Professional Documents
Culture Documents
01 - Savijanje - Pravougaoni Presek
01 - Savijanje - Pravougaoni Presek
01 - Savijanje - Pravougaoni Presek
3. korak:
Sraunava se koeficijent k:
k=
h
Mu
b fB
i iz tabela za dimenzionisanje proitaju vrednosti dilatacija betona i armature i mehaniki koeficijent armiranja ili bezdimenzioni koeficijent kraka unutranjih sila .
Ukoliko je a1 3, sraunava se potrebna povrina armature iz izraza:
Aa =
Aa =
b h fB
100 v
ili
Mu
Mu
=
z v h v
PRIMERI ZA VEBE
5. korak:
6. korak:
Primer 1. Odrediti potrebnu povrinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog oblika, optereen momentima savijanja usled stalnog (Mg) i povremenog (Mp) optereenja.
Podaci za proraun:
Mg = 200 kNm
b = 35 cm
MB 30
Mp = 250 kNm
d = 70 cm
RA 400/500
MB 30
fB = 2.05 kN/cm2
RA 400/500
v = 40 kN/cm2
pretp. a1 = 7 cm h = 70 - 7 = 63 cm
63
k=
770 10 2
35 2.05
= 1.923
1M %
5.3
0.398
0.835
32.197
1.929
5.25
0.400
0.834
32.381
1.925
5.2
0.402
0.833
32.567
1.920
b / a = 3.5 / 5.25,
A a = 32.381
= 32.381%
35 63 2.05
= 36.59 cm2
100
40
usvojeno:
5 4.5 + 3 10
= 6.6 cm hstv. = 70 - 6.6 = 63.4 cm > 63 cm = hpretp.
8
PRIMERI ZA VEBE
h
M bu = b f B
k *
Preostali deo spoljanjeg momenta savijanja:
M u = M u M bu
se prihvata dodatnom zategnutom i ukupnom pritisnutom armaturom.
A*a1
h
a1
Z*au
z= *h
x=s*h
Dbu
Mbu
b = 3.5
b = 3.5
a2
Dau
Aa1
Aa2
h-a2
Mu
*a1 = 3
a2
a1
Zau
*a1 = 3
U raunskom smislu, dvostruko armirani preseci se mogu dobiti i kada je dilatacija zategnute armature a1 > 3,
ukoliko se iz bilo kog razloga eli spreiti da njena vrednost padne ispod odreene granice. Ta proizvoljno odreena
(ili zadatkom utvrena) granica postaje vrednost a1* iz napred navedenih izraza.
Iz napred navedenog treba zakljuiti da prisustvo armature smetene uz pritisnutu ivicu preseka ne znai nuno i da je
dilatacija zategnute armature a1 = 3.
PRIMERI ZA VEBE
4. korak:
M u
(h a 2 ) v
b h fB
+ Aa 2
100 v
ili A a1 =
M bu
+ Aa 2
* h v
Ostali elementi prorauna se sprovode potpuno isto kao za jednostruko armiran presek. Vrednosti
* , * i k* odgovaraju usvojenoj dilataciji a1*.
Primer 2. Odrediti potrebnu povrinu armature za presek iz Primera 1., pod uslovom da je irina
preseka b = 20 cm.
pretp. a1 = 7 cm h = 70 - 7 = 63 cm
63
k=
770 102
20 2.05
usvojeno
1M %
0.05
0.986
0.590
79.812
1.457
1.000
0.584
80.952
1.454
-0.05
1.014
0.578
82.126
1.451
a1* = 3
k* = 1.719,
* = 43.590%
63
M bu =
20 2.05 = 55050 kNcm = 550.5 kNm
1.719
Mu = 770 - 550.5 = 219.5 kNm
pretp. a2 = 5 cm A a 2 =
usvojeno:
A a1 = 43.590
20 63 2.05
usvojeno:
a1 =
219.5 102
= 9.46 cm2
(63 5) 40
3 4.5 + 3 10 + 2 15.5
= 9.3 cm hstv. = 70 - 9.3 = 60.7 cm < 63 cm = hpretp.
8
PRIMERI ZA VEBE
Potrebna armatura se ne moe rasporediti tako da se dobije pretpostavljena vrednost statike visine,
pa je potrebno izvriti korekciju prorauna. Kako e se smanjenjem statike visine dobiti vea
potrebna povrina armature, vrednost a1 sigurno nee biti manja od upravo sraunatih 9.3 cm. Sledi:
pretp. a1 = 10 cm h = 70 - 10 = 60 cm
60
k=
a < 3
= 1.385
770 102
20 2.05
dvostruko armiranje
1M %
-0.4
1.129
0.530
91.398
1.436
-0.45
1.148
0.523
92.896
1.435
Traene vrednosti k u tablicama nema, ali nije ni potrebna za proraun, jer je dilatacija zategnute
armature manja od minimalno zahtevanih 3. Sledi:
usv. a1* = 3 k* = 1.719, * = 43.590%
2
60
2
M bu =
20 2.05 10 = 499.3 kNm
1.719
Mu = 770 - 499.3 = 270.7 kNm
270.7 102
= 12.31 cm2
pp. a2 = 5 cm A a 2 =
(60 5) 40
usvojeno:
A a1 = 43.590
20 60 2.05
a1 =
3 4.5 + 3 10 + 2 15.5
= 9.3 cm
8
PRIMERI ZA VEBE
(i=g, p, )
Usvajaju se dilatacije betona b i armature a, pri emu bar jedna mora dostii graninu
vrednost. Vee dilatacije betona daju preseke manje visine, armirane veom koliinom
armature. Za usvojene vrednosti dilatacija iz tabela za dimenzionisanje oitavaju se
koeficijenti k i , odnosno .
3. korak:
Mu
b fB
(1)
b h fB
100 v
ili
Mu
Mu
=
z v h v
(2)
(3)
4. korak:
5. korak:
PRIMERI ZA VEBE
6. korak:
Primer 3. Odrediti visinu i potrebnu povrinu armature za presek pravougaonog oblika, optereen
momentima savijanja usled stalnog (Mg) i povremenog (Mp) optereenja. Podaci za
proraun:
Mg = 60 kNm
b = 25 cm
MB 30
Mp = 80 kNm
GA 240/360
MB 30
fB = 2.05 kN/cm2
GA 240/360
v = 24 kN/cm2
U cilju uporeivanja rezultata prorauna, primer e, sa gornjim podacima, biti uraen u tri varijante
(lom po armaturi, simultani lom, lom po betonu).
1. varijanta: LOM PO ARMATURI
usvojeno b/a = 2.0/10
LOM PO ARMATURI (a = 10)
b
1M %
2.025
0.168
0.671
0.376
0.937
11.296
3.074
0.167
0.667
0.375
0.938
11.111
3.098
1.975
0.165
0.662
0.374
0.938
10.926
3.123
25 67.0 2.05
= 15.91 cm2
100
24
240 102
= 15.92 cm2
0.938 67.0 24
Aa =
3 (4.5 + 9.5)
= 7.0 cm d = 67.0 + 7.0 = 74.0 cm
6
usvojeno: d=75 cm
PRIMERI ZA VEBE
240 10 2
= 50.0 cm
25 2.05
A a = 20.988
25 50.0 2.05
= 22.41 cm2
100
24
3 (4.5 + 10 )
= 7.25 cm
6
240 10 2
= 41.2 cm
25 2.05
A a = 33.333
25 41.2 2.05
= 29.31 cm2
100
24
3 (4.5 + 10 )
= 7.25 cm
6
Iz izraza (3) je oito da je proizvod Aaz = Aah konstantan. Kako se bezdimenzioni koeficijent
menja u vrlo uskim granicama, uglavnom uzimajui vrednosti (0.85-0.95), to praktino znai da
potrebna povrina armature gotovo linearno zavisi od usvojene visine preseka.
Usvajanjem manje dilatacije betona dobijaju se preseci vee visine, armirani manjom koliinom
armature. Sa smanjenjem dilatacije betona ima smisla ii do granice od cca. 1.5 do 2.
Usvajanje manje dilatacije betona rezultira presecima vrlo velike visine, armiranih minimalnim
koliinama armature.
PRIMERI ZA VEBE
N u = u ,i N i
i
d
h = d a1 M au = M u + N u a1
2
Veliina a1 se pretpostavlja zavisno od visine i irine preseka (broj ipki koje se mogu
smestiti u jedan red), kao i intenziteta i znaka normalne sile (ekscentrino pritisnuti
elementi zahtevaju manje zategnute armature, pa je i a1 manje). Kree se u granicama
(0.05 - 0.15)d.
3. korak:
Sraunava se koeficijent k:
k=
h
M au
b fB
b h fB N u
100 v v
ili
1
M
1 M au
A a = au N u
=
Nu
z
v h
v
Ukoliko je a1 < 3, presek se DVOSTRUKO ARMIRA.
PRIMERI ZA VEBE
10
4. korak:
5. korak:
6. korak:
Primer 4.
Odrediti potrebnu povrinu armature za pravougaoni presek poznatih dimenzija, optereen graninim momentom savijanja Mu i silom zatezanja Zu. Podaci za proraun:
Mu = 770 kNm
b = 35 cm
MB 30
Zu = 720 kN
d = 70 cm
RA 400/500
MB 30 fB = 2.05 kN/cm2
RA 400/500 v = 40 kN/cm2
pretp. a1 = 7 cm h = 70 - 7 = 63 cm
0.70
M au = 770 + ( 720)
0.07 = 568.4 kNm
2
63
k=
568.4 10 2
35 2.05
= 2.238
ili:
35 63 2.05 ( 720)
= 43.51 cm2
100
40
40
568.4 102
1
A a =
( 720) = 43.52 cm2
40
0.884 63
usvojeno:
a1 =
5 4.5 + 4 10
= 6.94 cm
9
Primer 5.
Odrediti potrebnu povrinu armature za presek iz Primera 4., ukoliko je, umesto silom
zatezanja, optereen graninom silom pritiska Nu = 720 kN.
pretp. a1 = 6 cm h = 70 - 6 = 64 cm
0.70
M au = 770 + 720
0.06 = 978.8 kNm
2
64
k=
978.8 10 2
35 2.05
= 1.733
ili:
35 64 2.05 720
= 30.91 cm2
100
40
40
978.8 10 2
1
A a =
720 = 30.95 cm2
0.781 64
40
usvojeno:
a1 =
11
5 4.5 + 2 10
= 6.07 cm
7
Analogno, pri istim dimenzijama preseka i istim vrednostima momenata savijanja, merodavna kombinacija uticaja za eventualnu PRITISNUTU armaturu (dvostruko armirani preseci) je ona koja daje maksimalno moguu silu pritiska (odnosno, minimalno
moguu silu zatezanja).
PRIMERI ZA VEBE
12
h
M abu = b f B
k *
Preostali deo momenta savijanja:
M au = M au M abu
se prihvata dodatnom zategnutom i ukupnom pritisnutom armaturom.
b = 3.5
a1
Z*au
Gb
A*a1
z= *h
Nu
y b1
Dbu
x=s*h
y b2
Mabu
*a1 = 3
+
Gb
Zau
a1
Aa1
b
PRIMERI ZA VEBE
*a1 = 3
h-a2
Aa2
Dau
y a2
a2
y a1
Mau
b = 3.5
a2
4. korak:
13
M au
(h a 2 ) v
b h fB N u
+ Aa 2
100 v v
Ostali elementi prorauna se sprovode potpuno isto kao u sluaju jednostruko armiranog preseka.
Napominje se da su vrednosti k* i * odreene usvajanjem dilatacije a1*.
Primer 6.
Odrediti potrebnu povrinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog oblika, optereen momentom savijanja Mg i silom pritiska Ng. Podaci za proraun:
Mg = 360 kNm
b = 30 cm
MB 30
Ng = 600 kN
d = 60 cm
RA 400/500
Nu = 1.6600 = 960 kN
pretp. a1 = 7 cm h = 60 - 7 = 53 cm
0.60
M au = 576 + 960
0.07 = 796.8 kNm
2
53
k=
796.8 102
30 2.05
M abu
53
2
=
30 2.05 10 = 584.4 kNm
1.719
30 53 2.05 960
PRIMERI ZA VEBE
212.4 102
= 11.06 cm2
(53 5) 40
14
M abu
53
=
0.30 2.05 = 436.3 kNm
1.990
360.5 102
= 18.78 cm2
(53 5) 40
30 53 2.05 960
usvojeno:
45
Aa1+Aa2
40
30
Aa [cm ]
35
Aa2
25
20
Aa1
15
10
5
0
3
10
a1* []
Primer 7.
Nu = 1.61000 = 1600 kN
pretp. a1 = 7 cm h = 60 - 7 = 53 cm
0.60
M au = 576 + 1600
0.07 = 944.0 kNm
2
k=
53
944.0 102
30 2.05
PRIMERI ZA VEBE
15
53
2
M abu =
30 2.05 10 = 584.4 kNm
1.719
Mau = 944.0 - 584.4 = 359.6 kNm
pretp. a2 = 7 cm A a 2 =
A a1 = 43.590
359.6 102
= 19.55 cm2
(53 7 ) 40
30 53 2.05 1600
Kako je raunski potrebna pritisnuta armatura vea od potrebne zategnute armature, a pritom je
zadovoljen uslov A a1 A a 2 1.5 A a1 , presek se armira simetrino, srednjom vrednou sraunatih
povrina:
A a1 = A a 2 =
19.55 + 15.07
= 17.31 cm2
2
usvojeno:
Ukoliko je:
(a)
Aa2 Aa1
(b)
Aa1 Aa 2 < 1.5 Aa1 - obe zone se armiraju simetrino, srednjom vrednou
sraunatih povrina;
(c)
Aa 2 1.5 Aa1
1. korak:
16
N u = u ,i N i
i
Usvajaju se dilatacije betona b i armature a, pri emu bar jedna mora dostii graninu
vrednost. Vee dilatacije betona daju preseke manje visine, armirane veom koliinom
armature. Za usvojene vrednosti dilatacija iz tabela za dimenzionisanje oitavaju se
koeficijenti k i .
3. korak:
Sraunava se potrebna statika visina. Meutim, ovde je postupak iterativan, jer u izrazu
za statiku visinu figurie zasad nepoznata visina d:
M au
d
M au = M u + N u a1 h = k
b fB
2
100 v v
4. korak:
5. korak:
6. korak:
PRIMERI ZA VEBE
17
Primer 8. Odrediti visinu i potrebnu povrinu armature za presek pravougaonog oblika, optereen
zadatim momentima savijanja i silama pritiska. Podaci za proraun:
Mg = 60 kNm
Ng = 125 kN
Mp = 80 kNm
Np = 100 kN
b = 25 cm
MB 30
GA 240/360
GA 240/360 v = 24 kN/cm2
240 10 2
= 44.9 cm
25 2.05
II
M au
= 240.0 + 380.0
0.07 = 312.2 kNm
2
h II = 2.074
312.2 10 2
= 51.2 cm
25 2.05
III
M au
= 240.0 + 380.0
0.07 = 327.4 kNm
2
h III = 2.074
327.4 10 2
= 52.3 cm
25 2.05
= 14.38 cm2
100
24
24
usvojeno: 618 (15.27 cm2)
a1 =
3 (4.5 + 9.5)
= 7.0 cm d = 52.3+7.0 = 59.3 cm usvojeno: d=60 cm
6
PRIMERI ZA VEBE
18
N = 0:
M = 0 :
a1
D bu + Dau Zau = N u
D bu z + Dau (h a 2 ) = M au = M u + N u (y b 2 a1 )
x-a2 a2
Dbu
z=h
d
y b1
Dau
h - a2
x=sh
Gb
Nu
h-x
y b2
Mu
Aa2
a2
b f B
b 3.5
Aa1
a1
a1
Zau
a1 10
Zamenom izraza za unutranje sile u betonu i armaturi u uslovu ravnotee normalnih sila sledi:
N = 0:
b s b h f B + A a 2 a 2 A a1 a1 N u = 0
(1)
x=0.259h
b = 3.5
a1 =
1 s
b
s
b = 3.5
x=0.4h
b = 3.5
s 0.259 = 7/27
x=0.167h
s 0.259 = 7/27
a1 = 10
b =
s
a1
1 s
Aa1
a1 = 10
a1 = 5.25
a1 = 10
PRIMERI ZA VEBE
b =
b
(6 b ) za b 2 ; odnosno
12
b =
3 b 2
za 2 b 3.5
3 b
19
a2 = Ea a2 v
x a2
b ; v = v
Ea
x
a []
v
10
Oito je izborom veliine s kao parametra potpuno odreeno stanje unutranjih sila u preseku. Naravno, za nasumice izabrano s nije zadovoljen uslov ravnotee N = 0, pa se postupak odreivanja
poloaja neutralne linije sprovodi iterativno. Za pretpostavljenu vrednost s se sraunaju sve unutranje sile i proveri uslov ravnotee N = 0. Tom prilikom mogu nastupiti tri sluaja:
a. uslov ravnotee (1) je zadovoljen: potpuno neverovatno u prvom koraku
b. uslov ravnotee (1) umesto nule daje pozitivan rezultat: rezultanta unutranjih sila je
vea od spoljanje sile pritiska, pa treba pomeriti neutralnu liniju ka pritisnutoj ivici
preseka, odnosno smanjiti s
c. uslov ravnotee (1) umesto nule daje negativan rezultat: rezultanta unutranjih sila je
manja od spoljanje sile pritiska, pa treba pomeriti neutralnu liniju ka zategnutoj ivici
preseka, odnosno poveati s
Postupak se u potpunosti ponavlja dok se ne zadovolji uslov ravnotee (1), odnosno do postizanja
eljene tanosti, npr. max. 1% od vee od sila Dbu, Zau.
Kada se iz uslova ravnotee normalnih sila odredi poloaj neutralne linije, iz uslova ravnotee
momenata savijanja se sraunava traena vrednost momenta nosivosti preseka Mu. Veliina kraka
unutranjih sila z se odreuje iz izraza:
z = h x = h (1 s )
pri emu se bezdimenzioni koeficijent poloaja sile pritiska u betonu odreuje iz tabela za
dimenzionisanje ili sraunava iz izraza:
=
8 b
4 (6 b )
za b 2 ; odnosno
b (3 b 4 ) + 2
2 b (3 b 2 )
za 2 b 3.5
PRIMERI ZA VEBE
20
Moment loma preseka Mu se odreuje iz uslova ravnotee momenata u odnosu na teite zategnute
armature u preseku, u kome su sve ostale veliine poznate. Sledi:
M u = D bu z + Dau (h a 2 ) N u (y b2 a1 )
Sila pritiska se u prethodne izraze unosi sa pozitivnim, a sila zatezanja sa negativnim znakom.
Napominje se da je traeni rezultat prorauna veliina Mu, a ne Mau.
fB Nu
v v
+
1 = b s = A a1 v N u
bhfB
Kako su poznate geometrijske veliine preseka, koliina i poloaj armature i mehanike karakteristike materijala, iz poslednjeg izraza se moe sraunati mehaniki koeficijent armiranja zategnutom
armaturom 1 . Time je jednoznano odreena vrednost koeficijenta k, koja se moe se proitati iz
tabela za dimenzionisanje. Nepoznata vrednost momenta loma Mu pri odgovarajuoj sili Nu se
rauna iz uslova ravnotee momenata savijanja u odnosu na teite zategnute armature:
k=
h
M au
b fB
h
M au = b f B
k
h
d
M u = M au N u (y b1 a 1 ) = b f B N u a 1
k
2
Pod "jednostruko armiranim" presekom u dosadanjem toku kursa je podrazumevan presek kod koga je proraunski
potrebna armatura smetena samo u zategnutoj zoni preseka. S druge strane, "dvostruko armirani" preseci su oni kod
kojih je, zbog iscrpljenja nosivosti pritisnutog betona, potrebna raunska pritisnuta armatura.
Kako se ovde radi o proveri nosivosti POZNATOG preseka, svaki presek je zapravo "obostrano" ili "dvostruko"
armiran, jer je odreena koliina armature smetena i uz pritisnutu ivicu. Time se nikako ne eli sugerisati da je
dilatacija zategnute armature a1=3, kao u sluaju raunskog dvostruko armiranog preseka. Naime:
-
proraun elementa ija se nosivost dokazuje mogao je biti sproveden po regulativi razliitoj od aktuelne
(npr. proraun sprovden po teoriji doputenih napona i sl.);
pritisnuta armatura se pojavila kao raunski potrebna tokom neke faze graenja i sl.
PRIMERI ZA VEBE
21
fB = 2.55 kN/cm2
RA 400/500 v = 40 kN/cm2
Aa1 = 39.27 cm2 (8R25)
a1 =
5 4.5 + 3 10
= 6.56 cm
8
h = 80 6.56 = 73.44 cm
Aa2 = 0 (zanemaruje se)
+
1 = b s = A a1 v N u
bhfB
1 =
39.27 40
= 0.20969 = 20.969% k = 2.311
40 73.44 2.55
b
3.5
3.475
s
0.259
0.258
b
0.810
0.808
0.416
0.415
0.892
0.893
1M %
20.988
20.841
k
2.311
2.318
73.44
40.0 2.55 = 103010 kNcm
Mu =
2.311
M u = 1030.1 kNm
DIbu
xI
Mu
ZIau
Aa1
Mu
Aa2
Aa1
x II < x I
a2 = 4.5 cm
a2
I
DII
bu < Dbu
Dau
I
ZII
au = Zau
22
0.2
10 = 2.5
1 0.2
3 2.5 2
= 0.733
3 2.5
b =
v
400
=
= 1.905
E a 210 10 3
2 =
a2
4.5
=
= 0.061
h 73.44
a 2 =
x a2
s 2
0.2 0.061
b =
b =
2.5 = 1.734 < v
x
s
0.2
N = D
bu
Kako uslov ravnotee nije zadovoljen, proraun se ponavlja sa korigovanom vrednou bezdimenzionog koeficijenta s. S obzirom da unutranja sila zatezanja premauje silu pritiska, potrebno je
poveati pritisnutu povrinu betona, odnosno poveati s:
0.2 < s < 0.259
0.22
10 = 2.821
1 0.22
b =
3 2.821 2
= 0.764 Dbu = 0.7640.224073.442.55 = 1258.4 kN
3 2.821
a 2 =
0.22 0.061
2.821 = 2.035 > v a 2 = v = 40 kN/cm2
0.22
N = D
bu
PRIMERI ZA VEBE
23
Kako uslov ravnotee ponovo nije zadovoljen, proraun se nastavlja. Kako sada unutranja sila
pritiska premauje silu zatezanja, potrebno je smanjiti s:
0.2 < s < 0.22
0.21
10 = 2.664
1 0.21
b =
3 2.664 2
= 0.750 Dbu = 0.750.214073.442.55 = 1181.5 kN
3 2.664
a 2 =
0.21 0.061
2.664 = 1.888 < v
0.21
N = D
bu
Kako je uslov ravnotee zadovoljen, sraunava se poloaj sile pritiska u betonu, a zatim i traeni
moment nosivosti preseka. Sledi:
=
b (3 b 4 ) + 2 2.664 (3 2.664 4 ) + 2
=
= 0.396 3
2 b (3 b 2 )
2 2.664 (3 2.664 2 )
1063.8 1030.1
100% = 3.27%
1030.1
PRIMERI ZA VEBE