredstava strukturnih instrumenata u RH kroz sedmogodinje programsko
razdoblje 2014-2020.
Nain na koji je postignuta komlementarnost izmeu EAFRD-a i ostalih instrumenata
Zajednice, unijeti e se u PRR nakon zavretka partnerskih pregovora i zakljuenja teksta
partnerskog sporazuma. Zavretak pregovora s EK oekuje se u oujku 2014. godine kada bi
se Partnerski sporazum trebao poslati na formalno odobrenje.
Radi ostvarenja zajednikih ciljeva ZPP, RH iskoristila je mogunost realokacije 15%
finacijskih sredstava iz EAFRD u razdoblju 2015-2020 u svrhu dostizanja specifinih ciljeva
prvog stupa ZPP. Nadalje, u razdoblju 2014-2016, kroz program RR, odnosno kroz CNDP
(dodatna nacionalna izravna plaanja) dodatno se financiraju izravna plaanja za
poljoprivrednika ime se na jo jedan nain doprinisi ostvarenju specifinih ciljeva prvog
stupa ZPP.
Unutar prvog stupa ZPP predviene su odreene mjere koje su namijenjenjene dijelu
korisnika koji e zatraiti financiranje svojih aktivnosti obuhvaenih PRR. To se prvenstveno
odnosi na mjere ZOT-a ali i na dio izravnih potpora. Cilj PRR je da onemogui dvostruko
financiranje te PRR nije doputeno financiranje aktivnosti koje su obhvaene nekim drugim
programom potpora.
U RH provode se sljedee sheme potpore iz prvog stupa:
Shema kolskog voa kojom se potie uvoenje obroka voa/povra u kolske ustanove s
ciljem stvaranja zdravih prehrambenih navika kod djece. RH ima na raspolaganju financijsku
omotnicu za provedbu ove sheme u iznosu od cca 1,1 mil. EUR/godinje koji se odnosi na EU
sufinanciranje od 75% vrijednosti isporuenog voa/povra u kolske ustanove. Korisnici
potpore su isporuitelji voa/povra u kolske ustanove. Shema je u primjeni od 2013. godine.
Shema kolskog mlijeka kojom se potie uvoenje mlijenog obroka u kolske ustanove s
ciljem stvaranja zdravih prehrambenih navika kod djece. U sklopu ove sheme financijski
doprinos EU provedbi mjere iznosi 18,15 EUR/100 kg isporuenog mlijeka ili mlijenog
proizvoda u kolske ustanove pri emu se potpora daje za maksimalno 0,25 lit/mlijenog
ekvivalenta/ueniku/dnevno. Korisnici potpore su isporuitelji mlijeka i mlijenih proizvoda u
kolske ustanove. Shema je u primjeni od 2012. godine.
Shema potpore programima u sektoru vina predstavlja posebne mjere potpore za sektor vina.
Republika Hrvatska ima na raspolaganju financijsku omotnicu za provedbu ovih mjera u
iznosu 11,8 mil. EUR/godinje 2014-2016 te 10,8 mil. EUR/godinje 2017-2018.
Nacionalnim programom pomoi sektoru vina za razdoblje od 2014. - 2018. godine odabrane
su tri mjere (promidba na tritima treih zemalja; restrukturiranje i konverzija vinograda i
investicija u vinarije i marketing vina) koje se nalaze u primjeni od 2014. godine. Korisnici
potpore unutar mjere promidba na tritima treih zemalja su: proizvoai vina (fizike ili
399
pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, a koji godinje proizvode vie od 10.000 litara
vina; javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvoae vina, osim korisnika
Dravnog prorauna; udruge proizvoaa vina, zadruni savezi (ije su lanice barem tri
zadruge koje se bave proizvodnjom vina) - iji proizvoai (lanovi) moraju imati ukupnu
godinju proizvodnju veu od 25.000 litara vina. Korisnici potpore unutar mjere
restrukturiranje i konverzija vinograda su proizvoai (fizike ili pravne osobe) upisani u
Vinogradarski registar - fizike osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na
dobit. Korisnici potpore unutar mjere investicija u vinarije i marketing vina su proizvoai
(fizike ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar - fizike osobe moraju biti
obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit, a mikro, mala, srednja i velika poduzea do 750
zaposlenih ili s prometom manjim od 200 milijuna .
Shema pomoi u sektoru pelarstva predstavlja posebne mjere potpore za sektor pelarstva.
RH ima trenutno na raspolaganju financijsku omotnicu u iznosu 1,06 mil. EUR/godinje za
EU dio sufinaciranja. Nacionalnim programom za pelarstvo 2014-2016 odabrano je est
mjera (suzbijanje varooze, kontrola kvalitete meda, obnavljanje pelinjeg fonda,
racionalizacija trokova seleeg pelarenja, tehnika pomo pelarstvu i primijenjena
istraivanja u pelarstvu) koje se nalaze u primjeni od 2014. godine. Korisnici potpore su
pelari, uzgajivai, odnosno istraivake institucije ovisno o mjeri.
Aktivnosti predviene ovim shemama potpore nisu prihvatljive za financiranje unutar mjera
PRR, meutim ne iskljuuje se mogunost financiranja korisnika iz navedenih sektora za
provedbu aktivnosti koje nisu obuhvaene navedenim programima potpore, a predviene su
PRR.
Program izravne potpore obuhvaa pravo na regionalno plaanje ukljuujui plaanje iz
nacionalne rezerve i plaanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljite,
proizvodno vezana plaanja u obliku premija za krave dojilje, ovce i koze i dopunskih premija
za ovce i koze, kao i specifinu potporu. Korisnici potpora su nositelji PG. Sredstva za
financiranje izravne potpore financiraju se dijelom iz prorauna Zajednice, a dijelom iz
dravnog prorauna RH (phasing-in).
Plaanja u iznimno osjetljivim sektorima, u prijelaznom razdoblju, zakljuno s 2015. godinom
obuhvaaju godinja plaanja za eernu repu (ha), za preradu ploda masline u ekstra
djeviansko i djeviansko maslinovo ulje (l), duhan (kg), mlijene krave (grlo) i rasplodne
krmae (grlo). Korisnici potpora su nositelji PG. Sredstva za financiranje plaanja u iznimno
osjetljivim sektorima osiguravaju se iskljuivo u dravnom proraunu RH te se kao takva ne
smatraju se instrumentom Zajednice i nema opasnosti od preklapanja s PRR.
14.1.2. Gdje se i nacionalni i regionalni PRR primjenjuju na istom teritoriju, informacije o
komplementarnosti izmeu ta dva PRR
Nije primjenjivo za RH.
14.2. Informacije o komplementarnosti sa financijskim instrumentima Unije ondje
gdje je znaajno
Za potrebe implementacije PRR u RH razmatra se uvoenje financijskih instrumenta,
meutim isti jo uvijek nisu obuhvaeni PRR. Eventualno uvoenje financijskih instrumenata
moe se oekivati nakon procjene ostvarenja uinka (performance review) u 2018. godini ili
ranije, ukoliko se za istima pokae potreba i ostvare sve pretpostavke za njihovo uvoenje.
400
15.
PROVEDBA PROGRAMA
15.1. Imenovanje svih relevantnih tijela i saeti opis upravljake i kontrole strukture
15.1.1. Relevantna tijela iz lanka 72(2)
Vrsta tijela
Naziv tijela, odjel ili

jedinica
Odgovorna
osoba
Adresa
Telefo
n
Upravlja
ko tijelo
Ministarstvo poljoprivrede,
Uprava za upravljanje EU
fondom za ruralnirazvoj, EU
imeunarodnu suradnju
Pomonica
ministra
UlicagradaVuk
ovara78
+3851
61069
08
Agencija
za
plaanja
Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom
razvoju
(APPRRR)
Tijelo za Agencija za reviziju sustava

ovjeravanj provedbe
programa
e
Europske Unije (ARPA)
HR-10000
Zagreb
Ravnatelj
UlicagradaVuk
ovara 269/d
HR-10000
Zagreb
Ravnatelj
Alexandera
von
Humboldta 4,
V kat
+3851
6002
700
+3851
45859
99
E-mail
davorka.ha
jdukovic@
mps.hr
ante.pezo
@apprrr.hr
neven.sprlj
e@arpa.hr
HR-10000
Zagreb
15.1.2. Opis upravljake i kontrole strukture

15.1.2.1. Opi opis (ukljuujui postupke koje e osigurati uinkovitu i koordiniranu
provedbu)
Upravljako tijelo zadueno je za:
osiguravanje prikladnog i sigurnog elektronikog sustava za evidentiranje, odravanje,

upravljanje i izvjetavanje o statistikim podacima vezanim uz program i njegovu
provedbu u svrhu praenja i evaluacije programa te posebice podacima potrebnima da
bi se pratio napredak projekta u odnosu na definirane ciljeve i prioritete;
dostavljanje potrebnih izvjea Komisiji s relevantnim podacima o financiranim
aktivnostima, ukljuujui podatke o izlaznim i financijskim pokazateljima;
osiguravanje da su korisnici i ostala tijela koja sudjeluju u provedbi djelatnosti:
- upoznati s obvezama koje proizlaze iz dodijeljene potpore te da vode poslovne
knjige na transparentan nain sa vidljivim ulaznim i izlaznim raunima;
- u svakom trenutku spremni dostaviti podatke Upravljakom tijelu te evidentirati
rezultate.
osiguravanje da je ex ante procjena usklaena sa sustavom za trajno praenje
(monitoring) i procjenu (evaluciju) te da je prihvaena i u zadanom roku dostavljena
Komisiji;
401
osiguravanje provoenja plana procjene (evalucijski plan) i ex post procjene programa

u navedenim rokovima, usklaenost takvih procjena s uspostavljenim sustavom za
praenje i procjenu te dostavljanje rezultata procjen Odboru za praenje i Komisiji;
dostavljanje podataka i dokumenata Odboru za praenje potrebnih za praenje
provedbe Programa u skladu s njegovim unaprijed odreenim ciljevima i prioritetima;
sastavljanje Godinjeg izvjea o napretku, ukljuujui tablice za praenje te
dostavljanje Komisiji nakon prethodnog odobrenja Odbora za praenje;
osiguravanje da Agencija za plaanja prije isplate sredstava dobije sve potrebne
informacije posebno o dozvoljenim ulaganjima i potrebnim kontrolama;
osiguravanje promotivne aktivnosti povezane s programom, ukljuujui promotivne
aktivnosti putem nacionalne ruralne mree, informiranju potencijalnih korisnika,
strunih organizacija, gospodarskih i socijalnih partnera, tijela koja se bave
promoviranjem jednakosti spolova te relevantnih nevladinih organizacija, ukljuujui
organizacije koje se bave pitanjima okolia o mogunostima koje program nudi te
pravilima za ostvarivanje prava na financiranje iz programa kao i o informiranju
korisnika o doprinosu Unije i javnosti o ulozi koju Unija ima u Programu.
Pomonik ministra nadlean za poslove Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj,

EU i meunarodnu suradnju elnik je Upravljakog tijela. Struktura Upravljakog tijela
propisana je Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva poljoprivrede, a osim elnika
Upravljakog tijela obuhvaa Sektor za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj za ije je
poslove predvieno 39 djelatnika rasporeenih u tri slube, odnosno u 7 odjela. Ukoliko se za
time ukae potrebe, za potrebe Upravljakog tijela i Agencije za plaanja mogue je
angairanje strune pomoi iz sredstva Tehnike pomoi.
Agencija za plaanja je Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom je javna
ustanova zaduena za provedbu plaanja mjera potpora u okviru Zajednike poljoprivredne
politike Europske unije. Osnovana je Zakonom o osnivanju Agencije za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine 30/09). Nadlenosti Agencije za
plaanja ureene su osim toga i Zakonom o poljoprivredi (149/09, l. 21.) te Pravilnikom o
akreditaciji (NN 40/01).
Agencija za plaanja obavlja sljedee osnovne funkcije vezane uz isplatu sredstava EPFRR:
odobravanje plaanja, koje obuhvaa utvrivanje zadovoljavaju li podnositelji

zahtjeva potrebne uvjete i odreivanje iznosa koji e se isplatiti;
izvrenje plaanja, koje obuhvaa pripremu naloga za plaanja i prosljeivanje
sredstava na raune podnositelja zahtjeva sukladno odobrenim iznosima;
raunovodstveno evidentiranje obveza i izvrenih plaanja pri emu se pridaje
posebna pozornost tonosti i pravodobnosti evidentiranja obveza i plaanju iz
poljoprivrednih fondova EU u posebnim raunovodstvenim evidencijama, te izrada
izvjea o izdacima, ukljuujui tromjesena i godinja izvjea za Europsku komisiju.
odgovorna je za upravljanje i kontrolu rashoda.
Tijelo za ovjeravanje je Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

(ARPA). Prema Odluci Vlade RH o institucionalnom okviru za koritenje sredstava europskih
fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj ARPA je pravna osoba nadlena za reviziju
poslovanja Agencija za plaanja, ukljuujui provjeru ispunjavanja akreditacijskih kriterija te
je zaduena za ovjeravanje istinitosti, cjelovitosti i tonosti rauna, uzimajui u obzir
uspostavljene sustave upravljanja i kontrola.
Godinja izvjea Tijela za ovjeravanje o provedenoj reviziji izdataka i sustavu unutarnje
kontrole predstavljaju osnovu za nadzor nad poslovanjem Agencije i provjeru ispunjavanja
402
akreditacijskih kriterija od strane nadlenog tijela, kao i osnovu za godinji postupak

financijske provjere rauna koji provodi Europska komisija.
Ono daje miljenje, sastavljeno u skladu s meunarodno priznatim revizorskim standardima, o
cjelovitosti, tonosti i istinitosti godinjih financijskih izvjea Agencije za plaanja,
pravilnom funkcioniranju njezinog sustava unutarnje kontrole i o zakonitosti i pravilnosti
rashoda za koje je od Komisije zatraen povrat trokova. U tom se miljenju takoer navodi
jesu li ispitivanjem ustanovljene dvojbe o tvrdnjama iz Izjave o upravljanju.
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvruju pravila o zadaama tijela za ovjeravanje,
ukljuujui provjere o certifikatima i izvjeima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta
tijela moraju izraditi. Uzimajui u obzir potrebu za najveom moguom uinkovitou
provjere transakcija i strune revizijske prosudbe, s obzirom na integrirani pristup, provedbeni
akti takoer odreuju:
- revizijska naela na kojima se temelje miljenja tijela za ovjeravanje, ukljuujui procjenu
rizika, unutarnjih kontrola i potrebne razine revizijskih dokaza;
- revizijske metode koje trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajui u obzir meunarodne
standarde za reviziju, pri donoenju svojeg miljenja, ukljuujui, prema potrebi, upotrebu
jedinstvenog integriranog uzorka za svaku populaciju i, po potrebi, mogunost praenja
provjera na licu mjesta koje provode agencije za plaanja.
15.1.2.2. Postupci za nezavisne kontrole i rjeavanje prigovora
Za postupke nezavisnih kontrola i njihovu koordinaciju zaduen je posebno uspostvaljen
Odjel za kontrolu provedbe programa ruralnog unutar strukture Upravljakog tijela. Odjel za
kontrolu provedbe programa ruralnog razvoja ima za cilj koordinirati i pratiti cjelokupni
sustav kontrola tijela ukljuenih u provedbu programa ruralnog razvoja radi uinkovitog i
transparentnog koritenja financijskih sredstava. Odjel obavlja poslove vezane uz kontrolu i
osiguranje kvalitete upravljanja programom ruralnog razvoja; vri trajno praenje
(monitoring) svih tijela ukljuenih u provedbu programa ruralnog razvoja; provjerava
usuglaenost s uredbama i pravilima EU na temelju uzorka; ukazuje na postojanje nedostataka
i potrebu poduzimanja korektivnih mjera radi unapreenja kontrolnog sustva utvrenog
administrativnim postupcima i kontrolom na terenu. Uz suradnju drugih tijela Odjel
provjerava koritenje sredstva od strane korisnika potpore u sluaju ozbiljnih sumnji na
nepravilnosti te o tome izvjetava AFCOS mreu 48ako isto nije uinjeno od strane drugih
tijela ukljuenih u provedbu programa. Odjel uspostavlja i vodi registar rizika vezanih uz
provedbu programa ruralnog razvoja. Utvruje, procjenjuje i prati identificirane rizike
uzimajui u obzir ciljeve programa ruralnog razvoja te predlae mjere kako bi se identificirani
rizici minimalizirali, a time nepovoljni uinci izbjegli odnosno smanjili. Odjel daje smjernice
za uspostavu i poboljanje kontrolnih postupaka u provedbi programa ruralnog razvoja, prua
podrku u donoenju kljunih odluka odgovornih osoba za provedbu programa ruralnog
razvoja radi poveanja uinkovitosti koritenja raspoloivih sredstava i optimiziranje
raspoloivih resursa. Takoer, odjel osigurava da sva potrebna dokumentacija vezana uz
provedbu programa ruralnog razvoja na zahtjev bude dostupna relevantnim tijelima RH i EU.
Postupci za rjeavanje prigovora u nadlenosti su Upravljakog tijela. U tu svrhu formirat e
se posebna povjerenstva koja e postupati po zaprimljenim prigovorima. Mandat povjerenstva
48
AFCOS mrea je osnovana Odlukom Vlade Republike Hrvatske (NN151/13)radi potizanja pune operativnosti
AFCOS sustava u okviru kojeg se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s
ciljem zatite financijskih interesa Europske unije u R. Hrvatskoj te neposredna suradnja s Europskim
uredom za borbu protiv prijevara (OLAF)
403
je iskljuivo vezan uz postupak rjeavanja prigovora korisnika te na ni na koji nain ne moe

utjecati na konanu odluku o financiranju aktivnosti iz PRR. U sluaju pozitivnog rjeavanja
prigovora korisnika, Povjerenstvo ima mandat predmet ponovno uputiti na obradu u Agenciju
za plaanja, koje je jedino tijelo koje moe donijeti konanu odluku o odobravanju ili
odbijanju odreenog zahtjeva. Upravljako tijelo, prvenstveno Odjel za kontrolu provedbe
programa ruralnog, periodino e vriti analizu upuenih prigovora kao i postupke neovisnog
povjerenstva kako bi se eventualni nedostaci kontrolnog sustava na vrijeme ispravili te
osigurala pravovremena i uinkovita provedba PRR.
15.2. Predvieni sastav Odbora za praenje

Odbor za praenje provedbe programa ruralnog razvoja e se uspostaviti u roku tri mjeseca od
dana Odluke EK o usvajanju Programa, a u skladu sa l. 47. Uredbe CSF. Tajnitvo Odbora
za praenje je odgovorno za materijale, izvjea, program rada te zakljuke sa sjednica. Odbor
e djelovati sukladno Poslovniku o radu Odbora, koji e se usvojiti na prvom sastanku.
lanovi Odbora i njihove zamjene biti e predstavnici dravne uprave, drutvenih,
gospodarskih i okolinih partnera kao i predstavnici privatnog poduzetnikog sektora, lokalne
i regionalne uprave, a pri emu e se voditi rauna o jednakoj zastupljenosti mukaraca i ena.
Broj nevladinih predstavnika, kao lanova, biti e najmanje jednak broju predstavnika tijela
dravne uprave.
Izmeu ostalih, predstavnici Odbora mogu biti:
-
Ministarstva odgovorna za: poljoprivredu; gospodarstvo; poduzetnitvo i obrt;

regionalni razvoj i EU fondove; vanjske i europske poslove; zatitu okolia i prirode;
financije, turizam, graditeljstvo i prostorno ureenje
Hrvatska zajednica upanija
Udruga opina u Republici Hrvatskoj
Agronomski fakultet u Zagrebu
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Hrvatska poljoprivredna komora
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnika komora
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatski savez zadruga
Institut za jadranske kulture i melioraciju kra
Hrvatska poljoprivredna agencija
Poljoprivredno savjetodavna sluba
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
Hrvatske ume
Hrvatska udruga banaka
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Institut za turizam
Hrvatska turistika zajednica
Hrvatska voarska zajednica
Zajednica udruga proizvoaa povra Hrvatske
Zajednica udruga maslinara i uljara Hrvatske
Hrvatska udruga rasadniara
Sredinja svinjogojska udruga
404
Udruga peradara Hrvatske

Sredinji savez hrvatskih uzgajivaa simentalskog goveda
Savez udruga hrvatskih uzgajivaa Holstein goveda
Udruge za tov i uzgoj junadi Baby-beef
Hrvatski savez udruga proizvoaa mlijeka
Hrvatski pelarski savez
Hrvatska mrea za ruralni razvoj
Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika
LEADER mrea Hrvatske
Hrvatski savez uzgajivaa koza i ovaca
Udruga inovatora Hrvatske
Zelena akcija
Zeleni forum, mrea udruga za zatitu okolia Hrvatske
Konani popis lanova Odbora e biti objavljen na www.mps.hr

Odbor e se sastajati najmanje jednom godinje kako bi usvojio godinje izvjee o provedbi
Programa (GI).
Svi lanovi Odbora (u sluaju njihove odsutnosti, zamjene lana) ukljuujui predsjednika,
imaju pravo jednog glasa.
Za donoenje odluka na sjednicama Odbora potrebna je prisutnost 2/3 lanova (ukljuujui
predsjednika ili zamjene lanova). Odbor odluke, gdje je mogue, donosi konsenzusom. U
sluaju kad odluku nije mogue donijeti konsenzusom, pristupa se glasovanju. Odluka se
donosi ako je prihvaa 3/4 prisutnih lanova (ili njihovih zamjena). Takoer, odluke Odbora
se mogu donositi pisanom procedurom.
Odbor za praenje, osim funkcija iz l. 49. Uredbe CSF, uz ostale zadae:
-
se mora konzultirati i dati miljenje o selekcijskim kriterijima, u roku od etiri

mjeseca od odluke kojom se odobrava program. Selekcijski kriteriji se revidiraju u
skladu s potrebama programa;
e ispitivati radnje u programu koje se odnose na ispunjavanje prethodnih (ex ante)
uvjeta;
e ispitivati sva pitanja koja utjeu na izvrenje programa;
e razmatrati planiranje aktivnosti i izlazne rezultate koji se odnose na provedbu
Evaluacijskog plana (EP);
e sudjelovati u radu Nacionalne ruralne mree za razmjenu informacija o provedbi
programa;
e razmatrati i odobravati sve promjene u programu kao i godinja izvjea o
provedbi, prije nego to se poalju u EK.
15.3. Promidba programa

Informiranje i strategija promidbe
405
Upravljako tijelo programa (UT), osigurat e kvalitetnu promidbu Programa ruralnog

razvoja, kako bi se potencijalni korisnici i ira javnost upoznali sa mogunostima ulaganja
sredstvima Programa ruralnog razvoja i doprinosom Zajednice.
Pri provedbi promidbe koristit e se iskustvo steeno tijekom provedbe pretpristupnih
programa SAPARD i IPARD, koji su se u Republici Hrvatskoj provodili od 2006. godine.
Ciljevi su pravodobno informiranje svih potencijalnih korisnika i informiranje o
mogunostima Programa, odnosno predvienim mjera uvjetima koji moraju biti ispotovani, o
postupku prijave na natjeaje te openito informiranje ire javnosti o ulozi Zajednice.
Ciljane skupine:
-
Potencijalni korisnici
Ekonomski i socijalni partneri
Javne institucije (Savjetodavna sluba, Regionalni uredi AP, Hrvatska poljoprivredna
agencija, Hrvatska poljoprivredna komora i dr.)
Jedinice lokalne i regionalne samouprave
Lokalne akcijske grupe
Nevladine organizacije
Razvojne agencije
Konzultantske tvrtke
ira javnost
Komunikacijski alati
Aktivnosti informiranja i promidbe provodit e se temeljem plana promidbe, koji e
izraditi UT, a bit e predoen lanovima Odbora za praenje. Temeljem plana promidbe
koristit e se slijedei komunikacijski alati.
a) Seminari, radionice, treninzi za djelatnike institucija ukljuenih u provedbu programa
Na ovim dogaanjima se sudionici informiraju o svim prihvatljivim ulaganjima, iznosima
prihvatljivih ulaganja i mogue potpore, kriterija prihvatljivosti, potrebne dokumentacije i dr.
Cilj je sudionike upoznati s osnovnim znaajkama programa i mogunostima za ostvarivanje
potpora kako bi informaciju o istom mogli distribuirati dalje po terenu.
Ovakva su dogaanja namijenjena djelatnicima:
-
Regionalnih razvojnih agencija

Savjetodavne slube
Hrvatske poljoprivredne agencije
Regionalnih ureda agencije za plaanja
Gradskih i upanijskih ureda za poljoprivredu
Lokalnih akcijskih grupa
Nacionalne ruralne mree
b) Seminari, radionice, treninzi za konzultante

Ova dogaanja, namijenjena konzultantima koji su u direktnom kontaktu s korisnicima
programa, imaju za cilj upoznati sudionike o svim detaljima programa, prihvatljivostima
406
ulaganja, iznosima potpore, potrebnoj dokumentaciji, procesu prijave na natjeaj, procesu i

potrebnoj dokumentaciji kod isplate sredstava i dr.
Ovakva se dogaanja redovno odravaju tri puta godinje, a i nakon izmjene Pravilnika o
provedbi svake pojedine mjere, kao i kod bitnih izmjena koje utjeu na sam proces prijave.
Ova su dogaanja namijenjena djelatnicima:
-
Privatnih konzultantskih tvrtki

Razvojnih agencija koje obavljaju konzultantske usluge
c) Informativni seminari
Na informativnim seminarima se potencijalni korisnici pojedine mjere upoznaju sa svim
detaljima provedbe, prihvatljivim ulaganjima, korisnicima, iznosima potpore, potrebnoj
dokumentaciji i dr.
Informativni seminari su namijenjeni:
-
Potencijalnim korisnicima mjere(a)
d) Predavanja
U sluaju kada zainteresirane institucije upute poziv Upravljakom tijelu, djelatnici UT e
odrati predavanje na dogaanju/strunom skupu, na kojem e, ovisno o ciljnoj skupini,
potencijalnim korisnicima prezentirati mogunosti za sufinanciranje pojedinog ulaganja iz
sredstava PRR.
e) Tiskani materijali
Upravljako tijelo e u suradnji s drugim institucijama (poglavito APPRRR) izdavati razliite
tiskane materijale, poput letaka, broura, Vodia za korisnike i dr. Ovisno o vrsti, materijal e
sadravati osnovne ili neto detaljnije informacije o programu/mjeri. Svi tiskani materijali e
biti dostupni u Upravljakom tijelu, Agenciji za plaanja i njenim regionalnim uredima,
ispostavama Savjetodavne slube (SS), Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) kao i u
ostalim zainteresiranim institucijama.
Takoer, tiskani materijali e biti dijeljeni na dogaanjima na kojima sudjeluju predavai iz
UT.
Ukoliko se analizom povratnih informacija utvrdi nedovoljna informiranost u odreenom
podruju ili odreenih ciljnih skupina, tiskani materijal e biti distribuiran i putem potanskih
ureda i organizacija.
f) Televizija i radio
UT e putem radija i televizije provoditi promidbu programa:
- Emitiranjem promidbenih poruka (npr. objava raspisivanja natjeaja i sl) i reportaa,
- sudjelovanjem predstavnika UT u specijaliziranim tv i radio emisijama.
g) Tiskani mediji
U dnevnom, tjednom i specijaliziranom tisku e UT zakupiti odreeni prostor, na kojem e
prema unaprijed odreenom rasporedu biti objavljivane informacije vezane uz najave
natjeaja, plan natjeaja za odreeno razdoblje, kontakt podaci institucija ukljuenih u
provedbu programa, a takoer e se objavljivati i primjeri uspjenih projekata financiranih
sredstvima PRR-a.
407
h) Mrene stranice
UT e iskoristiti sve prednosti Interneta, kao najbreg puta za irenje informacija o programu.
Temeljem pozitivnog iskustva u koritenju Interneta tijekom provedbe IPARD programa, za
potrebe PRR e biti izraene nove stranice, s brojnim rubrikama, zanimljivostima i sl.
Redovitim auriranjem stranica, osigurat e se pravovremena dostupnost svih vanih
informacija, zainteresiranom krugu posjetitelja.
Pored ostalog, posjetitelji e na stranicama moi pronai:
-
Pravilnike o provedbi mjera

Vodie za korisnike za sve mjere programa
Prijavnu dokumentaciju
Kontakt podatke (adrese e-pote, telefon, adresa) o svim institucijama ukljuenim u
provedbu programa, kod kojih se mogu zatraiti informacije
Popis korisnika programa
Objava rezultata natjeaja
Poveznice na mrene stranice relevantnih institucija, ukljuujui poveznicu na mrenu
stranicu Komisije vezano uz EPFRR (EAFRD)
Financiranje
Sve aktivnosti informiranja i promidbe financiraju se sredstvima mjere Tehnika pomo.
Tijela odgovorna za provedbu komunikacijskog plana

Upravljako tijelo programa unutar Ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede
zadueno je za provedbu cjelokupnog procesa informiranja i promidbe. Uz Upravljako
tijelo, gdje je to potrebno, aktivnosti informiranja i promidbe provode i djelatnici ostalih
institucija i ustrojstvenih jedinica Ministarstva. Takoer, posebnu ulogu imat e Agencija za
plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao provedbeno tijelo Programa a u
promidbu e biti ukljuene i ostale institucije kao to su na primjer Regionalne razvojne
agencije, Savjetodavna sluba, Hrvatska poljoprivredna agencija, Regionalni uredi agencije za
plaanja, LAG-ovi.
Provedba nekih aktivnosti, poput izrade i emitiranja tv i radio spotova, izrade oglasa i njihova
objava u tisku, kao i izrada promidbenih materijala, mogu biti dodijeljene treim osobama, a
nastao troak financira se iz sredstava mjere TP.
Mrea za ruralni razvoj

Jedan od najvanijih zadataka Mree za ruralni razvoj je komunikacija i prijenos informacija
zainteresiranim dionicima o mogunostima koje prua PRR 2014.-2020.
Mrea za ruralni razvoj potie aktivnu komunikaciju i brine za koordinirani protok
informacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i na razini Europske unije izmeu
potencijalnih korisnika, ire javnosti i Upravljakog tijela.
Mrea za ruralni razvoj ima ulogu promicanja informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja
i dobre prakse u provedbi programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji,
promicanje mjera programa ruralnog razvoja, promicanje partnerstva i suradnje lanova
Mree te podizanje svijesti i kapaciteta svih lanova Mree.
408
Informiranje javnosti o ulozi EU u financiranju programa

Ulaganja i aktivnosti sufinancirane sredstvima EPFRR biti e propisno oznaene sukladno
smjernicama u komunikacijskim vodiima koje izdaje EK.
Krajnji korisnici odgovorni su za transparentno oznaavanje vidljivosti projekata
financiranih sredstvima Zajednice, ime e se informirati ira javnosti o pomoi Europske
Unije, te njenim rezultatima i koristima za zajednicu.
Takoer na mrenim stranicama ministarstva i Agencije za plaanja bit e transparentno
navedeni svi koji korisnici sredstva PRR.
15.4. Opis sustava u svrhu osiguranja povezanosti izmeu lokalnih razvojnih strategija
i aktivnosti predvienih mjerom Suradnja i mjerom Temeljne usluge i obnova sela
Bit e aurirano naknadno.
15.5. Poduzete aktivnosti u svrhu smanjenja administrativnih prepreka za krajnje

korisnike
Tijekom provedbe IPARD programa, dolazilo je do velikih zastoja u ugovaranja projekata,
mahom i zbog nedostatnih administrativnih kapaciteta, kako u AP, kao tijelu nadlenom za
ugovaranje, nadzor provedbe i isplatu projekata, tako i u ostalim dravnim i javnim
institucijama odgovornim za izdavanje dokumentacije potrebne za prijavu na natjeaj.
Postupak obrade prijava koji je u pretpristupnom razdoblju trajao od nekoliko mjeseci, ak do
godine dana, u programskom razdoblju 2014. 2020., znatno e biti ubrzan, prvenstveno
zbog elektronske prijave projekata. Naime, AP je u sklopu projekta IPA 2007 ugovorila i
aktivnost izrade i uspostave odgovarajueg softverskog rjeenja, putem kojeg e se vriti
prijava projekata.
Na ovaj e se nain znatno umanjiti opseg potrebne dokumentacije koja se dostavlja zajedno s
prijavom. Dio potrebne dokumentacije koju su do sada ishodili korisnici, ubudue e
slubenim putem ishoditi sama Agencija za plaanja, dok e dio potrebnih podataka Agencija
direktno povlaiti iz baza s kojima su umreeni.
Krau obradu prijava uvjetovat e i smanjenje kontrole na terenu, na 5% od ukupnog broja
prijavljenih projekata, a takoer i poveanje broja ureda u kojima e se vriti obrada prijava.
Naime, osim u centralnom uredu AP, obrada e se vriti i u regionalnim uredima Zagreb,
Split, Rijeka, Osijek i Bjelovar.
Dugotrajan postupak izdavanja graevinskih dozvola, na koje se nerijetko ekalo i do
nekoliko godina, dijelom je rijeen odredbama novog Zakona o gradnji (NN 153/12) i
prateim propisima, koji predviaju pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola, smanjenje
potrebne dokumentacije, te znatno krae rokove izdavanja dozvole temeljem kojih se
odobrava gradnja.
409
Za sve nelegalne objekte koje je u skladu s prostorno planskom dokumentacijom mogue

legalizirati i za koje je korisnik podnio valjani zahtjev do lipnja 2013.,u tijeku je postupak
legalizacije. Prema planu nadlenog ministarstva, svi nelegalni objekti, trebali bi dobiti
valjane dozvole najkasnije do kraja 2016. godine, to e omoguiti velikom broju
poljoprivrednih proizvoaa prijavu na natjeaje ovog Programa, mahom za ulaganja u mjeru
Ulaganja u fiziku imovinu
15.6. Opis koritenja tehnike pomoi
Pravna osnova
Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea, lanak 51.
Ciljevi mjere
Temeljem odredbi lanka 52. Regulative (EC) No (CSF/2012), Republika Hrvatska e za
provedbu mjere Tehnika pomo koristiti 4% sredstava namijenjenih provedbi cjelokupnog
Programa ruralnog razvoja.
Sve aktivnosti koje e biti sufinancirane sredstvima ove mjere imaju za cilj poveati
prepoznatljivost Programa ruralnog razvoja, zajedno sa svim njegovim sastavnim dijelovima.
U sklopu ove mjere, mogue je financirati aktivnosti pripreme, praenja i procjene programa,
kao i daljnjeg jaanja administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske, s ciljem boljeg
koritenja sredstava osiguranih Programom ruralnog razvoja.
Takoer, jedna od najvanijih aktivnosti koja e biti financirana sredstvima ove mjere jest
promidba Programa ruralnog razvoja, kao i financiranje rada Nacionalne ruralne mree.
Sredstvima predvienim za provedbu ove mjere, mogue je financirati i pripremne radnje kod
odreivanja podruja s prirodnim i specifinim ogranienjima.
Mjera se provodi kroz dvije podmjere:
1. Potpora za aktivnosti tehnike pomoi provedbe programa
2. Potpora uspostavi i aktivnostima Nacionalne ruralne mree
Dozvoljene aktivnosti:
Pod ovom mjerom prihvatljive su sljedee skupine aktivnosti:
1. Aktivnosti povezane uz rad Odbora za praenje provedbe programa
2. Informiranje i promidba Programa
3. Jaanje administrativnih kapaciteta Upravljakog tijela, Agencije za plaanja i ostalih
tijela ukljuenih u provedbu Programa
4. Aktivnosti neophodne za kvalitetnu provedbu Programa (evaluacije i sl.)
5. Aktivnosti povezane uz rad Nacionalne ruralne mree i EIP-a
6. Izrada budueg PRR (2021. 2027.)
Prihvatljivi korisnici:
Korisnici sredstava ove mjere jesu Upravljako tijelo programa koje djeluje pri ministarstvu
nadlenom za poslove poljoprivrede, Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju kao i tijelo nadleno za Nacionalnu mreu za ruralni razvoj.
Cjelokupna lista prihvatljivih izdataka, kao i popis korisnika sredstava mjere Tehnika
pomo, biti e sadrani u provedbenoj regulativi.
410
Intenzitet potpore
Intenzitet potpore u ovoj mjeri iznosi do 100%.
411
16.
PODUZETE AKTIVNOSTI ZA UKLJUIVANJE PARTNERA
16.1. Lista poduzetih aktivnosti za ukljuivanje partnera

Poduzete aktivnosti
za ukljuivanje
partnera
Savjet
razvoj
za
ruralni lanovi Savjeta upoznati s nacrtom

PRR 2014. 2020. te s aktivnostima
i planovima Upravljakog tijela
vezano uz izradu istog. Uspostavljen
je komunikacijski okvir putem kojeg
e dionici razmjenjivati informacije i
dokumente kao i davati primjedbe i
komentare. Sjednice su odrane
13.07.2012.,
31.10.2012.,
17.07.2013. i 10.12.2013. godine.
Postignut je komunikacijski okvir

izmeu dionika ukljuenih u izradu
PRR 2014. 2020. godine. Na
sjednicama su prezentirane nove
inaice PRR 2014. 2020.
aurirane
prijedlozima
i
komentarima ukljuenih dionika.
o Prezentiran je nacrt PRR 2014.

2020. slubeno je predstavljan na
radionicama
u svim upanijama
Republike Hrvatske u razdoblju od
18. 29. oujka 2013. godine. 2.
krug predstavljanja odran je u
razdoblju od 01. 05. srpnja 2013.
godine u Osijeku, Rijeci, Splitu i
Zagrebu.
Dionici
su
upoznati
s
mogunostima
ulaganja
i
potporama kroz mjere PRR.
Zaprimljeni
su
prijedlozi
i
komentari javnosti na prvu inaicu
PRR.
mjera U organizaciju Hrvatske gospodarske

komore i Udruge konzultanata
UKRA, 28. 10. 2013. odrana je
prezentacija mjera konzultantskim
tvrtkama koje nude usluge izrade
projekata za prijavu na mjere
ruralnog razvoja.
Okupljenima
je
prezentirane
dosadanje aktivnosti vezano uz
izradu PRR te planovi za daljnje
auriranje.
Zaprimljeni su
prijedlozi
i
komentari
na
predstavljenu inaicu PRR -a
Javna rasprava
nacrtima PRR
Prezentacija
nacrta PRR
Zakljuak
Tema
Objava na mrenoj Dana 07. studenog 2013. godine,

stranici
slubenoj stranici UT objavljen
www.mps.hr/ipard/
nacrt PRR te je otvorena adresu
pote eafrd@mps.hr na koju
mogue slanje komentara na PRR
Rasprava o prioritetu
ulaganja
Ruralni
razvoj i poveanje
produktivnosti
u
poljoprivredi
(EAFRD)
PRR
na Prikupljaju se pristigli komentari na

je objavljeni PRR te sukladno
e- mogunostima dio je prihvaen.
je
Dana 06. prosinca 2013. godine

odrana je panel diskusija Program
ruralnog razvoja u sklopu partnerskih
konzultacija
o
programskim
dokumentima
za
financijsko
razdoblje 2014.-2020. Hrvatska i
412
Poboljana
verzija
predstavljena je u 2 krugu.
Predstavljen je proces izrade

Programa ruralnog razvoja 2014. 2020. godine s naglaskom na tri
glavne teme glavne teme:
1.Struktura PG u RH s naglaskom
na mala PG te njihov poloaj u
fondovi Europske unije 2014.-2020.: programu, razgranienje izmeu

Ulaganje u budunost
velikih i malih, komercijalnih i
nekomercijalnih i sl.
2.Apsorpcijski
kapacitet
za
iskoritavanje omotnice EAFRD-a,
dostupnost financijskih sredstava za
meufinanciranje
krediti,
kratkorone pozajmice, jamstva,
promjene u odnosu na IPARD avansna plaanja i plaanja u
ratama;
struktura
poslovnih
planova, spremnost projekata,
institucionalni okvir, spremnost
institucija da preuzmu svoju ulogu
Savjetodavna sluba, razvojne
agencije, konzultanti; spremnost
korisnika potpore nositelji malih
PG,
velika
poljoprivredna
gospodarstva,
mladi
poljoprivrednici,
prehrambena
industrija, umarski sektor, JLS
3.Definicija ruralnog podruja, tj.
kako optimalno definirati ruralno
podruje i utjecaj te definicije na
ostale aspekte programa
Radionice vezano uz Ludbreg, 27.03.2013. lanovi i Javna rasprava o nacrt mjere
mjeru LEADER
predstavnici LAG-a Izvor;
LEADER 2014. 2020. te
urevac, 20.06.2013. - lanovi i predstavljanje nacrt PRR 2014.
predstavnici LAG-ova Podravina i 2020.
Zselici Lampasok;
Zagreb, 23.07.2013. predstavnici
LAG ova u RH;
Biograd n/m, 08.- 10.09.2013. Predstavnici potencijalnih LAG-ova
iz RH (LAG-ovi koji se nisu javili na
1. Natjeajj za Mjeru 202, LAG-ovi
koji nisu proli na 1. Natjeaju za
Mjeru 202 i lokalna partnerstva na
LEADER principu);
Nijemci, 23.09.2013. - lanovi i
predstavnici LAG-a Bosutski niz i
LAG ova iz RH;
Ilok, 10. 11.10.2013. - lanovi i
stanovnici
LAG-a
Srijem
i
predstavnici LAG-ova iz RH;
Zagreb, 05.11.2013. - predstavnici
413
odabranih LAG-ova iz RH na 1.
natjeaju za Mjeru 202;
Zadar, 07. 08.11.2013.
predstavnici LAG-ova iz RH;
Zadar,
10.11.12.2013.
predstavnici LAG-ova iz RH
16.2. Pojanjenja vezano uz tablicu Poduzete aktivnosti za ukljuivanje partnera

Partnerstvo je jedno od temeljnih naela pripreme programskih dokumenata na razini EU i na
nacionalnoj razini. Klju za provedbu partnerstva je aktivno sudjelovanje partnera u svim
fazama programskog ciklusa od faze pripreme, provedbe, pa do faze nadzora i procjene.
Takoer je vano da, oni koji su ukljueni u provedbu PRR 2014-2020, aktivno sudjeluju u
njegovoj izradi. Ministarstvo poljoprivrede podupire i koordinira aktivnosti organiziranja i
ukljuivanja predstavnika partnera ime se postie vea reprezentativnost, transparentnost i
uinkovitija suradnja.
U skladu s pristupom vierazinskog upravljanja reprezentativni i kompetentni partneri
ukljueni su u pripremu Partnerskog sporazuma i te u pripreme, provedbu, praenje i
evaluacije PRR 2014-2020 u okviru rada Savjeta za ruralni razvoj. Svi kljuni partneri
ukljueni su ili su pozvani na sudjelovanje u izradi stratekih dokumenata u RH.
U srpnju 2012. godine odrana je prva sjednica Savjeta za ruralni razvoj na kojem su lanovi
Savjeta upoznati s aktivnostima vezano uz pripremne radnje na izradi PRR 2014.
2020.godine. lanovi Savjeta preuzeli su aktivnu ulogu u osiguravanju izrade kompetentnih
analiza i studija potrebnih. za auriranje nacrta PRR 2014. 2020. te su komentarima i
prijedlozima na prezentirane inaice PRR usmjeravali razvoj radnog dokumenta.
U oujku 2013. godine odrana je prva javna prezentacija novog PRR-a u svim upanijskim
centrima Republike Hrvatske. Kroz otvorenu javnu raspravu, Ministarstvo poljoprivrede
pozvalo je partnere na dostavu komentara, miljenja i prijedloga na prezentirani PRR 2014.
2020. Rezultati navedenih aktivnosti prezentirani su unutar 2. kruga javne rasprave koja je
odrana u srpnju 2013. godine. Takoer, svi pristigli komentari, a koji su u skladu s
Regulativom, uvrteni su u poboljanju verziju programa.
Ministarstvo poljoprivrede je, u cilju izgradnje otvorenog i transparentnog dijaloga te
pravovremenog informiranja, organiziralo nekoliko prezentacija na temu predstavljanje
procesa izrade PRR 2014. 2020. gdje je okupljenima prezentirana aurirana verzija
Programa. Objava nacrta PRR 2014. - 2020. na mrenoj stranici Ministarstva poljoprivrede
rezultirala je zaprimanjem veeg broja komentara i prijedloga na adresu e-pote
eafrd@mps.hr koja je otvorena posebno za tu namjenu, koja e u budunosti predstavljati
sredinju informativnu toku u komunikaciji s javnou.
Kao jedan od preduvjeta u procesu izrade PRR 2014. 2020. je i izrada Strateke procjene
utjecaja na okoli koja je zapoela 28. listopada 2013. godine odlukom ministra nadlenog za
poljoprivredu.
Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj odluci uputilo dopis kojim se trai miljenje
o sadraju strateke studije poslan nadlenim ministarstvima i upanijama, budui da
Strateka procjena utjecaja na okoli ima propisan sadraj u Uredbi o stratekoj procjeni
414
utjecaja plana i programa na okoli (Narodne novine br. 64/08). Pored propisanog sadraja
zatraene su sugestije nadlenih ministarstava i svih upanija o dodatnom sadraju kao i o
razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u stratekoj studiji.
415
17.
NACIONALNA RURALNA MREA
17.1. Procedura i vremenski okvir za uspostavu nacionalne ruralne mree

Ministarstvo poljoprivrede je imenovanjem lanova Upravljakog odbora Mree za ruralni
razvoj tijekom 2011. uspostavilo Mreu za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Mrea) koja
djeluje na cijelom ruralnom podruju Republike Hrvatske.
Prvi javni poziv za podnoenje prijava za lanstvo u Mrei bio je objavljen od kolovoza do
listopada 2012., a pristiglo je 196 prijava za lanstvo. Drugi javni poziv za podnoenje prijava
za lanstvo u Mrei bio je objavljen od prosinca 2012. do svibnja 2013., a pristigla je 81
prijava za lanstvo. lanovi Mree dolaze iz svih upanija i grada Zagreba. Svim fizikim i
pravnim osoba koje su u roku poslali zahtjev za lanstvo u Mrei, zahtjev je i usvojen. Od 277
lanova Mree, 8 je strunih ustanova u poljoprivredi i ruralnom razvoju, 19 razvojnih
agencija/institucija, 82 udruge/drutva/saveza, 15 komora/klastera vezanih uz poljoprivredu i
ruralni razvoj, 9 obrazovnih i znanstvenih institucija iz podruja poljoprivrede i ruralnog
razvoja, 49 jedinica lokalne i regionalne (podrune) samouprave, 51 poljoprivredno
gospodarstavo, 44 ostala lana, a nema predstavnika tijela dravne uprave i meunarodnih
organizacija.
Mrea je sastavni dio/lanica Europske mree za ruralni razvoj (ENRD).
Kako bi osigurali kontinuitet u radu Mree, u razdoblju 2014-2020 nee se uspostavljati nova
Mrea, ali e se u svrhu bolje provedbe aktivnosti, izvriti odreene organizacijske promjene.
lanovi Mree e biti pravovremeno obavijeteni o navedenim promjenama, kao i o novim
odredbama vezanim za djelovanje Mree u razdoblju 2014- 2020.
lanstvo u Mrei je dobrovoljno te e se u svrhu ulanjenja svih zainteresiranih dionika u
ruralnom razvoju, kreirati sustav kontinuiranih prijava za prijam novih lanova. Detaljniji opis
procesa ulanjenja u Mreu, kao i prava lanova Mree, biti e razraeni u Akcijskom planu
Mree.
17.2. Organizacijska struktura Mree, opis ukljuenosti organizacija i administracija/
uprava, ukljuujui i partnere navedene u l. 55 Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog
parlamenta i Vijea te opis aktivnosti umreavanja
Mreu ine lanovi, jedinica za potporu Mrei (Tajnitvo mree) i upravljaki odbor.
lanovi Mree mogu biti tijela dravne uprave, strune ustanove u poljoprivredi i ruralnom
razvoju, jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave, regionalne i lokalne razvojne
agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz podruja
poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj i
ostale fizike i pravne osobe ije aktivnosti su vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj.
Jedinica za potporu Mrei (u daljnjem tekstu: Tajnitvo mree) djeluje u Ministarstvu
poljoprivrede pri Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu
suradnju.
Upravljaki odbor Mree za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Upravljaki odbor Mree)
imenuje ministar nadlean za poljoprivredu na rok od godine dana.
416
Upravljaki odbor Mree u periodu 2014 2020 e biti sastavljen od predstavnika

gospodarskih i socijalnih partnera, organizacija civilnog drutva, LAG-ova, tijela dravne
uprave, strunih ustanova te ostalih relevantnih institucija koje se bave ruralnim razvojem.
Zadaa Upravljakog odbora Mree:
sudjelovanje u radu Mree

odobravanje godinjeg programa rada Mree (Akcijski plan Mree) i izvjea o
provedbi godinjeg programa rada Mree
razmatranje izvjea o napretku provedbe PRR 2014 - 2020
predlaganje aktivnosti Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i
meunarodnu suradnju za unapreenje PRR 2014 - 2020
irenje informacija i obavijesti o mjerama PRR 2014-2020
Predvieno je aktivno ukljuivanje svih relevantnih partnera navedenih u lanku 55 Uredbe

(EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom
razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u rad Mree. Veliki
utjecaj na aktivnosti Mree e imati Upravljaki odbor od ijih e se lanova zahtjevati
aktivna ukljuenost u rad Mree, sudjelovanje u tematskim skupinama koje e se organizirati
te prijedlozi aktivnosti i usmjeravanje rada Mree. Izradom web stranice Mree najnoviji
podaci o PRR 2014 2020, dobri primjeri prakse te ostale vane informacije e biti dostupne
velikom broju dionika. Takoer, sustavom elektronskih obavijesti lanovi Mree e se
obavjetavati o promjenama i novostima PRR 2014 2020.
17.3. Opis aktivnosti Mree koje e se poduzimati u skladu s ciljevima Programa
ruralnog razvoja 2014- 2020
Mrea promie suradnju i uzajamnu pomo izmeu pojedinaca i organizacija ukljuenih u
ruralni razvoj. Promicanje informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja i dobre prakse u
provedbi PRR 2014 - 2020 u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji e doprinjeti uspjenijoj
provedbi Programa ruralnog razvoja.
Misija Mree je integrirati i ujediniti sve one koji na razliitim razinama sudjeluju u ruralnom
razvoju.
U svrhu podizanja svijesti i izgradnje kapaciteta lanova Mree, Tajnitvo mree e provoditi
aktivnosti informiranja i odravanja edukativnih skupova/radionica.
Ciljevi umreavanja su:
a) poveanje ukljuenosti dionika u provedbu ruralnog razvoja;
b) poboljanje kvalitete provedbe programa ruralnog razvoja;
c) informiranje ire javnosti i potencijalnih korisnika o politici ruralnog razvoja i
mogunostima sufinanciranja projekata;
d) poticanje inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, umarstvu i ruralnim
podrujima.
Prihvatljiva ulaganja (aktivnosti) koje e se sufinancirati su:
uspostava, rad i upravljanje Mreom
priprema i provedba Akcijskog plana Mree
Aktivnosti koje e Mrea provoditi e biti opisane u Akcijskom planu Mree.
U Akcijskom planu Mree moe biti opisano sljedee :
417
upravljanje mreom;
ukljuenost dionika u izradu plana programa;
pruanje obuke za LAG-ove koji su u procesu nastajanja;
prikupljanje primjera projekata koji pokrivaju sve prioritete ruralnih razvojnih
programa;
studije i analize koje su u tijeku;
aktivnosti umreavanja za lokalne akcijske skupine i, posebice, tehniku pomo za
meuteritorijalnu i transnacionalnu suradnju;
aktivnosti umreavanja vezanih uz inovaciju;
plan odnosa s javnou, ukljuujui promidbu i informacije koje se odnose na
program ruralnog razvoja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, te informacija i
aktivnosti usmjerene prema iroj publici;
mogunost sudjelovanja i doprinoenja aktivnostima Europske mree za ruralni
razvoj.
Prihvatljive aktivnosti i s njima povezani trokovi (izdaci) biti e dodatno razraeni u

provedbenim aktima/natjeajima/Akcijskom planu. Krajnji korisnici su fizike i pravne osobe
koje e udovoljiti uvjetima natjeaja/odabira, a u svrhu provedbe aktivnosti Akcijskog plana
Mree.
Aktivnosti iz godinjeg programa rada Mree (Akcijskog plana) provodi Ministarstvo
poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i meunarodnu
suradnju, ali se neke od aktivnosti Mree mogu delegirati vanjskim suradnicima sukladno
Akcijskom planu i uvjetima u javnom natjeaju.
17.4. Dostupna sredstva za uspostavu i voenje Mree

Dozvoljene aktivnosti i s njima povezani izdaci navedeni u toci 17.4. financiraju se
sredstavima mjere Tehnika pomo, iz koje je za provedbu ovih aktivnosti namijenjeno
najmanje 10% ukupne alokacije. Od tog e se iznosa, za aktivnosti uspostave, rada i
upravljanja Mreom i s njima povezanih izdataka koristiti do 25 % sredstava, a za aktivnosti
pripreme i provedbe Akcijskog plana Mree do 75 % od ukupno alociranih sredstava.
Intenzitet potpore iznosi do 100 %.
418
18.
EX ANTE PROCJENA MOGUNOSTI PROVJERE I KONTROLE MJERA,
UKLJUUJUI RIZIK GREKE
Izjava Upravljakog tijela i Agencija za plaanja o mogunosti provjere i kontrole mjera
mjera PRR.
(Bit e aurirano nakon zavretka ex ante procjene provjerljivosti, mogunosti kontrole i
rizika greka kod provedbe mjera iz PRR 2014-2020).
Izjava funkcionalno neovisnog tijelog, kojomse potvruje primjerenost i tonost izrauna
standardnim trokovima, dodatnih trokova i prihoda koji se gubi.
(Bit e aurirano nakon zavretka izrade kalkulacija koje provodi trea strana, neovisna od
Ministarstva poljoprivrede).
419
19.
PRIJELAZNE ODREDBE
19.1. Opis prijelaznih uvjeta po mjeri

U programskom razdoblju 2007- 2013 RH je provodila mjere IPARD programa, a do
usvajanja PRR 2014-2020 koristit e mogunosti koje su u skladu s Delegiranim aktom i
Uredbom 1305/2013.
Sukladno procedurama o provedbi IPARD mjera, a kako bi se izbjegla mogunost gubitka
dijela raspoloivih sredstava, Agencija za plaanja ugovara do 150% sredstava raspoloivih
alokacijom za 2013. godinu.
Mogunostima koje joj dozvoljava delegirani akt, RH za plaanja ve preuzetih obveza prema
krajnjim korisnicima IPARD programa koristiti sredstva EPFRR.
Ova mogunost koristit e se za plaanja obveza za mjeru Ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice, koja je gotovo
identina podmjeri 4.1 mjere 4 Ulaganja u fiziku imovinu. Preostala sredstva alocirana
IPARD programom, dostatna su za pokrie svih ugovorenih obveza po ostalim mjerama te za
plaanja obveza za mjeru 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti koja
odgovara kodu 6.3 i 6.4 mjera Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetnitva.
Sredstva koja su IPARD programom Republici Hrvatskoj alocirana za 2013 godinu iznose
27.700.000 EUR-a, od ega alokacija za mjeru 101 iznosi 23,6% ili 6.537.200 EUR- a, a za
mjeru 302 12% odnosno 3.324.000 EUR. Dakle, za oekivati je kako e po stvorenim
financijskim obvezama, iz sredstava EPFRR 2014 2020, biti iskoriteno najvie 3.268.600
EUR-a sredstava za mjeru 101 te 1.662.000 EUR-a sredstava za mjeru 302 te se u konanici
moe oekivati da e RH koristiti 4.930.600 EUR za isplatu ve preuzetih obveza.
Takoer RH e do usvajanja PRR 2014-2020 koristiti mogunost raspisivanja natjeaja za
mjere 101 i 103 IPARD programa te e sredstva EPFRR biti koritena i za isplatu projekata
koji se ugovore na ovim natjeajima, a koji e zadovoljiti uvjete propisane IPARD
programom i vaeim Pravilnicima.
Sredstva koja ne budu utroena za plaanje preuzetih obveza temeljem natjeaja raspisanih do
kraja 2013. godine te obveza nastalih temeljem natjeaja raspisanih do usvajanja PRR 20142020, biti e utroena za mjere RH PRR 2014-2020.
19.2. Indikativna tablica
Mjera
Planirani doprinos Unije 2014-2020 (EUR)

Mjere za koje su natjeaji raspisivani do kraja 2013. godine
101
3.268.600
302
1.662.000
IPARD Mjere za koje e se isplata vriti od 01. sijenja 2014 do 31. prosinca 2016.
101 (u prosjeku po projektu ugovoreno Bit e aurirano naknadno
221.000eur)
103 (u prosjeku po projektu ugovoreno Bit e aurirano naknadno
661.000eur)
Tablica 17: Indikativna tablica (u EUR razdoblje 2014-2020)
420

HR Program Ruralnog Razvoja RH I Indikativna Tablica5

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

HR Program Ruralnog Razvoja RH I Indikativna Tablica5

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HR Program Ruralnog Razvoja RH I Indikativna Tablica5

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2014

Nacrt programa za meuupravne konzultacije

NAZIV PROGRAMA .............................................................................................................................. 16

DRAVA LANICA I ADMINISTRATIVNO PODRUJE ................................................................. 16

2.1. Geografsko podruje koje pokriva Program ............................................................................................... 16

EX-ANTE EVALUACIJA ....................................................................................................................... 18

3.1. Opis procesa ............................................................................................................................................... 18

SWOT I IDENTIFIKACIJA POTREBA ................................................................................................. 23

4.1. SWOT ......................................................................................................................................................... 23

4.2.13. Organiziranje proizvoaa i njihovo jae pozicioniranje na tritu ...................................................... 67

OPIS STRATEGIJE ................................................................................................................................. 77

PROCJENA EX-ANTE UVJETOVANOSTI .......................................................................................... 92

OKVIR ZA PROCJENU OSTVARENJA POSTIGNUA ................................................................... 119

7.1. Opis okvira za procjenu ostvarenja postignua ........................................................................................ 119

OPIS IZABRANIH MJERA ................................................................................................................... 122

8.1. Opis opih uvjeta ...................................................................................................................................... 122

8.2.7. Ostale relevantne informacije za razumijevanje i provedbu mjere........................................................ 147

8.2.1. Pravna osnova........................................................................................................................................ 184

8.2.4.3. Ukupna procjena mjere...................................................................................................................... 219

8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere: ..................................................................................................................... 249

8.2.4.2. Aktivnosti za umanjenje rizika: .......................................................................................................... 288

8.2.6.Dodatne informacije specifine za mjeru ............................................................................................... 347

8.2.4.1. Rizici u provedbi mjere ...................................................................................................................... 371

EVALUACIJSKI PLAN......................................................................................................................... 375

9.1. Cilj i svrha ................................................................................................................................................ 375

15. PROVEDBA PROGRAMA ................................................................................................................... 401

POPIS GRAFIKONA I SLIKA:

Predvieni prioriteti i fokus podruja 2014.-2020. su slijedei:

Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

2A Poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i

Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s

4A Obnova, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree Natura

5A Poveanje uinkovitosti u koritenju vode u poljoprivredi

Promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te

Naziv dokumenta: Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (u

DRAVA LANICA I ADMINISTRATIVNO PODRUJE

2.1. Geografsko podruje koje pokriva Program

2.2. Klasifikacija Regija

Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaa 14 NUTS 3 regija: Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku,

Kontinentalna Hrvatska zauzima 56%, a Jadranska Hrvatska 44% teritorija. Kontinentalnoj

Izvor: Dravni zavod za statistiku (dalje: DZS), 2013.

3.1. Opis procesa

procjeni stanja podruja primjene PRR (koritenju kontekst pokazatelja; poljoprivredi i

relevantnosti te unutarnjoj i vanjskoj koherentnosti PRR (usklaenosti sa Strategijom EU

mjerenju napretka i rezultata PRR (procjeni sustava praenja i evaluacije te Evaluacijskog

procjeni planiranih aranmana za provedbu programa i ukljuivanje dionika.

3.2. Pregled preporuka

Nacrt. Najvanije preporuke prepoznate od Evaluacijskog tima, a presloene prema kategorijama i

Kako je preporuka uzeta u obzir ili

SWOT analiza, procjena potreba

Ubaciti kratki saetak o

Pripremiti analizu baziranu

Kako je preporuka uzeta u obzir ili

Pripremiti kratak tekst da bi

Kako je preporuka uzeta u obzir ili

Ukljuiti dodatne dionike,

3.2.2. Kompletno izvjee

SWOT I IDENTIFIKACIJA POTREBA