Transport kapljevina u cjevovodu ostvaruje

se razlikom tlaka izmeu krajnjih toaka

cjevovoda
s vie razine k nioj kapljevina se giba
uslijed razlike tlaka uzrokovane razlikom
razina
razlika razina mora biti dovoljna da se
postigne potreban protok i da se svladaju
otpori strujanja
hidrauliki strojevi, koji kapljevini daju
energiju i povisuju joj tlak

PUMPE
PRVO PREDAVANJE

POTISNE PUMPE
u kojima se tlaenje kapljevine iz
zatvorenog prostora pumpe ostvaruje
tijelom, koje se giba translatorno ili
rotaciono

Zavisno o principu rada pumpe se dijele

PUMPE

Potisne (volumetrijske) Centrifugalne

Montejus

Mlazne

CENTRIFUGALNE PUMPE
u kojima se kapljevina tlai
centrifugalnom silom inercije, koja
nastaje u kapljevini uslijed vrtnje
rotora

Mamut

MONTEJUS PUMPE

POTISNE PUMPE

u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine

dovoenjem stlaenog zraka, plina ili pare na
povrinu kapljevine

Obzirom na vrstu gibanja radnog elementa

MLAZNE PUMPE
u kojima se kapljevina tlai strujom zraka, pare ili
vode

MAMUT PUMPE

Potisne
pumpe

Klipne u kojima se radni element

giba translatorno

u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine

nastajanjem pjene uslijed dodavanja zraka ili
plina kapljevini
5

Rotacioneu kojima se radni element

giba rotaciono
6

Glavni dijelovi klipne pumpe:

Prema vrsti pogona klipne pumpe

Cilindar
Klip, koji se giba translatorno i naizmjenino
usisava kapljevinu u cilindar i iz cilindra istiskuje
u cjevovod
Ventili, koji periodiki spajaju prostor cilindra s
usisnim i tlanim cjevovodom
Usisna i tlana zrana komora
Mehanizam za pokretanje klipa
Usisni i tlani cjevovod
Usisna reetka sa nepovratnim ventilom

Klipne pumpe

Elektromotorom

Parnim
strojem

Ovisno o poloaju klipa

Klipne
pumpe

Vodoravne
pumpe

Po nainu rada
Klipne
pumpe

Uspravne
pumpe
jednoradne

dvoradne

vieradne

diferencijalne

10

Uspravna jednaoradna klipna

pumpa

Jednoradne klipne pumpe

11

12

Dvoradna klipna pumpa

Pumpa sa prolaznim klipom

13

14

VIERADNA KLIPNA PUMPA

Sastoji se od vie jednoradnih klipnih pumpa pri emu su
klipovi poloeni vodoravno ili uspravno
Zajedniki usisni i tlani cjevovod
Klipovi se dovode u translatorno gibanje preko
koljeniastog vratila radilice
Vratilo je svinuto tako da se klipovi vieradne pumpe
uvijek nalaze u razliitim poloajima
Koljena etvororadne pumpe razmaknuta su za 90o
jedno od drugog, ima 4 klipa, 4 usisna i 4 tlana ventila,
4 usisne i 4 tlane zrane komore
Ravnomjerija dobava kapljevine i ravnomjerniji utroak
snage nego u jednoranim i dvoradnim pumpama
15

16

DIFERENCIJALNA KLIPNA
PUMPA

PUMPE POGONJENE PARNIM

STROJEM

Kapljevina se usisava za vrijeme jednog

hoda, a istiskuje za vrijeme dva hoda klipa
Vodoravna i uspravna

Za transport hlapivih lako zapaljivih

kapljevina i vrue vode,
Za dobavu vode u parne kotlove koriste se
pumpe pogonjene parnim strojem s
razvodnikom
Parni stroj ima zajedniku klipnjau s
pumpom
Potronja pare 40 90 kg/(kWh)

17

18

UIN KLIPNE PUMPE

Idealni uin jednoradne pumpe (obujam
kapljevine koji istiskuje pumpa):
Vi = Axn (m3 /s)
x hod klipa (m); n broj okretaja vratila ili broj
dvojnih hodova pumpe (1/s); A povrina klipa
(m2); d promjer klipa (m); Ak- povrina
klipnjae (m2); dk promjer klipnjae (m)
Gubici kapljevine tijekom pumpanja dio
kapljevine kojoj se predaje energija na ulazu u
tlani cjevovod
19

Stvarni uin pumpe:

V =v Vi
V = v A x n
Dvoradna pumpa:
Hod klipa u desno - usisava se A x, a iz desne
se istiskuje (A Ak) x kapljevine
Pri obratnom hodu klipa istiskuje se Ax s ljeve
strane cilindra i istovremeno se sie na desnoj
strani (A Ak)x kapljevine
Prema tome se za jedan okretaj vratila u tlani
cjevovod dobavlja:
(A Ak) x+A x =(2A Ak) x

20

Idealni uin:
Vi =(2A Ak) xn
Stvarni uin pumpe:
V = v (2A Ak) xn
Diferencijalna pumpa:
Hod klipa u desno - u ljevoj strani cilindra
usisava se Ax kapljevine; a iz desne se strane
istovremeno istiskuje (A Ak) x
Povratni hod klipa- iz ljeve strane se cilindra kroz
tlani ventil istiskuje Ax kapljevine; a
istovremeno se na desnoj strani oslobaa
prostor (A Ak) x, koji se popunjava kapljevinom
iz ljevog dijela cilindra
21

U tlani cjevovod ulazi samo obujam:

Ax - (A Ak) x = Akx
Za vrijeme hoda naprijed i natrag klipa se
dobavlja:
(A Ak) x + Akx= Ax
Difrencijalna = jednoradna

22

Kod ispravno izvedene pumpe zrak se ne

nakuplja u gornjem dijelu cilindra nego odlazi u
tlani cjevovod sa kaljevinom
U dobro izvedenim pumpama za uinak
Vei 0,5 m3/s odgovara v = 0,97-0,99
Srednji uinak 0,005 0,05 m3/s
v = 0,9 0,95
Mali uinak ispod 0,005 m3/s
v = 0,85-0,9
Pri transportu gustih i viskoznih kapljevina
obujamski stupanj iskoritenja se smanjuje za 510% u odnosu na navedene vrijednosti
Istroene i loe izvedene pumpe imaju
obujamski stupanj iskoritenja manji od 0,4

Obujamski stupanj iskoritenja

Kanjenjem pri zatvaranju i otvaranju tlanog i
usisnog ventila uslijed ega dolazi otjecanja
kapljevine kroz nezatvorene ventile
Do otjecanja dolazi zbog slabog zaptivanja brtvi i
spojnih djelova pumpe
Oslobaanje zraka iz kapljevine kad je u cilindru
podtlak, kao i uslijed ulaenja zraka kroz
nedovoljno brtvljena spojna mjesta na usisnom
cjevovodu
23

24

Za usisni se period moe prema

Bernoullijevoj jednadbi za razine kapljevine
1-1
i 2-2 napisati
2
2

Visina dobave klipne pumpe

Pri hodu klip savladava vie otpora koji
ovise o visini dobave kapljevine, duljini
cjevovoda, brzini strujanja kapljevine,
otporima u cjevovodima i u samoj pumpi
Uslijed neravnomjernog gibanja
kapljevine, klip savladava sile inercije, koje
su razliite zavisno o poloaju klipa

po vu
p
v
+
= u + sk + z gu + ztu + ziu
g 2 g g 2 g
pu i pt tlak na klip za vrijeme usisa i tlaenja,
vsk srednja brzina gibanja klipa
vu i vtl brzina kapljevine na ulazu u usisni i izlazu
iz tlanog cjevovoda
ziu i zitl pad tlaka na savladavanje sile inercije u
usisnom i tlanom cjevovodu
ztu i zttl- pad tlaka na savladavanje hidraulikih
otpora u usisnom i tlanom cjevovodu
z1 i z2 usisna i tlana visina
po atmosferski tlak

25

Usisna visina klipne pumpe

Za period istiskivanja za presjeke 2-2 i 3-3

p tl
v2
p
v2
+ sk = o + z gtl + z ttl + z itl + tl
g
2g
g
2g

Tlak na klip jednak je

Usisna visina klipne pumpe je ograniena i odreuje

se prema:

p ptl pu
v2 + v2
=
= (zgu zgtl) + ( ztu + zttl) + ( ziu + zitl) + tl u
g
g
2g

vu~vtl onda se zadnji lan u jednadbi moe zanemariti

Veliina zgu+ zgtl = zg je geodetska visina dobave:

z tu z ttl = z t = '

z gu =

2 g v2
d 2g

p
2 gv 2
= z d = z g + '
+ zi
g
2 gd

zi = ziu + zitl zbroj otpora na savladavanje sila inercije

Visina dobave zd se obino odreuje pomou vakuummetra
i manometra:

zd = zman+ zvak + zr +

vtl2 + vu2
2g

26

po pu

ztu ziu
g g

Vidi se da ovisi o tlaku nad povrinom kapljevine po ,

padu tlaka uslijed savladavanja trenja u usisnom
vodu ztu i padu tlaka uslijed sila inercije u usisnom
vodu ziu
Pri izboru pumpe treba vodidti rauna da atmosferski
tlak ovisi o nadmorskoj visini
2000 m -------po= 81 000 Pa

27

28

Zrane komore

Usisna visina takoer ovisi i o pu i o tlaku para

kapljevine pt
pt je f (T)
Usisna visina klipne pumpe je:
p
p
z gu = o + t ztu ziu
g g
Poveanjem T kapljevine usisna visina se
smanjuje jer se pt poveava s poveanjem T
Voda T = 10 20oC maksimalna usisna visina je
7 m a srednja 6 m

29

Sile inercije nastaju uslijed neravnomjenog

gibanja kapljevine u usisnom i tlanom
cjevovodu i suprotnog su smjera od smjera
gibanja kapljevine
Pri veim visinama dobave je pad tlaka uslijed
sila inercije znatan
Zrane komore smanjuju sile inercije stupca
kapljevine u klipnim pumpama
Izvedene su u obliku zvona i djelomino
ispunjene zrakom
Zrak osigurava ravnomjernije gibanje kapljevine
i miran rad pumpe
30

 Usisna strana pumpe ziu .;na tlanoj

strani pumpe zitl postoje sile inercije
1-1 od ove razine strujanje je praktino
ravnomjerno, slino je i iznad zitl
Smanjenjem ziu i zitl smanjuje se utjecaj sila
inercije
Zrane komore to blie ventilima pumpe
Za vrijeme usisnog hoda klipa u usisnu
zranu komoru ulazi manje kapljevine
nego to se iz usisne zrane komore
usisava u cilindar pumpe

Zato se obujam kapljevine u usisnoj zranoj komori smanjuje i

poveava obujam zraka
Pri tlanom hodu klipa kapljevina se ne usisava iz usisne zrane
komore u cilindar pumpe, ali u nju idalje dotjee kapljevina
Obujam se tada kapljevine poveava, a smanjuje obujam zraka
Promjena obujma zraka u zranim komorama
Vmax Vmin se odreuje proraunom, za jednoradnu 0,55Ax, te
troradnu 0,009 Ax
Stupanj neravnomjernosti dotoka kapljevine u zrane komore

z =

V max V min
Vz

Vz srednji obujam zraka u zranim komorama

Jednorane klipne pumpe z = 0,01-0,05
Vz viekratnik obujma hoda klipa Ax, obujam usisne zrane
komore od 5Ax do 10Ax, tlane komore 8 Ax

31

Snaga i stupanj iskoritenja klipne

pumpe
Rad nastao jednoradnom klipnom
pumpom pri jednom okretaju:
W = pAx = zdg Ax
p je tlak na klip pumpe, A povrina klipa, x
hod klipa
Ukupna idealna snaga pumpe bilo kojeg
tipa za broj okretaja n:
Pi =Wn = pAxn =zdg A x n

32

Za jednoradnu klipnu pumpu Vi =Axn :

Pi=Vi zdg
Zbog hidraulikih otpora u pumpi, trenja, udara,
visina dobave je manja:
zd= h zd
gdje je h hidrauliki stupanj iskoritenja
Zbog mehanikih trenja u membranama i
leajevima itd. Snaga pumpe je vea od idealne:
P = Pi/ m
m mehaniki stupanj iskoritenja

33

Snaga na vratilu pumpe:

P =

m3
V
s

Vz d' g
Vz d' g
=
m v h

ukupni stupanj iskoritenja

Za klipne pumpe 0,72 0,93
Za izravno pogonjene pumpe 0,83-0,88
Snaga elektromotora za pokretanje pumpe:

P el

. mot

P[W ]

V = f ( p)

v = f1( p )

34

pr

pr stupanj iskoritenja prijenosa

1,5 4 kW -------20%
4- 40 kW ----------15%
Iznad 40 kW -----10 % se povea snaga da se
izbjegne preoptereenje elektromotora

= f2 ( p)
Karakteristike klipne pumpe
35

P = f3( p)

1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0

N
P 2
m
36

Usisni i tlani ventil

Tanjurasti ili prstenasti ventil koji se podie sa
sjedita uslijed tlaenja kaljevine klipom a
sputa uslijed djelovanja opruge ili vlastite mase
Za transport viskoznih kapljevina ili suspenzija
koristi se kuglini ventil
Puni ili uplji iz bronze, elika, ebonita i dr.
Preklopni ventil- suspenzije- veliki presjek za
prolaz kapljevine- pomie se po zakonu gibanja
klipa brzina gibanja ventila promjeljiva

tanjurasti

kugliasti

prstenasti

preklopni

37

38

39

40

Membranske pumpe
Kisele kapljevine, suspenzije
Klip je odijeljen od transportirane kapljevineelastinom pregradom membranom
Membrana guma ili od specijalnog elika
Dijelovi pumpe lijevo od membrane - kao
kuite, kuglini ventili itd. izrauju se od
materijala otpornih na kiselinu ili zatiuju
prevlakom otpornom na kiselinu (olovo, guma i
sl.)

Rotacione pumpe
Tlaenje kapljevine iz zatvorenog prostora uslijed vrtnje
radnog elementa pumpe
Izvedba radnog elementa moe biti raznolika
Nemaju usisne i tlane ventile, zrane komore
Sigurne su u pogonu, ravnomjerno dobavljaju kapljevinu,
transportiraju vrlo viskozne kapljevine uz promjenu broja
okretaja
Nepropusnost radnih elemenata pumpe se s vremenom
snizuje i javlja se opasnost zaklinjavanja
Ne smiju se transportirati kapljevine koje sadre krute
primjese
41

Rotacione pumpe
Rotacione
pumpe

Pune

Krilne

Zupaste

druge izvedbe
pumpa

42

Pune pumpe
ili Helikoidalne pumpe
Glavni djelovi su klip i kuite
Klip helikoidalna spirala koja se okree u
kuitu specijalnog unutarnjeg oblika
Okretanjem klipa se prostor izmeu klipa i
kuita progresivno smanjuje i ostvaruje
usisavanja i tlaenje kapljevine
zd se poveava sa poveanjem duljine
klipa i kuita ili poveanjem broja okretaja
43

44

45

46

Radni
elementi
helikoidalne
pumpe

47

Klip pumpe- elik izvana zatien antikorozivnim

materijalom- nehrajui elik, plastine mase
Pastaste kapljevine, grube suspenzije
Primjena u prehrambenoj, fermentativnoj i
srodnim industrijama
Klip se vremenom istroi, lako se zamjenjuje
Loa strana smanjenjem V jako raste dobava
pumpe zd
Nesmije se pustiti u rad ako je zatvoren ventil na
tlanom cjevovodu
Pogon - neposredno elektromotorom
48

Krilna pumpa
Vratilo je postvaljeno u kuite ekscentrino i
ima uzdune proreze pod pravim kutem
U prorezima se nalaze dva krilca koja se mogu
radijalno neovisno pomicati
Okretanjem vratila krajevi krilaca se priljubljuju
uslijed centrifugalne sile inercije k stijenkama
kuita pumpe i dijele prostor na usisni i tlani
krilca djeluju poput klipa pomou kojih se
kapljevina usisava i tlai
49

50

Zupaste pumpe
Usisavanje i tlaenje kapljevine nastaje
uslijed suprotnog smjera vrtnje dvaju
valjkastih zupanika zatvorenih u kuitu
pumpe
Ulogu klipova vre valjkasti zupanici

izlaz
ulaz

51

52

Centrifugalna pumpa

Aromatiziranje
Vitamini

rotor, kuite, usisni i tlani cjevovod

Bomboni

rotor centrifugalne pumpe

Pigmenti
Kapljeviti aditivi

Rotor

krobovi
Ulja za prehranu
zatvoren
(a)

53

poluzatvoren
(b)

otvoren
(c)

54

 Rotor je nasaen na vratilo,

pokree se neposredno elektromotorom
Kuite je obino spiralnog oblika, u njemu
je rotor
Izmeu lopatica rotora postoje kanali kroz
koje tijekom vrtnje struji kapljevina

55

56

57

58

Princip rada
isisavanje i tlaenje kapljevine nastaje uslijed djelovanja
centrifugalne sile inercije pri vrtnji rotora
Na vratilo je privren rotor sa lopaticama odreenog
oblika

na kuite pumpe je u osi vrtnje smjeten usisni

prikljuak, preko kojega je pumpa prikljuena na usisni
cjevovod
Tlani prikljuak je smjeten tangencijalno na kuite
pumpe i povezan na tlani cjevovod

na ulazu u usisni cjevovod je postavljen povratni

ventil i slui za punjenje pumpe kapljevinom prije
putanja u rad
59

U tlani cjevovod se ugrauje povratni ventil, te

se spreava povrat kapljevine u pumpu i
zatiuje od hidraulikog udara pri iznenadnom
zastoju u radu
Okretanjem lopatica pumpe kapljevini, koja se
nalazi unutar rotora, daje se kruno gibanje
Centrifugalna sila kapljevinu baca od sredita
prema obodu i preko kuita kapljevinu potiskuje
u tlani cjevovod
Okretanjem rotora kapljevina se neprestano
usisava i potiskuje iz pumpe, pa kapljevina tee
ravnomjerno i neprekidno
Tlak izazvan centrifugalnom silom, kao i zd se
poveavaju s poveanjem n
60

10

STRUJANJE KAPLJEVINE U
PUMPI

centrifugalne pumpe

u kanalima rotora kapljevina ima sloeno gibe

giba se uzdu kanala unutar rotora u radijalnom
smjeru i okree u smjeru okretanja rotora
v1 i v2 relativna brzina ( brzina za motrioca ,
kad bi se okretao zajedno s rotorom) kapljevine
na ulazu u kanal i izlazu iz kanala rotora
vo1 i vo2 obodna brzina kapljevine na
unutarnjem obodu pri okretanju rotora i na
vanjskom obodu rotora
Gdje je:
v02 = 2r2n
v01 = 2r1n ;

centrifugalne pumpe

jednostepene
imaju jedan rotor

viestepene
imaju vie rotora
61

r1 i r2 polumjer unutarnjeg i vanjskog

oboda rotora
va1 i va2 apsolutna brzina na ulazu
kapljevine u rotor usmjerena pod kutem 1 i
apsolutna brzina na izlazu kapljevine iz
rotora usmjerena pod kutem 2
Visina dobave :

vo22 vo21 v12 v22 va22 va21

zd = zgu + zgtl + zt =
+
+
2g
2g
2g
63

Usisna visina dobave centrifugalne

pumpe
zgu =

po p1 va21 vu2

ztu
g g 2g

p1- tlak kapljevine na ulazu u rotor ne moe biti manji

od tlaka pare kapljevine pt, pa je :

zgu

po pt va21 vu2
v2

u
g g 2g
2g

Usisna visina ovisi o tlaku po nad povrinom

kapljevine , pt tlaku para kapljevine,vu brzini gibanja
kapljevine kroz usisni cjevovod, va1 apsolutnoj brzini
gibanja kapljevine na ulazu u rotor , gustoi
kapljevine i otporima u usisnom cjevovodu
65

62

Euler
Kapljevina u rotoru dobija energiju:
Centrifugalna sila inercije prvi lan u
jednadbi
Pretvaranje dijela energije u tlanu (zbog
irenja kanala) drugi lan
Pobeanja kinetike energije pri prolazu
kapljevine kroz rotor uslijed vrtnje rotora i
pogodnom konstrukcijom lopatica trei
lan
64

Poveanem T kapljevine raste tlak para

kapljevine i zraka, koji se izdvaja iz kapljevine
uslijed podtlaka, zbog ega se usisna visina
pumpe smanjuje
Za poveanje usisne visine potpuna
hermetinost usisnog cjevovoda i mali pad tlaka
u njemu
Za transport vruih kapljevina pumpu treba
smjestiti ispod razine kapljevine u spremniku
T / C 10
20 30 40 50 60 65
zgu/m 6
5
4
3
2
1
0
66

11

Snaga na vratilu centrifugalne

pumpe
P=

Karakteristike centrifugalne pumpe

Izrauju se
odreenog V, zd, P i
n pri kojima pumpa
radi sa najboljim
esto pumpa radi pri
drugim V i P, to
uzrokuje promjenu
ostalih parametara

Pi
m

V ' z d' g V ' z d' g

P=
=
v h m

V ' = vV i

'

z d' = z d h
= m h m
67

Zavisnost se moe
izrazito:

V '
n
=
'
V1
n1

n
zd
=
zd1
n1

n
P
=
P1
n1

69

68

70

Montejus

Jednostepena
centrifugalna
pumpa
Viestepena
centrifugalna
pumpa

71

Pastaste kapljevine i korozvne kapljevine

Podiu se stlaenim zrakom na male
visine
Vodoravni ili uspravni spremnik proraunat
na tlak (3-4)105Pa
U njega se dovodi stlaeni zrak ili inertni
plin
72

12

 Brzina strujanja kapljevine u tlanom cjevovodu

pri zadanom tlaku:

p po zg
v = 4,43

(1 )

Rade obino diskontinuirano

Oni koji rade kontinuirano zovu se pulzometri
z geodetska visina podizanja kapljevine
v brzina strujanja kapljevine u tlanom cjevovodu
po tlak u prostoru u kojem se transportira kapljevina
- zbroj svih otpora tlanog cjevovoda
Tlak za podizanje kapljevine:
p =zg + 0,5 v2(1 + ) + po

Nema djelova koji se gibaju

Stupanj iskoritenja 0,15-0,2
Mali uin

73

MLAZNE PUMPE
Transport kapljevine,
koje se mogu mijeati
s kondenzatom
vodene pare
Usis i tlaenje
ostvaruje
pretvaranjem
kinetike energije
brze struje pare u
potencijalnu tlanu
energiju

74

Parni injektor

Mlazne pumpe
Mlazne pumpe

injektori
tlane

0 ,5

ejektori
usisne
75

Para ulazi kroz prikljuak za uputanje pare,

prolazi kroz parnu sapnicu, u kojoj postie veliku
brzinu, s kojom ulazi u sapnicu za mijeanje
Zato se u usisnoj komori stvara podtlak pa se
kapljevina usisava kroz prikljuak
Na ulazu u sapnicu se para susree s
kapljevinom i velikom se brzinum uvlai u difuzor
U difuzoru se brzina kapljevine pretvara u tlak i
zajedno s kondenzatom odlazi u tlani cjevovod
76

Kapljevina tlaena injektorom moe

savladati tlak znatno vei od tlaka radne
pare
Temperatura moe narasti i do 90oC zbog
osloboenja topline ukapljivanjem pare
Veliki gubitak energije i relativno niski
stupanj iskoritenjem injektora se
primjenjuje samo ako je mogue koristiti
toplinu kapljevine, koja se grije uslijed
ukapljivanja pare u injektoru npr.
punjenje parnih kotlova vodom
77

78

13

 Mlazna parna pumpa je slina po izvedbi i

nainu rada mlaznoj pumpi
Mlazna pumpa usis i tlaenje kapljevina
ostvaruje se na raun kinetike energije
struje vode koja velikom brzinom istjee iz
stoastog nastavka
Vodena mlazna pumpa voda tlaena iz
mree prolazi kroz sapnicu, iji se presjek
ravnomjeno suava, poprima veliku brzinu
i kroz usisni otvor usisava kapljevinu iz
usisnog cjevovoda te tlai u tlani
cjevovod
79

Jednostavne konstrukcije i mali stupanj

iskoritenja 0,1 0,25
Niski stupanj iskoritenja objanjava se
time to se kapljevini predaje samo
kinetika energija struje radnog medija,
dok se u mlaznim parnim pumpa osim
toga predaje kinetika energija , koja se
oslobaa uslijed promjene fizikog stanja
radnog medija
Za rad potreban tlak vode 3x105 do
4x105Pa; usisna visina 2m, visina dobave
10 m

80

Mamut pumpe
Radi na principu spojnih posuda,ispunjenih
medijima razliite gustoe koji se ne mijeaju
U cijev ispunjenu kapljevinom se uvodi stlaeni
zrak, mjehurii zraka se mjeaju s kapljevinom
Uslijed smanjenja gustoe kapljevina se podie
u cijevi i smjesa zraka i kapljevine poet e
istjecati kroz cijev
da bi se osigurala odgovorajua visina podizanja
potrebno je osigurati neki nadtlak zraka koji ovisi
o visini urona cijevi
81

82

Cijev stlaenog zraka i cijevi za kapljevinu tz. mijea

se postavlja 1 m do 1,5 m iznad donjeg kraja cijevi za
kapljevinu zbog smanjenja gubitka zraka
Iz smjese se zrak udaljuje pomou separatora
Nakon poetka transporta 1-1 razina kapljevine se
smanjuje od statike razine do dinamike 2-2 i time
dubina urona mijeaa se smanjuje za veliinu z
Obujam zraka koji je potreban za podizanje 1 m 3
vode na visinu z1 se odreuje:

V '=

1,75 z1
z + 10
K log
10

K iskustveni koeficijent ovisi o

83

m3z/m3v

z
z + z1

84

14

 Presjek cijevi se odreuje na osnovu

brzine 2,7 m/s u mijeau, a na izlazu iz
tlane cijevi 7m/s.
Za razne kapljevine i kiseline, kapljevine
visoke temperature
Jednostavne konstrukcije i odsutnost bilo
kakvog mehanizma ili pokretnih dijelova
Niski stupanj iskoritenj 0,25 0,35
Mali uin
Nedostaci: Kompresorka stanica za
stlaeni zrak i znatna dubina urona
85

15